petak, 21. ožujka 2014. 3

RazgovorMr. sc. Ivana Maletić,zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

Nastavak na str. 4.

Zastupnica u Europskom parla-mentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim isku-stvom u području javnih fi nancija, proračuna i europskih fondova. Ma-gistrirala je ekonomiju na Ekonom-skom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u Ministarstvu fi nancija RH, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica.

Međunarodno je priznata pre-davačica i savjetnica u području fi nancijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu fi nan-cijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformi javnih fi nancija, EU fondova, regionalnog razvoja, itd. Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područ-ja javnih financija te sudjeluje u

brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovori-ma o pristupanju Republike Hrvat-ske Europskoj uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregova-račica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament izabrana je kao zastupnica Hrvatske demo-kratske zajednice. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Od-boru za proračun (BUDG), a po-sebno prati Proračunsku kontrolu (CONT), Regionalni razvoj (REGI), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) i Poljoprivredu (AGRI).

V rlo ste eksponirana i aktivna hrvatska zastupnica u Eu-ropskom parlamentu, a tome

je uvelike pripomoglo vaše dobro poznavanje europskih fondova, još iz predpristupnih pregovora, a bili ste i državnom tajnicom u Ministar-stvu fi nancija. Bavili ste se uglavnom strukom a ne politikom i to se kod Vas prepoznaje kao vrijednost – Vaša fokusiranost na navedena područ-ja. Svima nam je jako koristilo Vaše poznavanje EU fondova, no aktualna vlast je već svojim dolaskom maknula većinu mladih ljudi koji su imali pri-liku učiti o fondovima, te su ih zami-jenili podobnim kadrovima. I ovoga puta to se pokazalo iznimno štetnim, jer je to novo i specifi čno područje, ko-

je zahtijeva preciznost i točnost. Ipak, moram Vas pitati s malo nevjerice: zar ćemo zaista zbog kašnjenja ove Vlade ostati bez sredstava ili ih još možemo „povući“?

- Sredstva se mogu povlačiti prema pravilu n+3. Dakle sredstva iz 2013. mogu se trošiti sve do 2016. Problem je što se zbog toga Vladi ne žuri. Oni ne shvaćaju da taj novac u budućnosti ima puno manju vrijednost nego sad. Do 2016. ćemo kao država članica uplatiti u europski proračun preko 12 milijardi kuna, a Vlada daje obećanje da ćemo do tad potrošiti tek prvu dodjelu od 450 milijuna eura iz 2013. što je svega 3,5 milijardi kuna.

Molim Vas, izrazite to matematički, u jednostavnim omjerima? Trebali bismo primiti ili dobiti natrag četiri puta više, zar ne?

- To znači da ćemo skoro 4 puta više

uplatiti nego dobiti iz europskog prora-čuna što nikako nije cilj Europske uni-je. Cilj je da Hrvatska četiri puta više dobije od uplate u proračun.

Što je moguće učiniti a da bi se to promijenilo? Teško je „u hodu“ educirati kadrove, kada je to već trebalo biti obavljeno a i ispunjavali smo obveze u pregovorima, moramo priznati.

- U Hrvatskoj nema intenzivne pri-preme projekata niti ulaganja u to uz korištenje mehanizama financiranja koje Europska unija daje poput zajmo-va EIB, ali i drugih fi nancijskih insti-tucija. Nema administrativnog jačanja zbog čega odabir projekata na raspisa-nim natječajima nikako da završi. Na primjer natječaj za IPARD sredstva iz 2012. još uvijek nije zatvoren. Us-poreno je čak i korištenje IPA-e, a od fondova smo još jako daleko. Žalosno je da se paket za samo pola 2013. go-dine rada s europskim fondovima koji su pojednostavljeni i velikim dijelom nastavak IPA-e, pripremao u 2012. i 2013. te je predan tek u listopadu 2013. Komisija je bila brza u odgovoru jer joj postupak više nije nov te je stigao ne-gativan odgovor već u prosincu. Ovo je fi jasko neviđenih razmjera koji Vlada pokušava prikazati uspjehom objašnja-vajući svima kako će u samo nekoliko mjeseci dobiti dozvolu za rad. Dvije godine nije bilo dovoljno da pripreme sustav za samo pola godine, sustav ko-ji je nastavak kvalitetno postavljene i izvrsno ocijenjene IPA-e. Potrebna je priprema projekata, dovoljan broj lju-di sa znanjem i iskustvom, defi nirani

Uspjeh će uslijediti nakon što potaknemo rast i razvoj i gospodarski oporavak

prioriteti i sustav provedbe, te volja za radom, odlučnost i ustrajnost. Sve što Vlada nema.

Govorili ste na osnivačkom sabo-ru zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a, te ukratko naglasili naprijed navedeno. Predsjednik HDZ-a Tomi-slav Karamarko najavio je da će ta Zajednica biti platformom za stalni

dijalog i s europskim pučkim stranka-ma, što je neobično važno zbog nazoč-nosti na tržištu Europske unije, gdje bismo morali postati konkurentnima i zanimljivim poslovnim partnerima. No, prije bismo morali „umiriti“ naš „podivljali“ i stihijski porezni sustav? Ovih je dana najavljeno i novo pore-zno opterećenje s 13% na 15%? Mo-lim Vaše stručno obrazloženje takve porezne politike? Nisu li porezi i na-meti bili jedinom tzv. invencijom ove Vlade? Zbog toga što su to bile jedine mjere, zavladalo je mišljenje da jedi-no ministar Linić nešto radi ili zna što treba poduzeti, ali onda su zareda-le afere i sada se gotovo svakog dana piše o nekome tko je s ministrom po-vezan, a njegovo bi poslovanje trebalo ispitati, pogotovo kredite?

- Gledamo Vladu i ministra fi nanci-ja koji kontinuirano mijenjaju odluke: snizili su zdravstveni doprinos, sad ga opet povećavaju; najavljuju nove po-reze pa odustaju; subvencije daju pa režu; investicije potiču pa zaustavlja-ju. Nestabilnost i nesigurnost dio su hrvatske svakodnevice. Nema povje-renja, pada rejting, dižu se kamate, gu-še poduzetnici… Sve šanse Hrvatska zbog neorganizirane i amaterske Vlade gubi. Stabilna i konzistentna fi skalna politika temelj je povoljnog poslovnog okruženja, Hrvatsku zaobilaze investi-tori, a naši su poduzetnici prisiljeni na održavanje postojećeg stanja ili odusta-janje, nema širenja i rasta.

Loš sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola posebno u dijelu prevenci-

Ovo je fijasko neviđenih razmjera koji Vlada pokušava prikazati

uspjehom objašnjavajući svima kako će u samo

nekoliko mjeseci dobiti dozvolu za rad. Dvije

godine nije bilo dovoljno da pripreme sustav

za samo pola godine, sustav koji je nastavak kvalitetno postavljene

i izvrsno ocijenjene IPA-e. Potrebna je

priprema projekata, dovoljan broj ljudi sa znanjem i iskustvom, definirani prioriteti i

sustav provedbe, te volja za radom, odlučnost i

ustrajnost

4 petak, 21. ožujka 2014.

Nastavak sa str. 3.

je i reakcije na prijevare i korupciju poguban je za rast i razvoj. Tjera in-vestitore, poduzetnike, stvara atmos-feru straha među građanima. Rejting Republike Hrvatske pada jer Vlada ne radi i to im svi otvoreno govore. Od Europske komisije koja je dala nega-tivno mišljenje na sustav za korište-nje EU fondova i provela je dubinsku analizu zbog pada investicija, izvoza i rasta nezaposlenosti do rejting agenci-ja. Rejting pada i zbog afera koje pra-te ovu „poštenu“ Vladu, a koje se ne rješavaju na sustavan, konzistentan i vjerodostojan način. Afere narušavaju poslovno okruženje, pravnu sigurnost, stabilnost i predvidljivost, a rezultat je odustajanje investitora. Sve to plaćaju naši poduzetnici koji ne mogu doći do povoljnih izvora fi nanciranja, a umje-sto da im pomogne Vlada ih krivi za vlastito neznanje i promašaje.

Sjajan je Vaš projekt „Hrvatska – izvor vode“, koji ste prošle godine pokrenu-

li u Europskom parlamentu. Jeste li uspjeli podići razinu svijesti o važnosti strateškog upravljanja hrvatskim vod-nim potencijalom? U Hrvatskoj?

- Hvala što ste te ga izdvojili i pohva-lili. Projekt „Hrvatska – izvor vode“ pokrenuli smo u listopadu prošle go-dine kako bismo podigli svijest o važ-nosti strateškog upravljanja ovim važ-nim prirodnim bogatstvom. U Europ-skom parlamentu u Bruxellesu posta-vili smo izložbu fotografi ja hrvatskih fotografa na kojoj su se mogle vidjeti rijeke Zrmanja, Neretva, Cetina, Krka, Plitvička jezera, Modro i Peručko je-zero te ostali hrvatski izvori vode. Kao nastavak predstavljanja u Bruxellesu, u Zagrebu je 4. listopada održana kon-ferencija „Hrvatska – izvor vode“ na kojoj je predstavljeno hrvatsko vodno bogatstvo i mogućnosti koje u vodnom sektoru donosi članstvo u EU. Treći dio projekta povodom Svjetskoga da-na rijeka održao se u Strasbourgu od 10. – 13. ožujka gdje su uz izložbu po-sjetitelji mogli kušati hrvatske izvorske

vode Cetinu i Janu te se informirati o hrvatskom bogatstvu u materijalu koji je pripremljen za ovu prigodu.

Ovaj projekt samo je početak jer svi-jest o vodi i strateškom upravljanju nje-zinim izvorima mora postati dio kultu-re. Zajednički cilj svima u Hrvatskoj treba biti pametno upravljanje vodnim dobrima i briga za njih. Vodu ne smije-mo uzimati zdravo za gotovo – ona je tu oduvijek bila i bit će bez obzira što mi činili. Prema riječima povjerenika Europske komisije Janeza Potočnika Hrvatska je već ostvarila važan na-predak u implementaciji Okvirne EU direktive o vodama u nacionalno zako-nodavstvo. To Hrvatskoj daje moguć-nost unaprjeđenja upravljanja vodama i postizanja održive ravnoteže između zaštite vode i ekonomskog razvoja.

Povjerenik Potočnik govoreći o na-šem projektu istaknuo je kako pitanje voda nije samo pitanje okoliša, već ujedno i pitanje zdravlja i blagostanja, ekonomskog rasta i napretka. To je na-čin osiguravanja da se turizam, ribar-stvo, poljoprivreda, promet, energeti-ka i mnoge druge industrije razvijaju i napreduju. Zbog toga je važno da poč-nemo shvaćati vodu kao prirodno bo-gatstvo i da se o njoj počnemo brinuti kao o dragocjenom, još uvijek krhkom dobru, kakvo ona zapravo i jest.

Povodom Svjetskog dana rijeka u Strasbourgu je održan treći dio pro-jekta o vodama i u Sjevernoj galeriji zgrade Europskog parlamenta bile su postavljene fotografije hrvatskih autora s motivima hrvatskog vodnog blaga, a posjetitelji su mogli kušati hrvatsku izvornu vodu. Kakve su re-akcije, ima li iznenađenja i udivljenja tim blagom kojim smo obdareni kao zemlja, ali možda nismo svjesni važ-nosti i vrijednosti vode / voda, nego ih doživljavamo kao one koje su oduvijek tu i bit će tu? Iako znanstvenici tvrde da se količina vode na Zemlji stalno i ubrzano smanjuje? Recite nam više o tome i o strateškim dokumentima ko-jima nastojimo defi nirati komercijali-zaciju hrvatskog vodnog bogatstva i fi -nanciranja projekata iz EU fondova?

- Posjetitelji izložbe ostali su zadiv-ljeni ljepotom hrvatskog krajolika, a posebno kvalitetom vode. Mnogi od njih prepoznali su područja na foto-grafijama i rekli kako smo ovime u užurbani tempo Europskog parlamenta donijeli okus odmora i prekrasne Hr-vatske.

Cilj cijelog projekta bio je ukazati na

veliki potencijal koji Republika Hrvat-ska ima i koji je važno pametno iskori-stiti. Pritom se ne misli na komercija-lizaciju voda u smislu privatizacije jer je voda opće dobro i bogatstvo naroda

i države. Međutim, važno je to dobro staviti u funkciju podizanja životnog standarda, rasta i razvoja. Hrvatski vodni potencijal je golem te predstavlja izvrstan izvozni adut.

Imamo li na umu procjenu kako će se daljim porastom broja stanovnika svijeta smanjivati raspoloživa količina pitke vode, ona postaje možda i najvaž-niji hrvatski gospodarski potencijal 21. stoljeća, onaj koji bi mogao znatno utje-cati na razvoj gospodarstva i društva.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj su se otvorile nove prilike. Prije svega mogućnost korištenja europskih fondo-va za razvoj vodnog gospodarstva. S druge strane tržište EU danas je hrvat-skom proizvođačima voda još dostu-pnije. S obzirom na prirodni potenci-jal, upravo je voda jedan od hrvatskih proizvoda kojim možemo konkurirati u Europi.

S druge pak strane potrebno je još dosta sredstava uložiti u Republici Hr-vatskoj da se osigura što bolja kvaliteta vode, smanje gubici iz vodoopskrbnog sustava, racionalno gospodari vodom, te spriječe zagađenja. Neophodna su ulaganja u sustav javne vodoopskrbe jer do 2023. godine želimo dosadašnji postotak od 80 posto priključenosti po-većati na 95 posto, za što je potrebno oko 2 milijarde eura ulaganja.

Izgradnja sustava zaštite od poplava i navodnjavanja od posebnog je zna-

čaja za Republiku Hrvatsku osobito zbog daljnjeg razvoja i jačanja poljo-privredne proizvodnje. Navodnjavamo 0,5 posto površina, dok je pogodnih tala za navodnjavanje jako puno, oso-bito u Osječko-baranjskoj i Vukovar-sko-srijemskoj županiji i uz to sve su to prihvatljiva ulaganja za fi nanciranje iz Europskih fondova.

Objavljujete i časopis, mjesečnik I’M, vrlo zanimljiv i grafi čki lijepo uređen. U broju za veljaču 2014. Donosite iskustvo Litve, koja je, uz Letoniju i Estoniju država članica EU koja bilje-ži najvišu stopu rasta BDP-a od 2011. Na koji su način uspjeli?Provođenjem strukturnih reformi koje im je savje-tovala EU ili su sami uspjeli izabrati model koji im odgovara?

- Vlade u tim državama su bile odluč-ne i imale su jasno defi niran i detaljno razrađen program reformi s defi nira-nim ciljevima, aktivnostima za njiho-vo postizanje i mjerilima za praćenje uspješnosti ispunjavanja ciljeva. I preporuke Europske komisije drža-vama članicama idu u tom smjeru te obuhvaćaju glavna područja: poreznu politiku, tržište rada, fi nancijska trži-šta, socijalnu politiku, tržišnu politiku i okoliš. Za ta područja svaka država čla-nica, s obzirom na vlastite specifi čno-sti pronalazi najbolja rješenja, koristeći naravno dobra iskustva drugih članica. To je ključno za pridobivanje povjere-nja kreditnih institucija, investitora i javnosti - jasno strateško usmjerenje i politička volja u provedbi reformi. Za-hvaljujući povjerenju fi nancijskih trži-šta snižavaju se kamatne stope i pove-ćava razina potrošnje i investicija. Uz to, neophodno je povećati učinkovitost državne potrošnje i poreznog sustava. Programe i poslove koji nisu ključni za ispunjavanje ciljeva države potrebno je reducirati. Prema istraživanjima OE-CD-a europske države troše 30 posto više u odnosu na druge države za istu

razinu usluga i kvalitete. Dobro uprav-ljanje, sigurnost i odlučnost u provedbi reformi ključ su uspjeha. Ništa od na-vedenog u Republici Hrvatskoj nema, a dolaskom HDZ-a na vlast sve će se promijeniti.

Loš sustav financijskog upravljanja i kontrola,

posebno u dijelu prevencije i reakcije na prijevare i korupciju, poguban je za rast i

razvoj. Tjera investitore, poduzetnike, stvara

atmosferu straha među građanima. Rejting

Republike Hrvatske pada jer Vlada ne radi i to im svi otvoreno govore. Od

Europske komisije koja je dala negativno mišljenje na sustav za korištenje EU fondova i provela je dubinsku analizu zbog

pada investicija, izvoza i rasta nezaposlenosti do

rejting agencija

Prema riječima povjerenika Europske

komisije Janeza Potočnika Hrvatska je već ostvarila važan napredak

u implementaciji Okvirne EU direktive o vodama u nacionalno

zakonodavstvo. To Hrvatskoj daje mogućnost unaprjeđenja upravljanja

vodama i postizanje održive ravnoteže

između zaštite vode i ekonomskog razvoja.

Foto: Martina Hohnjec, Slunjčica

Izgradnja sustava zaštite od poplava i navodnjavanja od

posebnog je značenja za Republiku Hrvatsku osobito zbog daljnjeg

razvoja i jačanja poljoprivredne

proizvodnje. Navodnjavamo 0,5

posto površina, dok je pogodnih tala za navodnjavanje jako

puno, osobito u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji i usto

sve su to prihvatljiva ulaganja za financiranje

iz europskih fondova

Nastavak na str. 5.

petak, 21. ožujka 2014. 5Komentar

Tko se odriče suverenostiOtkud toliko oduševljenje hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić plebiscitarnom pobjedom Alek-

sandra Vučića na izborima u Srbiji

U Hrvatskoj se ozbiljni politički događaji uglavnom relativiziraju, što je ma-nje-više rezultat nepoznavanja prirode samih događaja i njihova izravna ili pak neizravna utjecaja na okolne zemlje, uključujući i Hrvatsku. Mnogo je

prežitaka u političkom mentalitetu vladajućih ostalo iz preddržavnoga doba, pa jedan dio njih podsvjesno računa kako će sve naše probleme riješiti neko savezno središte, jer je naše mjesto ionako ispod stola. Druga pak skupina političara svjesno će svoju energiju, položaj i znanje uložiti u povlačenje hrvatske države prema istočnom „re-gionu“, kako bi pod vodstvom nove, pobjedničke Srbije upravo u njem mogla utopiti svoju državnost. Treća skupina s naslagama negativnoga naslijeđa vlastite je interese povezala s pojedinim središtima moći, koja su iznimno zainteresirana za još jednu inačicu obnove prostora bivše Jugoslavije. Navedeni procesi pogoduju ozračju za stva-ranje i raspirivanje strančarstva, što se onda na političkoj razini manifestira uglavnom kao niz povezanih ili cikličkih projektiranih koruptivnih afera, čija je primarna zadaća sustavno ometanje javnoga i političkog života. Time se dugoročno u javnosti, ali i u cijelom narodu potiče odbojnost prema svakoj politici, jer mit o koruptivnim tipovi-ma stvara ozračje za uvođenje totalitarnih režima ili pak zbog slabljenja državnoga ustrojstva u krajnjem slučaju vodi rastrojavanju države. Ovdje je nepotrebno objaš-njavati kako se Hrvatska od nekadašnje regionalne vojne sile, koju su nakon Oluje s poštovanjem gledali mnogi u svijetu, pretvorila gotovo u nevažnu državu, u kojoj je stožerna osoba, uz niz dobro plaćenih šefova t. zv. nevladinih udruga, još samo glavni državni odvjetnik. Poticana korupcija i kasnije njezina sudbena gonidba izgrizli su dr-žavne i javne ustanove, te povjerenje u njihov rad za opće dobro, a hrvatske političare pretvorili u ovisnike o „dobrom raspoloženju“ državnoga odvjetnika. Takav sustav nije samo otjerao iz države inozemne ulagače, nego i ono malo domaćih poduzetni-ka prisilio na pakiranje kofera, a činovnike državne uprave pretvorio u skamenjene svatove, koji se zbog straha od državnoga odvjetnika ne usuđuju ništa samostalno odraditi. Posljedice takvoga sustava su kobne jer iz njih zapravo proistječe i dodatno se produbljuje višegodišnja kriza, koja dovodi do uništavanja ono malo preživjelih poduzeća, a radnike svakodnevno tjera na ulice. Ozbiljna vlast ne shvaća neozbiljnom svoju državu, jer o njezinoj dobroj upravi i pravodobnom prepoznavanju nacionalnih probitaka ovisi blagostanje pa i sudbina cjelokupnoga naroda. Kako ne bismo ostali tek na pukom teoretiziranju, evo nekoliko ključnih primjera na koje hrvatska politika još uvijek nema adekvatan odgovor, a ako ga pak ima, onda je on obično u suprotnosti s hrvatskim nacionalnim interesima. Teško je poreći kako su događaji u Ukrajini, a poglavito slučaj s Krimom zatekli vladajuću hrvatsku politiku. Još dok su pripremane operacije u Ukrajini hrvatska se politika bavila ustavnom zaštitom bivših Udbinih ubojica i svojeglavo otvarala političku bojišnicu s Bruxellesom. Nošeni na valu iz-borne pobjede javno su kriminalizirali svoje oporbene političke protivnike te unatoč ozbiljnim upozorenjima gotovo cjelokupno hrvatsko ratno zrakoplovstvo izručili u nemirnu i nesigurnu Ukrajinu. Tako su u jeku međusobnih prijepora između Rusije i NATO-saveza oko Ukrajine, a Hrvatska je članica NATO-a, ostavili nezaštićen državni zračni prostor, koji u ovakvim prigodama, zbog sigurnosti zemlje mora biti osiguran, a on to nažalost nije, čime su u pitanje doveli sigurnost svih svojih državljana. Da su to pravila, koja se moraju poštovati, svjedoče i pregovori zamjenice ministra obrane Višnje Tafre s madžarskim kolegom Csabom Hende, koji je izjavio kako će „ako se potpiše sporazum s Hrvatskom, madžarska vojska biti odgovorna za sigurnost ne samo Slovenije, već i Hrvatske“. Osim toga, kako prenose Francuzi, Hende je izjavio kako će taj „zahtjev Hrvatske odrediti odnose između dvije zemlje za duže vrijeme“. MORH je doduše vrlo brzo zanijekao taj zahtjev, nu riječi zamjenice hrvatskoga ministra kako misli „da bi regionalni Air Policing zasigurno doprinio većoj operabilnosti među našim zemljama, a također i većim uštedama“ dovodi u pitanje MORH-ovo nijekanje, jer se iz izjave nedvojbeno vidi hrvatska najava odricanja od vlastite zračne suverenosti. Odgovor na pitanje, pokušava li to sadašnja vlast svoju nesposobnost u zaštiti državne sigurnosti prikriti potpisivanjem neke nove hrvatsko-ugarske nagodbe, dužan je poja-sniti vrhovni zapovjednik oružanih snaga Ivo Josipović, koji je u izočnosti premijera i ministra obrane očito bio upoznat s političkim pregovorima ministrove zamjenice. Slučaj oko Krima još je znakovitiji za ponašanje sadašnje hrvatske vlasti, koja je u pripremnom razdoblju krimske operacije i sama nasilno ćiriličila dijelove istočne Slavonije, a poglavito grad Vukovar, kojeg i danas svojata srpska politika. Pretvaranje Vukovara u središte Srpskoga narodnog vijeća i zajednice srpskih općina nije ništa drugo doli stvaranje preduvjeta za njegovo buduće izdvajanje iz Hrvatske. Odušev-ljenje hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić plebiscitarnom Vučićevom pobjedom na izborima u Srbiji, kad se ne bi radilo o vrlo proračunatoj politici, moglo bi granično pitanje psihijatrije. Vučić svoju moć, naime, ne će graditi samo na srpskoj skupštini bez oporbenih političara, nego, kao britanski specijalizant i na silnoj moći, koju će zadobiti nakon zapadnjačkih neuspjeha u Ukrajini. Naime, ne treba sumnjati kako će Vučić u trgovini sa Zapadom oko potiskivanja ruske moći iz Srbije, naplaći-vati srpske poraze realiziranjem gotovo svih točaka iz t. zv. srpskoga Memoranduma 2. Ako u tom slučaju Hrvatska i prepozna velikosrpske namjere, kao država, koju su nevažnom učinili njezini sadašnji političari, ne će imati odlučujuću riječ. Da bi upo-zorio na britanske interese, a riječ o t. zv. Jugosferi, ovih se dana u Sarajevu ukazao i Paddy Ashdown, s porukom kako Britaniju više ne zanimaju dijelovi nego cjelina. Ako želi ostati samostalnim dijelom izvan balkanske cjeline, Hrvatska će s osloncem na Sjedinjene Države svoj pravodobni odgovor, očito tražiti u oporbi!

Mate KOVAČEVIĆ

Ima li Hrvatska razrađene strukturne reforme ili tek najavljene analize?

- Vlada je donijela plan od 9 reform-skih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016.: 1. Integracija

pratećih službi, 2. Outsourcing usluga, 3. Objedinjena javna nabava, 4. Je-dinstveni novčani centar, 5. Reforma socijalnog ugovaranja, 6. Smanjenje proračunskih investicija i supstitucija izvora financiranja sa sredstvima iz EU fondova, 7. Masterplan bolnica, 8. Restrukturiranje mreže škola i progra-ma i 9. Reorganizacija pravosudnog sustava.

Program reformskih mjera nema ni-ti jedan element ozbiljnog programa. Vlada nije strateški osmislila nekoliko ključnih reformi koje treba provesti pa unutar njih mjere kojima će ih ostvariti. Devet mjera nasumice i nepovezano je pobrojano s ciljem da se pokaže kako se eto ipak o nečem razmišlja i nešto pokušava. Nedostaje strateško promi-šljanje o reformama koje se žele prove-sti. Nema realnog plana s postavljenim ciljevima te objektivno i realno proci-jenjenim fi skalnim učincima.

Ako se želi dobiti povjerenje i osjećaj sigurnosti na strani investitora i kredit-nih institucija potreban je plan u kojem se vidi: koje se reforme namjeravaju provesti u kontekstu fi skalne konsoli-dacije, kojim mjerama će se realizirati, koji se ciljevi u kontekstu svake mjere i reforme namjeravaju postići te kako će se mjeriti uspješnost postizanja po-stavljenih ciljeva.

Europska komisija kontinuirano u svojim preporukama državama člani-cama na to ukazuje, sve uspješne drža-ve članice svojim primjerom pokazuju da je to put kojim treba ići. Na žalost,

u Republici Hrvatskoj, na razini Vlade nema sluha za te ključne aktivnosti.

Uz to nacionalni program reformi i strateške dokumente na kojima je Vla-da trebala raditi tijekom prve godine i, ako je potrebno, dio druge godine mandata nemamo. Donesene su samo mjere fi skalne konsolidacije bez cilja i učinka. Kažu da ove „reforme“ nisu mogli započeti na početku mandata jer je bio prevelik nered u sustavu pa bi ga urušili. Činjenica je da je prevelik nered u njihovim glavama i da su dvije godine potrošili pokušavajući shvatiti koja je njihova uloga i što znači biti Vlada. Nema nacionalnog programa reformi, nema strategije, nema progra-ma i aktivnosti. U državi koja tone, iz koje mladi dnevno odlaze, a radno spo-sobni ostaju bez posla, Vlada predlaže 9 koračića koji mogu biti samo dio re-forme državne uprave i sustava javnih usluga. Vlada tek sad predlaže početak analize postojećeg stanja. Što ih je to onemogućavalo da s analizom krenu odmah kad su došli na vlast, odnosno da je imaju pripremljenu prije dolaska na vlast? Što, osim neznanja i nerada koji su im jedini svojstveni?

Smanjili smo kapitalne investicije za 455 milijuna kuna?

- Zamislite, Vlada u državi koja bi korištenjem europskih fondova trebala povećati kapitalna ulaganja gotovo za nekoliko puta, i ulagati u odnosu na do-sadašnjih 1,8 milijardi kuna najmanje 10 milijardi u razvojne projekte prvo što rebalansom reže su EU projekti i to za 455 milijuna kuna. Dovoljno za zaključiti misli li Vlada koristiti eu-ropske fondove, misli li Vlada razvijati Hrvatsku i iskoristiti šanse koje nam se otvaraju.

Na kraju, kako ćemo se i hoćemo li se uskoro uspjeti gospodarski oporaviti i pobjeći s trećega mjesta odozdo među EU zemljama članicama? Nadate li se uspjehu na novim ovogodišnjim izbo-rima za Europski parlament?

- Ako Vlada nastavi ovim smjerom ne ćemo se brzo gospodarski oporavi-ti. Odlaskom ove Vlade dobit ćemo i priliku za rast i razvoj. Nažalost, po-sljednje dvije godine idemo u potpu-no krivom smjeru. Nema investicija, strateških dokumenata, nije stvoreno povoljno poslovno okruženje. Prilike koje su se otvorile ulaskom u Europ-sku uniju nismo iskoristili. Umjesto da povučemo sredstva koja smo dobili na raspolaganje mi danas tek ugovaramo projekte koji su bili spremni prije dvije godine. Vlada tek sada radi analize, a za strateške dokumente koje je poslala u Bruxelles poput Partnerskog ugovora i Strategije ruralnog razvoja Europska komisija jasno je odgovorila da su po-prilično daleko od strateških dokume-nata i da treba još puno raditi na njima. Hrvatska propušta prilike i ne razvija se zbog Vlade koja loše radi svoj posao. I zato ne sumnjam u ishod izbora za Eu-ropski parlament ni svakih sljedećih. A uspjeh će biti zajednički – trenutak kada po uzoru na baltičke države, Irsku, Portugal ili Španjolsku krenemo preo-kretati negativne trendove u pozitivne, potaknemo rast i razvoj i gospodar-ski oporavak. Kada Hrvatska postane uspješna članica Europske unije.

Dubravka VIDAK

Nažalost, posljednje dvije godine idemo u potpuno krivom

smjeru. Nema investicija, strateških dokumenata, nije stvoreno povoljno poslovno okruženje.

Prilike koje su se otvorile ulaskom u Europsku

uniju nismo iskoristili. Umjesto da povučemo

sredstva koja smo dobili na raspolaganje mi danas tek ugovaramo projekte koji su bili spremni prije dvije godine. Vlada tek sada radi analize, a za

strateške dokumente koje je poslala u Bruxelles

poput Partnerskog ugovora i Strategije

ruralnog razvoja Europska komisija

jasno je odgovorila da su poprilično daleko od strateških dokumenata i da treba još puno raditi

na njima

Nastavak sa str. 4.