ISTRAŽIVANJE

klasteri u RH 2008 klASTERI

u Republici Hrvatskoj

2008.

Osnovni podatci o istraživanju

Istraživanje “Klasteri u Republici Hrvatskoj 2008.”, čiji se rezultati ovdje predstavljaju, provedeno je u suradnji Poduzetničkog inkubatora BIOS i Agencije za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja Audeo iz Osijeka, u razdoblju od siječnja do ožujka 2008. godine. Na ovaj su način nastavljeni istraživački projekti Poduzetničkog inkubatora BIOS, koji su do sada bili usmjereni na rad poduzetničkih inkubatora i populaciju poduzetnika-početnika, a rezultirali su s nekoliko objavljenih publikacija.

Osnivanje klastera kao oblika sektorskog, vertikalnog i horizontalnog poslovnog povezivanja u Hrvatskoj je posljednjih godina u izrazitom porastu. Upravo je ova činjenica, kao i potreba da se analizira organi-zacijska struktura i dosadašnje djelovanje hrvatskih klastera te pruže smjernice za njihovo buduće djelo-vanje, predstavljala osnovnu motivaciju za provođe-nje ovog istraživanja.

Neki od specifičnih ciljeva istraživanja uključivali su utvrđivanje:

• Godine osnivanja i pravnog oblika klastera

• Broja članica, ukupnog prihoda i broja zaposlenih

• Načina osnivanja klastera i ciljeva zbog kojih je kla-ster nastao

• Najčešćih gospodarskih sektora u kojima djeluju klasteri

• Najčešćih oblika zajedničkih aktivnosti članova kla-stera

• Zadovoljstva/nezadovoljstva dosadašnjim aktivno-stima

• Učestalosti i oblika suradnje s drugim klasterima

• Načina financiranja i vođenja klastera

• Načina evaluacije rada klastera

Podatci su prikupljeni putem upitnika koji je putem elektronske pošte ili telefaxa poslan voditeljima kla-stera uz prethodnu najavu i molbu za sudjelovanje u istraživanju. Ovakav način prikupljanja podataka uobičajen je u istraživanjima ovoga tipa, a odabran je zbog svoje praktičnosti odnosno mogućnosti da voditelji klastera ispune upitnik kada nađu dovoljno slobodnog vremena, kao i da pronađu ili izračunaju podatke koji su bili potrebni za ispunjavanje upitnika (ukupni prihod i broj članova, broj zaposlenih i sl.). S obzirom na način prikupljanja podataka pristigli od-govori nisu bili anonimni, no svi su podatci u kasnijoj analizi interpretirani isključivo u skupnom obliku, bez navođenja imena ili podataka bilo kojeg pojedi-načnog klastera.

Baza klastera kojima je poslan upitnik dobivena je kombiniranjem podataka iz različitih izvora (inter-net-pretraživači, sudski i obrtni registri, poslovna udruženja, registar udruga RH itd.), budući da u RH ne postoji službeni registar klastera, niti klasteri imaju obvezu svoje osnivanje, odnosno postojanje registrirati u nekom državnom tijelu niti objaviti u Narodnim novinama�. Ukupno je poslano 58 upit-nika, a natrag su pristigla 24 ispunjena upitnika, što čini stopu povrata od oko 40%. Popis klastera koji su sudjelovali u istraživanju naveden je na kraju ove knjižice, a izvođači istraživanja ovim im se putem još jednom zahvaljuju na suradnji i želji da pomognu u ostvarenju ciljeva istraživanja.

� dakle, klasteri mogu po svom obliku biti i formalni i neformalni (ugovor o poslovnoj suradnji ili udru-živanju i sl.)

� travanj 2008.

Kao što je vidljivo iz grafikona �, klasterski oblik in-teresnog povezivanja hrvatskih tvrtki novijeg je da-tuma - većina klastera osnovana je u protekle dvije godine. U istraživanju je obuhvaćeno i nekoliko no-vih klastera, od kojih su neki osnivani čak i tijekom ovog istraživanja.

Godina osnivanja klastera

Broj tvrtki-članica

Oko 65% klastera koji su sudjelovali u istraživanju ima do 25 članica, oko 22% klastera ima 25 do 49 čla-nica, dok �3% klastera sadrži 50 ili više članica. Može se napomenuti da je brojčano najveći klaster u ovom istraživanju bio sastavljen od �53 tvrtke-članice.

Iz grafikona 3 može se vidjeti da u podjednakom bro-ju klastera postoji, odnosno ne postoji tvrtka-članica koja se može označiti kao vodeća tvrtka unutar kla-stera (po prihodima, broju zaposlenih, aktivnostima unutar klastera).

Grafikon � - godina osnivanja klastera

Grafikon 2 broj tvrtki-članica

Grafikon 3 - postojanje vodeće tvrtke unutar klastera

2 istraŽivanjeKlasteri u Republici Hrvatskoj 2008.

Kada je u pitanju ukupan broj zaposlenih u svim tvrtkama-članicama klastera, u podjednakom bro-ju klastera koji su se odazvali ovome istraživanju ovaj broj iznosi do �50, između �50 i 500 i iznad 500 zaposlenih (grafikon 4). Najmanji ukupan broj zaposlenih u jednom klasteru iznosi 30, dok tvrtke u najvećem klasteru zapošljavaju 9 700 ljudi. Pro-sječan broj zaposlenih (medijan) iznosi oko 330. Analiza pokazuje i da ukupan broj zaposlenih nije osobito jako povezan s brojem tvrtki članica. Nai-me, četiri po broju članica najveća klastera imaju tek prosječan broj ukupno zaposlenih, dok klaster koji je najveći po broju zaposlenih ima svega 26 članica.

Kako je vidljivo u grafikonu 5, većina klastera odlu-čila se organizirati u obliku udruge (njih oko 65%). Kao načini formalnog organiziranja prisutni su i društvo s ograničenom odgovornošću, gospodar-sko-interesno udruženje, zadruga i ugovor o po-slovnoj suradnji.

Ukupan broj zaposlenih i pravni

oblik klastera

Grafikon 5 pravni oblik klastera

Grafikon 4 ukupan broj zaposlenih u svim tvrtkama-članicama

� travanj 2008.

Sljedećim pitanjima htjeli smo utvrditi način osni-vanja klastera – da li se radilo o top-down pristupu (državna tijela, potporne institucije ili udruge poslo-davaca potaknuli su tvrtke sličnih ili kompatibilnih djelatnosti na udruživanje) ili o bottom-up pristupu (tvrtke-članice su samostalno osnovale klaster). U najvećem broju slučajeva poticaj za osnivanje klaste-ra dale su same tvrtke članice klastera. Osim njih na osnivanje klastera zaslužna je bila i Vlada Republike Hrvatske, potporne poduzetničke institucije (centri za poduzetništvo, poduzetnički inkubatori...), udru-ge poslodavaca, lokalna samouprava i sveučilišta. Kao inicijator osnivanja klastera spomenuta je i Eu-ropska unija (grafikon 6).

Slična je situacija i kod procjene tko je dao naj-važniji poticaj za osni-vanje klastera (grafikon 7). Uloga tvrtki članica klastera i ovdje se pro-cjenjuje najvažnijom bu-dući da su tvrtke-članice bile najvažniji čimbenik osnivanja klastera u oko 50% slučajeva, no uspo-redbom s prethodnim pitanjem vidljivo je da je i među tim klasterima tek �/3 njih osnovana

bez poticaja ili intervencija drugih navedenih subje-kata. Možemo, dakle, reći da, iako se u većini slučaje-va radilo o bottom-up pristupu, gdje su se same tvrt-ke organizirale u klaster, i takvi klasteri su to učinili uz poticaj ili potporu institucija.

Nakon samih tvrtki-članica, kao najvažniji poticatelji osnutka klastera slijede potporne poduzetničke in-stitucije, lokalna samouprava, udruge poslodavaca i Vlada Republike Hrvatske.

Testirali smo jesu li kla-steri kojeg su osnovali same članice ili uz poti-caj drugih po svojoj for-mi međusobno različiti. Rezultat ukazuje da se ni po ovom pitanju ti kla-steri ne razlikuju – udio različitih formi klastera gotovo u potpunosti je podjednak i kod jednih i kod drugih.

Osnivanje klastera

Grafikon 6 poticaj za osnivanje klastera (moguće više odgovora)

Grafikon 7 najvaŽniji poticaj za osnivanje klastera

� istraŽivanjeKlasteri u Republici Hrvatskoj 2008.

Najčešći ciljevi zbog kojih su nastali klasteri bili su zajednički nastup na tržištu i zajednički marketinški nastup - oba cilja bila su prisutna kod osnivanja oko 82% klastera (grafikon 8). Kao ciljevi nastanka često (u oko 60-70% slučajeva) su navođeni i zajednička ulaganja u istraživanja, edukacija zaposlenika i sni-žavanje troškova nabave, dok je kao jedan od ciljeva u nešto manje od polovice slučajeva navođeno i dobivanje državnih poticaja ili za osnivanje klastera ili u vidu bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju klasterima za njihove aktivnosti i poslovanje.

Ciljevi osnivanja klastera

Grafikon 8 - razlozi osnivanja klastera (moguće više odgovora)

Kao što je prikazano u grafikonu 9, klasteri koji su su-djelovali u istraživanju najčešće djeluju u prerađivačkoj industriji (nešto više od 50% njih). Među njima najviše je onih čije je djelatnost vezana uz računala i električ-nu opremu (3), a zatim slijede proizvodnja strojeva i uređaja (2), proizvodnja namještaja (2), preradu drve-ta (2) i prehrambena industrija (2). Od ostalih vrsta djelatnosti nešto su prisutniji turizam i ugostiteljstvo, trgovina na veliko i malo te poljoprivreda.

Utvrđeno je da su anketirani klasteri u većini slučajeva specijalizirani za jedno od navedenih područja djelat-

nosti - 3 od 4 klastera speci-jalizirana su za samo jedno područje djelatnosti. Testi-ranjem se utvrdilo da ova specijaliziranost nije pove-zana s načinom osnivanja klastera – niti klasteri čiji su najvažniji impuls za osnivanje dale same tvrt-ke niti oni čije je osnivanje najvećim dijelom pota-knuto od strane drugih (institucija) ne razlikuju se jedni od drugih po specija-liziranosti za samo jedno područje svog rada.

Vrsta djelatnosti u kojima djeluju

klasteri

Grafikon 9gospodarski sektori u kojima djeluju klasteri (moguće više odgovora)

� travanj 2008.

Kao što je vidljivo iz tablice �, najčešći oblici zajednič-kih aktivnosti unutar klastera izdvajaju se razmjena informacija među članicama (svi klasteri), zajednička promidžba (oko 77% slučajeva) te edukacija zaposle-nika tvrtki-članica (oko 68% svih klastera). Intenzivnije su prisutni i lobiranje, postojanje zajedničkog logotipa i vizualnog identiteta, zajednički nastup na tržištu te izlaganja na sajmovima (55-65% svih slučajeva). Rijetko su prisutni zajednička nabava i distribucija te otvara-nje zajedničkih predstavništava u zemlji i inozemstvu. Upravo te aktivnosti, uz proizvodnju zajedničkih proi-zvoda i ulaganja u istraživanje i razvoj, predstavljaju ak-tivnosti koje klasteri planiraju pokrenuti u budućnosti.

Ako se usporede razlozi nastanka klastera (grafikon 8) te ostvarene aktivnosti (tablica �), moglo bi se reći da su zajednički nastup na tržištu te zajednička ulaganja u istraživanje i razvoj područja na kojima klasteri još uvijek nisu ispunili ciljeve zbog kojih su nastali. Ovaj zaključak potvrđuje i percepcija zado-voljstva dosadašnjim aktivnostima. Voditeljima kla-stera koji su ispunili upitnik ponuđeno je da izdvoje dvije aktivnosti s kojima su dosad najzadovoljniji i dvije s kojima su najmanje zadovoljni.

Prisutnost pojedinih aktivnosti

unutar klastera

vrsta aktivnosti da ne, ali planiramo

ne, i ne planiramo

razmjena informacija među članicama �00,0% 0,0% 0,0%zajednička promidžba 77,3% �8,2% 4,5%edukacija zaposlenika tvrtki-članica 68,2% 3�,8% 0,0%lobiranje 63,6% 36,4% 0,0%zajednički logo i vizualni identitet 59,�% 36,4% 4,5%zajednički nastup na sajmovima 59,�% 3�,8% 9,�%zajednički nastup na tržištu 54,5% 36,4% 9,�%istraživanje tržišta 45,5% 3�,8% 22,7%proizvodnja zajedničkih proizvoda 3�,8% 45,5% 22,7%zajednička ulaganja u istraživanje i razvoj 27,3% 54,5% �8,2%zajednička predstavništva u zemlji i inozemstvu �3,6% 59,�% 27,3%zajednička nabava �3,6% 54,5% 3�,8%zajednička distribucija �3,6% 40,9% 45,5%

Tablica � aktivnosti unutar klastera

Najveći stupanj zadovoljstva postoji kod zajedničkih nastupa na sajmovima i razmjene informacija među članicama klastera, a najmanji kod lobiranja te zajed-ničkog nastupa na tržištu, istraživanja tržišta, nabave i proizvodnje zajedničkih proizvoda.

Zajednička distribucija i predstavništva u zemlji i inozemstvu nisu navedene niti jednom ni među ak-tivnostima s kojima su voditelji aktivnosti najzado-voljniji niti među onima s kojima je to zadovoljstvno najmanje – iz prethodne tablice vidimo da je tome razlog što se te dvije vrste aktivnosti trenutno rijetko odvijaju unutar klastera..

� istraŽivanjeKlasteri u Republici Hrvatskoj 2008.

Klasteri najčešće međusobno surađuju na organi-zaciji konferencija i seminara, razmjeni informacija i lobiranju. U budućnosti najčešće planiraju uspo-staviti suradnju na zajedničkom istraživanju tržišta i nastupima na novim tržištima.

Što se tiče ostvarene suradnje ili članstva s odre-đenim institucijama ili udruga, vidimo da od svih navedenih subjekata potporne poduzetničke orga-nizacije su najčešće članovi klastera no i tu se radi tek oko �/5 klastera. Gledamo li ukupno članstvo i nekakav oblik suradnje zajedno, fakulteti su najviše povezani s postojećim klasterima (3 od 4 klastera ostvaruje suradnju ili ubraja među svoje članove neki fakultet), iako vrlo rijetko kroz formalno član-stvo (tek 8,7%).

VRSTA AKTIVNOSTI DANE, AlI PlANIRAMO

U SljEDEćIH NEKOlIKO GODINA

NE, NITI TO PlANIRAMO

Razmjena informacija 50,0% 45,5% 4,5%Konferencije i seminari 26,�% 69,6% 4,3%lobiranje 22,7% 68,2% 9,�%Transfer tehnologije 4,8% 66,7% 28,6%Zajednički medijski nastupi 4,8% 6�,9% 33,3%Zajedničko istraživanje tržišta 0,0% 86,4% �3,6%

Tablica 3 suradnja s drugim klasterima

ORGANIZACIjA ČlAN SURADNjApotporne poduzetničke organizacije 2�,7% 43,5%poslovna udruženja �7,4% 47,8%znanstveni instituti �3,0% 34,8%ostale udruge �3,0% 34,8%jedinice lokalne samouprave �3,0% 43,5%fakulteti 8,7% 65,2%

Tablica 4 suradnja s drugim organizacijama

Suradnja s drugim klasterima i

organizacijama

� travanj 2008.

jedna četvrtina klastera ostvaruje ukupni dohodak manji od 25 mil. kuna, a u oko 37% klastera koji su sudjelovali u istraživanju ukupni prihod svih članica iznosi između 25 i 200 mil. kuna. jedna četvrtina kla-stera ostvaruje dohodak između 200 mil. i jedne mili-jarde kuna, dok oko �2 % klastera ostvaruje dohodak iznad jedne milijarde kuna (grafikon �0).

Oko dvije trećine klastera većinu svojih prihoda ostvaruje na hrvatskom tržištu, zatim slijede europ-ska, svjetska i regionalna tržišta (grafikon ��).

Ukupni dohodak i najvažnija tržišta

Grafikon �0 ukupni prihod članica klastera

Grafikon ��najvaŽnija trŽišta

8 istraŽivanjeKlasteri u Republici Hrvatskoj 2008.

Najvažniji izvor financiranja klastera predstavljaju članarina i potpore središnje vlasti. Naime, oko 65% tj. 56% klastera financira se na ova dva načina (grafi-kon �2). Od ostalih načina financiranja prisutni su i vlastiti komercijalni projekti, potpora lokalne samo-uprave te financiranje iz fondova Europske unije.

Slična je situacija i kad je u pitanju procjena najvaž-nijeg izvora financiranja. Potpora središnje vlasti, komercijalni projekti i članarina i ovdje su najzastu-pljeniji (grafikon �3).

Klasteri se izrazito razlikuju kad je u pitanju udio članarine i vlastitih komercijalnih projekata u uku-pnom financiranju, no taj udio je u prosjeku (me-dijan) oko 75%.

Operativni godišnji proračun klastera u prosjeku iznosi �00 000 kuna.

Način financiranja klastera

Grafikon �3 najvaŽniji izvor financiranja

Grafikon �2 izvori financiranja klastera

� travanj 2008.

Polovinu klastera vodi stalno zaposleni klaster mana-ger, a polovinu predstavnici tvrtki-članica (grafikon �4). U više od 90% slučajeva tvrtke-članice sudjeluju u definiranju ciljeva i strategije djelovanja klastera, a u oko 60% slučajeva to radi i klaster manager. U tom smislu nešto su rjeđe zastupljeni predstavnici središnje ili lokalne vlasti te predstavnici sveučilišta (grafikon �5).

Vođenje i evaluacija klastera

Evaluacija rada klastera

Oko 75% klastera periodično radi nekakav oblik eva-luacije dosadašnjeg rada. Najčešće je prisutan način evaluacije praćenje financijskih pokazatelja tvrtki-članica (oko 56%), zatim slijede praćenje broja zapo-slenih u tvrtkama, evaluacija provedenih zajedničkih aktivnosti unutar klastera te analiziranje broja novih investicija i tržišne pozicije članova klastera. Nikakav oblik evaluacije (zasad) ne provodi četvrtina klastera.

Grafikon �4vođenje klastera

Grafikon �5definiranje ciljeva i strategije klastera (moguće više odgovora)

Grafikon �6evaluacija rada klastera

Popis klastera koji su sudjelovali u istraživanjuime klastera sjedište klastera telefon Web-stranica

cluster alatnica rh Zagreb, Fallerovo šetalište 22, 0� 36 70 903 www.tcc.hr

cluster ekoloških proizvođača kupina “kupina”

Hrvatske republike 43, Osijek 03� 206 470

cluster hrvatska cipela Vukovar 032 422 600cluster hrvatske tekstilne industrije Varaždin 042 377 �05cluster “slavonka” A.Waldingera ��, Osijek 03� 369 6�6 www.upds-slavonka.hrdrvni cluster sjeverozapadne hrvatske Varaždin 042 405 4��euvita - cluster proizvođača zdrave hrane sjeverozapadne hrvatske Nazorova �0, Varaždin 042 8�� �26 www.euvitacluster.com

gastro grupa d.o.o. Ulica Grada Vukovara 27�/6, Zagreb 0� 60 62 700 www.gastro-grupa.hr

grafički cluster bios j.j.Strossmayera 34�, Osijek 03� 209 955 http://cluster.inkubator.hrhrvatski it cluster Zagrebačka 87, Varaždin 042 242 040

klaster ekologije i proizvodnje Šetalište Ivše lebovića 5, Bjelovar 043 225 888 www.eko-klaster.com

klaster grozd plavac mali d.o.o. Augusta Šenoe 22, Zagreb 09� 567 7354 http://ubivrijeme.com/grozd/plavacmali.htm

klaster male brodogradnje d.o.o. Većeslava Holjevca 20, Zagreb 0� 65 04 269

klaster slavonska jabuka Stjepana Radića 4, Osijek 03� 22� 840

klaster znanja i razvoja Stepinčeva 38, Stobreč (Split) 02� 555 400 www.klaster-znanja-razvoja.com

m&d cluster Drvinje 63, Zagreb 0� 3667 �0�međimurski graditeljski grozd – giu Čakovec 040 396 089nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela

Obala hrvatskog narodnog preporoda 7/3, Split 02� 3�7 880 www.omh.hr

regionalni cluster pčelarstva “roj” osijek Osijek 03� 353 948tehnointerijeri – zagrebački poslovno proizvodni centar Dane Duića 5, Zagreb 0� 6� 3� �93 http://www.tehnointerijeri.hr/

turistički klaster po sutli i Žumberku Đ.Basaričeka 4, Bregana 0� 3336 830udruga ict tvrtki slavonije i baranje – iks j.j.Strossmayera 34�, Osijek 03� 209 955

udruga trgovaca “051” rijeka Vukovarska 2�, Rijeka 098 297 833zadarski informatički klaster Zadar 023 300 �64

Generalni pokrovitelj istraživanja Grad Osijek