�eu vijesti

nijom bila je zadužena za ko-ordinaciju o turizmu, Grčka i Crna Gora o morskom i po-morskom rastu, Italija i Srbi-ja o prometu i energiji te Slo-venija i Bosna i Hercegovina o okolišu. Tijekom konzultacija koje su počele u rujnu, sudio-nici su spomminjali i auto-ce-stu Trst-Patras, jadransko-jonsku autocestu, kao primjer mogućeg projekta koji bi mo-gao dobiti etiketu makrore-gionalnog projekta, a što bi na neki način moglo olakšati privlačenje investitora. H

NOVA STRATEGIJA Prvi put u jednoj makroregionalnoj strategiji sudjeluje jednak broj zemalja članica i nečlanica EU-a. Makroregionalni pristup novi je oblik suradnje

Od izbijanja krize do kraja 2012. godine, tekući račun platne bilance Hr-vatske je postupno uravnotežen, što ukazuje na smanjenu domaću potra-žnju, dok su izvozni rezultati Hrvatske slabi. Rastući jedinični troškovi rada, zajedno s nepovoljnom proizvodnom specijalizacijom i geografskim usmjere-njem izvoza doveli su do znatnog sma-njenja udjela Hrvatske na izvoznom tr-žištu. Udio loših kredita u Hrvatskoj znatno se povećao od 2008. na da-lje, uglavnom u poduzetničkom sekto-ru i djelomično zbog većeg servisiranja (otplate) kredita sektora stanovništva vezanih uz valutnu klauzulu u švicar-skim francima.

zbOg gOspOdarskOg pada i izo-stanka bilo kakve bitne fiskalne prila-godbe, dug opće države zabilježio je brzi rast koji je u 2013. postao galopi-rajući te je skočio sa 55 posto BDP-a na 65 posto BDP-a, i taj trend se nastav-lja u 2014. Nadalje, krediti koje su uzele tvrtke u vlasništvu države (uz jamstva države) mogli bi doći na naplatu drža-vi koja jamči njihovu redovitu otplatu, što ukazuje na porast potencijalnih ob-veza države na rashodnoj strani držav-nog proračuna.

regulatOrnO Opterećenje i ne-dovoljna konkurentnost u mnogim sek-torima gospodarstva sve više su ozbilj-na prepreka rastu i otvaranju radnih mjesta. Dugotrajna recesija, zajedno s rigidnim tržištem rada i uskim grlima u području socijalne sigurnosti, dove-la je do pada zaposlenosti, uglavnom u privatnom sektoru, dok se stopa neza-poslenosti u 2012. znatno povećala, na gotovo 16%, te na 21,6% u 2013. Po-seban je problem nezaposlenost mla-dih koja iznosi više od 40% u 2012., a u 2013. prelazi 50%. Visoki udio dugo-trajne nezaposlenosti ukazuje na pro-bleme strukturne prirode.

Ovako otprilike i Vlada kontinuirano dijagnosticira stanje u Republici Hrvat-skoj. Ne daje rješenja, ne radi pomake i promjene, samo analizira i otkriva to-plu vodu.

Na konferenciji „Hrvatska u Europskoj uniji: Financijski izazovi i pogled prema naprijed“ u organizaciji Ureda za infor-miranje Europskog parlamenta u Za-grebu, održanoj 24. siječnja 2014., za-mjenik ministra financija kao nešto jako novo, stručnoj javnosti prezentirao je škare u mirovinskom sustavu i sustavu zdravstva (kontinuirano povećanje ras-hoda i nedovoljni prihodi od doprinosa dovode do sve veće potrebe za financi-ranjem iz proračunskih - poreznih pri-hoda). Jadao se zbog činjenice da kao država članica moramo uplaćivati u eu-ropski proračun svoje prihode. Imamo 3,8 milijardi kuna novih rashoda zbog članstva.

Članstvo u europskoj uniji je trošak. „Kako da smanjimo deficit?“, pitao se zamjenik ministra financija. Ne može-mo provoditi reforme kad se svi odu-piru. Nikako da uspostavimo Centralni obračun plaća, nitko nas ne sluša, toliki je nered, proračunski korisnici odbijaju unositi podatke. Sve navedeno je samo dio izrečenih jadikovki. Da nije žalosno, bilo bi smiješno. Svi su očekivali rješe-nja problema u kojima se nalazimo, ci-ljeve i aktivnosti kojima će se postići, a dobili su odavno poznatu dijagnozu i poruku da je članstvo u Uniji trošak.

ušli smO i fOrmalnO u proceduru prekomjernog deficita. Srećom naš de-ficit nije (barem za sad) dvoznamen-kast. Unatoč tome Vlada spasonosno rješenje vidi u uzimanju iz budućnosti za potrošnju u sadašnjosti. Najvažni-je je uzeti iz drugog mirovinskog stu-pa, tako će se uprihodovati 2,8 milijardi kuna. Srećom Europska komisija je od-lučila stati na kraj takvim suludim odlu-kama i jednokratnim krpanjima prora-čunske rupe bez suštinskog i sustavnog rješavanja manjka. Povlačenje sred-stava iz drugog mirovinskog stupa ne može se prikazati kao prihod jer drža-va ima obveze (isplate mirovina) u bu-dućnosti. To može biti priljev novčanih sredstava koja će se usmjeriti na sma-njenje duga, ali ne i rješenje za deficit. Opet hrvatske interese od Vlade štiti Europska komisija.

javnOsti predstavljaju da je učinak njihovih „mjera“ povećanje pri-hoda od 4,7 milijardi kuna, a prešućuju da korekcija gospodarskog rasta sa 1,3 posto BDP-a na 0,2 posto znači 2 mi-lijarde kuna prihoda manje. Što se to tako jako promijenilo od studenog do siječnja da se gospodarski rast smanju-je za ni manje ni više nego 1,1 posto. Ima li kraja obmanama javnosti? Iznenadila Vladu procedura prekomjernog defici-ta, uvedena u Europskoj uniji još 1992.

Deficit iznenaDio VladuKonzultacije o Jadransko-jonskoj makroregiji pri kraju

Tijekom

konzultacija koje su

počele u rujnu,

sudionici su spomminjali

i autocestu Trst-Patras, kao primjer

mogućeg projekta

IVANA MAlETIć, zastupnica HDZ-a u europskom parlamentu

kOluMNA — priče iz Bruxellesa

utorak 4/2/2014

Solidan početak nove godine za tvornice u eurozoni

ChRIS WIllIAMSON, glavni Markitov ekonomist

obalnog pojasa sa zaleđem, a posebna pozornost je nami-jenjena otocima i ruralnim područjima; očuvanje i zašti-ta okoliša; povećanje privlač-nosti cijele regije, što uključu-je mjere za poticanje održivog turizma, uključujući zašti-tu kulturnog nasljeđa i sma-njenje problema sezonalno-sti turizma.

Po dvije zemlje, jedna čla-nica i jedna nečlanica bile su zadužene za koordinaciju konzultacija za svaki od četi-ri stupa - Hrvatska je s Alba-

napominje. Nove narudžbe u eurozoni u cjelini bilježe najveći rast u gotovo tri go-dine i tamošnje su tvornice zaposlile nove radnike kako bi udovoljile pojačanoj po-tražnji.

Podindeks kojim se mje-ri zaposlenost u siječnju je tako uvećan na 51 bod, što znači da je prvi puta u dvije godine premašio 50 bodova. U prosincu iznosio je 49,9 bodova. H