�eu vijesti

vosti pri obrazovanju infor-matičara. Većina slabih to-čaka u softveru je posljedica "šlamperaja" (nemara).

Potrebni "oštri zakonski propisi" za Facebook i GooglePored predavanja o tehnič-kim aspektima, stručnjaci zastupnicima daju i politič-ke savjete. Sandro Gaycken je uvjeren u to da diplomatske mjere ne mogu puno pomo-ći. Sjedinjene Američke Dr-žave su postale "u potpuno-sti nevjerodostojne". Prijeko potrebni su, kaže on, "oštri zakonski propisi" za međuna-

rodne ponuđače usluga poput Facebooka ili Googlea. Navo-de o tome da te tvrtke ne su-rađuju s američkom tajnom službom Gaycken smatra ne-istinitima. Postoje tehnič-ki sklopovi i osobni kontak-ti, kaže on, a u Njemačkoj ta poduzeća masovno šalju svo-je lobiste "na teren" kako bi spriječila strože mjere zašti-te podataka.

Za Franka Riegera u skan-dalu oko NSA-a nije riječ samo o "temeljnim pitanjima moći i suverenosti". Zapadne tajne službe se ponašaju po-put "mafije, koja u svom sa-stavu ima pravni odjel". Ri-

egera je također iznenadila nedavna vijest o tome u ko-likoj mjeri su američki NSA i njemačka obavještajna služ-ba BND doista surađivali, odnosno razmjenjivali po-datke: "Tu sam ostao bez ri-ječi".

"U svakom skandalu se krije jedna šansa"Sandro Gaycken, međutim, nema ništa protiv suradnje obavještajnih službi. "Ali mo-raju 'štimati' pravni okvirni uvjeti." Velike njemačke defi-cite Gaycken prije svega vidi kod parlamentarnog Kon-trolnog odbora za njemačke

tajne službe (PKG). Ovlasti toga odbora se moraju pove-ćati, zahtijeva taj autor knjige "Cyberwar" (Cyber-rat).Za njemačke zastupnike, čla-nove NSA-odbora, su ti savje-ti i prijedlozi IT stručnjaka neka vrsta besplatnog doško-lovanja. "Veliko hvala" se če-sto čulo tijekom susreta par-lamentaraca i stručnjaka. Predsjedatelj odbora, Patrick Sensburg (CDU), je kazao kako to "nadograđivanje zna-nja" ulijeva nadu, istaknuvši: "U svakom skandalu se krije jedna šansa."

Marcel Fürstenau/Marina Martinović, DW

Biznis zvan internetska sigurnost

Prva godina članstva u Europskoj uniji je iza nas. Očekivanja su bila ve-lika. S pravom, jer su i prilike koje se članstvom u Europskoj uniji otvaraju velike. Hrvatska je trebala postati gradili-šte. Velike i ubrzane investicije u pri-premu projekata, izgradnja pruga, luka, plovnih putova, centara za upravlja-nje otpadom, vodovoda i kanalizaci-je, pročišćivača, poduzetničkih centa-ra, navodnjavanja, razvoj poljoprivrede i proizvodnje... Svi ti brojni projekti tre-bali su postati dio naše svakodnevni-ce. Dio naše svakodnevnice trebao je biti i gospodarski rast, i otvaranje rad-nih mjesta, i rast standarda naših gra-đana. na žalost pomaci se nisu dogodi-li. Iako smo postali dio stabilnog po-slovnog okruženja u koje investitori i financijske institucije imaju povjerenja nismo uspjeli nikoga privući. Vlada je svojim stalnim „preko noći“ odlučiva-njem i promjenama propisa potjerala domaće i inozemne ulagače. Atmos-fera nestabilnosti i nesigurnosti naša je stvarnost iako smo postali dio pot-puno suprotnog okruženja Europske unije. Efekte loše politike i upravljanja, članstvo ne može riješiti. nakon sedam godina pregovora, na-kon ispunjavanja političkih, pravnih, gospodarskih i administrativnih krite-rija Vlada je pokazala europskim insti-tucijama da je Hrvatsku vratila na po-četak. Novu, modernu Hrvatsku, u koju su svi vjerovali i o kojoj su pričali kao o sigurnom pozitivnom iznenađenju Eu-ropske unije, Vlada je vratila godinama unatrag. Pokazali su da ne razumiju eu-ropske politike, da ne znaju strateški razmišljati, da im je upravljanje javnim financijama strano, da ne razumiju od-nos europskog i hrvatskog proračuna, da ne znaju niti što znači primjena eu-ropskog zakonodavstva na nacionalnoj razini. Ne zna se koja je vrsta nezna-nja štetnija. Ne razumiju niti što znači uspostaviti stabilno poslovno okruže-nje, što znači načelo partnerstva, fleksi-

gurnost tržišta rada, kohezijska politika i korištenje europskih fondova.Prevelika razina nepripremljenosti i neinformiranosti Vlade pretvorila je pri-like i snage koje članstvo pruža u opa-snosti i slabosti. Hrvatska zato danas jedina uz Cipar u Europskoj uniji gos-podarski pada. Hrvatska je zato u prvoj godini članstva realizirala samo preduj-move ispregovarane tijekom pregovo-ra, a nema infrastrukturnih projekata kojima troši europske fondove. Još uvi-jek nisu niti ugovorena sredstva iz raz-doblja prije članstva, preko 200 mili-juna eura IPA-e čeka na ugovaranje, a sredina je 2014. Vlada nije prepoznala da je jačanje sustava za korištenje eu-ropskih fondova ključno za postizanje rasta i razvoja, sustav je administrativ-no oslabljen i rad je usporen. kao članica uplatili smo u prvoj go-dini članstva 4,3 milijarde kuna u europ-ski proračun, a kroz predujmove dobili oko 3 milijarde kuna iz europskog pro-računa. Trebali smo dobiti barem 8 mi-lijardi kuna, s tim da je očekivani omjer u drugoj i kasnijim godinama članstva veći: za jednu uplaćenu kunu trebali bi-smo povući tri i pol do četiri kune. Ova-kav rezultat u prvoj godini članstva ne čudi s obzirom na nepripremljenost i sporost Vlade u pokretanju projekata i trošenju europskih sredstava.jedinstveno tržište sa 500 mili-juna potrošača, standardizirano poslo-vanje i snižavanje troškova poslovanja ipak nije pomoglo jačanju konkurentno-sti, rastu proizvodnje i otvaranju radnih mjesta u Republici Hrvatskoj. Slobo-da kretanja ljudi nije dovela do priljeva kvalificirane i specijalizirane radne sna-ge već je do izražaja došao negativan efekt, a to je odlazak naših visokokvali-ficiranih i sposobnih kadrova. Prilagod-ba ekološkim i energetskim standardi-ma trošak je i jedino što naši građani dobivaju je povećanje cijena. Admini-stracija se ne smanjuje, reforma drža-ve uprave se ne događa jer organiza-cijske, politički vođene promjene nisu reforme. Zbog toga nema povećava-nja kvalitete uz istovremeno snižava-nje troškova javnih usluga. Prva godina članstva je iza nas, nema rezultata kojima bismo se mo-gli pohvaliti. Vladi je i dalje svatko kriv osim nje same. Kriva je državna admi-nistracija jer ne radi i nije dovoljno spo-sobna. Podsjetimo da je ta ista admini-stracija zatvorila pregovore. Krivi su svi segmenti društva jer se opiru reforma-ma. Pitanje je samo kojim to reformama i što je cilj tih takozvanih reformi? Rast i razvoj Republike Hrvatske sigurno ne.

Prva godina članstva u Eu - propuštene prilike za HrvatskuIvana MaletIć, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

kolUMna — Priče iz Bruxellesa

UTORAK 1/7/2014

Sandro Gaycken

sa Slobodnog Sveučilišta u

Berlinu