of 13/13
Dorotea Burčul JMBAG: 000904913 Smjer: marketing Jelena Čović JMBAG: 011503419 Smjer: marketing

Prezentacija klasteri

  • View
    242

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of Prezentacija klasteri

Dorotea Bur ul JMBAG: 000904913 Smjer: marketing Jelena ovi JMBAG: 011503419 Smjer: marketing

` klaster

je povezivanje vi e poslovnih subjekata iz neke gospodarske grane ` kooperacija koja ima cilj pobolj ati poslovanje ` dovodi do pove anja konkurentnosti u nekoj zemlji, pove anja zaposlenosti, me usobnog povjerenja te op eg rasta i razvoja gospodarstva

`

`

`

`

klaster predstavlja klju an pojam za razvojne inicijative model umre avanja poduze a gdje se na fleksibilan na in pokre e razvoj malih i srednjih poduze a te se tako istovremeno poti e i ekonomski razvoj na lokalnoj i regionalnoj razini kre u se u rasponu grada, regije, dr ave ili ak i mre e susjednih dr ava Razlikujemo : horizontalne klastere , vertikalne klastere , regionalne klastere, klasteri u bran i, poduzetni ki klasteri, me unarodni klasteri itd.

`

`

`

nastaju ili da poticaj za njihovo osnivanje dolazi od poslovnog sektora (po principu bottom-up) ili da poticaj dolazi od dr ave (po principu top-down) u Hrvatskoj,ve inom su osnovani u razdoblju od 2006. do 2009. godine GRAFIKON : Godina osnivanja klastera

Izvor: Istra ivanje, Klasteri u Republici Hrvatskoj, 2009

najve i poticaj za osnivanje klastera dale su tvrtke lanice, zatim Vlada RH, potpore poduzetni ke institucije, udruge poslodavaca te lokalna samouprava ` razlozi za udru enje poduze a u klastere su pove anje konkurentnosti proizvoda na doma em i inozemnom tr i tu, bolje kori tenje doma ih resursa, iniciranje suradnje izme u tvrtki , br e unapre enje dizajna, uvo enje novih tehnologija, brandiranje proizvoda i dobivanje certifikata`

` iskustvo

je pokazalo da privatni i javni sektor trebaju sura ivati, ali i da pobolj anje suradnje me u poduze ima ja a njihovu konkurentsku sposobnost ` razmjenom iskustava poduze a mogu mnogo nau iti jedna od drugih, a i radom u grupi lak e si mogu priu titi pomo stru njaka, primjerice za marketing, dizajn, tehnologiju itd.

Klaster- gomila, grozd, hrpa, mno tvo ` Osnovnu organizacijsku jedinicu klastera predstavlja jedna autonomna jedinica koju ini 30- 50 osoba iz razli itih disciplina ` Vi e osnovnih klastera ini klaster vi eg reda (grad- regija- dr ava) ` Organizaciju karakterizira fleksibilnost; pojedinci nemaju nadre enog nego odgovaraju klasteru kao cjelini`

`

`

`

`

Obi no se na elu klastera nalazi klaster management ili predstavnici poduze a lanica Klasterom mogu upravljati i predstavnici sredi nje ili lokalne vlasti i sveu ili ni predstavnici Najva niji izvor financiranja klastera su lanarine i potpore sredi nje vlasti Ostali na ini financiranja su vlastiti komercijalni projekti, potpora lokalne samouprave te financiranje iz fondova Europske unije

`

`

Razvoj klastera predstavlja klju an model tehnolo ke i industrijske organizacije u prvom redu malih i srednjih poduze a, temeljem koje poduze a ostvaruju visoku razinu produktivnosti i inovativnosti i doprinose podizanju razine konkurentnosti regije u kojoj se nalaze U Hrvatskoj je uo ljiva nedovoljna razvijenost strukturnih preduvjeta za razvoj klastera, izuzetak predstavlja grad Zagreb.

Razvoj klastera nu no je poticati jer razvijenost klastera na razini regija promi e kulturu poduzetni tva, privla i strana poduze a, pove ava konkurentnost poduze a, inovacijske sposobnosti te promi e suradnju ` Mjerenjem pomo u indeksa globalne konkurentnosti, stupanj razvoja klastera u Hrvatskoj se na ao na 106. mjestu to predstavlja ograni enje konkurentnosti Hrvatske`

` `

`

`

`

U izgradnji klastera razlikujemo dva modela Top down model karakteristi an je za tranzicijske zemlje Dr ava poti e inicijativu za stvaranje klastera od vrha prema dnu i u proces uklju uje odgovaraju e institucije Bottom up- poticaj za stvaranje klastera dolazi od poslovnog sektora, a uloga dr ave ograni uje se na moderatora Ovaj model razvija se u zapadnoj Europi

` `

`

` `

Na razvoj klastera utje e skup politika (regionalna, industrijska, politika poticanja inovacija itd.) Vrste i sadr aji klaster politika zna ajno se razlikuju od zemlje do zemlje no ipak razlikujemo tri tipa unutar klaster politika Prvi tip bavi se ja anjem klasterskih odnosa na tri razine (industrija- istra iva ke institucije- dr avne agencije) Drugi tip je usmjeren na istra ivanje i razvoj kroz me usobnu suradnju Tre i tip koncentriran je na poticanje poslovne suradnje izme u poduze a bez obzira provodi li se suradnja na horizontalnoj ili vertikalnoj razini

`

`

`

Klasteru pristupaju poduze a koja su prepoznala mogu nosti za svoj poslovni uspjeh kroz pove anje konkurentnosti, pove anje izvoza, efikasnije kori tenje resursa, povezivanje s fondovima za financiranje, obuku i obrazovanje S obzirom da klasteri usko sura uju s vladom, poduze a dobivaju mogu nost utjecaja na zakonodavne okvire poslovanja i otklanjanja administrativnih i drugih barijera Klasteri se smatraju neophodnim u budu nosti te se predvi a da e se 40% svjetskog poslovanja odvijati u nekom od oblika strate kih saveza