Internacionalizacija malih i srednjih poduzeća1

(I DIO)

Podnaslov: Internacionalizacija MIS poduzeća je proces koji postaje konstanta razvoja ne samo MIS sektora nego i globalne ekonomije. Uslijed toga moguće je povući izravnu paralelu između stupnja razvijenosti određene nacionalne ekonomije i obima internacionalizacije MIS poduzeća iz te zemlje.

Sektor malih i srednjih poduzeća (u daljem tekstu MIS) je, u svakom slučaju, jedan od najzanimljivijih kako za analizu od ekonomskih eksperata tako i analitičara iz drugih oblasti, jer procesi i trendovi koji su prisutni u njemu imaju često utjecaj na ukupno stanje u ekonomiji jedne zemlje.

Radi ilustracije, navesti ćemo samo neke statističke podatke u svezi sa MIS poduzećima: tako npr. MIS poduzeća u Europi učestvuju u GDP-u, između 63 i 67% (Bundesministeruim fur Wirtschaft, 1997, S. 411), u USA je nešto manji postotak učešća i iznosi između 50 i 52%, dok je stanje sa MIS sektorom u RF takvo da MIS poduzeća učestvuju sa svega 10% u GDP-u RF (podatak Ministarstva za ekonomski razvoj i trgovinu RF), što ima još negativnije značenje za rusku ekonomiju, ako se uzme u obzir da je ona jedna tipično "sirovinska ekonomija", te da bi upravo sektor MIS poduzeća trebao da je prevede barem u prerađivačku ekonomiju.

Uzimajući u obzir ukupno stanje ekonomskih odnosa u Republici Hrvatskoj, a ono je još uvijek "duboko" tranzicijsko, reformsko (misli se u širem smislu) i opterećeno nizom problema od kojih bi se birokracija i tromost, odsustvo poduzetničkog duha, zapravo, mogli nazvati "kapitalnim vrhovima ledenog brijega", situacija u sektoru hrvatskoga MIS-a postaje za analitičare još interesantnijom.

Naime, poznato je svima koji se na bilo koji način bave ovom problematikom da su upravo MIS poduzeća ona koja predstavljaju vitalni, dinamični i faktor razvoja gospodarstva određene zemlje. Možda se u tome smislu kao najbolji primjer može navesti uloga i značaj koji su imala i koji imaju MIS poduzeća u Italiji (koja je, pored ostaloga, i po mentalitetu dosta slična našemu), jer su ona generirala renesansni oporavak italijanske ekonomije, koja sada zauzima visoko mjesto na ljestvici svjetske ekonomije. Iskustvo nas uči da su MIS poduzeća značajna za ekonomiju svake zemlje, posebice za tranzicijske zemlje kakva je trenutno i Hrvatska.

Isto tako, bitan momenat je globaliziranje i faktički preko njega i internacionaliziranje ukupne svjetske ekonomske strukture. Imperativ postaje ili “se globaliziraj/internacionaliziraj, ili ćeš biti globaliziran/internacionaliziran!", s tim da si u prednosti ako ideš unaprijed i ako u svoju strategiju razvoja ugradiš internacionaliziranje, tako da poduzeća sve više razmišljaju o strategijama internacionalizacije i njihovm primjenama u okviru svojih poslovnih politika/filozofija.

Tržišni pritisci postaju sve veći, tržište lokalno, sve manje, resursi koji su potrebni za proizvodnju ili djelatnosi su sve iscrpljiviji, a što sve uvećava rizike poslovanja, tako da su i usljed tih činjenica poduzeća prisiljena da traže solucije i na internacionalnoj razini.

1 Piše: Mile SADŽAK, “Prizma”, 12/06

1

Zato je i sasvim logično da bi se poduzeća uspješno nosila sa svim tim problemima ona pokušavaju sve češće organiziranje/djelovanje na internacionalnoj, tj. globalnoj razini.

U ovakvim okolnostima ništa drugo ne preostaje niti poduzećima koja spadaju u MIS poduzeća.

Svakako da je internacionaliziranje jedan proces koji teče ili spontano/evolutivno ili planirano, no eksterni uvjeti i trendovi u razvoju svjetske ekonomije sve više akcentiraju plansko, a manje spontano/evolutivno internacionaliziranje.

Sama praksa nas uči da je internacionaliziranje već prilično dugo prisutno u sektoru MIS-a, prema navodima (Kayser, 1995, S. 23), preko 500.000 njemačkih poduzeća je već internacionalizirano, a od toga su oko 80% ili oko 400.000 mala i srednja poduzeća.

Postavlja se pitanje i kriterija internacionalizacije, jer u rezultatima mnogih studija se ispostavilo da je kod MIS poduzeća najčešći oblik internacionaliziranja putem uvozno/izvoznih aktivnosti, dok internacionaliziranje pored tih aktivnosti obuhvata i druge aktivnostii poput dislokacije proizvodnje, ili dodjele licenci ili koncesija, odnosno potpisivanje određenih menadžerskih ugovora koji s mogu odnositi na realizaciju određenih projekata i definicija određenih vlasničkih prava i obaveza npr. forme Joint Venture poduzeća itd. (Hinterhuber H., H.).

U ovome kontekstu je i zanimljiva studija koju je izvela tzv. STRATOS Grupa2

(Bamberger, 1994.), koja se bavila analizom MIS poduzeća u osam europskih zemalja, prvenstveno analizirajući njihov strategijski pristup. Značajno je napomenuti da je dato istraživanje provedeno u 80-tim godinama, te da je već tada preko 50% istraživanih poduzeća na uzorku od njih 1.000, navelo da je određene aktivnosti već internacionaliziralo.

Nastojali smo da tekst bude potkrijepljen rezultatima empirijskih istraživanja, smatrajući da je to najbolji način da se dobije jedna kvalitetna i zaokružena slika o problematici kakva je internacionaliziranje MIS poduzeća.

MIS poduzeća - glavne karakteristike

Značajno je definirati MIS poduzeća prije nego izložimo njihove detaljnije glavne karakteristike. Poznato je da postoji niz definicija MIS poduzeća, što ovisi od zemlje iz koje potiču ta poduzeća, zatim branše itd. Bez obzira na sve postojeće razlike, kod definicije MIS poduzeća uvijek se uzimaju u obzir kvantitativni pokazatelji kao što su: obim prodaje, broj uposlenih, proizvodni kapacitet, dobit, sopstveni kapital i kvalitativni pokazatelji: kvaliteta menadžmenta, udio na tržistu, broj sklopljenih ugovora, tehnološka opremljenost, "humanware", ali moguće je u tom kontekstu uzeti u obzir i neke druge kvantitativne i kvalitativne pokazatelje.

Kako bismo dali precizniju definiciju MIS poduzeća, navesti ćemo neke od definicija MIS poduzeća, prema kvantitativnim pokazateljima.

Tako njemački Institut fur Mittellstandforschung (IfM) smatra da su MIS poduzeća sva ona poduzeća koja imaju broj zaposlenih do 500 i obim prometa do 50 mil. eura (Gutmann/Kabst, 2000, S. 7, 8, 179). Jedino u njemačkom govornom području postoji termin "Wirtschaftlicher Mittelstand" kao skupni termin za mala i srednja poduzeća.

2 STRATOS GRUPA je nastala u okviru istraživačkog projekta u 80-tim godinama, istraživala MIS poduzeća, te je razvila određene instrumente za analizu strategijskog (internacionalnog) ponašanja MIS poduzeća.

2

US Small Business Administration smatra MIS poduzećima sva poduzeća koja imaju broj uposlenih do 1.000, s tim da bi poduzeća srednje veličine (medium-sized enterprises) bila ona koja upošljavaju između 100 i 999 radnika.

Oprijedijeliti ćemo se za definiciju MIS poduzeća, koja je važeća u EU (koja zanemaruje diferencije branše), po kojoj su MIS poduzeća (Sadžak, 2001, S. 109):• poduzeća koja imaju do 500 uposlenih,• čiji godišnji promet ne prelazi 38 mil. eura,• čija neto uložena imovina nije veća od 75 mil. eura, • koja mogu posjedovati kapital u drugom poduzeću ne veći od vrijednosti jedne trećine vrijednosti kapitala toga poduzeća (u protivnom, radilo bi se o banci ili nekome drugom obliku društva kapitala).

Druge kvantitativne i kvalitativne pokazatelje nećemo nabrajati odvojeno, ali ćemo navođenjem najznačajnijih karakteristika MIS poduzeća dati i njih.

Prema Bambergeru, 1883., najznačajnije su slijedeće karakteristike MIS poduzeća: 1) MIS poduzeće je najčešće jedno obiteljsko poduzeće,2) Poduzetnik (ca) u MIS poduzeću ima krucijalnu poziciju i moć,3) Ciljevi MIS poduzeća se razlikuju od ciljeva velikih poduzeća, jer ona daju prioritet održanju neovisnosti, te potom, rastu/razvoju, što je kod velikih poduzeća obrnut slučaj,4) Resursi kod MIS poduzeća su - po standrdnoj definiciji "kvazi ograničeni",5) Sustav financiranja je prevalentno samofinanciranje uz mogućnosti i drugih modaliteta,6) Upravni/menadžerski aparat je mali i limitiran je,7) Glavna snaga MIS poduzeća su fleksibilnost, informalnost u komunikaciji, "familijarnost sa kupcima", ali i tzv. humana veličina, koja stvara sinergije na "humanware" razini MIS poduzeća,8) Strategijsko odnošenje je uz mnoge, dimenzije, u svome dobrome dijelu, determinirano dimenzijom specijalizacije,9) Isto tako, i dimenzija nabave ima jednako značajnu ulogu,10) Strategija proizvod/tržište može biti povezana sa troškovnim prednostima (i) li strategijom diferencijacije.11) Internacionalizirana MIS poduzeća su mahom specijalizirana poduzeća, sa najčešće jednom specifičnom konkurentskom prednošću.

Zbog preglednosti dati ćemo tabelu kojom se prikazuju neki kvantitativni pokazatelji klasifikacije MIS poduzeća (adaptirano, prema: Bundesministerium fur Wirtschaft, 1997, S. 15 i prema standardima EU).

3

*Mikropoduzeće je termin koji se koristi u EU za poduzeća do 10 uposlenih.

Mikropoduzeća zauzimaju značajno mjesto u strukturi europskih poduzeća, jer se njihov udio u EU kreće do 93%. Sama mikropoduzeća su najtipičnija za slijedeće zemlje: Grčku, Finsku, Italiju, Potrugal, Španiju i Švedsku. Kada se pak govori o samoj Njemačkoj broj mikro poduzeća je nešto niži od prosjeka u ostalim EU zemljama i iznosi oko 87%, što se može tumačiti na razne načine, između ostalih i stupnjem razvoja njemačkoga gospodarstva. Radi usporedbe njemačkih MIS poduzeća i MIS poduzeća ostalih zemalja EU, možemo navesti i još neke podatke: unutar EU u MIS poduzećima radi oko 100 mil. ljudi, u njemačkim MIS poduzećima je zaposleno 24% od ukupnog broja uposlenih u toj državi, dok je u ostalim zemljama EU taj prosjek oko 32%. Kada se pak govori o ukupnom obimu prometa, onda MIS poduzeća u Njemačkoj učestvuju u njemu sa 16%, a u ostalima zemljama sa oko 25%.3

Nakon navedenih karakteristika MIS poduzeća moglo bi se reći da je stil vođenja i način odlučivanja u njima dominantno "obojen" osobom samoga poduzetnika, koji često osobno upravlja poduzećem, dakle, i donosi odluke. Ovo je utoliko više logično, jer kada se govori o MIS poduzećima, onda su ona najčešće mala, obiteljska poduzeća, poduzetnik je u najvećem broju takvih poduzeća i vlasnik poduzeća, pa je stoga i moguće u njima njegovati stil "poduzetničkog vođstva i donošenja odluka".

Takva pozicija samoga poduzetnika mu daje mogućnosti da oblikuje vizije i strategije MIS poduzeća, sa izravnim refleksijama na procese donošenja odluka u jednom takvome poduzeću, te na same pozicije MIS poduzeća u njegovom okruženju (Obrecht, 1995, S. 9).

Značajna karakteristika takvih poduzeća je jaka centralizacija, sa malo delegiranja ovlaštenja. Diferencijacija i specijalizacija nisu razvijene a nije ni formalizacija, jer su komunikacija i procedure neformalne i često "per mund". (Detaljnije vidjeti: Lyles, et al. 1993).

Zbog preglednosti dajemo karakteristike MIS poduzeća i tabelarno. Tabela je nastala kao spoj karakteristika kojih su za MIS poduzeća dala dva autora i naših adaptacija (Greiner, 1972. i Mintzberg, 1979.).

3 Prema: Bundesministerium fur Wirtschaft, 1997, S. 411.

4

Jasno se vidi da je odnos: 12 pozitivnih naspram osam negativnih karakteristika, koje utječu na internacionalizaciju MIS poduzeća, dakle, značajan postotak karakteristika je pozitivan prema internacionalizaciji MIS poduzeća, iz čega se, opet, može izvući zaključak da je internacionalizacija MIS poduzeća kako poželjna tako i značajna za njihov dalji rast i razvoj.

Kada se govori o internacionaliziciji aktivnosti MIS poduzeća potrebno je reći da postoje znatne distinkcije u odnosu na internacionalizaciju velikih poduzeca koja je u ranijem razdoblju i bila imanenta upravo velikim poduzećima. Kako bismo preciznije dali prikaz postojećih diferencija u kontekstu internacionalizacije MIS i velikih poduzeća, postojeće razlike dati ćemo tabelarno.4

4 Gutmann J., Kabst R., Internationalisierung im Mittelstand, Gabler, 2000, S. 10 i 11.

5

6

Odluka o internacionalizaciji MIS poduzeća

Kada se govori o odluci jednoga MIS poduzeća da svoje aktivnosti internacionalizira, onda se može govoriti o slijedećim tipovima internacionalizcije:

- planskom internacionaliziranju, - evolutivnom internacionaliziranju, - spontanom/"slučajnom" internacionaliziranju i- iznuđenom internacionaliziranju.

Smatramo da prva dva slučaja i nije potrebno objašnjavati, dok kada se govori o spontanom internacionaliziranju, onda se prevashodno mislilo na poduzeća koja su se angažirala u određenim internacionalnim projektima, ili su rođena kao globalna (Born Globals; Madsen/Servais, 1997; Global Start-ups, International New Ventures; su sve razni nazivi za takva poduzeća).

Četvrta situacija, dakle iznuđeno internacionaliziranje, nastaje najčešće kao odgovor na impulse u okruženju, koje nikada kao do sada i nije bilo više internacionalizirano (procesi globalizacije itd), te koje tendira daljoj internacionalizaciji.

Odluka da se jedno poduzeće internacionalizira je strategijskog značenja i internacionaliziranje će stoga predstavljati, u svakom slučaju, jednu strategijsku dimenziju, odnosno komponentu poslovne politike poduzeća. Zato internacionaliziranje i odražava strategijsko djelovanje poduzeća, koje, u svakom slučaju, treba, ako želi da se uspješno internacionalizira, da je intenzivno povezano sa situacijom i odnosima na domaćem, ali i na tržištima na kojima će poduzeće proširiti svoje aktivnosti.

Proces internacionaliziranja je u nekim situacijama i rezultat povratnih procesa, jer se neko poduzeće može i deinternacionalizirati u značenju "the process of adapting firms, strategy, structure, resource…. to international envinroments" (Benito/Welch, 1997.). Nakon ovoga procesa moguće je da se kapacitet internacionaliziranja jednoga poduzeća i smanji, ali da ono i dalje ima internacionaliziran jedan dio svojih aktivnosti.

Kada se govori o odluci da se jedno poduzeće internacionalizira, mnogi autori prave podjelu na dvije vrste internacionaliziranja:

- internacionaliziranje kao epizoda (Kirsch, 1991.) i- internacionaliziranje kao epoha (Kutscher, 1996.).

Ako se internacionaliziranje promatra kao epizoda, onda su početak i kraj poznati, a između se dešavaju procesi koji će se sastojati iz subepizoda i koji će tvoriti tzv. neku vrstu meta-strukture, organizacijskog sustava MIS poduzeća. Dok bi epohe bile više faze internacionaliziranja u odnosu na epizode, (npr. tranzicijski procesi, to su promjene sa strategijskim konzekvencama, procesi koji su imanentni gospodarstvu R. Hrvatske u ovom trenutku).

Internacionaliziranje po nekima autorima sadrži dvije dimenzije:- deskriptivnu i - normativnu (March, 1990.).

Deskriptivna dimenzija internacionaliziranja opisuje tok procesa u stvarnosti, daje njegovu realnu sliku, dok je normativna dimenzija njegova željena/projicirana slika.

7

Kada se govori o procesu internacionaliziranja MIS poduzeća, onda se može reći da on nikada ne može biti u potpunosti "čist", te da su u tome procesu prisutne obje pomenute dimenzije.

Glavni razlozi internacionalizacije MIS poduzeća

I znanstvenici, ali i praktičari su u svojim analizama i istraživanjima utvrdili niz razloga zbog kojh se MIS poduzeća internacionaliziraju. U tom kontekstu je potrebno istaći da su istraživaći slijedili tri temeljne istraživačke smjernice (Kutscker/Schmidt. 2002.):1) Pravljenje liste motiva za internacionalizaciju i načina njihove provjere,2) Vršenje komparacije tipičnih karakteristika internacionaliziranih MIS poduzeća, odnosno pravljenje analize određenih aspekata internacionalizacije, koja se reflektira na ciljeve poduzeća ili na njegovu veličinu i3) Utvrđivanje karakteristika MIS poduzeća koja su internacionalizirana (rezultati pokazuju da su takva poduzeća više procesno orijentirana).

Iako se u prvi mah činilo da su istraživanja pokazala da postoji veliki broj razloga internacionaliziranja MIS poduzeća, svi bi se oni mogli svesti na pet glavnih (Dichtl et al. 1989.):1) Prije svih to su uvjeti u okruženju, koji predstavljaju "radni okvir" za svako poduzeće, jer je svako poduzeće jednostavno "uronjeno" u svoje okruženje. Svakako da se to odnosi na makrookruženje - ukupni tržišni uvjeti, te i na mikrookruženje, uvjeti koji se odnose na izravno konkurentska poduzeća, naravno, da okruženje poduzeća čine i kompleksni sadržaji neekonomskog karaktera, kao što su političko-socijalni, ali i pravni, te čitav spektar sadržaja koji bi se mogli podvesti pod kulturne ili tehnološke itd, koji su često različiti u zemlji iz koje potječe MIS poduzeće i zemlje na čijem tržištu želi ili već nastupa jedno takvo poduzeće.

Prema rezultatima empirijskih istraživanja (Rao et al, 1990.), najčešći uzroci iz okruženja koji potiču MIS poduzeća da se internacionaliziraju su:

- dobijanje narudžbi, koje nisu samoinicirane,- zasićenost domaćeg tržišta, ili recesija u zemlji iz koje je poduzeće,- postojanje velikog konkurencijskog pritiska na domaće tržište,- izgledi za ostvarivanje većeg profita na ino nego na domaćem tržištu,

Mi bismo ovim razlozima dodali još i: - globaliziranje tržišta,- razvoj komunikacijske tehnologije, sa izravnim posljedicama na pad transportnih i

transakcijskih troškova itd, - mogućnost dobijanja potrebnih informacija, te razmjena iskustava sa sličnim

poduzećima iz inozemstva, te posljednje, ali sve više važna- mogućnost dobijanja znanja koje MIS poduzeće treba a trenutno nema.

Internacionalizacija MIS poduzeća se ne odvija uvijek "po matrici", racionalnog mišljenja i ponašanja, nego često je posljedica "neracionalnih mitova" ili određenih

8

formalno/neformalnih centara moći, koji zbog određenih ciljeva koji ne moraju prevalentno biti ekonomski iniciraju internacionalizaciju poduzeća.

Istraživanjima je utvrđeno da postoji i niz ometajućih faktora internacionaliziranja MIS poduzeća (O Rourke/ Cannon 1980), od koje bismo kao najtipičnije naveli:a) nepoznavnje potražnje na inozemnim tržištima,b) postojanje objektivnih zapreka, kao što su carinske ili neke druge trgovinske barijere,c) znatni transportni i transakcijski troškovi ili d) znatni troškovi upravljanja aktivnostima u inozemstvu.

2) U drugu grupu uzroka internacionalizacije MIS poduzeća mogli bi se svrstati interni uvjeti samoga MIS poduzeća, koji se najčešće odnose na proizvodne kapacitete datoga poduzeća. Poznato da je su interni uvijeti jednoga poduzeća uvijek ogledalo njegovih kapaciteta u pogledu njegove "fizičke i psihičke aktive", financijske moći, organizacijske/upravljačke kvalitete itd. Svi oni će imati utjecaja i na internacionaliziranje MIS poduzeća. Prema rezultatima empirijskih istraživanja, kao najčešći unutarnji faktori koji utječu na internacionalizaciju MIS poduzeća ( Yaprak, 1980.) mogli bi se navesti slijedeći:• Postojanje viška/manjka neophodnih resursa u sferi proizvodnje, ali identične situacije i sa sirovinama ili investicijskim kapitalom, pitanje vremena i planiranja procesa internacionalizacije, pitanje same lokacije MIS poduzeća, mogućnosti za transport određenih sirovina, pitanje dostupnosti know-how-a, tj. stupanj kompetentnosti samih uposlenih u MIS poduzeću (posjedovanje određenih specifičnih/stručnih znanja, intenzitet i kvalitet kontakata uposlenih sa inotržištima, znanje jezika itd)• Drugi bitan detalj jeste da određeno MIS poduzeće ne posjeduje specifične konkurentske prednosti u funkcionalnim područjima (nabava, proizvodnja, prodaja, marketing itd), ili pak u organizacijskim znanjima (Kedia/Chokar, 1986.).

Nabrojani faktori internacionalizacije su u svome dobrom dijelu "statični", ali treba imati u vidu i dinamične aspekte, tj. onaj dio u poduzeću koji se naziva neopipljiva aktiva (Intangible assets), odnosno meke varijable (soft variables) jedne organizacije. U meke varijable spada menadžerski sistem u poduzeću, koji može da dinamički djeluje, mijenjajući trenutne situacije unutar MIS poduzeća i razvijajući mogućnosti za internacionalizaciju.

3) Treći razlog internacionalizacije MIS poduzeća je u izravnoj povezanosti sa likom samoga poduzetnika, koji se javlja kao "ključna varijabla" (Schlusselvariable) ili "sržni akter" internacionalizacije, jer su mnoga istraživanja potvrdila upravo tezu da je često "u rukama poduzetnika ključ uspješne internacionalizacije MIS poduzeća" (Bijmolt/Zwart 1994.).

U navedenim analizama su pravljene distinkcije između objektivnih i psiholoških karateristika poduzetnika. Utvrđene su pozitivne korelacije između:

- broja putovanja u inozemstvo samoga poduzetnika i obima inozemnih aktivnosti MIS poduzeća,

- također poznavanje stranih jezika, oni koji su ih poznavali su bili prisutniji sa svojim poduzećima na ino tržištima,

9

- ili pak oni poduzetnici koji su imali bolja znanja o inotržištima, marketinškim tehnikama i uopće bili bolji "Fachmann-i", za ekonomske aktivnosti, su u većoj mjeri i u većem obimu, odnosno uspješnije internacionalizirali svoja MIS poduzeća (Simon, 1995). Sve ove pobrojane karakteristike svrstane su u objektivne karakteristike jednoga poduzetnika u navedenim istraživanjima.

Kao psiholoske karakteristike jednoga poduzetnika koje utječu na internacionalizaciju MIS poduzeća su navedene:• samo ponašanje i stav poduzetnika koji može biti pozitivno ili negativno orijentiran prema internacionalizaciji MIS poduzeća, što zavisi od subjektivno/objektivnih faktora (sredine iz koje potječe, obitelji, obrazovanja, postignute razine neovisnosti itd).

Ono kako bi se ukratko mogli opisati poduzetnici koji su internacionalno orijentirani je da su oni agresivniji, brži, fleksibilniji, kreativno-inovativniji, samopouzdaniji, te na rizik spremniji, od onih koji to nisu (Ogram, 1982.).

4) Razlog internacionalizacije jednoga MIS poduzeća može da bude i njegovo strategijsko usmjerenje, odnosno ponašanje i s tim u vezi definiranje ciljeva.

Svakako da se kao relevantni ciljevi mogu uzeti i: dobit, rast, osiguranje poduzeća od konkurencije, povećanje konkurentske sposobnosti, ili pak povećanje neovisnosti poduzeća. Novije studije pokazuju jasno da prioritetni cilj internacionaliziranja kod MIS poduzeća nije povećanje dobiti ili njeno maksimiranje, nego se radi o prevashodnom učvršćivanju pozicija poduzeća na tržištu (Bamberger/Evers, 1994.).

5) Peti razlog internacionaliziranja MIS poduzeća je njegova strategija, koja može biti internacionalno orijentirana. Ako je to slučaj, onda će za nju biti važni i momenti kao što su: stupanj specijalizacije jednoga poduzeća, postojanje određenih niša na tržištu na koje MIS želi da istupi, ali i stupanj do kojega će određeno MIS poduzeće biti internacionalizirano ili ne. Moguće je da se procijeni da će na inozemnom tržištu postojati prejaka konkurencija ili da su postojeći resursi MIS poduzeća mali za uspješan prodor na inotržište.

Ono što bi se moglo na temelju prethodno iznesenih činjenica sasvim sigurno zaključiti jeste to da kada se govori o razlozima internacionalizacije MIS poduzeća, ne postoji niti "gotova, niti završena lista" uzroka internacionalizacije. Ono što su nam sasvim egzaktno potvrdili i rezultati raznih istraživanja provedenih o datoj temi jeste da postoji čitav spektar različitih uzroka, koji će igrati veću ili manju važnost u ovisnosti od situacije u kojoj se nalazi svako pojedino MIS poduzeće.

Istina, postoje neki elementi i sadržaji koji bi se u tome kotnekstu mogli podvesti pod "najmanji zajednički sadržalac", koje smo u tekstu naveli, te koji bi mogli onda i da budu temelji za izvođenje određenih zaključaka u tom pogledu.

Da bismo što preglednije dali sve faktore koji utječu na internacionaliziranje MIS poduzeća, dajemo ih slikom i tabelarno.

10

11

12