Click here to load reader

Izv. prof. dr. sc. Branimir Belaj Životopis, znanstvena ... · PDF filesamostalno vođenje predmeta Jezične vježbe. God. ... jezične vježbe po novom (bolonjskom) programu preimenovane

  • View
    229

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of Izv. prof. dr. sc. Branimir Belaj Životopis, znanstvena ... · PDF filesamostalno vođenje...

  • Izv. prof. dr. sc. Branimir Belaj ivotopis, znanstvena, nastavna i struna djelatnost

    Branimir Belaj roen je u Osijeku 7. kolovoza 1973. U istom je gradu pohaao osnovnu i srednju kolu. Maturirao je kolske godine 1991/1992. Studij Hrvatskoga jezika i knjievnosti upisao je kolske 1992/1993. godine na Pedagokom fakultetu u Osijeku, gdje je i diplomirao 1996. godine. Od kolske 1997/1998. godine radi na Pedagokom fakultetu u Osijeku, najprije kao izvanjski suradnik, a u oujku 1998. izabran je u suradniko zvanje mlaega asistenta i odravao vjebe iz fonetike i fonologije te morfologije na predmetu Suvremeni hrvatski knjievni jezik. Iste je kolske godine (1997/1998) upisao Poslijediplomski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, gdje je 1999. godine uspjeno obranio kvalifikacijski magistarski rad pod naslovom Semantiko-sintaktiki i semantiko-leksiki pasiv u hrvatskom standardnom jeziku pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi (mentor), prof. dr. sc. Marko Samardija (predsjednik) i prof. dr. sc. Josip Sili (lan). Time je stekao status doktorskoga pristupnika (doktoranda) te upisao V. i VI. semestar doktorskoga studija. Disertaciju pod naslovom Gramatiki i leksiki pasiv u hrvatskom standardnom jeziku obranio je u lipnju 2001. pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi (mentor), prof. dr. sc. Josip Sili (predsjednik) i doc. dr. sc. Ivan Jurevi (lan). Od kolske 1999/2000. godine povjereno mu je samostalno voenje predmeta Jezine vjebe. God. 2001. izabran je za viega asistenta na kolegijima Jezine vjebe i Kognitivna lingvistika koji je najprije vodio kao izborni predmet, a potom i kao obvezni. Poslije toga 1. 1. 2004. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta na istim kolegijima. Trenutno je nositelj kolegija Osnove jezine kulture, Kognitivna gramatika, Hrvatski jezik za prevoditelje 1 i 2 te Suvremene lingvistike teorije na studiju Hrvatskoga jezika i knjievnosti osjekoga Filozofskog fakulteta. Na istom fakultetu od listopada 2006. godine sudjeluje i u izvoenju nastave na Poslijediplomskom doktorskom studiju Jezikoslovlja, kao nositelj kolegija Europski strukturalizam, Kognitivna lingvistika (do 2012.) te Fonologija, a kao gost predava 2007. godine sudjelovao je i u izvoenju nastave na Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2008. do 2013. bio je voditelj Katedre za hrvatski jezik i jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Sudjelovao je kao izlaga na domaim i meunarodnim znanstvenim skupovima i suradnik je na jednom znanstvenom projektu. lan je Hrvatskoga drutva za primijenjenu lingvistiku (HDPL) i Meunarodnoga udruenja kognitivnih lingvista za slavenske jezike (SCLA). Takoer je od 2002. godine i lan Urednitva asopisa Jezikoslovlje. U Upisniku znanstvenih djelatnika RH zaveden je pod brojem 221435.

    Nastavna, znanstvena i struna djelatnost

    1. Nastavna djelatnost Od kolske 1997/1998. do kolske 1999/2000. godine Belaj je izvodio vjebe iz fonetike i fonologije te morfologije na predmetu Suvremeni hrvatski knjievni jezik (1. i 2. godina), a od kolske 1999/2000. do 2001/2002. na predmetu Jezine vjebe (1. godina). Od kolske 2001/2002. uz Jezine vjebe pokree i kolegij Kognitivna lingvistika (4. godina), najprije kao izborni, a od kolske 2002/2003. kao obvezni. Od kolske 2005/2006. vodi jezine vjebe po novom (bolonjskom) programu preimenovane u Osnove jezine kulture (1. godina jednopredmetnoga i dvopredmetnoga studija) na kojem dri i predavanja. Od kolske

  • 2007/2008. dri i izborni kolegij Kognitivna gramatika (3. godina jednopredmetnoga i dvopredmetnoga studija), a od kolske 2009/2010. nositelj je i dvaju obveznih kolegija na Prevoditeljskom smjeru engleskoga jezika i knjievnosti Hrvatski jezik za prevoditelje 1 i 2 kao i jo jednoga izbornoga kolegija na prvoj godini Diplomskoga studija hrvatskoga jezika i knjievnosti (jednopredmetni i dvopredmetni) pod nazivom Suvremene lingvistike teorije. Na Poslijediplomskom doktorskom studiju Jezikoslovlja izvodi nastavu na predmetima Europski strukturalizam, Fonologija, Kognitivna lingvistika (do 2012.) i Kognitivna gramatika (radionica). Kao gost predava 2007. godine sudjelovao je i u izvoenju nastave na Poslijediplomskom znanstvenom studiju kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pod njegovim vodstvom izraeno je i obranjeno 7 zavrnih, 7 diplomskih i 2 doktorska rada (trei je u izradi) od kojih je jedan diplomski rad modificiran i u koautorstvu objavljen u asopisu Suvremena lingvistika. U svim studentskim anketama o vrednovanju nastavnika i asistenata, koje provodi Rektorat Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku, Branimir Belaj ocijenjen je iznimno visokim ocjenama, a u prilogu Izvjetaju dostavljamo posljednju anketu iz kolske 2012/2013. godine za kolegije Osnove jezine kulture i Hrvatski jezik za prevoditelje 1 koji su odrani u zimskom semestru te akademske godine. 2. Znanstvena djelatnost U znanstvenoj djelatnosti do izbora u zvanje docenta B. Belaj bio je najvie usredotoen na problematiku pasiva u hrvatskome jeziku, pokuavajui tu sloenu problematiku promatrati metodologijom kognitivne lingvistike i funkcionalne sintakse, kojima se ve u to vrijeme sve vie posveuje. Osobitu pozornost zasluuju njegova istraivanja tzv. leksikoga pasiva, tj. pasivnoga znaenja koje se izraava nominalnim strukturama (npr. Sve je to pod nadzorom i sl.), problematika vremenske vrijednosti pasivnoga predikata te detaljna podjela tematskih uloga u kontekstu prouavanja semantikoga ustrojstva pasivne reenice. U razdoblju nakon izbora u zvanje docenta Branimir Belaj nastavlja se baviti problematikom pasiva, ukljuujui u to bavljenje i prouavanje struktura s bezlinim i obezlienim glagolima odnosno struktura s dativnim dopunama koje imaju semantika i pragmatika svojstva subjekta te uope pasiviziranih struktura u hrvatskome jeziku. Bavi se takoer, i to vrlo uspjeno, i nekim opim pitanjima kognitivne lingvistike, posebno uspjeno pitanjima prouavanje metonimije, koja spadaju meu najzanimljivija pitanja to se razmatraju u okvirima toga teorijsko-metodolokoga pristupa jeziku. Najvie je meutim pozornosti posvetio prouavanju jednoga podruja koje je u kroatistici izrazito zanemareno, a koje se pokazalo vrlo prikladnim za kognitivistiki pristup. Rije je o podruju glagolskih prefikasa odnosno podruju prouavanja sintaktikih, leksikih i pragmatikih aspekata prefigiranih glagola. Sve je to dolo do punoga izraaja osobito u njegovoj odlinoj i originalnoj knjizi Jezik, prostor i koceptualizacija. Shematina znaenja hrvatskih glagolskih prefiksa. Toj problematici pristupa s kognitivistikom pretpostavkom da meu glagolima tvorenim istim prefiksom mora postojati odreena znaenjska veza, odnosno da ti glagoli tvore skup polisemnih odnosa. Osim tih dvaju podruja B. Belaj pokazuje da se uspjeno moe baviti i pitanjima normiranja i kodifikacije (posebice pitanjima pravopisne i tzv. leksike norme) odnosno pitanjima jezinoga posuivanja. Od izbora u zvanje izvanrednoga profesora dr. sc. Branimir Belaj nastavio je i intenzivirao rad na opisu ustrojstva hrvatskoga jezika metodologijom kognitivne gramatike. tovie on se velikim brojem (autorskih i suautorskih) radova s toga podruja nametnuo kao vodei hrvatski kroatist kognitivistikoga usmjerenja. To se u najveoj mjeri odnosi na knjigu Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika (napisanu u suautorstvu s dr. sc. Goranom Tanackoviem Faletarom) koja je izuzetno vana za cijelu jezikoslovnu kroatistiku jer predstavlja prvi (i

  • dosad jedini) sustavan opis imenske sintagme i padenoga sustava metodologijom kognitivne gramatike. Pristupnik je do sada objavio ukupno 2 knjige i jedna mu je odobrena za tisak, 15 radova (a1) i 15 radova (a2) to ukupno ini 30 radova. Poslije izbora u zvanje izvanrednoga profesora dr. sc. Branimir Belaj sudjelovao je na 7 znanstvenih skupova (2 meunarodna u inozemstvu i 5 s meunarodnim sudjelovanjem u Hrvatskoj), i to prilozima: 1. A preliminary semantic analysis of the Croatian dative and its syntactic implications, meunarodni znanstveni skup Cognitive Linguistics between Universality and Variation, Dubrovnik, 30.9-1.10. 2008. 2. Prostorni odnosi kao temelj padenih znaenja-o vanosti i mogunostima primjene lokalistikih teorija padea, Drugi hrvatski sintaktiki dani, Osijek 13. 15. 11. 2008. 3. The conceptual-semantic basis of grammatical relations: the case of the Croatian predicate instrumental, godinja konferencija Slavistikoga lingvistikog drutva (SLS), Zadar, 3.-6. 9. 2009. 4. Kognitivni temelji komplementacije glagola za izraavanje emocija u hrvatskome jeziku, Trei hrvatski sintaktiki dani, Osijek 11.-13. 11. 2010. 5. Kognitivna gramatika i vrste rijei, Sarajevski filoloki susreti I, Sarajevo 9.-10. 12. 2010. 6. O kognitivnim temeljima poloaja modifikatora, determinatora i kvantifikatora u imenskoj sintagmi, etvrti hrvatski sintaktiki dani, Osijek, 8.-10. 11. 2012. 7. Nekoliko temeljnih napomena o sintaktiko-semantikom ustrojstvu imenske sintagme: kognitivnogramatiki pristup, Sarajevski filoloki susreti II, Sarajevo, 13.-15. 12. 2012. I dalje je suradnik na meunarodnom znanstvenom projektu voditelja prof. dr. sc. Marija Brdara Kognitivnolingvistiki pristup polisemiji u hrvatskome i drugim jezicima. Napisao je jednu znanstvenu knjigu koja je prola recenzentski postupak i odobrena je za tisak u izdavakoj kui Disput, a objavio je petnaest (15) znanstvenih radova (tri (4) u asopisima (a1), tri (3) u zborniku radova s inozemne konferencije (a1), jedan (1) u zborniku radova s konferencije odrane u Hrvatskoj s meunarodnim sudjelovanjem i s meunarodnom recenzijom (a2), tri (3) u zbornicima radova posveenima prof. dr. sc. Ivi Pranjkoviu, prof. dr. sc. Miloradu Nikeviu i prof. dr. sc. Branki Brleni Vuji (a2), etiri (4) kao poglavlja u knjizi te 3 struna rada. U nastavku se daje prikaz knjige i najvanijih lanaka dr. sc. Branimira Belaja u razdoblju poslije izbora u zvanje izvanrednog