1
EU VIJESTI lijardi eura. Zvuči nevjero- jatno - uređena, birokratska, pedantna Njemačka zapra- vo je porezna oaza za gang- stere i mafijaše? „Ne može- mo baš govoriti o poreznoj oazi“, kaže za DW Thomas Eigenthaler iz sindikata po- reznih platiša. „Recimo da imamo nekih rupa u susta- vu koje se često koriste“, kaže on. Navodi da političari vrlo vješto smanjuju broj radni- ka u pokrajinskim poreznim organima te da bi kontrolo- ra trebalo biti barem 20 po- sto više. Možda bi više oso- blja spriječilo predsjednika kluba Bayern, Ulija Hoeneßa kada je utajivao milijune od poreza, ili - njemačke poslov- ne banke, koje su navodno od države prikrile desetak mili- jardi eura poreza na kapital- nu dobit. Festival licemjerja Dugo su se njemački političa- ri obrušavali na susjednu Švi- carsku u kojoj najviše Nije- maca krije porez od države. Tako je bivši ministar finan- cija Peer Steinbrück, inače poraženi socijaldemokratski kandidat za kancelara - upo- zoravao Švicarce kako bi im mogla stići „konjica“ ukoli- ko ne pristanu otkriti identi- tet njemačkih mušterija koje taje porez u tamošnjim ban- kama. Meinzer ovakve izjave njemačkih političara ozna- čava „festivalom licemjerja“, jer, na kraju krajeva, zakoni ostavljaju prostor prevara- ma. Ili, kako kaže Thomas Ei- genthaler, ne mora se ići izvan Europe da bi se našli različiti porezni zakoni. Razlike u sto- pama poreza privlače velike profitere da porez prijavljuju tamo gde je stopa niža. „A me- đunarodne firme imaju mo- gućnosti koliko im srce želi“, zaključuje Eigenthaler. DW Hrvatska vlada se voli hvaliti , A NE VOLI RADITI KOLUMNA — Priče iz Bruxellesa IVANA MALETIć, zastupnica HDZ- a u Europskom parlamentu ULAZAK u Europsku uniju znači biti dio kluba i ponaša- ti se u skladu sa zajedničkim pravilima: pravnim, politič- kim, ekonomskim i admini- strativnim. Uz obveze član- stvo donosi brojne prednosti, od sudjelovanja na zajednič- kom unutarnjem tržištu i sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala da korište- nja europskih fondova kroz kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Upravo korištenje europskih fondova jedna je od najvećih prilika za Repu- bliku Hrvatsku kroz koju, ako je pametno iskoristimo, mo- žemo pokrenuti rast i razvoj i potpuno promijeniti trendo- ve: iz pada u rast, iz suficita u deficit te postati jedna od ra- zvijenijih država članica. TIJEKOM ovih par mjeseci rada u Parlamentu jedna od tema u Odboru za regionalni razvoj bila je rasprava o pri- premama Republike Hrvat- ske za sudjelovanje u kohe- zijskoj politici. EUROPSKA KOMISIJA je u svom izviješću istaknula pet ključnih slabosti sustava u Republici Hrvatskoj: 1. nea- dekvatni administrativni ka- paciteti, 2. nedostatak koor- dinirane i strateške suradnje među ministarstvima, 3. kom- pliciranost sustava i procedu- ra te tendencija da se umjesto pojednostavljenja sustav kom- plicira, 4. nužnost jačanja par- tnerstva i procesa konzultaci- ja te 5. premalo pripremljenih projekata. NA POBOLJšANJIMA se radi, ali nedovoljno te je u Izvješću kao primjer navedeno da se od planiranih 250 novih ljudi uključenih u poslove planira- nja i provedbe EU programa zaposlilo svega 100, a i 250 je premalo. SVE OVE SLABOSTI na koje europska Komisija već neko vrijeme upozorava vode si- gurnom neuspjehu u korište- nju EU fondova. NAJBOLJI PRIMJER je činje- nica da od 1.7.2013. imamo na raspolaganju 450 milijuna eura. Vlada je najavljivala da će u rujnu raspisati tri pozivna natječaja za prijavu projekata. Jedan za projekte jedinica lo- kalne i područne (regionalne) infrastrukture, jedan za sred- nje i male poduzetnike i je- dan za znanstveno-istraživač- ke projekte. To su sve sektori kojima je novac za realizaci- ju projekata itekako potreban i to što prije. Međutim, raspi- sivanje natječaja Vlada je od- godila za listopad, pa za stu- deni, kao da nam novci ne trebaju, kao da svaki izgu- bljeni dan nije važan jer gubi- mo priliku napraviti ono što našoj domovini treba, a to je rast i razvoj. Da se natječaji i raspišu barem u studenom, za prijave i odabir projeka- ta trebat će Vladi šest mje- seci do godinu dana i već smo na kraju 2014. bez po- vučenog eura iz fondova. U isto vrijeme od 1.7.2013. re- dovito svaki mjesec uplaću- jemo u Europski proračun 75 posto naplaćenih carina te dio PDV i dio prihoda koji se računa prema visini BDP- a. Do sada smo uplatili oko 100 milijuna eura u europski proračun, a iz fondova ćemo prve eure povući tko zna kad. Vlada se hvali jer troši IPA-u. Drago mi je da su sretni i uži- vaju u plodovima rada Vlade prije, ali moraju i svoje sijati da bi mogli žeti, a prve žetve u 2013. nema. VELIKI JE PROBLEM što ima- mo Vladu koja se voli hvaliti, a ne voli raditi. TAKO SU SE HVALILI čak i činjenicom što se prema Izviješću o globalnoj konku- rentnosti Hrvatska popela za 6 mjesta, sa 81. na 75. mje- sto od 148 država koje se u Izviješću ocjenjuju. PROBLEM JE što analiza po- kazuje da ovaj rast nije re- zultat pozitivnih pomaka u Republici Hrvatskoj već ne- gativnih procesa u pojedinim državama koje su pale na lje- stvici konkurentnosti. Jasno su vidljiva područja u koji- ma su potpuno izostale re- forme: od stvaranja povolj- nog poslovnog okruženja, učinkovitog javnog sektora, do podizanja produktivno- sti i konkurentnosti u sekto- ru poduzetništva. Očito je da Vlada na područjima ključ- nim za podizanje gospodar- skog rasta i razvoja ne radi. Nema reformi, nema kori- štenja fondova, padaju pri- hodi, rastu rashodi, deficit alarmantan. Vlada plaši lju- de, a bolje bi joj bilo da se sama preplaši vlastitog ne- znanja i nerada, ode i spasi Hrvatsku. U Izvješću EK kao primjer je navedeno da se od planiranih 250 NOVIH LJUDI uključenih u poslove planiranja i provedbe EU programa zaposlilo 100 UTORAK 12/11/2013 uropskom JU NOVCA Razlike u stopama poreza privlače velike profitere da porez prijavljuju TAMO GDE JE STOPA NIžA

[MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: Hrvatska vlada se voli hvaliti, a ne voli raditi

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kolumna zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Citation preview

Page 1: [MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: Hrvatska vlada se voli hvaliti, a ne voli raditi

�eu vijesti

lijardi eura. Zvuči nevjero-jatno - uređena, birokratska, pedantna Njemačka zapra-vo je porezna oaza za gang-stere i mafijaše? „Ne može-mo baš govoriti o poreznoj oazi“, kaže za DW Thomas Eigenthaler iz sindikata po-reznih platiša. „Recimo da imamo nekih rupa u susta-vu koje se često koriste“, kaže on. Navodi da političari vrlo vješto smanjuju broj radni-ka u pokrajinskim poreznim organima te da bi kontrolo-ra trebalo biti barem 20 po-sto više. Možda bi više oso-blja spriječilo predsjednika

kluba Bayern, Ulija Hoeneßa kada je utajivao milijune od poreza, ili - njemačke poslov-ne banke, koje su navodno od države prikrile desetak mili-jardi eura poreza na kapital-nu dobit.

Festival licemjerjaDugo su se njemački političa-ri obrušavali na susjednu Švi-carsku u kojoj najviše Nije-maca krije porez od države. Tako je bivši ministar finan-cija Peer Steinbrück, inače poraženi socijaldemokratski kandidat za kancelara - upo-zoravao Švicarce kako bi im mogla stići „konjica“ ukoli-ko ne pristanu otkriti identi-tet njemačkih mušterija koje taje porez u tamošnjim ban-kama. Meinzer ovakve izjave njemačkih političara ozna-čava „festivalom licemjerja“, jer, na kraju krajeva, zakoni ostavljaju prostor prevara-ma. Ili, kako kaže Thomas Ei-genthaler, ne mora se ići izvan Europe da bi se našli različiti porezni zakoni. Razlike u sto-pama poreza privlače velike profitere da porez prijavljuju tamo gde je stopa niža. „A me-đunarodne firme imaju mo-gućnosti koliko im srce želi“, zaključuje Eigenthaler. DW

Hrvatska vlada se voli hvaliti, a ne voli raditi

kolumna — Priče iz Bruxellesa

Ivana maletIć, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

ulazak u Europsku uniju znači biti dio kluba i ponaša-ti se u skladu sa zajedničkim pravilima: pravnim, politič-kim, ekonomskim i admini-strativnim. Uz obveze član-stvo donosi brojne prednosti, od sudjelovanja na zajednič-kom unutarnjem tržištu i sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala da korište-nja europskih fondova kroz kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Upravo korištenje europskih fondova jedna je od najvećih prilika za Repu-bliku Hrvatsku kroz koju, ako je pametno iskoristimo, mo-žemo pokrenuti rast i razvoj i potpuno promijeniti trendo-ve: iz pada u rast, iz suficita u deficit te postati jedna od ra-zvijenijih država članica. tijekom ovih par mjeseci rada u Parlamentu jedna od tema u Odboru za regionalni razvoj bila je rasprava o pri-premama Republike Hrvat-ske za sudjelovanje u kohe-zijskoj politici. europska komisija je u svom izviješću istaknula pet ključnih slabosti sustava u Republici Hrvatskoj: 1. nea-dekvatni administrativni ka-paciteti, 2. nedostatak koor-dinirane i strateške suradnje

među ministarstvima, 3. kom-pliciranost sustava i procedu-ra te tendencija da se umjesto pojednostavljenja sustav kom-plicira, 4. nužnost jačanja par-tnerstva i procesa konzultaci-ja te 5. premalo pripremljenih projekata. Na poboljšaNjima se radi, ali nedovoljno te je u Izvješću kao primjer navedeno da se od planiranih 250 novih ljudi uključenih u poslove planira-nja i provedbe EU programa zaposlilo svega 100, a i 250 je premalo.sve ove slabosti na koje europska Komisija već neko vrijeme upozorava vode si-gurnom neuspjehu u korište-nju EU fondova. Najbolji primjer je činje-nica da od 1.7.2013. imamo na raspolaganju 450 milijuna eura. Vlada je najavljivala da će u rujnu raspisati tri pozivna natječaja za prijavu projekata. Jedan za projekte jedinica lo-kalne i područne (regionalne) infrastrukture, jedan za sred-nje i male poduzetnike i je-dan za znanstveno-istraživač-ke projekte. To su sve sektori kojima je novac za realizaci-ju projekata itekako potreban i to što prije. Međutim, raspi-sivanje natječaja Vlada je od-

godila za listopad, pa za stu-deni, kao da nam novci ne trebaju, kao da svaki izgu-bljeni dan nije važan jer gubi-mo priliku napraviti ono što našoj domovini treba, a to je rast i razvoj. Da se natječaji i raspišu barem u studenom, za prijave i odabir projeka-ta trebat će Vladi šest mje-seci do godinu dana i već smo na kraju 2014. bez po-vučenog eura iz fondova. U isto vrijeme od 1.7.2013. re-dovito svaki mjesec uplaću-jemo u Europski proračun 75 posto naplaćenih carina te dio PDV i dio prihoda koji se računa prema visini BDP-a. Do sada smo uplatili oko 100 milijuna eura u europski proračun, a iz fondova ćemo prve eure povući tko zna kad. Vlada se hvali jer troši IPA-u. Drago mi je da su sretni i uži-vaju u plodovima rada Vlade prije, ali moraju i svoje sijati da bi mogli žeti, a prve žetve u 2013. nema.veliki je problem što ima-mo Vladu koja se voli hvaliti, a ne voli raditi. tako su se hvalili čak i činjenicom što se prema Izviješću o globalnoj konku-rentnosti Hrvatska popela za 6 mjesta, sa 81. na 75. mje-sto od 148 država koje se u Izviješću ocjenjuju.problem je što analiza po-kazuje da ovaj rast nije re-zultat pozitivnih pomaka u Republici Hrvatskoj već ne-gativnih procesa u pojedinim državama koje su pale na lje-stvici konkurentnosti. Jasno su vidljiva područja u koji-ma su potpuno izostale re-forme: od stvaranja povolj-nog poslovnog okruženja, učinkovitog javnog sektora, do podizanja produktivno-sti i konkurentnosti u sekto-ru poduzetništva. Očito je da Vlada na područjima ključ-nim za podizanje gospodar-skog rasta i razvoja ne radi. Nema reformi, nema kori-štenja fondova, padaju pri-hodi, rastu rashodi, deficit alarmantan. Vlada plaši lju-de, a bolje bi joj bilo da se sama preplaši vlastitog ne-znanja i nerada, ode i spasi Hrvatsku.

U Izvješću EK kao primjer je navedeno da se od planiranih 250 noviH ljuDi uključenih u poslove planiranja i provedbe EU programa zaposlilo 100

utorak 12/11/2013

Njemačka na europskom vrhu i u pranju novca

Razlike u stopama

poreza privlače velike profitere

da porez prijavljuju

tamo gDE jE stoPa

niža