of 60/60
Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici PODUZETNIŠTVO 12. PODUZETNI KA INFRASTRUKTURA I KLASTERI Predava , Josip Britvi , univ.spec.oec. 1

12 Poslovna Infrastruktura i Klasteri

  • View
    28

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

12 Poslovna Infrastruktura i Klasteri

Text of 12 Poslovna Infrastruktura i Klasteri

  • Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici

    PODUZETNITVO

    12. PODUZETNIKA INFRASTRUKTURA I KLASTERI

    Predava, Josip Britvi, univ.spec.oec.

    1

  • PODUZETNIKA INFRASTRUKTURA

    - infra (lat. infractio) = ispod, nie

    - struktura (lat. structura od struere slagati, sklapati)= graa, ustroj, sklop

    infrastruktura = podloga, podgradnja uope

    izvor: Bratoljub Klai, Rijenik stranih rijei,

    dobra podloga = dobra biljka, dobar urod, dobar prinos

    poduzetnika infrastruktura = podloga za poduztenitvo 2

  • Programi poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Vlade RH

    = jaanje poslovne infrastrukture

    - drutva, zajednica, vlada, okolina = moe poticati ili ograniavati poduzetnitvo

    - poticanje i razvoj poduzetnitva = strateko opredjeljenje (zapoljavanje, gospodarski rast i razvoj)

    - uoljiv napredak ipak nedovoljan razvoj i iskoritvanje potencijala

    3

  • Poduzetniki inkubatori

    - inkubator = aparat sa odreenom temperaturom za njegovanje nedonoadi i slabe novoroenadi

    - poduzetniki inkubator = podrka i kontrola uvjeta za poduzetniki razvoj

    - uspostavljaju uvjete za novi poslovni pothvat

    - pojavljuju se poetkom 80-ih godina prolog stoljea kao jedno od rjeenja za recesiju u razvijenim zemljama

    - temeljni koncept da se putem utjecaja vlade transferira viak kapitala i radnih mjesta iz razvijenih u nerazvijene dijelove zemlje

    4

  • - inkubatori sudjeluju u stvaranju uspjenih poduzea osiguravajui im usluge:

    - prostora- zajednikih usluga (raunovodstvo, izrada

    poslovnih planova, marketing isl.)- konsalting- pristup financijama- savjeti eksperata

    - odgovornost za osnivanje i razvoj poduzetnikih inkubatora prenesen sa centralne vlasti (Vlade) na regionalne i lokalne zajednice

    5

  • - razvojem poduzetnikih inkubatora izdvojili su se dvije vrste:

    - poduzetniki inkubatori povezani sa adaptacijom starih ili praznih prostora temeljni cilj osigurati poduzetnicima poslovni prostor po znatno niim cijenama

    - poduzetniki inkubatori sa ciljem stvaranja novih poduzea razvijanje:

    - kreativnosti- tehnologije- osnivanje novog poduzea- poslovni prostor- suradnja sa poduzetnikom sve do

    komercijalizacije njegove ideje6

  • - razlog za osnivanje saznanje da postoje brojne tehnoloke inovacije koje ostaju neupotrebljene = razlog za prevladavanje strategije stvaranje novih poduzea

    - uspjenost tehnoloke inovacije ne ovisi samo od kreativnosti pojedinca ve i od :

    - organizacije- financiranja- proizvodnje- trita

    - glavni cilj poduzetnikih inkubatora = povezivanje tehnikog znanja sa poslovnim znanjem koje je potrebno za uspjenu komercijalizaciju

    7

  • Vrste inkubatora:

    Sveuilini inkubatori - osnovani od strane sveuilinog osoblja koje eli

    komercijalizirati znanja i znanstvena dostignua- cilj = stvaranje povoljnog ambijenta za primjenu

    znanstvenih dostignua- zapoljavanje diplomiranih studenata- privlaenje znanstvnika

    Dravni inkubatori- rezultat su angamana vlada i lokalne uprave- cilj=ekonomski rast i razvoj nerazvijenih

    podruja

    8

  • Inkubatori korporacija

    - velika poduzea osiguravaju prostor za posebne aktivnosti koje ostvaruju sami radnici (pod posebnim uvjetima i ugovorom)

    - rezultat su unutarnjeg poduzetnitva (poticanja inovativnosti unutar korporacija)

    Inkubatori franizinga

    - temelje se na potpori (odnosu) izmeu davatelja i korisnika franize

    Ovisno o nainu organiziranja i poslovanja inkubatori mogu biti profitni i neprofitni

    9

  • Poduzetniki centri

    - organiziraju se sa ciljem pruanja:- strune pomoi- savjetodavne pomoi- "kota zamanjak" u razvoju i promociji

    poduzetnitva

    - pruaju informacije o: mogunostima ulaska u poduzetnitvo, poticajnim dravnim mjerama, pomo kod izrade poslovnog plana, savjetovanje u voenju projekta itd.

    10

  • Poduzetnike zone osnivaju se u blizini proizvodno jakih gospodarskih centara naglasak na proizvodnim kapacitetima uz poduzetniku zonu u pravilu ide i poduzetniki centar poticaj za osnivanje poduzetnike zone daje drava ili lokalna samouprava ustupanje zemljita ili nekretnina u vlasnitvu drave ili lokalne samouprave davanjem u najam bez naknade najee drava ili lokalna samouprava sudjelujue u financiranju infrastrukture

    11

  • KLASTERI

  • POJMOVNO ODREENJE KLASTERA| Michael Porter definirao je klastere :

    Klasteri su geografski koncentrirana meusobno povezana poduzea, specijalizirani dobavljai, pruatelji usluga, tvrtke iz srodnih industrija i pripadajuih institucija ( npr. sveuilita, agencije za standardizaciju, trgovaka udruenja i sl.), koje se meusobno nadmeu na odreenom polju, ali takoer i surauju.

  • POJMOVNO ODREENJE KLASTERA| Klasteri su skupina meusobno povezanih

    industrija, a dva su kljuna elementa koja ih determiniraju:

    | Prvo i najbitnije, jest povezanost poduzea u klasteru kroz meusobne poslovne odnose

    | Drugo, da je ta skupina uzajamno povezanih tvrtki smjetenih u neposrednoj blizini jedna druge.

  • JEZINO IZVORITE RIJEI KLASTER Prema The New Oxford dictionary klaster je

    skupina ljudi ili stvari koje su smjetene ili se pojavljuju u neposrednoj blizini kroz bliske odnose

    | Prema EU dictionary:y Cluster klaster, grozd, nakupina, skupina,

    roj,

  • VANOST KLASTERA

    | Osnovni cilj organiziranja poduzea u klastere jest poveanje konkurentnosti svakog poduzea unutar klastera i na taj nain klastera u cjelini.

    | Vanost poduzetnikih klastera gospodarskih subjekata svrstanih u istu djelatnost ili u vie komparativnih djelatnosti ima:

    y potrebu za prilagoavanjem globalnom tritu

    y projektiranje i postavljanje organizacijske strukture koja im omoguuje razvoj, trino-marketinke aktivnosti u jednoj regiji ili u vie usko povezanih regija.

  • IZAZOVI EUROPSKE INDUSTRIJE SUOENE SGLOBALNOM KONKURENCIJOM

    | U dananje vrijeme regije i regionalne tvrtke sve vie se suoavaju s izazovima uvjetovanim globalnim tritem.

    | Konkurentnost regija nije uvjetovana samo pojedinim poduzeima, ve sve vie inovativnim aktivnostima cijelih industrija i grana.

    | Zbog tog razloga, regionalna konkurentnost postaje centralno pitanje ekonomske i tehnologijske politike Europske unije, kao i njenih drava lanica.

  • GLAVNE ODREDNICE I CILJEVIEKONOMSKE I TEHNOLOGIJSKE POLITIKEEU

    1. Jaanje inovacija- Mogunost inoviranja je kljuni moment uspjeha regija openito, a posebno se to odnosi na industriju.

    - U dananje vrijeme poticanja ekonomske globalizacije te poveane upotrebe informatikih tehnologija stavljaju ogroman pritisak na ubrzanje inovacijskog procesa.

  • GLAVNE ODREDNICE I CILJEVIEKONOMSKE I TEHNOLOGIJSKE POLITIKEEU

    2. Jaanje kooperacije- Kooperacija znai jaanje suradnje izmeu industrija, a poseban naglasak se stavlja na suradnju malih i srednji poduzea, istraivakih institucija i visokih kola i fakulteta.

    - Poticanjem kooperacijskih projekata poveava se stopa inovacijskih procesa i transfera tehnologije od razvojnih institucija, visokih kola i fakulteta, na industriju.

  • GLAVNE ODREDNICE I CILJEVIEKONOMSKE I TEHNOLOGIJSKE POLITIKEEU

    3. Jaanje internacionalizacije- Posebno mala i srednja poduzea nemaju dovoljno resursa i znanja kako bi ula na nova trita.

    - Upravo zato proces internacionalizacije jest bitan imbenik za poduzea i regije kako bi uspjeli u konkurentskoj borbi na globalnom tritu.

  • KORISTI OD KLASTER INICIJATIVA

    Uopeno govorei, dobro razvijeno okrupnjavanje meusobno povezanih poslova unapreuje tri vrlo vana imbenika:

    | poveava produktivnost (kroz proces specijalizacije, pristup informacijama, meusobni sinergijski uinak umreenih poduzea i bolji pristup javnim dobrima)

    | ubrzava proces inovacija (kroz zajednika istraivanja i razvoj i jaanje konkurencije)

    | stvara nove poslovne formacije (kroz popunjavanje trinih nia i proirenje granica klaster mape).

    Klaster inicijative pomau regijama u upravljanju vlastitim ekonomskim razvojem, a isto tako potiu zajednice da usmjere svoje napore na postojee industrijske grane.

  • KLASTER POLITIKETri razlikovna tipa politika klastera:

    | Prvi tip se bavi jaanjem klasterskih odnosa na tri razine i to izmeu samih industrija unutar klastera, zatim jaanjem veza s istraivakim institucijama i na kraju s dravnim agencijama poput regionalnih razvojnih agencija i sl.

    | Drugi tip je vie usmjeren na istraivanje i razvoj, kako kroz meusobnu suradnju samih kompanija unutar klastera, tako i kroz suradnju kompanija i istraivakih organizacija,

    | Trei tip koncentriran je na poticanje poslovne suradnje izmeu kompanija bez obzira je li ta suradnja s institucijama za istraivanje i razvoj ili se ona provodi na horizontalnoj razini izmeu konkurentskih tvrtki, odnosno vertikalno izmeu tvrtki koje surauju na principu poveanja vrijednosnog lanca (value chain).

  • KLASTER INICIJATIVE VS. KLASTERI| Klaster inicijative organizirane regionalne sektorske

    mree izmeu ekonomskih partnera s ciljem poboljanja inovativnosti i meunarodne konkurentnosti. Drugim rijeima klaster inicijative moemo smatrati alatom pri kreiranju inovacijskih politika.

    | Klasteri vertikalno i horizontalno povezivanje ekonomskih partnera odreenih industrijskih sektora na odreenom geografskom podruju s ciljem dostizanja meunarodne konkurentnosti.

  • IZGRADNJA KLASTERA

    ili

    Top down

    Bottomup

  • TOP DOWN OD VRHA PREMA DNU| Model klastera razvijen je u tranzicijskim zemljama.

    | Multinacionalne kompanije u nastojanju da prodube i proire kooperacijsku osnovu meusobno su povezale i organizirale domae gospodarske subjekte. Taj je proces umjetan i obino traje nekoliko godina.

    | Ako postoji stvarna mogunost za utemeljenje klastera, mogunost koja nije preuzeta od biznis sektora, tada ima smisla da drava potie inicijativu stvaranja klastera u smjeru od vrha prema dnu.

    | Kod takvog pristupa, od vrha prema dnu, vano je da vlada ukljuiodgovarajue, srodne institucije u inicijativu, kao to su institucije za trening, istraivanje i razvoj i sl.

    | Nakon to pone proces, vlada se moe povui i vratiti na prvobitnu ulogu, a ta je, da bude osiguravatelj povoljnih uvjeta i moderator, dok srodne institucije, zajedno s ljudima iz biznisa, povezuju njihove ovlasti i inovativnu snagu kako bi se uspostavio klaster.

  • BOTTOM UP OD DNA PREMA VRHU| Kada poticaj za stvaranje klastera dolazi od biznis sektora, drugim

    rijeima, uloga drave moe se ograniiti na moderatora (predsjedatelja).

    | U takvim sluajevima vladini sudionici moraju prihvatiti ve postojee inicijative i trebali bi omoguiti takve uvjete u kojima bi se snage gospodarskog sektora mogle razvijati i stvoriti odgovarajuu strukturu klastera.

    | Model razvoja klastera u zemljama zapadne Europe razlikuje se od onog u brzo rastuim rubnim europskim dravama Irske, Portugala, Finske i Maarske.

    | U zapadnoj Europi mali i srednji gospodarski subjekti kroz desetljea su meusobnom suradnjom i konkuriranjem stvarali zdravu jezgru gospodarske strukture te je stvaranje klastera dolo kao posljedica tog procesa, pa se moe rei da su klasteri graeni od dna prema vrhu.

  • HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACANACIONALNI CENTAR ZA KLASTERE

    HUP NCK

    HRVATSKI KLASTER POLJOMEHANIZACIJE (HKP)

  • Klaster poljomehanizacije

  • LANICE HRVATSKOG KLASTERA POLJOMEHANIZACIJE (HKP)MIO d.d. Osijek

    OLT d.d. Osijek

    SOLUS d.o.o. Vladislavci

    POTENS d.o.o. Cret Bizovaki

    SAME DEUTZ-FAHR ETELICE d.o.o. upanja

    PROIZV. OPRUGA TOMO GRAHOVAC Naice

    "TANG" TVORNICA ALATA d.d. Nova Gradika

    HITTNER d.o.o. Bjelovar

    ELEKTRODUS d.o.o. Osijek

    DALIT CORP. D.D. Daruvar

    RS METALI d.d. Sveta Nedelja

    AGROSERVIS PROIZVODNJA d.o.o. Virovitica

    TOFRADO Pleternica

    PLAMEN INERNATIONAL d.o.o. Poega

    LIMEX d.o.o. Donji Miholjac

    EUCLID d.o.o. Vinkovci

    POD d.o.o. PROIZVODNJA OPRUGA Deanovac

    ESCO d.o.o. Bjelovar

    GRAMIP d.o.o. Dubrava

    POLJOSTROJ d.o.o. Vukinac Donji

    B.M.V. - METAL d.o.o. Donji Miholjac

    STIJEG d.o.o. Ludbreg

    VOJTEK d.o.o. Beli Manastir

    LEKO d.o.o. Vratiinec

    MARIO-LASER d.o.o. Slavonski Brod

    STROJARSTVO ALOPEK Nedelie

    BRODOMETAL d.o.o. Slavonski Brod

    URO AKOVI STROJNA OBRADA doo Slavonski Brod

    METALAC CO Naice

    MEGAMETAL Nedelie

    PECKA d.o.o. Markovac Naiki

    UGOPLAST Vukojevci

    EUROREFLEX d.o.o. Osijek

    BRIKETSTROJ d.o.o. Vinjevac

    HIDRAULIKA d.d. Kutina

  • LANICE KLASTERA (LOGOTIPOVI)

    ACROM d.o.o.

    BRODOMETAL d.o.o

    OSIJEKELECTRODUS d.o.o.

    EUCLID d.o.o.

    " P O T E N S " d.o..o.

    STIJEG d.o.o.

  • OSNOVNI PODACI O KLASTERU| Utemeljenje HKP - krajem 2006., a intenzivnije aktivnosti

    klastera zapoete su od travnja 2007. godine

    | lanice klastera proizvoDi poljoprivredne mehanizacije i tvrtke koje se bave lijevanjem i strojnom obradom metala

    | Ukupan broj zaposlenih u lanicama klastera: 3.736 radnika

    | Ukupan prihod lanica klastera: oko 150 mil. u 2006.godini

    | Ciljna trita i trini segmenti HKP-a:1. Industrijsko-poljoprivredni kombinati2. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva3. Trite poljoprivredne mehanizacije namijenjene kupcima iz

    segmenta vikend i hobi programa4. Izvoz na europsko trite s naglaskom na trite zemalja iz

    bliskog okruenja (trite jugoistone Europe)

  • Proizvodi i usluge

  • KLJUNE AKTIVNOSTI IZGRADNJE KLASTERA

    | Formiranje klastera - Potpisivanje 42 pisma namjere o pristupanju klasteru,

    | Odabir i osposobljavanje klaster managera - Raspisivanje javnog natjeaja za klaster managera, selekcija klaster managera, potpisivanje ugovora sa klaster managerom, edukacija klaster managera

    | Edukacija i razvoj klaster tima - daljnje osposobljavanje klaster managera i klaster tima

    | Aktivnosti usmjerene prema efikasnosti i trinoj uinkovitosti lanica nova trita i partnerstva, marketinka koncepcije zajednikog nastupa na tritu, promocija lanica i proizvoda klastera

    | Izrada analitike mape klastera i stratekog plana razvoja| Aktivnosti usmjerene prema poboljanju unutarnjih procesa

    klastera i njegovih lanica - implementacija specijalnih projekata (ISO 9001:2000, zajedniki IT sustav i nabava)

    | Razvoj i internacionalizacija poslovno povezivanje u zemlji i inozemstvu, suradnja s kompatibilnim EU klasterima kroz strateka partnerstva u okviru projekta PRO INNO EUROPE i druge projekte i inicijative

  • STRATEKE RADIONICE

  • PARTICIPATIVNI PRISTUP RADIONICE

    1. Dijalog aktera razvoja klastera2. Svi surauju svi participiraju 3. Nema pravih ni pogrenih ideja 4. Svaka ideja poveava kreativnost i

    razvija konstruktivni dijaloga aktera5. Jezik nije prepreka

    Razvoj vrednota suradnje i povezivanja (povjerenje, otvorenost, tolerantnost,

    argumentacija)

  • CILJEVI RADIONICE| Definiranje vizije klastera| Identifikacija stratekih

    ciljeva| Identifikacija liste projekata,

    koji podupiru strateke ciljeve| Definiranje prioritetnih

    projekata (koji poinju u 2008)| Priprema akcijskih planova za

    prioritetne projekte

  • LISTA PROJEKATA| Identifikacija / razvoj proizvoda

    (prototip) (9)| Suradnja s fakultitama i kolama

    za razvoj kadrova (6)| Standardi kvalitete (6)

    y CEy OECD

    | EU fondi (4)| Prilagodba stroja za nove proizvode

    (2)| Projekt zajednike nabave opreme i

    alata

    Interno komuniciranje (on-going projekt HUPa)

    Networking Portal Trening komunikacije

    Analiza trita (16) Trendovi Zahtjevi kupaca

    Analiza lanica (14) Stanje opreme Stanje kadrova Stanje proizvoda Benchmarking

    Analiza administrativnih i regulatornih barijera i rjeenja

  • LISTA PRIORITETNIH PROJEKATA HKP-A

    Analiza trita Trendovi Zahtjevi kupaca

    Analiza lanica Stanje opreme Stanje kadrova Stanje proizvoda Benchmarking

    Identifikacija / razvoj proizvoda (prototip) Suradnja sa fakultetima i kolama za razvoj kadrova Standardi kvalitete

    CE OECD

    Interna komunikacija

  • ORGANIGRAM KLASTERAGlavna skuptina

    Uprava

    Mrena komunikacija

    Event management

    Automobilski klaster Klaster plastike

    Klaster namjetaja i

    obrade drvetaZdravstveni

    klasterKlaster

    mehatronikeMrea ljudskih

    resursaMrea dizajna i

    medijaMrea tehnologija odrivog razvoja

    Nadzorni odbor

  • ISKUSTVO NAKON 11 GODINA DJELOVANJAKLASTERA

    | 77% kompanija nastavlja suradnju i nakon zavretka kooperacijskih projekata (bilo u vidu suradnje na relaciji kupac dobavlja ili suradnje u vidu poslovnog partnerstva)

    | 89% realiziranih projekata ne bi se dogodili, odnosno ne bi se na taj nain realizirali, da nije bilo klastera

    | Zakljuak: y Analize rezultata uspjenosti su pokazale da partneri u klasterima

    ostvaruju veu stopu rasta nego partneri koji nisu u klasterima

  • I NA KRAJU

    Uspjeh kroz suradnju (kooperaciju) nije samo sprint to je cjeloviti maraton!

    ili

    Zapoinjanje suradnje je start, zajedniki opstanak je napredak, a raditi zajedno je uspjeh.

    Henry Ford (1863-1947)

  • KLASTERI

    |Klasteri se meusobno razlikujuprema:

    (1) tipu proizvoda i usluge kojuproizvode,

    (2) dinamici i stupnju razvoja,(3) poslovnom okruenju.

    |U skladu s tipom klastera razlikuju se ipolitike klastera. 42/35

  • POLITIKE KLASTERA U EU| Razvoj politika inovativnosti osobito je

    znaajan za razvoj klastera.

    | Inovativne klastere pokree:y Uspjena interakcija poduzea, akademskog

    sektora i javne uprave - interaktivno djelovanjeovih subjekata obuhvaeno je pojmom trostrukaspirala (Triple Helix) .

    y Trostruka spirala je nelinearni i dinamianmodel koji se usredotouje na meusobne vezepoduzea, sveuilita i javne uprave u vorituprocesa stvaranja novih poduzea i uspostavljanjukritine mase za razvoj klastera.

    43/35

  • INSTITUCIONALNA PODRKA KLASTERIMA U EU

    |Europski savez za klastere ( EuropeanCluster Alliance) je otvorena platformaosnovana radi politike odranja stalnogdijaloga na razini EU-a izmeunacionalnih i regionalnih tijela javnevlasti odgovornih za razvoj politikaklastera i upravljanje klaster programimau njihovim zemljama ili regijama.

    44/35

  • INSTITUCIONALNA PODRKA KLASTERIMA U EU

    |2010. godine Europski savez za klasteredjeluje kao dio novoga klaster projektaINNO-net pod nazivom TACTICS.

    |Savez usko surauje i s drugim europskimklaster mreama kao to su ECO(European Cluster Observatory) i EuropeINNOVA inicijativama i ECPG-om(European Cluster Group Policy).

    45/35

  • INSTITUCIONALNA PODRKA KLASTERIMA U EU

    | Europski opservatorij klastera je on-lineplatforma koja prua jedinstvenu pristupnu toku oinformacijama vezanim za analize klastera ipolitike klastera u Europi.

    | Izvorno je pokrenut 2007. godine, a sada nudi velikbroj novih usluga.

    46/35

  • EUROPSKI OPSERVATORIJ KLASTERA

    47/35

  • KLASTERI U HRVATSKOJ

    | Pojam klaster - razliite interpretacije: zbrka,jer se razliiti oblici umreavanja poistovjeuju sklasterima.

    | Prema nekim podacima, u Hrvatskoj postojisedamdesetak klastera.

    | U veini sluajeva rije o latentnim klasterima ilio onima koji su nestali.

    | Mnogi se nazivaju klasterom, ali su sadrajnoplitko povezani vodoravno ili okomito.

    | Telefonskim kontaktom utvreno je da jedanas aktivno svega dvadesetak klastera.

    48/35

  • POLITIKE KLASTERA U HRVATSKOJ

    | Politika klastera, na razini postojanjastratekih razvojnih dokumenata,usklaena je s onima u drugim zemljamalanicama EU.

    49/35

  • INSTITUCIONALNA KLASTERIMA

    |2008. godina odrana je 1. sjednicaVijea Zajednice klastera pri HGK;

    |2010. godina kao najvaniji ciljeviZajednice klastera pri HGK istiu se:podrka postojeim i novim klasterimaputem edukacije i ostalih aktivnosti,suradnja s ovlatenim tijelima s kojima senastoji biti u partnerskim odnosima te tointenzivnije povezivanje sa znanstveniminstitucijama;

    50/35

  • INSTITUCIONALNA PODRKA KLASTERIMA| 2010. 2011. godine na poziv Ministarstva

    gospodarstva, rada i poduzetnitva(MINGORP) - javni pozivi za projektKlasteri udruivanjem do uspjeha;

    | 2011. godine zapoeo je novi projekt koji jefinancirala Europska unija pod nazivomPodrka razvoju klastera; te godineusvojena je i Strategija razvoja klastera uRepublici Hrvatskoj 2011. 2020.;

    |Od 2012. godine klasteri u nadlenostiMinistarstva poduzetnitva i obrta (MINPO). 51/35

  • INSTITUCIONALNA PODRKA KLASTERIMA

    |U okviru PRO INNO Europe projektaINNO akcije 2009. 2012. godineHrvatska sudjeluje kao partner u projektuCluster-Excellence.eu, kojim sepromovira izvrsnost klaster menadmenta,razvijaju indikatori kvalitete i sustavocjene uspjenosti menadmenta.

    |U projektu djeluje i novoosnovaniEuropski klub klaster menadera. 52/35

  • KLASTERI POLITIKE PITANJA?

    |Veina klastera u Hrvatskoj tek upoetnoj fazi razvoja.

    |Financiranje i potpora: MINGORP,HUP i HGK, MINPO, ali se klasterirazvijaju i uz pomo europskihprograma, strunog znanja ifinancijskih potpora.

    |Nema odgovarajue koordinacije. 53/35

  • KLASTERI POLITIKE PITANJA?|Ope nezadovoljstvo angamanom

    drave na poticanju rada klastera ioblikovanju politike klastera uHrvatskoj.

    |Najvee mogunosti za vlastiti klasteru jasnijem definiranju svrhe i ciljevanjihova rada.

    |Korist od lanstva u klasteru - u veojsnazi u nastupu prema potencijalnimpartnerima. 54/35

  • KLASTERI POLITIKE PITANJA?| Glavne prepreke osnivanju klastera su:

    1) nepovjerenje, neznanje i neinformiranost oklasterima i njihovim moguim koristima;

    2) niska razina osposobljenosti javneadministracije, koja je posebno manjkava uregionalnom planiranju i vrednovanjuprovedbe razvojnih programa;

    3) nedostatak koordinacije pri pristupurazvoju klastera i nemogunostidentificiranja mrea meu poduzeima.

    55/35

  • KLASTERI POLITIKE PITANJA?| Glavne prepreke:1) Nedostatak sustavnog pristupa,

    odnosno nedostatka koordiniranostistrategija i postojeih politika;

    2) Nejasna podjela uloga i poslovapojedinih institucija.

    | Temelj uspjene politike klastera je suradnjameu svim sudionicima.

    56/35

  • KLASTERI POLITIKE PITANJA?

    |Temeljno pitanje je hoe li se politikaklastera implementirati, odnosno hoe liu postupku implementacije jaatiusklaenost svih za nju nadlenih tijela.

    | Jer, podsjetimo: tek ako svi sudionicikoordinirano razvijaju politiku klastera,ona moe pridonijeti razvoju klastera iomoguiti porast konkurentnosti zemlje.

    57/35

  • 58/35

    1. Koje usluge pruaju poduzetniki inkubatori ?2. Koje su vrste poduzetnikih inkubatora ?3. Sa kojim ciljem se osnivaju poduzetniki centri ?4. to su poduzetnike zone ? 5. Klasteri se meusobno razlikuju prema?6. Kako vlade mogu utjecati na oblikovanje klastera?7. Regionalne politike klastera su?8. to su supranacionalni programi?9. to je to RIS? (takoer objasnite ire znaenje)10. to je to triple helix?11. Zato je psnovana European Cluster Policy Group ECPG?12. to je Europski savez za klastere?

  • 59/35

    1. to je to Europski opservatorij klastera?2. U kojem dokumentu EU je posebno istaknuta Politika

    klastera?3. Opiite institucionalnu podrku razvoju klastera u RH?4. 2011. godine zapoeo je novi projekt koji je financirala

    Europska unija pod nazivom?5. Navedite naziv trenutno vaee klaster strategije?6. Od 2012.g. klasteri su pod nadlenou kojeg ministarstva?7. U okviru kojeg projekta hrvatska sudjeluje kao partner?8. U kojoj fazi razvoja su klasteri u RH?9. Financiranje i potpora klastera mogua je u RH kroz koje

    institucije?10. Glavne prepreke osnivanju klastera su?11. Glavne prepreke uspjenom funkcioniranju klastera?

  • HVALA NA PANJI!

    60/35