Istraživanje blizanaca

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Minnesota

Citation preview

Minnesota istraivanje blizanaca (Smithsonian 1980; Newsweek, 8

Minnesota istraivanje blizanaca (Smithsonian 1980; Newsweek, 8.11.1993; New Yorker 7.8.1995)

Rezultati prouavanja blizanaca odvojenih u ranome djetinjstvu i drugih blizanaca jo su uvijek neizvjesni i sugestivni, stoga ne i konani. Ali znanstvenik Thomas Bouchard koji je provodio te studije, istie kako genetski efekti prevladavaju cijelom strukturom linosti. Da mi je netko doao s takvim rezultatima, koji pokazuju nevjerojatnu slinost meu blizancima, ne bih mu vjerovao.

Prouavanje na Sveuilitu Minnesota zapoelo je s blizancima po imenu Jim (vidi nie). U istraivanju su sudjelovali i drugi, netom spojeni blizanci. Blizanci su dijelili navike oblaenja dragog kamenja, imena svoje djece, fobija (klaustrofobija je meu blizancima vrlo esta moda zbog podjele prostora u maternici), boje se velikih visina, imaju iste bolesti tiroidne ljezde, iste poremeaje govora. U jednome su sluaju oba blizanca bili homoseksualci, u drugome samo jedan. Blizanci Oskar Stohr iz Njemake i Jack Yufe iz Kalifornije bili su nakon roenja u Trinidadu odvojeni, i odgajani u vrlo razliitom kulturnom okoliu. Yufea je njegov otac, idov s Trinidada odgojio kao idova, a Stohra su odgajali u okupiranoj ekoslovakoj gdje je iao u nacistiku kolu. Njihovi su stavovi bili razliiti, ali Bouchard je primijetio brojne slinosti u temperamentu, energinosti i nainu izvoenja stvari kao i u njihovim specifinostima. Obojica su imali kratke zailjene brkove, obojica su nosila gumene trake oko zapea, itali su magazine od korica do korica. Obojica su imali naviku glasnoga kihanja u javnosti kako bi stekli pozornost okoline. Posljednja je karakteristika zbunjujua. Neke stvari ostaju neobjanjene. Rezultati pokazuju da su obiljeja poput sposobnosti za vodstvo, matovitost, podlonost stresu, otuenost uglavnom nasljedna. Meutim, obiljeja agresivnosti, uinkovitosti, smisla za red, drutvene bliskosti uglavnom se odgajaju u kunoj okolini. I neki su se drugi blizanci ponaali razliito. Jedna blizanka u istraivanju postala je zvijezda klavira, odgojena u neglazbenoj adoptivnoj obitelji. Njezina sestra, koju je usvojila uiteljica klavira, nikada nije eljela svirati klavir.

Neka obiljeja za koja se neko mislilo da su pod utjecajem okoline, primjerice strahovi, vjerojatno imaju genetsku komponentu. Blizanci odgojeni u razliitim adoptivnim obiteljima u stvari mogu biti sliniji od onih odgojenih u istim obiteljima, jer odgoj parova moe isticati njihove razlike. Neki kritiari istraivanja nagaaju da razliite okoline blizanaca nisu bile dovoljno adekvatno prouene, te da adoptirani blizanci moda nisu prikladni uzorak zbog toga to okolnosti u kojima je izvreno usvajanje mogu utjecati na ponaanje. Bouchard zakljuuje: u izvjesnom smislu mi se bavimo idejom o vanosti obitelji u odgoju djeteta. Nai rezultati pokazuju da male razlike izmeu ili unutar obitelji, u oblikovanju interesa, sposobnosti i karaktera, nisu tako vane kao to su to ljudi neko mislili.

Pria o Jim Lewisu i Jim Springeru (Smithsonian, 1980)

Jim Lewis i Jim Springer po prvi put su se sreli 9. veljae 1979. godine, nakon 39 godina odvojenog ivota. Obojica su isprva bili vrlo nervozni, ali sada misle da je njihov susret najvaniji dan u njihovom ivotu. Usred euforije zbog otkria da imaju svoje blizance, uvidjeli su da meu njima, njihovim ivotima i nainima ponaanja, postoje nevjerojatne slinosti. Obojicu su adoptirale odvojene obitelji u Ohiou, i odrasli su 45 milja udaljeni jedan od drugoga. Obojicu su nazvali James, obojica su se dvaput enili; prvo enom koja se zvala Linda, a potom enom po imenu Betty. Obojica su imali djecu, izmeu ostaloga sinove koje su obojica nazvali James Alan. Obojica su imala pse koje su zvali Toy.

Zbog tih obiljeja, kao i zbog injenice da su se tek nedavno sreli, navedeni su blizanci bili savreni kandidati za prouavanje ponaanja, stoga su bili ukljueni u istraivanje ponovno spojenih blizanaca. Bile su to tek prve slinosti koje su prodrle u sr utjecaja nasljea i okoline na ponaanje. Dr. Thomas Bouchard sa Sveuilita u Minnesoti prouavao je osobine i stavove Jim blizanaca i slinosti su bile nevjerojatne. U jednom testu kojim su se mjerile varijable linosti (tolerancija, konformizam, fleksibilnost), rezultati blizanaca bili su toliko bliski da su gotovo odgovarali prosjeku ukupnih rezultata testova koje bi izvodio jedan pojedinac u vie testova. Testovi modanih valova pokazali su grafove poput dviju silueta istoga grada. Testovi inteligencije, mentalne sposobnosti, geste, ton glasa, ono to su voljeli i to nisu voljeli bili su takoer slini. Isto vrijedi i za njihove medicinske rezultate: obojica su imali isti, visok tlak, obojica su iskusili, po njihovom miljenju, srani udar, obojica su imala migrenu, glavobolje i izvrila vasektomiju. ak su koristili i iste rijei za opis svojih glavobolja.

Blizanci su otkrili da dijele i iste navike. Obojica su puila cigaretu za cigaretom, voljela pivo, i imala radionicu za obradu drveta u svojim garaama. Obojica su vozili Chevy, i sluili kao pomonici erifa u svojim oblastima. ak su i godinji odmor provodili na istim plaama na Floridi. Obojica su ivjela u jedinoj kui u bloku. Slini obrasci ponaanja uvijek su ponovno iskrsavali. Njihove razlike, koje se sada, nakon nekog vremena zajednikog ivota bolje vide, mnogo su suptilnije. Prema Jimu Springeru, razlike izmeu mene i Jima su poput razlika u ivotu u gradu i na selu.

Lewis je bio odgovoran za njihov ponovni susret. Obojici blizanaca u ranoj je mladosti reeno da imaju blizanca, ali Springerova je majka rekla da mu je blizanac umro. Lewis nije bio zainteresiran da pronae svog nestalog brata sve do kasnijih godina ivota, sve do prije dvije godine. Otiao je na sud i pronaao Jim Springerovo ime. Kratko vrijeme potom, Lewis je nazvao Springera i njihove su se obitelji sloile da se nau. Na telefonu smo bili uasno nervozni. Bez obzira na njihove genetske slinosti i razlike u okolini, njihova je blizanaka veza sada u potpunosti obnovljena.