SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI

ODJEL ZA HUMANISTIČKE ZNANOSTI

ODSJEK ZA KROATISTIKU

Ivana Modrić

JEZIČNI DNEVNIK

Seminarski rad

JMBG: 0303043893

Smjer: Hrvatski jezik i književnost

Kolegij: Jezične vježbe

Mentorica: dr. sc. Blaženka Martinović, docentica

Pula, 9. veljače 2014.

Sadržaj

Sadržaj...................................................................................................................2

Uvod......................................................................................................................3

1. Analiza prikupljenih članaka..........................................................................4

Zaključak.............................................................................................................15

Literatura.............................................................................................................16

2

Uvod

U ovom seminarskom radu raspravljat će se o prikupljenim materijalima preuzetih iz

novinskih članaka: Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, 24 sata, Glasa Istre, Sportskih novosti,

hrvatskih internetskih stranica preuzetih iz dnevnika. U njima će se analizirati pravopisne,

leksičke, stilističke i gramatičke pogrješke. U pravopisne pogrješke pronalazit će se pisanje

zareza, pisanje ije/je, nebilježenje glasovnih promjena, pisanje velikog i malog početnog

slova, pisanje stranih riječi, pisanje sh/š. Leksičke pogrješke u imenicama, pridjevima,

zamjenicama i glagolima koje ne pripadaju hrvatskom standardnom jeziku. Stilske pogrješke:

pleonazmi, žargoni u reklamama. Gramatičke pogrješke na fonološkoj razini: ispuštanje

otvornika itd.

3

1. Analiza prikupljenih članaka

http://www.jutarnji.hr/boris-dezulovic-usao-je-1991--u-okupirani-vukovar--ti-cuti-i-ne-pricaj-

s-nikim--samo-gledaj-i-povracaj---/988018/

Slika 1. Sintaktička razina, s nikim/ni s kim

Kad se uz neodređenu zamjenicu tvorenom prefiksom ni– i ne– nađe prijedlog, on zamjenicu

rastavlja na tome tvorbenome šavu i umeće se u nju.1

http://nobelst.com.hr/wp-content/uploads/2009/06/03052013_splitcomhr.pdf

Slika 2. Veznik bez obzira što

Složeni veznik dopusnih rečenica je bez obzira na to što je. Pogrješno je u standardnom jeziku

upotrebljavati krnju vezničku skupinu bez obzira što.2

http://www.dugopolje.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=170:novitrafo

1 L.Hudeček – M.Mihaljević. Jezik medija. Zagreb. Hrvatska sveučilišna naklada. 2009. str. 59.2 o.c.,str. 63.

4

Slika 3. Pisanje glagola

Glagol faliti ne pripada hrvatskom standardnom jeziku. Zamjenjuje se s glagolom nedostaje.3

http://www.24sata.hr/ljepota/na-dezic-se-moze-postati-imun-a-on-ipak-nije-potreban-svima-

336953

Slika 4. Žargoni

Žargoni su govori pojedinih užih skupina. Prisutni su u razgovornom funkcionalnom stilu, u

književnoumjetničkome stilu, a najviše u jeziku reklame. U jeziku reklama pridonosi

uočljivosti reklame i dovodi do prodaje reklamiranog proizvoda.4 Umjesto dezića pravilo je

pisati dezodorans.

http://www.dugopolje.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=170:novitrafo

Slika 5. Gramatička pogreška na sintaktičkoj razini

3 o.c.. str. 72.

4 A.Frančić – L.Hudeček – M.Mihaljević. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb. Hrvatska sveučilišna naknada. 2005. str. 16., 301.

5

Riječ nedaleko prilog je pa ne može uvesti imenicu. Između njega i imenice mora se nalaziti

prijedlog od. Pravilno bi bilo nedaleko od zgrade.5

5 L. Hudeček, M. Mihaljević: o.c., str. 61.

6

http://www.24sata.hr/news/prijava-stipi-ringwaldu-za-obracun-s-zenom-u-autu-78331

Slika 6. Pisanje s/sa

Prijedlog sa dolazi ispred riječi koje počinju sa š, š, z, ž, te ispred instrumentalnog oblika

osobne zamjenice ja ,npr. Zaposlio se sa šesnaest godina. Sa životinjama treba znati. Sa

mnom je uvijek zabavno.6

Slika 7. Pisanje stranih riječi/posuđenica

Mnoge se tuđice pišu izvorno, pogotovu ako su dvočlane i višečlane, no u tekstu ih treba

označiti kosim slovima. Stoga bi pravilno bilo smokey eyes.7

Slika 8. Pisanje tuđica

Lifting efekt je tuđica i pravilno se piše lὶfting.8

6 A.Frančić – L.Hudeček – M.Mihaljević. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb. Hrvatska sveučilišna naknada. 2005. str. 156.7 Babić, Stjepan. Moguš, Milivoj, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2010. str. 47.8 Anić, Vladimir, Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2009. str. 684.

7

Slika 9. Pisanje stranih riječi

Isto pravilo kao i kod ranije spomenutog smokey eyes. Pravilno bi bilo make-up taktike.9

Slika 10. Pisanje stranih riječi

Umjesto styling bi bilo bolje upotrijebiti riječ stil jer je istog značenja, a i riječ styling ne

postoji u rječniku hrvatskoga jezika.10

Slika 11.

Party-style ne stoji u rječniku hrvatskoga jezika. Pravilno bi bilo stil za zabavu.11

9 Babić, Stjepan. Moguš, Milivoj, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2010. str. 47.10 V. Anić: Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb, 2009. str. 1478.11 o.c. str. 1478. i 1770.

8

Slika 12. Glagol dolaziti u imperativu

Glagol dolaziti u imperativu glasi dođi, a ne dodi, iako postoji u nekim lokalnim govorima.

Slika 13. Navođenje govora

Navodnicima se označuje upravni govor, stoga bi od tekst od riječi photoshop do djevojkama

trebao biti pod navodnicima.12

Slika 14.

Imenica obožavateljica u množini glasi obožavateljice.

Slika 15. Glagol biti

Glagol biti je upotrjebljen dva puta u 3. licu jednine, a dovoljan je jedan.

12 Babić, Stjepan. Moguš, Milivoj, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2010. str. 101.

9

http://www.slobodnadalmacija.hr/Formula-1/tabid/250/articleType/ArticleView/articleId/

234604/Default.aspx

Slika 16. Pisanje ije/je

Sijedeći je glagolski prilog sadašnji, a drugo je pridjev sljedeći.13 Stoga, pravilno je sljedeći

korak. Česta se griješi kod riječi sljedeći i slijedeći. Sljedeći se odnosi na „onaj koji slijedi“,

pr. Neka uđe sljedeći! Slijedeći označava „tako da se slijedi“, npr.: Slijedite onaj automobil!14

http://lecheflja.dobrahrana.jutarnji.hr/tag/patlian/

Slika 17. Pisanje đ/dž

Pravilno je patlidžan.

http://www.schiedel.hr/proizvodi/sistemi-dimnjaka-s-cijevima-iz-tehnicke-keramike/schiedel-

uni-plus/uputstvo-za-montazu

Slika 18. Pisanje imenice uputa

Uputstvo ne pripada hrvatskom standardnom jeziku. Pravilno se piše imenica uputa.15

13 o.c., str. 375.14 L.Hudeček – M.Mihaljević. Jezik medija. Zagreb.Hrvatska sveučilišna naklada. 2009. str. 40.15 V. Anić: Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb, 2009. str. 1678.

10

https://kartica.ina.hr/rubrika.aspx?id=3

Slika 19. Pisanje kratica

Kratice koje završavaju na -a mogu se sklanjati kao naše riječi (npr. Zavnoha, Efte) i

pogrješno ih je sklanjati i pisati drukčije. Pravilno je Ine ili INE.16

Slika 20. Pisanje zareza

Pisanje zareza

Zarezi se pišu kod nizanja, naknadnog dodavanja riječi i kod izricanja suprotnosti. Izuzetne

rečenice su suprotne po svojem smislu i stoga se odvajaju zarezom. Zarez se piše ispred

suprotnih veznika: a, ali, nego, već, no. Nepotrebno je pisati zarez iza Bravo.17

16 Babić, S. Moguš, M. Hrvatski pravopis. Zagreb. Školska knjiga. 2010. str. 75. i 76.17Babić, S. Moguš, M. Hrvatski pravopis. Zagreb. Školska knjiga. 2010. str. 92.

11

Slika 21. Pleonazam

Nepotrebno ponavljanje riječi jednom pojedinačnom. Ispravno je pojedinačnom. Pleonazam je

suvišno gomilanje istoznačnih riječi.18

http://dnevnik.hr/showbizz/paparazzi/adriana-lima-na-rucku-s-prijateljom.html

Slika 22. Nebilježenje glasovnih promjena

U riječi prijateljom nije provođen prijeglas. Ispravno je prijateljem. Prijeglas je morfonološka

promjena u kojoj o iza palatalnih suglasnika, skupova št, žd i iza c prelazi u e.19

Slika 23. Veliko i malo početno slovo

U pravilima velikog i malog početnog slova postoji da se višerječna imena država pišu tako

da se svaka riječ u imenu država piše velikim slovom osim veznika i prijedloga. 20 Česta je

pogrješka da se piše Europska Unija umjesto Europska unija. Nema pravopisnog pravila

18 V. Anić: Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb, 2009. str. 1047.19 E. Barić. i dr. Hrvatska gramatika. Zagreb, Školska knjiga. 2005. str. 80.20 o.c., str. 40.

12

kojim bi se moglo braniti pisanje riječi unija velikim slovom u imenu te zajednice. Europska

unija nije država nego zajednica država.21

http://www.jutarnji.hr/marihuana-kod-tinejdzera-uzrokuje-psihicke-poremecaje/1116450/

Slika 24. Pisanje sh/š

Shizofrenija je riječ preuzeta iz grčkog jezika. U njemu se skupina sh ne zamjenjuje glasom

š.22 Opće imenice i nazivi iz drugih jezika pišu se prema tome jesu li usvojene ili se tek

preuzimaju. Dok se preuzimaju, pišu se kao u jeziku iz kojega se preuzimaju i imaju status

tuđice, a kad su usvojene, prilagođene su glasovnim, naglasnim, pravopisnim značajkama i

postaju usvojenice ili prilagođenice.23

http://www.novine.net/Info/138135.html

Slika 25. Ispuštanje otvornika

U riječi orginalan gubi se otvornik i. Ispravno je originalan. Riječ gubi glas (često otvornika,

rjeđe zatvornika) ili se zamjenjuje jedan glas drugim. Najčešće nastaje pod utjecajem

regionalizma ili dijalektalizma.24

21 L.Hudeček – M.Mihaljević. Jezik medija. Zagreb.Hrvatska sveučilišna naklada. 2009. str. 40.22 L.Hudeček – M.Mihaljević. Jezik medija. Zagreb.Hrvatska sveučilišna naklada. 2009. str. 42.23 . Babić. M.Moguš. Hrvatski pravopis. Zagreb. Školska knjiga. 2010. str. 46.24 L.Hudeček – M.Mihaljević. Jezik medija. Zagreb. Hrvatska sveučilišna naklada. 2009. str. 46.

13

http://www.honda.hr/automobili/novosti.asp?IDNovost=58BD1F2E-61EF-4098-A358-

1C9E0DED9DEC

Slika 26. Nesklonjivi pridjev

Umjesto nesklonjivog pridjeva dizel gorivo bolje je upotrebljavati odnosni pridjev dizelsko

gorivo. Odnosnim ili relativnim pridjevima iskazuje se odnos i kojima se odgovara na pitanje

na što? se odnosi.25

http://www.jutarnji.hr/u-novinama-procitao-vlastitu-osmrtnicu--glasine-o-mojoj-smrti-su-

preuvelicane---/1156454/

Slika 27. Pisanje zamjenica

Njen i njezin pripadaju zasebnoj skupini posvojnih pridjeva trećega lica, ali potječu iz istih

korijena. Njezin je postalo od genitiva ženskog roda osobne zamjenice ona koji glasi nje,

zatim dodatne čestice zi i pridjevnog sufiksa –in: nje+zi+in- njezin, a u obliku njen nema

umetnute čestice zi.26 One znače potpuno isto. Razlikuju se po stilskoj vrijednosti, stilski

neutralan i normativno preporučljiviji je oblik njezin. Posvojna zamjenica njen se češće

koristila u srpskom književnom jeziku, a njezin se koristi u hrvatskom književnom jeziku.27

25 S. Težak, S. Babić: Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005. str.133 – 138.

26 I. Zorčić. Hrvatski u praksi. Pula. ZN. 1998. str.146.27 ibid.

14

http://www.index.hr/vijesti/clanak/kontroverzna-sefica-porezne-objasnjava-zasto-linic-

poklanja-pavicu-milijune-kuna/682587.aspx

Slika 28. Pisanje pridjeva

Umjesto nadležno ispravno je pisati mjerodavno. Nadležan je riječ koja ne pripada

standardnomu jeziku, pa tako ni njegovu publicističkome stilu. 28

http://www.jutarnji.hr/robben--da-se-mene-pita--ja-bi-zlatnu-loptu-dao---ronaldu-/1148372/

Slika 29. Glagol biti

U 1. l. jd. upotrebljava se pomoćni glagol bih.29

Slika 30. Pisanje veznika

U hrvatskom standardnom jeziku prednost se daje vezniku ako pred veznikom ukoliko.30

28 L.Hudeček – M.Mihaljević. Jezik medija. Zagreb.Hrvatska sveučilišna naklada. 2009. str. 70.29 S. Težak, S. Babić: Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005. str. 92.

30 L.Hudeček – M.Mihaljević. Jezik medija. Zagreb. Hrvatska sveučilišna naklada. 2009. str. 65.

15

Zaključak

U novinskim člancima Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, 24 sata, Glasa Istre, Sportskih

novosti, hrvatskih internetskih stranica uočljive su pogrješke u svim jezičnim razinama.

Najčešće su pravopisne pogrješke pisanje ije i je i nepravilna upotreba pravopisnih znakova.

U naslovima je česta upotreba žargonizma, pleonazama i također sadržavaju pravopisne

pogrješke.

16

Literatura

Anić, Vladimir. Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2009.

Anić, Vladimir. Silić, Josip. Pravopis hrvatskoga jezika, Novi Liber i Školska knjiga, Zagreb, 2001. str. 124.

Babić, Stjepan. Moguš, Milivoj. Hrvatsk pravopis, Školska knjiga , Zagreb, 2010.

Barić,Eugenija. Lončarić, Mijo. Malić, Dragica. Pavešić, Slavko. Peti, Mirko. Zečević, Vesna. Znika, Marija. Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 2005. str. 80.

Frančić, Anđela. Hudeček, Lana. Mihaljević, Milica. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.

Hudeček, Lana. Mihaljević, Milica. Jezik medija, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2009.

Silić, Josip. Pranjković, Ivo. Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Zoričić, Ivan: Hrvatski u praksi, Zavičajna naklada „Žakan Juri“, Pula, 1998.

17