DEBATNE VJEŽBE

5/17/2018 DEBATNE VJEŽBE - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/debatne-vjezbe 1/13

DEBATNIH VJEŽBI



POPIS VJEŽBI

1. Uvodne vježbe Popis vještina Brza debata

Jedna riječ je dovoljna

2. Vježbe konstrukcije argumenata Slaganje argumenta Argument, potkrijepa i objašnjenje

3. Društvena uloga debate Debata u stvarnom svijetu Analiza/profil publike

4. Priprema i analiza Brainstorming

Pronađi teze Analiza teze Imenuj tezu Evaluacija teza Definiranje pojmova Vođeno istraživanje Praćenje vijesti

5. Konstrukcija afirmacije Pronađi kriterij

6. Unakrsno ispitivanje

Niz pitanja Tajni cilj

7. Pobijanje i završne riječi Lopta pobijanja Razvijanje pobijanja Pobijanje u četiri koraka Ponavljanje, "praznorječivost", otklon

8. Konkluzija argumenata Ključna mjesta Vježba završnog govora

9. Stil i izvedba Govorni stil Impromptu govorenje Vježba naglašavanja Spoji pojmove

10. Ostale vježbe Ispadanje iz balona Uvjeri me

osmislili:Ken Broda-Bahm, Katalin Molnar,Andras Golent, Plamenko Cvitić



Uvodne vježbe

POPIS VJEŠTINA

Cilj: potaknuti učenike da prepoznaju vještine koje već vjerojatnoimaju, a koje će im biti potrebne u debati.

Metoda: Svakom učeniku dajte prazan list papira i uputu: "Napišitenajmanje tri vještine koje imate, a koje vam mogu pomoći ubavljenju debatom". Dajte im neko vrijeme za razmišljanje izapisivanje. Nakon toga, recite im da podijele svoje odgovore sostatkom grupe. Pišite vještine na ploču. Naglasite odgovore poput:"Volim postavljati pitanja", "Uvijek se svađam s roditeljima","Samouvjeren/a sam" ili "Volim iskušavati nove stvari". Objasnite imda debatiranje ne zahtijeva neke nove vještine, već se radi o načinukorištenja i razvijanju mnogih vještina koje već imaju.

BRZA DEBATA

Cilj: upoznati učenike sa osmišljavanjem argumenata, postavljanjempitanja i ocjenjivanjem snage iskazanih argumenata.

Metoda: Napišite na ploču niz jednostavnih debatnih teza. Izaberiteprva dva učenika. Nakon što bace novčić, pobjednik odabire ili tezu(pa njegov oponent bira stranu u debati) ili stranu u debati (aoponent tezu). Oba učenika imaju pet minuta za pripremu. Nakontoga slijedi kratka debata: prvi afirmativni govor (90 sekundi),unakrsno ispitivanje-N ispituje A (60 sekundi), prvi negirajući govor(90 sekundi), unakrsno ispitivanje-A ispituje N (60 sekundi), završniafirmativni govor (45 sekundi), završni negirajući govor (45 sekundi).Da bi se vježba brže odvijala, dok traje jedna debata, drugi par seveć priprema. Dajući ovako kratko vrijeme za debatiranje, učenicimatreba naglasiti važnost odabira najjačih i najboljih argumenata, kao i jasnog i preciznog izražavanja. Neki primjeri teza: Iskrenost je

uvijek najbolji način rješavanja sukoba, Ropstvo još uvijek postoji,Obrazovanje je ključ uspjeha, Nasilje je ponekad opravdano,Životinje imaju razum, Život u gradu je bolji od života na selu...

JEDNA RIJEČ JE DOVOLJNA

Cilj: potaknuti učenike da razumiju i naglase važne točke uodređenoj debati te da vode brigu o danom vremenu.

Metoda: Odaberite određenu tezu. Podijelite učenike u parove. Dajte

im nekoliko minuta za pripremu. Nakon toga slijedi kratka debata jedan na jedan i to u sljedećem formatu: afirmativni govor (2



minute), negirajući govor (2 minute), afirmativni govor (1 minuta),negirajući govor (1 minuta), afirmativni govor (pola minute),negirajući govor (pola minute), afirmativni govor (jedna rečenica),negirajući govor (jedna rečenica), afirmativni govor (jedna riječ),negirajući govor (jedna riječ). Ova je vježba korisna jer potičeučenika da prepozna glavne i najvažnije dijelove određene teme(teze), kao i osnovne vrijednosti koje leže u pozadini te teme (običnose te vrijednosti iskazuju u zadnjim govorima).

Vježbe konstrukcije argumenata

SLAGANJE ARGUMENTA

Cilj: potaknuti učenike da razumiju proces slaganja ideja(argumenata) tako da slijede logički niz te budu jasni i uvjerljivi.

Metoda: Sa nekog od prijašnjih turnira odaberite jedan jasan i čvrstargument, s mnogo potkrijepa. Nakon toga ga razgradite tako dasvaku sastavnicu argumenta napišete na po jedan prazan list papira(tezu, obrazloženje, pretpostavku, potkrijepa 1, potkrijepa 2,potkrijepa 3, ...). Zatim neka učenici (u grupi ili individualno)pokušaju što bolje ponovno složiti argument. Naglasite kako jemoguće sastaviti više dobrih varijanti, a neke od njih mogu biti i boljeod originalnog argumenta (naravno, učenici tijekom vježbe ne znajukako izgleda originalni argument; možete im ga pokazati na kraju).

ARGUMENT, POTKRIJEPE I OBJAŠNJENJE

Cilj: upoznati učenike s novim potkrijepama i objašnjenje ideje dapodaci moraju biti objašnjeni da bi osnažili (i učvrstili) argument.

Metoda: Dajte svakom učeniku po jedan citat s nekim podacima.Zadatak je da svaki učenik ustane i: 1. Načini argument, u jednojrečenici; 2. Osnaži argument čitanjem citata; 3. Objasni o čemu citat

govori, i zašto je važan za tezu.

Društvena uloga debate

DEBATA U STVARNOM SVIJETU

Cilj: potaknuti učenike da usporede edukativnu debatu (kojom sebave) i debate koje se događaju u stvarnom svijetu politike i društva.Metoda: Snimite na video kasetu neku društvenu debatu(sukobljavanje političara: "Otvoreno", "U krupnom planu","Latinica", ...). Na sastanku kluba pustite traku, a za vrijeme snimkeneka učenici vode "sudačke" bilješke: tko je rekao što, je li bilo



argumenata, protuargumenata, je li bilo pobijanja i kakvog, dokaza ipodataka... Osim toga, na kraju neka učenici pokušaju naći razlike isličnosti između edukativne i "stvarne" debate (gledano iz uglapravila edukativne debate): jesu li protivnici poštovali jedni druge, jeli bilo upadanja u riječ, korištenje vremena, ostala pravila...

ANALIZA/PROFIL PUBLIKE

Cilj: potaknuti učenike da razmišljaju o profilu publike kao o važnojkomponenti u kreiranju argumenata za javne prilike.

Metoda: Odaberite situaciju u kojoj učenik treba iznijeti argumenteodređenoj osobi ili grupi. Tada zatražite da: 1. Razmisle što moguučiniti da saznaju za vrijednosti i stavove recipijenata; 2. Odlučekako bi inkorporirali te informacije u poruku koju žele prenijeti; 3.

Iznesu nevedeni argument na "novi način".

Priprema i analiza

BRAINSTORMING

Cilj: "razbuditi" učenike, navesti ih na kreativno razmišljanje.

Metoda: Prezentirajte učenicima sljedeći scenarij: "Tvornicaspajalica za papir se prodaje, i vi je želite kupiti. Ipak, morate uvjeriti banku da vam odobri kredit kako biste kupili tvornicu. Smislite što jemoguće više ideja kako da to učinite!" Potaknite učenike naproizvodnju ideja, naglašavajući neka osnovna pravilabrainstorminga: 1. Bez vrednovanja ideja (nema "dobrih", nema"loših"), 2. Čudne i neobične ideje su prihvatljive, 3. Kvantiteta jenajvažnija-sakupite što je moguće više ideja, 4. Ne budite ozbiljni-ako se ne smijete, ne radite to na pravi način. Naravno, za drugisastanak kluba smislite neki novi scenarij.

PRONAĐI TEZE

Cilj: navesti učenike da brzo smisle debatnu tezu, shvaćajući da se osvemu može debatirati.

Metoda: Na sastanak kluba donesite jedan primjerak nekih dnevnihnovina. Svakom učeniku dajte po jednu stranicu iz novina, i recite dana temelju informacija (vijesti) koje se nalaze na toj jednoj stranicisastave 10 teza. Objasnite im da svaka vijest ima svoju dubljupozadinu (najčešće je vijest informacija o rješenju ili osviještenjunekog problema), i da se u svakoj od njih krije barem jedna teza.

Nakon što svi pronađu svojih deset teza (priznat ćemo, poneke od



njih bit će nezanimljive, prestručne, itd.), odaberite neke od njih, inapravite debatu.

ANALIZA TEZE

Cilj: potaknuti učenike da razmišljaju o tezi u terminima: otkuddolazi određena teza, zašto je važna, i kako bi se trebalo debatiratina nju.

Metoda: Odaberite potpuno novu tezu koju učenici tek trebajudebatirati (a nikad je prije nisu debatirali!). Zatim neka na papirnapišu sljedeće:

- Ova teza je važna jer/zbog...- Pozadina ove teze je važna jer/zbog...- Ova teza sadrži nekoliko ključnih pojmova, koji su...

- Te bih pojmove definirao/la kao...- Ova teza sadrži nekoliko ključnih mjesta (mogućih područja

sukoba), a to su...- Afirmativna ekipa bi trebala pripaziti na...- Negirajuća ekipa bi trebala pripaziti na...

Nakon ispunjavanja papira, učenici mogu raditi u parovima ili umanjim grupama, pokušavajući analizirati dobivene ideje, i mogućerazvijanje novih. Na kraju, svi odgovori mogu biti komentirani unutarcijele grupe.

IMENUJ TEZU

Cilj: potaknuti učenike da razumiju tri opća tipa teza i pokrenutiraspravu o razlikama u pristupu svakoj od tri vrste.

Metoda: Podijelite učenicima listu od deset teza, a njihov je zadatakda za svaku odrede vrstu - koja je faktična, koja je vrijednosna, akoja je policy (policy teza bavi se određenim koracima koje bitrebalo/ne bi trebalo poduzeti radi ostvarenja nekog cilja, bavi se

određenom akcijom. U sebi uvijek nosi dva ključna mjesta: je li ciljvrijedan i opravdan, i ako jest, jesu li ili nisu koraci valjani). Izmislitesvoje teze ili koristite sljedeće:

Bića s drugih planeta su posjetila zemlju (F),Predsjednik Clinton je uspješan lider (V),Psi su bolji od mačaka (V),Ljudi ne bi smjeli jesti životinje (P),Ekspanzija NATO-a promovira mir i stabilnost u Europi (F),Država treba osigurati obrazovanje samo na službenom jeziku (P),

Ova država bi trebala imati otvorene granice (P),Zagađanje prirode uzrokuje globalno zatopljenje (F),



Autonomija pojedinca važnija je od zajednice (V)...

Nakon identifikacije teza, možete upitati učenike pitanja poput "Štotreba dokazati da bi se obranila navedena teza?", koja imaju za ciljukazati da različite vrste teza zahtijevaju različite pristupe i zadaćekoje ekipe moraju obaviti.

EVALUACIJA TEZA

Cilj: potaknuti učenike da se fokusiraju na ono što tezu čini dobromodnosno lošom.

Metoda: Podijelite učenicima listu od desetak mogućih teza -uključujući neke koje su nejasne, neke koje nisu debatabilne, nekekoje se koriste kontroverznim riječima, neke koje sadrže nekoliko

ideja (a ne samo jednu), neke koje su potpuno nezanimljive. Nekaučenici proanaliziraju svaku od teza, ocjenjujući je li prikladna zadebatiranje ili ne, naravno uz objašnjenje prihvaćanja/odbijanja. Nakraju možete zajednički napraviti zaključak o tome što čini dobrutezu.

DEFINIRANJE POJMOVA

Cilj: naviknuti učenike na upotrebu rječnika i enciklopedija kaosredstava za definiranje i pojašnjavanje pojmova.

Metoda: Nabavite što više raznih rječnika, enciklopedija, priručnika islično. Odaberite prikladnu tezu, i recite učenicima neka pronađu štoviše raznolikih definicija ključnih pojmova u navedenoj tezi. Nekasvaki učenik iznese svoje definicije, a ostali ih mogu ocjenjivatisljedećim ocjenama: najrazumnija, najneočekivanija ali razumljiva,najčudnija, najbeskorisnija, itd... Možete i započeti debatu izmeđudva debatanta na tezu koja je od dviju definicija prikladnija za tezu.Cilj cijele vježbe je naglasiti kako debatanti trebaju iznijeti što kraću i jasniju definiciju, koja će pridonijeti što boljoj debati.

VOĐENO ISTRAŽIVANJE

Cilj: naglasiti ideju "čitanja sa svrhom", koja karakteriziraistraživanje.

Metoda: Podijelite učenicima kratak članak (što kraći, to bolji) vezanuz tezu koju će debatirati. Prolazite s njima kroz članak, rečenicu porečenicu, raspravljajući je li određena ideja, podatak ili citat koristanza debatu.

PRAĆENJE VIJESTI



Cilj: naučiti učenike "praćenju" (odabiru važnog i zapisivanju) iuočavanju tekućih događanja u isto vrijeme.

Metoda: Recite učenicima da prate vijesti ili dnevnik na radiju iliteleviziji (dobra je ideja da svi učenici prate isti sadržaj, recimo prvihdeset minuta večernjeg Dnevnika na HRT-u u petak - bit ćezanimljivo vidjeti kako se razlikuju zabilješke o istim događanjima!),bilježeći kao da sude debatu. Svaku priču neka bilježe kao noviargument. Na sastanku kluba svaki debatant iznosi: 1. Naslov priče(npr. "Vlada odlučila o proračunskim davanjima za nevladineorganizacije"), 2. Važne informacije vezane uz priču (npr. "nevladineorganizacije dobit će ukupno 2 milijuna kuna iz državnogproračuna"), 3. Navođenje osoba koje su spomenute u prilogu (npr."ministar financija, dr. Mato Crkvenac...").

Konstrukcija afirmacije

P

RONAĐI KRITERIJ

Cilj: uvjeriti učenike da mnoge tvrdnje u sebi sadrže određenevrijednosti (odnosno kriterij), i da je kriterij prirodna komponentasvakog argumenta.

Metoda: Pronađite neke vrijednosne tvrdnje (npr. u oglasima unovinama), i zatražite od učenika da identificiraju vrijednosti koje senalaze iza određene tvrdnje. Na primjer, oglas koji reklamiraodređenu vrstu hrane (čokoladu, primjerice), zato što "ima boljiokus", u sebi nosi ideju da je okus najvažnija vrijednost hrane.Dakle, kriterij po kojem bismo trebali kupiti XY čokoladu zbog njenog"odličnog okusa" u opreci je s ostalim mogućim vrijednostima poput"dobrih nutricijskih karakteristika" ili "niske cijene". Nadalje, tatvrdnja u sebi nosi potencijalno upitnu pretpostavku, po kojoj je"okus" nešto univerzalno, a ne nešto što se razlikuje od osobe doosobe. Ova se vježba može primjenjivati na gotovo svaki argument,

jer svaka tvrdnja u sebi nosi određenu impliciranu vrijednost.

Unakrsno ispitivanje

NIZ PITANJA

Cilj: vježbanje unakrsnog ispitivanja, timskog rada i razumijevanjeda je unakrsno ispitivanje najbolje kad je fokusirano na niz pitanja.

Metoda: Podijelite učenike u dvije grupe. Jedna grupa sastavlja jedan argument za određenu tezu, a druga jedan argument protivodređene teze. Nakon toga po jedan predstavnik svake grupe iznosi



argument. Zatim prva grupa odabire svog predstavnika("odgovarača"), a druga grupa započinje s ispitivanjem i to tako daisprva jedan član grupe nizom pitanja ispituje oponenta. Čim muponestane pitanja uskače drugi član grupe sa svojim pitanjima; kadmu ponestane pitanja nastavlja treći član grupe i tako redom.Naglasak je na brzini - čim članovi grupe uoče da njihov kolega nemaviše pitanja, brzo nastavlja drugi član. Isto tako, neka učenicipokušaju stvoriti određenu strategiju - jedan član neka postavljapitanja vezana samo uz pretpostavku, drugi uz obrazloženja, itd...

TAJNI CILJ

Cilj: razumijevanje da unakrsno ispitivanje ima određenu svrhu, inaglašavanje da je postavljanje nizova pitanja ključ ka dosegu tesvrhe.

Metoda: isto kao u prošloj vježbi, ali prije početka unakrsnogispitivanja svaka grupa treba na papir napisati svoje "tajne ciljeve"(npr. "Želimo da priznaju da njihova ideja u sebi nosi rizik jer nikaddosad nije isprobana u praksi" ili "Želim uvjeriti suca da je njihovadruga korist od te akcije logički prilično upitna", ...). Ispitivanjezavršava: 1. kad jedna grupa zaključi da je uspjela dosegnuti svojcilj; 2. kad zaključi da nikad neće uspjeti u realiziranju tog cilja.

Pobijanje i završne riječi

LOPTA POBIJANJA

Cilj: razvijanje brzog razmišljanja, razumijevanje pobijanja iosnaživanja (nadograđivanja).

Metoda: Učenici stoje u krugu, bacite loptu prema jednom od njih.Učenik koji uhvati loptu mora brzo sastaviti neki argument (prije togamožete zadati tezu, ili im ostaviti na odabir). Nakon toga baca loptuprema nekom drugom učeniku. Drugi učenik mora pobijati argument

ili proširiti (ili dodatno osnažiti) taj argument. Igra se nastavlja. Akoigrač ne zna kako odgovoriti (ili već dugo igrate na samo jedanargument), dodajte i treću opciju: igrač treba sastaviti novi argumentna drugu tezu.

RAZVIJANJE POBIJANJA

Cilj: naglašavanje vještine pobijanja.

Metoda: Neka svaki učenik na list papira napiše argument koji je

spreman braniti. Nakon toga neka svi papiri cirkuliraju grupom i totako da svaki učenik pokuša napasti svaki argument (zapisujući ga



na papir). Kad se svi izredaju, papiri se vraćaju autorima, i oni ihpokušavaju obraniti.

POBIJANJE U ČETIRI KORAKA

Cilj: razumijevanje da je dobro pobijanje slijed određenih postupaka.

Metoda: Podijelite učenike u grupice od po četiri učenika.Prezentirajte im jedan argument. Svaka grupa ima zadatak iznijetipobijanje i to na način da: prva osoba kratko objasni (svojimriječima) navedeni argument, druga osoba izriče tvrdnju koju ćekoristiti u pobijanju tog argumenta, treća osoba podupire tu tvrdnju ičetvrta osoba naglašava utjecaj pobijanja na snagu rečenogargumenta.

PONAVLJANJE, "PRAZNORJEČIVOST", OTKLON

Cilj: izgrađivanje samopouzdanja u govoru, brzo razmišljanjestojećki, razumijevanje potrebe da se bude koncizan, usredotočen natemu i argumentiran.

Metoda: Odaberite tezu koja je poznata učenicima. Načinite grupuod 10-15 učenika, ostali neka budu suci. Prvi učenik započinje sgovorom. Za to vrijeme suci slušaju i traže tri pogreške: ponavljanje(tvrdnji ili podataka), "praznorječivost" (govorenje bez dokaza i

potkrijepa) ili otklon (od teze, pričanje o nevažnim stvarima). Čimkod govornika uoče neku od pogrešaka, prekidaju ga i govornastavlja drugi učenik po redu. Govor se nastavlja sve dok je gotovonemoguće reći išta bez navedenih pogrešaka.

Konkluzija argumenata

KLJUČNA MJESTA

Cilj: potaknuti učenike da pronađu ključno mjesto sukoba u

određenoj debati.

Metoda: Na ploču napišite tezu "Pokusi na životinjama suopravdani ". Zatražite od učenika da pokušaju otkriti koje je ključnomjesto sukoba u toj tezi, odnosno "o čemu se u ovoj tezi zapravoradi". Nakon toga, na ploču napišite i ostale teze: "Trebalo bi zatvoriti zoološke vrtove", "Ljudi ne bi smjeli jesti životinje" i "Ljudi ne bi smjeli ubijati životinje radi odjevnih predmeta". Navedite ih narazmišljanje o određenim sličnim momentima u svim ovim tezama.Nakon što se diskusija uspješno završi, predložite im da pokušaju

smisliti što više teza na sljedeće probleme: "odnos pojedinca i zajednice" i/ili " pravo na život svakog čovjeka".



VJEŽBA ZAVRŠNOG GOVORA

Cilj: potaknuti učenike da razmisle o strategiji i odabiru važnihsegmenata debate za završni govor.

Metoda: Podijelite učenicima primjer scenarija vezanog uz debatukoja je tobože u tijeku (npr. "oni su rekli ono", "mi smo rekli ovo"...).Nakon toga dajte učeniku neko vrijeme da se pripremi, i nakog togaiznese govor.

Primjer scenarija: Ti si treći govornik negacije, i kasniš na debatu.Ulaziš u učionicu bez daha i tvoj kolega ti kaže: "Gdje si dosad?!Hvala Bogu da si stigao. Ti govoriš sljedeći. Teza glasi: Televizijasmanjuje kvalitetu modernog života. Mi dakle negiramo tezu i

branimo televiziju. Oni su rekli da televizija previše naglašava nasilje, prikazujući vijesti o ubijanju i bombardiranju, što samo može potaknuti na još više nasilja u društvu. Mi smo im odvratili da suvijesti vitalne za razumijevanje društva i politike, i rekli smo im danisu dali nikakve dokaze da vijesti utječu na povećanje nasilja. Oni nisu rekli ništa o vitalnosti vijesti, ali su dali neki primjer o nekomluđaku koji je imitirao čin nasilja koji je vidio na televiziji - mi nikad nismo čuli za taj primjer. Nakon toga oni su spomenuli manjak edukativnih sadržaja na televiziji. Na žalost, mi smo potpuno zaboravili na to i nismo to uopće spominjali u svojim govorima. U

svom završnom govoru stalno su to spominjali. Oni su također nešto pričali kako televizija omogućuje političarima da lažu javnosti. Nisudali nikakav dokaz, ali su rekli da se to katkada događa. Mi smo rekli da televizija daje medijima mogućnost da razotkriju laži - onda sunas oni napali da nemamo nikakav primjer za to. Na žalost, nismo semogli sjetiti nijednog primjera. Imali su i problem s našomdefinicijom - mi smo rekli da moderan znači "u sadašnjoj generaciji",a oni su rekli da to znači "u ovom stoljeću". E, da: još su nešto rekli o nasilju - da se kriminal i nasilje povećavaju razmjerno povećanjubroja televizora u društvu - i imaju statističke podatke o tome. Mi

smo rekli da ne zvuči logično da kriminal i nasilje raste zbogtelevizije, ali oni su na to rekli da oni imaju statističke podatke, a mi nemamo. Naš prvi argument bio je da televizija informira društvo.Govorili smo o tekućim događajima, vremenskoj prognozi, važnimobavijestima i slično. Sve što su oni rekli je da su informacije obično prepune nasilja, netočne ili su političke laži. Naš drugi argument bio je da je zabava vitalna društvena potreba, i da televizija zabavlja.Imamo citat nekog psihologa koji kaže da televizija relaksira ljude i smanjuje stres. Oni su rekli da ne nalaze televiziju zabavnom, i da ćeradije pročitati koju knjigu."

Ova vježba otvara mogućnosti za odgovaranje na mnoga pitanja:Koliko je ovdje ključnih sukoba?



Koji su to sukobi?Koji sukobi su važni, a koji nevažni?Kako se odnositi prema nečemu na što smo zaboravili reagirati na

vrijeme?Kako se odnositi prema jakim segmentima oponentske ekipe?Kako reći sucu čija razmišljanja, dokazi i primjeri su bolji?

Stil i izvedba

GOVORNI STIL

Cilj: objasniti učenicima da se način na koji govorimo razlikuje odnačina na koji pišemo (razlike pisani/govorni izraz).

Metoda: Odaberite nekoliko redaka (ili ulomak) iz knjige ili časopisa.Neka učenici promjene odabrani ulomak tako da ga iz pisanogprevedu u govorni izraz. Objasnite im da: 1. koriste aktiv (a nepasiv), 2. koriste poznato i konkretno umjesto formalnog iapstraktnog jezika, 3. koriste osobne zamjenice, 4. koristeponavljanje... Na kraju usporedite obje verzije i raspravite koja jelakša za čitanje, a koja za slušanje.

IMPROMPTU GOVORENJE

Cilj: vježbanje razvijanja i brzog i jasnog organiziranja misli.

Metoda: Pripremite nekoliko mogućih tema - mogu to biti i književnicitati ili pitanja poput: "Koja ti je najdraža knjiga?" Učenici odabirutemu i imaju kratko vrijeme za pripremu (2-5 minuta) prije izlaganjakratkog govora (5-7 minuta). Cilj ove vježbe nije visoko kvalitetansadržaj govora, koliko je važno naglasiti sposobnost brzograzmišljanja, razlaganja teme na dva ili više bitnih segmenata, iprimjena osobnog znanja na temu govora.

VJEŽBA NAGLAŠAVANJA

Cilj: ukazati na mogućnost naglašavanja riječi i izraza u govornomstilu.

Metoda: Prva vježba jest podijeliti učenicima nekoliko pjesama, kojeonda oni trebaju recitirati vodeći računa o: naglašavanju određenihriječi, rečeničnoj intonaciji te korištenju stanki. Druga vježba jestpodijeliti učenicima pisani govor nekog debatanta, a zatim od njihzatražiti da podvuku ključne riječi koje treba naglasiti, kao i mogućamjesta na kojima je potrebno zastati u govoru.

SPOJI POJMOVE



Cilj: vježbanje tečnog govorenja.

Metoda: Načinite četrdesetak papirića. Na svaki od njih napišite po jedan pojam (npr. kuća, sladoled, dimnjačar, meteorologija,ribarstvo, itd...). Podijelite papiriće na dvije hrpice. Svaki učenikizvlači po jedan papirić sa svake skupine, pročita oba pojma i odmahdrži jednominutni govor u kojem mora na neki način povezati obapojma. Govori se drže bez pripreme.

Ostale vježbe

I

SPADANJE IZ BALONA

Cilj: vježbanje vještina uvjeravanja.

Metoda: Recite učenicima da zamisle da se nalaze u velikom balonu500 metara iznad zemlje, zajedno sa još četiri osobe. Balon počinjenaglo padati, i jasno je da iz balona treba izbaciti jednu osobu.Zadatak je svakog učenika da odabere neku poznatu osobu (glumac,pjevač, političar, ...), i da svojim kratkim govorom (1-2 minute)uvjeri ostale u balonu da on ne smije biti izbačen (zbog svojevažnosti, razvitka ili spasa čovječanstva, itd.). Dajte im nekolikominuta za pripremu govora. Nakon svakog govora ostatak grupemože ocjenjivati govornika - je li ih uspio uvjeriti ili nije.

UVJERI ME

Cilj: vježbanje vještina uvjeravanja.

Metoda: Objasnite učenicima važnost vještina uvjeravanja u debatiali i u svakodnevnom životu. Naglasite važnost profiliranja publike i uskladu s tim objasnite im kako se različite strategije koriste zarazličitu publiku. Nakon toga dajte im zadatak da načine kratak govor(1-3 minute) u kojem trebaju uvjeriti prijatelja /roditelja /ravnatelja

škole /punkera /poduzetnika /političara da pomogne njihovomdebatnom klubu ili da se uključi u rad debatnog kluba. Neka svakiučenik pokuša sastaviti dva-tri govora usmjerena različitim osobama.Nakon vježbe povedite raspravu o tome jesu li govori bili isti, i akonisu, na koji su način bili promijenjeni, itd...

KRAJ

Preuzeto sa http://www.zamir.net/~pcvitic/debata.htm

Documents

DEBATNE VJEŽBE