7EU VIJESTI

Krämer: "Italija ne može više jednostavno smanjiti vrijed-nost vlastite valute i tako pri-kriti vlastite probleme. Ali to tako�er zna�i i da je Eu-ropska središnja banka dalje pod pritiskom - jer obrnuto je 'pad Italije' rizik za monetar-nu uniju. Europska središnja banka je trenuta�no zatvore-nica talijanske politike." Eko-nomski stru�njak Michels stoga srednjoro�no ra�una s negodovanjem iz Bruxellesa, navode�i da bi neuspjeh Ren-zijevih reformskih planova mogao izazvati turbulencije u cijeloj eurozoni.

No, unato� takvim i dru-gim predvi�anjima, Strasbo-urg i Bruxelles polažu nade u novu talijansku vladu. EU-ov povjerenik za monetarnu politiku, Olli Rehn, u izjavi za

njema�ke novinske agenci-je je kazao da je siguran kako �e nova talijanska vlada is-poštovati obveze koje je pre-uzela. Rehn je kazao kako se raduje suradnji s ministrom gospodarstva i financija Pie-rom Carlom Padoanom, koji je sa svoje 64 godine najsta-riji �lan Renzijevoga kabine-ta. Padoan je prethodno bio glavni ekonom Organizacije za gospodarsku suradnju i ra-zvoj (OECD) u Parizu. U izja-vi za talijanski dnevni list "La Stampa", Rehn je istaknuo da ima povjerenja u novog mi-nistra gospodarstva: "Pado-an zna što mu je �initi." Eko-nomski stru�njak Krämer talijansko gospodarstvo vidi u "tjesnacu jedne potpuno neefikasne državne uprave". DW

MATTEO RENZI TALIJANIMA najavio 'gospodarske revolucije'

PODVLA�I SE CRTA i za 2013. godinu. Ponovno pad, -1% BDP, s tim da zadnji kvartal pada i više u odnosu na zadnji kvartal 2012. te pad iznosi 1,2% BDP. Iz Vlade poru�uju da je to o�ekivano, i od-mah traže krivca u nekom drugom, sad su to poduzetnici. Zanimljivo da nisu spomenuli i javna trgova�ka društva o kojima vole govoriti kao da nisu dio Vla-de. Kako je mogu�e da je pad o�ekivan kad su prora�un za 2013. i nakon dva rebalansa planirali uz projekciju rasta od 0,2%? Zar su poduzetnici krivi što niti za jednu svoju investiciju ne mogu izra�unati ulazne troškove, što rade u državi u kojoj se sve mijenja preko no�i, a ocjene rizika iz mjeseca u mjesec ra-stu i pove�avaju kamate? Zar su naši poduzetnici krivi što za istu investiciju poduzetnik u Njema�koj kredit dobije sa kamatama od 2%, a oni bi trebali biti sretni s 8%? Jesu li oni krivi što goto-vo da nema potpornih institucija koje bi im pomagale u lakšem administriranju i pozicioniranju na tržištu? Gdje su logi-

sti�ki centri, centri znanja, inkubatori? Ni�eg nema, ali Vlada bez imalo ustru-�avanja lopticu prebacuje poduzetnici-ma i krivi ih za gospodarski pad. ZANIMLJIVO JE DA U VLADI ve� dvi-je godine analiziraju i kao promatra�i iz kvartala u kvartal objašnjavaju javnosti zašto Hrvatska pada i kako �e sigurno ve� u sljede�im mjesecima sve biti dru-

ga�ije. Tako nas rast �eka još od dru-ge polovine 2012. Oni nikako da shvate da Vlada treba davati rješenja, da Vla-da treba iza�i s jasnim ciljevima i mje-rama kojima ih misli posti�i. EUROPSKA KOMISIJA u zimskim prognozama ponovno upozorava da je rast u 2014. mogu� jedino ako se otvo-re izvori financiranja malim i srednjim poduzetnicima te ako se oja�a kapa-citet za uspješno korištenje europskih fondova. Rast je vezan uz privla�enje investitora, pove�anje investicija, rast izvoza i proizvodnje. Na Vladi je odgo-vornost za stvaranje povoljnog investi-cijskog i poslovnog okruženja. Investi-tore privla�i sigurnost - pravna i tržišna, a povjerenje im ja�a i ako osjete da Vla-da ima siguran i jasan plan provedbi strukturnih reformi koje �e dovesti do ekonomskog rasta. ZIMSKE PROGNOZe nam daju manje šansi od jesenskih, za uspješnu 2014. Slabe ekonomske aktivnosti vode do stagnacije u zapošljavanju te se pred-vi�a i dalje visoka stopa nezaposle-nosti od 17,6%. S druge strane, Euro-pa se oporavlja, za eurozonu predvi�a se rast od 1,1% BDP-a, a na razini Uni-je rast od 1,4% BDP-a. Litva, Latvija i Estonija rast �e preko 3%. Za nas važ-ne Slovenija i Italija još uvijek su u pro-blemima. Za Sloveniju Europska komi-sija predvi�a pad od 1% u 2014, a Italiji blagi rast od 0,7%. Kada se Europa us-poredi sa Amerikom i Japanom, zao-stajemo i još je puno posla u okviru Eu-ropskog semestra za poticanje mjera kojima �e se osnažiti gospodarski rast i razvoj Europe.UPRAVO JE Europski semestar bio tema prošlotjedne rasprave na plenar-noj sjednici u Strasbourgu. Naglašava se potreba snažnijeg uklju�ivanja nacio-nalnih parlamenata u donošenje odluka o programima reformi kako bi progra-mi dobili što snažniju politi�ku podršku, a Vlada imala što ve�u odgovornost za provedbu. Provedba dogovorenih mje-ra je slaba te su zato i rezultati Europ-skog semestra ispod o�ekivanog. I od Europske komisije se traže konkretnije preporuke za svaku od država �lanica. VAŽNO JE U OVIM VREMENIMA ima-ti proaktivnu Vladu koja �e kreativnim i inovativnim rješenjima poboljšati po-ziciju države. Koliko �e dugo Hrvatska �ekati na konkretan program reformi i plan za ja�anje poduzetništva? Odgo-vor je sad ve� svima jasan: do, nadamo se, prijevremenih parlamentarnih izbo-ra, jer vrijeme �ekanja vezano je uz vri-jeme za koje �e sadašnja Vlada biti na vlasti.

NIJE ZAKAZAO PRIVATNI SEKTOR nego Vlada, i zato Hrvatska pada

Važno je u ovim vremenima IMATI PROAKTIVNU VLADU koja �e kreativnim i inovativnim rješenjima poboljšati poziciju države

UTORAK 4/3/2014

MATTEO RENZI, novi talijanski premijer

IVANA MALETI�, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

KOLUMNA — Pri�e iz Bruxellesa