of 13 /13
 DEBATNIH  V JE ŽBI

DEBATNE VJEŽBE

Embed Size (px)

Text of DEBATNE VJEŽBE

DEBATNIH VJEBI

POPIS VJEBI1. Uvodne vjebe Popis vjetina Brza debata Jedna rije je dovoljna 2. Vjebe konstrukcije argumenata Slaganje argumenta Argument, potkrijepa i objanjenje 3. Drutvena uloga debate Debata u stvarnom svijetu Analiza/profil publike 4. Priprema i analiza Brainstorming Pronai teze Analiza teze Imenuj tezu Evaluacija teza Definiranje pojmova Voeno istraivanje Praenje vijesti 5. Konstrukcija afirmacije Pronai kriterij 6. Unakrsno ispitivanje Niz pitanja Tajni cilj 7. Pobijanje i zavrne rijei Lopta pobijanja Razvijanje pobijanja Pobijanje u etiri koraka Ponavljanje, "praznorjeivost", otklon 8. Konkluzija argumenata Kljuna mjesta Vjeba zavrnog govora 9. Stil i izvedba Govorni stil Impromptu govorenje Vjeba naglaavanja Spoji pojmove 10. Ostale vjebe Ispadanje iz balona Uvjeri me

osmislili:Ken Broda-Bahm, Katalin Molnar, Andras Golent, Plamenko Cviti

Uvodne vjebe POPIS VJETINA Cilj: potaknuti uenike da prepoznaju vjetine koje ve vjerojatno imaju, a koje e im biti potrebne u debati. Metoda: Svakom ueniku dajte prazan list papira i uputu: "Napiite najmanje tri vjetine koje imate, a koje vam mogu pomoi u bavljenju debatom". Dajte im neko vrijeme za razmiljanje i zapisivanje. Nakon toga, recite im da podijele svoje odgovore s ostatkom grupe. Piite vjetine na plou. Naglasite odgovore poput: "Volim postavljati pitanja", "Uvijek se svaam s roditeljima", "Samouvjeren/a sam" ili "Volim iskuavati nove stvari". Objasnite im da debatiranje ne zahtijeva neke nove vjetine, ve se radi o nainu koritenja i razvijanju mnogih vjetina koje ve imaju. BRZA DEBATA Cilj: upoznati uenike sa osmiljavanjem argumenata, postavljanjem pitanja i ocjenjivanjem snage iskazanih argumenata. Metoda: Napiite na plou niz jednostavnih debatnih teza. Izaberite prva dva uenika. Nakon to bace novi, pobjednik odabire ili tezu (pa njegov oponent bira stranu u debati) ili stranu u debati (a oponent tezu). Oba uenika imaju pet minuta za pripremu. Nakon toga slijedi kratka debata: prvi afirmativni govor (90 sekundi), unakrsno ispitivanje-N ispituje A (60 sekundi), prvi negirajui govor (90 sekundi), unakrsno ispitivanje-A ispituje N (60 sekundi), zavrni afirmativni govor (45 sekundi), zavrni negirajui govor (45 sekundi). Da bi se vjeba bre odvijala, dok traje jedna debata, drugi par se ve priprema. Dajui ovako kratko vrijeme za debatiranje, uenicima treba naglasiti vanost odabira najjaih i najboljih argumenata, kao i jasnog i preciznog izraavanja. Neki primjeri teza: Iskrenost je uvijek najbolji nain rjeavanja sukoba, Ropstvo jo uvijek postoji, Obrazovanje je klju uspjeha, Nasilje je ponekad opravdano, ivotinje imaju razum, ivot u gradu je bolji od ivota na selu... JEDNA RIJE JE DOVOLJNA Cilj: potaknuti uenike da razumiju i naglase vane toke u odreenoj debati te da vode brigu o danom vremenu. Metoda: Odaberite odreenu tezu. Podijelite uenike u parove. Dajte im nekoliko minuta za pripremu. Nakon toga slijedi kratka debata jedan na jedan i to u sljedeem formatu: afirmativni govor (2

minute), negirajui govor (2 minute), afirmativni govor (1 minuta), negirajui govor (1 minuta), afirmativni govor (pola minute), negirajui govor (pola minute), afirmativni govor (jedna reenica), negirajui govor (jedna reenica), afirmativni govor (jedna rije), negirajui govor (jedna rije). Ova je vjeba korisna jer potie uenika da prepozna glavne i najvanije dijelove odreene teme (teze), kao i osnovne vrijednosti koje lee u pozadini te teme (obino se te vrijednosti iskazuju u zadnjim govorima).

Vjebe konstrukcije argumenata SLAGANJE ARGUMENTA Cilj: potaknuti uenike da razumiju proces slaganja ideja (argumenata) tako da slijede logiki niz te budu jasni i uvjerljivi. Metoda: Sa nekog od prijanjih turnira odaberite jedan jasan i vrst argument, s mnogo potkrijepa. Nakon toga ga razgradite tako da svaku sastavnicu argumenta napiete na po jedan prazan list papira (tezu, obrazloenje, pretpostavku, potkrijepa 1, potkrijepa 2, potkrijepa 3, ...). Zatim neka uenici (u grupi ili individualno) pokuaju to bolje ponovno sloiti argument. Naglasite kako je mogue sastaviti vie dobrih varijanti, a neke od njih mogu biti i bolje od originalnog argumenta (naravno, uenici tijekom vjebe ne znaju kako izgleda originalni argument; moete im ga pokazati na kraju). ARGUMENT, POTKRIJEPE I OBJANJENJE Cilj: upoznati uenike s novim potkrijepama i objanjenje ideje da podaci moraju biti objanjeni da bi osnaili (i uvrstili) argument. Metoda: Dajte svakom ueniku po jedan citat s nekim podacima. Zadatak je da svaki uenik ustane i: 1. Naini argument, u jednoj reenici; 2. Osnai argument itanjem citata; 3. Objasni o emu citat govori, i zato je vaan za tezu.

Drutvena uloga debate DEBATA U STVARNOM SVIJETU Cilj: potaknuti uenike da usporede edukativnu debatu (kojom se bave) i debate koje se dogaaju u stvarnom svijetu politike i drutva. Metoda: Snimite na video kasetu neku drutvenu debatu (sukobljavanje politiara: "Otvoreno", "U krupnom planu", "Latinica", ...). Na sastanku kluba pustite traku, a za vrijeme snimke neka uenici vode "sudake" biljeke: tko je rekao to, je li bilo

argumenata, protuargumenata, je li bilo pobijanja i kakvog, dokaza i podataka... Osim toga, na kraju neka uenici pokuaju nai razlike i slinosti izmeu edukativne i "stvarne" debate (gledano iz ugla pravila edukativne debate): jesu li protivnici potovali jedni druge, je li bilo upadanja u rije, koritenje vremena, ostala pravila... ANALIZA/PROFIL PUBLIKE Cilj: potaknuti uenike da razmiljaju o profilu publike kao o vanoj komponenti u kreiranju argumenata za javne prilike. Metoda: Odaberite situaciju u kojoj uenik treba iznijeti argumente odreenoj osobi ili grupi. Tada zatraite da: 1. Razmisle to mogu uiniti da saznaju za vrijednosti i stavove recipijenata; 2. Odlue kako bi inkorporirali te informacije u poruku koju ele prenijeti; 3. Iznesu nevedeni argument na "novi nain".

Priprema i analiza BRAINSTORMING Cilj: "razbuditi" uenike, navesti ih na kreativno razmiljanje. Metoda: Prezentirajte uenicima sljedei scenarij: "Tvornica spajalica za papir se prodaje, i vi je elite kupiti. Ipak, morate uvjeriti banku da vam odobri kredit kako biste kupili tvornicu. Smislite to je mogue vie ideja kako da to uinite!" Potaknite uenike na proizvodnju ideja, naglaavajui neka osnovna pravila brainstorminga: 1. Bez vrednovanja ideja (nema "dobrih", nema "loih"), 2. udne i neobine ideje su prihvatljive, 3. Kvantiteta je najvanija-sakupite to je mogue vie ideja, 4. Ne budite ozbiljniako se ne smijete, ne radite to na pravi nain. Naravno, za drugi sastanak kluba smislite neki novi scenarij. PRONAI TEZE Cilj: navesti uenike da brzo smisle debatnu tezu, shvaajui da se o svemu moe debatirati. Metoda: Na sastanak kluba donesite jedan primjerak nekih dnevnih novina. Svakom ueniku dajte po jednu stranicu iz novina, i recite da na temelju informacija (vijesti) koje se nalaze na toj jednoj stranici sastave 10 teza. Objasnite im da svaka vijest ima svoju dublju pozadinu (najee je vijest informacija o rjeenju ili osvijetenju nekog problema), i da se u svakoj od njih krije barem jedna teza. Nakon to svi pronau svojih deset teza (priznat emo, poneke od

njih bit e nezanimljive, prestrune, itd.), odaberite neke od njih, i napravite debatu. ANALIZA TEZE Cilj: potaknuti uenike da razmiljaju o tezi u terminima: otkud dolazi odreena teza, zato je vana, i kako bi se trebalo debatirati na nju. Metoda: Odaberite potpuno novu tezu koju uenici tek trebaju debatirati (a nikad je prije nisu debatirali!). Zatim neka na papir napiu sljedee: - Ova teza je vana jer/zbog... - Pozadina ove teze je vana jer/zbog... - Ova teza sadri nekoliko kljunih pojmova, koji su... - Te bih pojmove definirao/la kao... - Ova teza sadri nekoliko kljunih mjesta (moguih podruja sukoba), a to su... - Afirmativna ekipa bi trebala pripaziti na... - Negirajua ekipa bi trebala pripaziti na... Nakon ispunjavanja papira, uenici mogu raditi u parovima ili u manjim grupama, pokuavajui analizirati dobivene ideje, i mogue razvijanje novih. Na kraju, svi odgovori mogu biti komentirani unutar cijele grupe. IMENUJ TEZU Cilj: potaknuti uenike da razumiju tri opa tipa teza i pokrenuti raspravu o razlikama u pristupu svakoj od tri vrste. Metoda: Podijelite uenicima listu od deset teza, a njihov je zadatak da za svaku odrede vrstu - koja je faktina, koja je vrijednosna, a koja je policy (policy teza bavi se odreenim koracima koje bi trebalo/ne bi trebalo poduzeti radi ostvarenja nekog cilja, bavi se odreenom akcijom. U sebi uvijek nosi dva kljuna mjesta: je li cilj vrijedan i opravdan, i ako jest, jesu li ili nisu koraci valjani). Izmislite svoje teze ili koristite sljedee: Bia s drugih planeta su posjetila zemlju (F), Predsjednik Clinton je uspjean lider (V), Psi su bolji od maaka (V), Ljudi ne bi smjeli jesti ivotinje (P), Ekspanzija NATO-a promovira mir i stabilnost u Europi (F), Drava treba osigurati obrazovanje samo na slubenom jeziku (P), Ova drava bi trebala imati otvorene granice (P), Zagaanje prirode uzrokuje globalno zatopljenje (F),

Autonomija pojedinca vanija je od zajednice (V)... Nakon identifikacije teza, moete upitati uenike pitanja poput "to treba dokazati da bi se obranila navedena teza?", koja imaju za cilj ukazati da razliite vrste teza zahtijevaju razliite pristupe i zadae koje ekipe moraju obaviti. EVALUACIJA TEZA Cilj: potaknuti uenike da se fokusiraju na ono to tezu ini dobrom odnosno loom. Metoda: Podijelite uenicima listu od desetak moguih teza ukljuujui neke koje su nejasne, neke koje nisu debatabilne, neke koje se koriste kontroverznim rijeima, neke koje sadre nekoliko ideja (a ne samo jednu), neke koje su potpuno nezanimljive. Neka uenici proanaliziraju svaku od teza, ocjenjujui je li prikladna za debatiranje ili ne, naravno uz objanjenje prihvaanja/odbijanja. Na kraju moete zajedniki napraviti zakljuak o tome to ini dobru tezu. DEFINIRANJE POJMOVA Cilj: naviknuti uenike na upotrebu rjenika i enciklopedija kao sredstava za definiranje i pojanjavanje pojmova. Metoda: Nabavite to vie raznih rjenika, enciklopedija, prirunika i slino. Odaberite prikladnu tezu, i recite uenicima neka pronau to vie raznolikih definicija kljunih pojmova u navedenoj tezi. Neka svaki uenik iznese svoje definicije, a ostali ih mogu ocjenjivati sljedeim ocjenama: najrazumnija, najneoekivanija ali razumljiva, najudnija, najbeskorisnija, itd... Moete i zapoeti debatu izmeu dva debatanta na tezu koja je od dviju definicija prikladnija za tezu. Cilj cijele vjebe je naglasiti kako debatanti trebaju iznijeti to krau i jasniju definiciju, koja e pridonijeti to boljoj debati. VOENO ISTRAIVANJE Cilj: naglasiti istraivanje. ideju "itanja sa svrhom", koja karakterizira

Metoda: Podijelite uenicima kratak lanak (to krai, to bolji) vezan uz tezu koju e debatirati. Prolazite s njima kroz lanak, reenicu po reenicu, raspravljajui je li odreena ideja, podatak ili citat koristan za debatu. PRAENJE VIJESTI

Cilj: nauiti uenike "praenju" (odabiru vanog i zapisivanju) i uoavanju tekuih dogaanja u isto vrijeme. Metoda: Recite uenicima da prate vijesti ili dnevnik na radiju ili televiziji (dobra je ideja da svi uenici prate isti sadraj, recimo prvih deset minuta veernjeg Dnevnika na HRT-u u petak - bit e zanimljivo vidjeti kako se razlikuju zabiljeke o istim dogaanjima!), biljeei kao da sude debatu. Svaku priu neka biljee kao novi argument. Na sastanku kluba svaki debatant iznosi: 1. Naslov prie (npr. "Vlada odluila o proraunskim davanjima za nevladine organizacije"), 2. Vane informacije vezane uz priu (npr. "nevladine organizacije dobit e ukupno 2 milijuna kuna iz dravnog prorauna"), 3. Navoenje osoba koje su spomenute u prilogu (npr. "ministar financija, dr. Mato Crkvenac...").

Konstrukcija afirmacije PRONAI KRITERIJ Cilj: uvjeriti uenike da mnoge tvrdnje u sebi sadre odreene vrijednosti (odnosno kriterij), i da je kriterij prirodna komponenta svakog argumenta. Metoda: Pronaite neke vrijednosne tvrdnje (npr. u oglasima u novinama), i zatraite od uenika da identificiraju vrijednosti koje se nalaze iza odreene tvrdnje. Na primjer, oglas koji reklamira odreenu vrstu hrane (okoladu, primjerice), zato to "ima bolji okus", u sebi nosi ideju da je okus najvanija vrijednost hrane. Dakle, kriterij po kojem bismo trebali kupiti XY okoladu zbog njenog "odlinog okusa" u opreci je s ostalim moguim vrijednostima poput "dobrih nutricijskih karakteristika" ili "niske cijene". Nadalje, ta tvrdnja u sebi nosi potencijalno upitnu pretpostavku, po kojoj je "okus" neto univerzalno, a ne neto to se razlikuje od osobe do osobe. Ova se vjeba moe primjenjivati na gotovo svaki argument, jer svaka tvrdnja u sebi nosi odreenu impliciranu vrijednost.

Unakrsno ispitivanje NIZ PITANJA Cilj: vjebanje unakrsnog ispitivanja, timskog rada i razumijevanje da je unakrsno ispitivanje najbolje kad je fokusirano na niz pitanja. Metoda: Podijelite uenike u dvije grupe. Jedna grupa sastavlja jedan argument za odreenu tezu, a druga jedan argument protiv odreene teze. Nakon toga po jedan predstavnik svake grupe iznosi

argument. Zatim prva grupa odabire svog predstavnika ("odgovaraa"), a druga grupa zapoinje s ispitivanjem i to tako da isprva jedan lan grupe nizom pitanja ispituje oponenta. im mu ponestane pitanja uskae drugi lan grupe sa svojim pitanjima; kad mu ponestane pitanja nastavlja trei lan grupe i tako redom. Naglasak je na brzini - im lanovi grupe uoe da njihov kolega nema vie pitanja, brzo nastavlja drugi lan. Isto tako, neka uenici pokuaju stvoriti odreenu strategiju - jedan lan neka postavlja pitanja vezana samo uz pretpostavku, drugi uz obrazloenja, itd... TAJNI CILJ Cilj: razumijevanje da unakrsno ispitivanje ima odreenu svrhu, i naglaavanje da je postavljanje nizova pitanja klju ka dosegu te svrhe. Metoda: isto kao u proloj vjebi, ali prije poetka unakrsnog ispitivanja svaka grupa treba na papir napisati svoje "tajne ciljeve" (npr. "elimo da priznaju da njihova ideja u sebi nosi rizik jer nikad dosad nije isprobana u praksi" ili "elim uvjeriti suca da je njihova druga korist od te akcije logiki prilino upitna", ...). Ispitivanje zavrava: 1. kad jedna grupa zakljui da je uspjela dosegnuti svoj cilj; 2. kad zakljui da nikad nee uspjeti u realiziranju tog cilja.

Pobijanje i zavrne rijei LOPTA POBIJANJA Cilj: razvijanje brzog razmiljanja, osnaivanja (nadograivanja). razumijevanje pobijanja i

Metoda: Uenici stoje u krugu, bacite loptu prema jednom od njih. Uenik koji uhvati loptu mora brzo sastaviti neki argument (prije toga moete zadati tezu, ili im ostaviti na odabir). Nakon toga baca loptu prema nekom drugom ueniku. Drugi uenik mora pobijati argument ili proiriti (ili dodatno osnaiti) taj argument. Igra se nastavlja. Ako igra ne zna kako odgovoriti (ili ve dugo igrate na samo jedan argument), dodajte i treu opciju: igra treba sastaviti novi argument na drugu tezu. RAZVIJANJE POBIJANJA Cilj: naglaavanje vjetine pobijanja. Metoda: Neka svaki uenik na list papira napie argument koji je spreman braniti. Nakon toga neka svi papiri cirkuliraju grupom i to tako da svaki uenik pokua napasti svaki argument (zapisujui ga

na papir). Kad se svi izredaju, papiri se vraaju autorima, i oni ih pokuavaju obraniti. POBIJANJE U ETIRI KORAKA Cilj: razumijevanje da je dobro pobijanje slijed odreenih postupaka. Metoda: Podijelite uenike u grupice od po etiri uenika. Prezentirajte im jedan argument. Svaka grupa ima zadatak iznijeti pobijanje i to na nain da: prva osoba kratko objasni (svojim rijeima) navedeni argument, druga osoba izrie tvrdnju koju e koristiti u pobijanju tog argumenta, trea osoba podupire tu tvrdnju i etvrta osoba naglaava utjecaj pobijanja na snagu reenog argumenta. PONAVLJANJE, "PRAZNORJEIVOST", OTKLON Cilj: izgraivanje samopouzdanja u govoru, brzo razmiljanje stojeki, razumijevanje potrebe da se bude koncizan, usredotoen na temu i argumentiran. Metoda: Odaberite tezu koja je poznata uenicima. Nainite grupu od 10-15 uenika, ostali neka budu suci. Prvi uenik zapoinje s govorom. Za to vrijeme suci sluaju i trae tri pogreke: ponavljanje (tvrdnji ili podataka), "praznorjeivost" (govorenje bez dokaza i potkrijepa) ili otklon (od teze, prianje o nevanim stvarima). im kod govornika uoe neku od pogreaka, prekidaju ga i govor nastavlja drugi uenik po redu. Govor se nastavlja sve dok je gotovo nemogue rei ita bez navedenih pogreaka.

Konkluzija argumenata KLJUNA MJESTA Cilj: potaknuti uenike da pronau kljuno mjesto sukoba u odreenoj debati. Metoda: Na plou napiite tezu "Pokusi na ivotinjama su opravdani". Zatraite od uenika da pokuaju otkriti koje je kljuno mjesto sukoba u toj tezi, odnosno "o emu se u ovoj tezi zapravo radi". Nakon toga, na plou napiite i ostale teze: "Trebalo bi zatvoriti zooloke vrtove", "Ljudi ne bi smjeli jesti ivotinje" i "Ljudi ne bi smjeli ubijati ivotinje radi odjevnih predmeta". Navedite ih na razmiljanje o odreenim slinim momentima u svim ovim tezama. Nakon to se diskusija uspjeno zavri, predloite im da pokuaju smisliti to vie teza na sljedee probleme: "odnos pojedinca i zajednice" i/ili "pravo na ivot svakog ovjeka".

VJEBA ZAVRNOG GOVORA Cilj: potaknuti uenike da razmisle o strategiji i odabiru vanih segmenata debate za zavrni govor. Metoda: Podijelite uenicima primjer scenarija vezanog uz debatu koja je toboe u tijeku (npr. "oni su rekli ono", "mi smo rekli ovo"...). Nakon toga dajte ueniku neko vrijeme da se pripremi, i nakog toga iznese govor. Primjer scenarija: Ti si trei govornik negacije, i kasni na debatu. Ulazi u uionicu bez daha i tvoj kolega ti kae: "Gdje si dosad?! Hvala Bogu da si stigao. Ti govori sljedei. Teza glasi: Televizija smanjuje kvalitetu modernog ivota. Mi dakle negiramo tezu i branimo televiziju. Oni su rekli da televizija previe naglaava nasilje, prikazujui vijesti o ubijanju i bombardiranju, to samo moe potaknuti na jo vie nasilja u drutvu. Mi smo im odvratili da su vijesti vitalne za razumijevanje drutva i politike, i rekli smo im da nisu dali nikakve dokaze da vijesti utjeu na poveanje nasilja. Oni nisu rekli nita o vitalnosti vijesti, ali su dali neki primjer o nekom luaku koji je imitirao in nasilja koji je vidio na televiziji - mi nikad nismo uli za taj primjer. Nakon toga oni su spomenuli manjak edukativnih sadraja na televiziji. Na alost, mi smo potpuno zaboravili na to i nismo to uope spominjali u svojim govorima. U svom zavrnom govoru stalno su to spominjali. Oni su takoer neto priali kako televizija omoguuje politiarima da lau javnosti. Nisu dali nikakav dokaz, ali su rekli da se to katkada dogaa. Mi smo rekli da televizija daje medijima mogunost da razotkriju lai - onda su nas oni napali da nemamo nikakav primjer za to. Na alost, nismo se mogli sjetiti nijednog primjera. Imali su i problem s naom definicijom - mi smo rekli da moderan znai "u sadanjoj generaciji", a oni su rekli da to znai "u ovom stoljeu". E, da: jo su neto rekli o nasilju - da se kriminal i nasilje poveavaju razmjerno poveanju broja televizora u drutvu - i imaju statistike podatke o tome. Mi smo rekli da ne zvui logino da kriminal i nasilje raste zbog televizije, ali oni su na to rekli da oni imaju statistike podatke, a mi nemamo. Na prvi argument bio je da televizija informira drutvo. Govorili smo o tekuim dogaajima, vremenskoj prognozi, vanim obavijestima i slino. Sve to su oni rekli je da su informacije obino prepune nasilja, netone ili su politike lai. Na drugi argument bio je da je zabava vitalna drutvena potreba, i da televizija zabavlja. Imamo citat nekog psihologa koji kae da televizija relaksira ljude i smanjuje stres. Oni su rekli da ne nalaze televiziju zabavnom, i da e radije proitati koju knjigu." Ova vjeba otvara mogunosti za odgovaranje na mnoga pitanja: Koliko je ovdje kljunih sukoba?

Koji su to sukobi? Koji sukobi su vani, a koji nevani? Kako se odnositi prema neemu na to smo zaboravili reagirati na vrijeme? Kako se odnositi prema jakim segmentima oponentske ekipe? Kako rei sucu ija razmiljanja, dokazi i primjeri su bolji?

Stil i izvedba GOVORNI STIL Cilj: objasniti uenicima da se nain na koji govorimo razlikuje od naina na koji piemo (razlike pisani/govorni izraz). Metoda: Odaberite nekoliko redaka (ili ulomak) iz knjige ili asopisa. Neka uenici promjene odabrani ulomak tako da ga iz pisanog prevedu u govorni izraz. Objasnite im da: 1. koriste aktiv (a ne pasiv), 2. koriste poznato i konkretno umjesto formalnog i apstraktnog jezika, 3. koriste osobne zamjenice, 4. koriste ponavljanje... Na kraju usporedite obje verzije i raspravite koja je laka za itanje, a koja za sluanje. IMPROMPTU GOVORENJE Cilj: vjebanje razvijanja i brzog i jasnog organiziranja misli. Metoda: Pripremite nekoliko moguih tema - mogu to biti i knjievni citati ili pitanja poput: "Koja ti je najdraa knjiga?" Uenici odabiru temu i imaju kratko vrijeme za pripremu (2-5 minuta) prije izlaganja kratkog govora (5-7 minuta). Cilj ove vjebe nije visoko kvalitetan sadraj govora, koliko je vano naglasiti sposobnost brzog razmiljanja, razlaganja teme na dva ili vie bitnih segmenata, i primjena osobnog znanja na temu govora. VJEBA NAGLAAVANJA Cilj: ukazati na mogunost naglaavanja rijei i izraza u govornom stilu. Metoda: Prva vjeba jest podijeliti uenicima nekoliko pjesama, koje onda oni trebaju recitirati vodei rauna o: naglaavanju odreenih rijei, reeninoj intonaciji te koritenju stanki. Druga vjeba jest podijeliti uenicima pisani govor nekog debatanta, a zatim od njih zatraiti da podvuku kljune rijei koje treba naglasiti, kao i mogua mjesta na kojima je potrebno zastati u govoru. SPOJI POJMOVE

Cilj: vjebanje tenog govorenja. Metoda: Nainite etrdesetak papiria. Na svaki od njih napiite po jedan pojam (npr. kua, sladoled, dimnjaar, meteorologija, ribarstvo, itd...). Podijelite papirie na dvije hrpice. Svaki uenik izvlai po jedan papiri sa svake skupine, proita oba pojma i odmah dri jednominutni govor u kojem mora na neki nain povezati oba pojma. Govori se dre bez pripreme.

Ostale vjebe ISPADANJE IZ BALONA Cilj: vjebanje vjetina uvjeravanja. Metoda: Recite uenicima da zamisle da se nalaze u velikom balonu 500 metara iznad zemlje, zajedno sa jo etiri osobe. Balon poinje naglo padati, i jasno je da iz balona treba izbaciti jednu osobu. Zadatak je svakog uenika da odabere neku poznatu osobu (glumac, pjeva, politiar, ...), i da svojim kratkim govorom (1-2 minute) uvjeri ostale u balonu da on ne smije biti izbaen (zbog svoje vanosti, razvitka ili spasa ovjeanstva, itd.). Dajte im nekoliko minuta za pripremu govora. Nakon svakog govora ostatak grupe moe ocjenjivati govornika - je li ih uspio uvjeriti ili nije. UVJERI ME Cilj: vjebanje vjetina uvjeravanja. Metoda: Objasnite uenicima vanost vjetina uvjeravanja u debati ali i u svakodnevnom ivotu. Naglasite vanost profiliranja publike i u skladu s tim objasnite im kako se razliite strategije koriste za razliitu publiku. Nakon toga dajte im zadatak da naine kratak govor (1-3 minute) u kojem trebaju uvjeriti prijatelja /roditelja /ravnatelja kole /punkera /poduzetnika /politiara da pomogne njihovom debatnom klubu ili da se ukljui u rad debatnog kluba. Neka svaki uenik pokua sastaviti dva-tri govora usmjerena razliitim osobama. Nakon vjebe povedite raspravu o tome jesu li govori bili isti, i ako nisu, na koji su nain bili promijenjeni, itd... KRAJ Preuzeto sa http://www.zamir.net/~pcvitic/debata.htm