Upload
stwsolinvictus9493
View
164
Download
17
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Gramatika italijanskog jezika
IZGOVOR
GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA
______________________________________________________________
GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA
______________________________________________________________
IZGOVOR
cispredeechispredeke
iiiki
ciispredaacispredaka
oooko
uuuku
gispredeeghispredege
iiigi
giispredaagispredaga
ooogo
uuugu
glisprediljignispredanja
ialjenje
ieljeinji
ioljoonjo
hse ne izgovaraunju
qukvakva
ekve
ikvi
okvo
scispredeeschispredeske
iiiski
sciispredaascispredaska
ooosko
uuusku
sizmeu samoglasnikaz
sispred L,B,D,G,V,R,M,Nz
ssuveks
sispred bezvunih P,T,K,Fs
z,zzuvekc,dz
PRONOMI PERSONALI
U FUNKCIJI SUBJEKTA
1. Io (ja)1. Noi (mi)
2. Tu (ti)2. Voi (vi)
3. Lui (on)
Lei (ona)3. Loro (oni)
U FUNKCIJI OBJEKTA
NAGLAENE LINE ZAMENICE stoje iza glagola, naglaene su i uvode se predlozima (ne uvek)
1. Me 1. Noi
2. Te 2. Voi
3. Lui
Lei 3. Loro
Accompagno lei e lascio a piedi te.
Quando ho visto te, non ho capito niente.
Paolo telefona a me.
NENAGLAENE LINE ZAMENICE uvode se direktno bez predloga, stoje ispred glagola i veu se sa infinitivom. Govore nam KOME ili EMU se neto daje, govori, kupuje ita itd.
1. Mi (meni)1. Ci (nama)
2. Ti (tebi)2. Vi (vama)
3. Le (njoj)
Gli (njemu)3. Gli (njima)
La professoressa da a Marisa un bel voto.
La professoressa da a lei un bel voto. (daje njoj) La professoressa le da un bel voto. (njoj daje)NENAGLAENE LINE ZAMENICE govore nam KOGA ili TA vidimo, zovemo, ujemo itd. Mesto im je uvek ispred glagola
1. Mi (mene)1. Ci (nas)
2. Ti (tebe)2. Vi (vas)
3. Lo (njega)
La (nju)3. Li (njih)
Le
Dove sono i ragazzi. (Gde su deaci)
Non li vedo. (Ne vidim ih) LINE ZAMENICE U FUNKCIJI DIREKTNOG OBJEKTA SA SLOENIM VREMENIMA
U sloenim vremenima s pomonim glagolom essere particip proli slae se u rodu i broju sa subjektom:
Mario venuto, Gianna arrivata, Noi siamo partiti, Le ragazze sono andate via.
Kod glagola s pomonim glagolom avere, kada se ispred glagola nade nena-glaena lina zamenica III lica u funkciji direktnog objekta, dolazi do slaganja u rodu i broju line zamenice i participa prolog:
Hai comprato il libro? S, lho comprato.
Hai invitato la tua amica? No, non lho invitata.
Avete ospitato i vostri amici? S, li abbiamo ospitati.
Ha ricevuto le nostre cartoline? S, le ha ricevute.
Gubljenje vokala line zamenice pred pomonim glagolom avere u jednini mukog i enskog roda ini da slaganje participa postane jedino distinktivno obeleje roda.
Kod zamenica 1. i 2. lica, kao i pri upotrebi linih zamenica 3. lica u funkciji utivog obraanja, ovo slaganje nije obavezno, jer je sagovornicima sasvim nedvosmisleno poznat rod govornika i sluaoca:
Perch non mi hai salutato /a?
Maria, non ti ho riconosciuto/a.
Non vi avevo visto/i, amici.
Signor Marini, non lho visto/a.
IL PLURALE DEI NOMIMUKI ROD
(O > I)JEDNINAMNOINA
Posto
Ragazzo
Amico
Libro
Teatro
Panino
Telefonino
Foglio
Posti
Ragazzi
Amici
Libri
Teatri
Panini
Telefonini
Fogli
MUKI RODJEDNINAMNOINA
A > Itema
problema
atleta
pilota
sistematemi
problemi
atleti
piloti
sistemi
CA > CHI
GA > GHIduca
collegaduchi
colleghi
- ISTAdentistadentisti
nepromenljivegorilla
coala
vaglia
pigiama
ENSKI ROD
(A > E)JEDNINAMNOINA
Camera
Ragazza
Scuola
Casa
Signora
Borsa
Sigaretta
Sorella
Camere
Ragazze
Scuole
Case
Signore
Borse
Sigarette
Sorelle
IMENICE NA -E
(E > I)JEDNINAMNOINA
il giornale
il professore
lo studente
il mare
il dente
la nave
la neve
il capitale
il padre
la legge
il pesce
il cane
i giornali
i professori
gli studenti
i mari
i denti
le navi
le nevi
i capitali
i padri
le leggi
i pesci
i cani
Nepromenljive
Imenice
(samo se lan menja)JEDNINAMNOINA
la citt
luniversit
la virt
Il caffle citt
le universit
le virt
i caff
Il re
Il tei re
i te
la foto
la bicile foto
le bici
Il film
Il bar
lo sporti film
i bar
gli sport
la tesi
la crisi
la diagnosi
la prognosile tesi
le crisi
le diagnosi
le prognosi
il brindisii brindisi
la speciele specie
Posebni oblici
mnoine imenicaJEDNINAMNOINA
Imenice i pridevi
enskog roda
CA, GA-CHE,GHEAMICASIMPATICATEDESCASTANCA
ALGAAMICHESIMPATICHETEDESCHESTANCHE
ALGHE
Imenice i pridevi
mukog roda
CO, GO-CI,GI
(parole sdruciolle)MEDICO
SIMPATICO
MECCHANICO
*carico
*obbligo
*profugo
*stomacoMEDICI
SIMPATICI
MECCHANICI
*carichi
*obblighi
*profughi
*stomachi
Imenice i pridevi
MUKOG roda
CO, GO-CHI,GHI
(parole piane)ARCO
ETRUSCOALBERGOTURCO
*AMICO*NEMICO*PORCO*GRECOARCHI
ETRUSCHI
ALBERGHITURCHI
*AMICI
*NEMICI*PORCI*GRECI
Imenice na LOGO u znaenju profesijeMETEOROLOGOSTOMATOLOGOMETEOROLOGI
STOMATOLOGI
Imenice enskog roda na CIA ili GIACAMICIA
CILIEGIA
VALIGIACAMICIE
CILIEGIE
VALIGIE
ARANCIA
PIOGIA
SPIAGIA
GOCCIAARANCE
PIOGESPIAGE
GOCCE
SLAGANJE IMENICE I PRIDEVAImenice i pridevi koji se u jednini zavravaju na O
Ilpanino
ragazzobuono
Ipanini
ragazzisonobuoni
Imenice i pridevi koji se u jednini zavravaju na A
Lamerenda
ragazzabuona
Lemerende
ragazzesonobuone
Imenice i pridevi koji se u jednini zavravaju na E
Lospedalegrande
La madregentile
Gli ospedalisonograndi
Le madrigentili
OBLICI ODREENOG I NEODREENOG LANA
jedninaODREENI LAN MUKOG RODAmnoina
ilispred suglasnika: ragazzoi
lispred samoglasnika: amicogli
loispred neistog s i z, ps, pn, gn, x, j: sciopero, sport, studente, zio, jugoslavo, psicologo, pneumatico, gnoco, xilofono
jedninaODREENI LAN ENSKOG RODAmnoina
laispred suglasnika: ragazzale
lispred samoglasnika: amica
jedninaNEODREENI LAN MUKOG RODAmnoina
unispred suglasnika: ragazzodei
ispred samoglasnika: amicodegli
unoispred neistog s i z, ps, pn, gn, x, j: sciopero, sport, studente, zio, jugoslavo, psicologo, pneumatico, gnoco, xilofono
jedninaNEODREENI LAN ENSKOG RODAmnoina
unaispred suglasnika: ragazzadelle
unispred samoglasnika: amica
UPOTREBA ODREENOG LANA1. Uz gradove ne ide osim ako se ne nalazi atribut: La Roma antiqua
La Berlino degli anni venti
ali: il Cairo, lAquila, la Spezia, lAia ...
2. Uz drave ide lan osim kod predloga IN:
tornata dallAmerica.
In tutta lItalia ...
3. Uz reke obino ide u mukom rodu:
Il Tamigi, Il Volga, Il Nilo ...
4. Planine imaju oba roda (i monti, le montagne)
Le Andi, Le Dolomiti, Le Alpi, Gli Appenini ...
5. Porodice noe lan za muki rod u mnoini
I Medici, I Forzi, I Rossi, I Biancchini ...
ali kada se radi o enskim prezimenima: La Rossi, La Loren ...
i sa titulama: il raggioner Rossi, il dottor Filliai, il signor Rossi ...
6. Za enska imena lan dolazi samo u familijarnom govoru:
Dov la Lucia.
7. lan se koristi za nadimke:
La Sdentata, lo Smilzo ...
8. lan se koristi za prezimena slavnih ljudi iz prolosti:
il Tasso, il Dante, lAriosto ...
PRISVOJNI PRIDEVI
jedninaMUKI ROD
ENSKI ROD
IOil mio (moj)la mia (moja)
TUil tuo (tvoj)la tua (tvoja)
LUI, LEIil suo (njegov, svoj)la sua (njegova, svoja)
NOIil nostro (na)la nostra (naa)
VOIil vostro (va)la vostra (vaa)
LOROil loro (njihov, svoj, Va)la loro (njihova, svoja, vaa)
mnoinaMUKI RODENSKI ROD
IOi miei (moji)le mie (moje)
TUi tuoi (tvoji)le tue (tvoje)
LUI, LEIi suoi (njegovi, svoji)le sue (njegove, svoje)
NOIi nostri (nai)le nostre (nae)
VOIi vostri (vai)le vostre (vae)
LOROi loro (njihovi, svoji, Vai)le loro (njihove, svoje, Vae)
Kao to se vidi, 5 lica mi-, tu-, su-, nostr- i vostr-, imaju po etiri razliita morfoloka oblika, u zavisnosti od roda i broja, dok je oblik loro nepromenljiv.
lan se izostavlja:
1. ako su prisvojni pridevi u sastavnom delu imenskog predikata:
Questo libro mio.
Non sono tue queste sigarette.
2. kod suvie linih izraza koji su u inverziji: cosa nostra, a casa mia, tutto colpa mia, un amico mio ...
3. U vokativu: signori miei, amore mio ...
4. Uz imenice koje oznaavaju stepen srodstva kad su u jednini: madre, padre, fratello, sorella, nonna, nonno, zio, zia, cugino, cugina, nipote, marito, moglie ..
lan se uvek upotrebljava:
1. u obliku: il/i loro i la/le loro
2. uvek za prideve u mnoini
3. ukoliko stoji pridev uz imenicu: la mia buona madre, il mio zio di Milano ...
4. ako su imenice, u znaenju rodbinskog srodstva, u deminutivu: la sua mammina, il mio babbo, la loro nipotina, il tuo fratellino ...
5. uz posesivne zamenice: Questo libro mio. (pripadnost) ali Questo il mio libro. (kao jedna od mnogih knjiga koje posedujem)
QUESTO
Questoragazzo
scolaroforte
alto
Quest'amico
Questascuolagrande
bella
Quest'automobile
Questiragazzi
scolari
amicisonoforti
alti
Questescuole automobiligrandi
belli
QUELLO
Quelragazzoforte
alto
Quelloscolaro
Quellamico
Quellaragazzagentile
bella
Quellamica
Queiragazzisonoforti
Quegliscolari
amicialti
Quelleragazze
amichegentili
belli
BUONO se ponaa kao neodreeni lan
(Non)unbuon
buonolibro
amico
scolaro
unabuona
buonscolara
ragazza
amica
(Non)sonobuonilibri
amici
scolari
buonescolare
ragazze
amiche
BELLO se ponaa kao odreeni lan ispred imenice
un
Chebelcompito
belloscolaro
bellamico
una
Chebellagita
bellamica
Sono
Chebeicompiti
begliscolari
amici
Sono
Chebelle
amiche
SANTO se menja se kao odreeni lan u zavisnosti od rei koja ga sledi
San
(come: il)Francesco
Marco
Giovanni MatteoSanta
(come : la)Maria
Chiara
Lucia Barbara
Santo
(come: lo)Stefano
Zaccaria
SpiritoSante
(come : la)Maria e Chiara
Sant'
(come: I')Antonio
Onofrio
EliaSant
(come: l)Anna
Amelia
GRANDE
ispred z,ps,gn,x,s impura, i vokalaispred konsonanatau enskom roduposle imenice
jedninagrande zaino
spazio
amicogran
grandesignore
premio
freddogrande
grandonna
amica
scuolauomo
compito
onoregrande
mnoinagrandi
PARTIKULA CIPored zamenike funkcije CI ima takoe i vrednost priloke odnosne reice.
U okviru zamenica ve se govorilo o vrednostima nenaglaene line zamenice 1. lica mnoine u funkciji direktnog i indirektnog objekta:
a) direktni objekat:
Il dottore ci chiama. (Doktor nas zove)
b) indirektni objekat:
Ci ha detto tutto. (Rekao nam je sve.)
Podseamo da ova zamenica u funkciji indirektnog objekta pred zamenicom u funkciji direktnog objekta prelazi u ce:
Perch non ce lhai spiegato prima? (Zato nam to ranije nisi objasnio?)
c) povratno ci:
Ci laviamo. (Peremo se.)
Ci laviamo le mani. (Peremo ruke.)
d) pokazno ci:
Ova zamenica ima vrednost di ci, a ci, in ci, con ci, pa se moe uvrstiti u pokazne, odnosno demonstrativne zamenice:
Non ci capisco niente. = Non capisco niente di ci. [Ne razumem (tu/od toga) nita.]
Non ci penso. = Non penso a ci. (Ne mislim na to.)
Non ci credo. Non credo in ci. (Ne verujem u to.)
Non devi giocarci. = Non devi giocare con ci. (Ne treba da se igra s tim.)
Ci moe imati i vrednosti partikule i to kako predloke tako i zamenike.
e) lokativno ci:
(A teatro) ci vado due volte al mese. [(U pozorite) idem dva puta meseno.]
U ovoj funkciji ci ima vrednost pravog predloga (u znaenju: ovde, tamo, na tom mestu. . .) i uglavnom se ne prevodi na srpski jezik, posebno s glagolom andare i stare:
Ci andr domani. Ci sto bene. (Dobro mi je),
ali i figurativno:
Non ci sto! (Ne pristajem!).
f) ci kao zamenika partikula:
Uz pojedine glagole ova reca menja njihovo znaenje:
esserci = imati, nalaziti se (u 3. licu jednine i mnoine):
C' molta armonia in questa famiglia. (Mnogo je/ima mnogo sklada u toj porodici.)
Ci sono troppi impiegati nella nostra azienda. (Ima suvie zaposlenih u naoj ustanovi.)
volerci = trebati, biti potreban (u 3. licu jednine i mnoine):
Ci vorranno mesi perfinire quel lavoro. (Bice potrebni meseci da se taj posao okona.)
tenerci = biti veoma zainteresovan za neto:
Ci tengo molto a questa cosa. (Mnogo mi je stalo do toga.)
metterci = upotrebiti, uloiti, utroiti:
Quanto tempo ci metti per arrivare alla facolt. (Koliko vremena ti je potrebno /utroi da stigne do fakulteta?)
farcela = uspeti, biti u stanju:
Ce la faremo da soli, senza aiuto di nessuno. (Uspeemo sami, bez iije pomoi.)
g) bezlino ci:
Bezline konstrukcije grade se u italijanskom tako sto se glagolu u treem licu doda si u funkciji neodredenog ili uoptenog subjekta:
Oggi non si vive come una volta. (Danas se ne ivi kao nekad.)
Kada se, medutim, bezlino si nae ispred povratnog si, ono postaje ci, kako bi se izbeglo ponavljanje si si:
Tra gli amici ci si diverte sempre. (Uvek je zabavno meu prijateljima.)
Pored ovih osnovnih funkcija treba skrenuti panju i na neke upotrebe koje su vezane za govorni jezik. Jedna je pleonastika upotreba partikule ci u funkeiju intenzifikacije iskaza, kada se partikula upotrebljava s dopunom koju zamenjuje:
A quello che hai detto non ci voglio pi pensare. (Na ono to si rekao/rekla ne elim vie da mislim.)
In questa casa non ci abita pi. nessuno. (U ovoj kui niko ne stanuje.)
Ovaj pleonazam, kao sto smo videli, nije prevodiv na srpski jezik. U govornoj situaciji ci se upotrebljava i kao lina zamenica treeg lica jednine i mnoine u funkciji indirektnog objekta, a moe se odnositi i na osobe i na stvari:
Li conosco. - Ci (= con loro) gioco insieme. (Poznajem ih. S njima se zajedno igrara.)
Mario? Preferisco non contarti. = {-su di lui). (Mario? Vie volim da na njega ne raunam.)
Con questa penna ci (=con essa) scrivo tutto Vanno. (Ovim penkalom piem celu godimi dana.)
ZAMENICA I PARTIKULA NE
a) partitivna zamenica
O partitivnoj vrednosti bilo je ve rei: (Obratiti panju na slaganje s participom prolim!)
Quanti libri hai letto ?
Ne ho letti tanti.
b) lina zamenica
Kao lina zamenica ne odgovara predlokim izrazima di lui, di lei, di loro; da lui, da lei, da loro, i odnosi se uglavnom na osobe:
Le piace tanto tuo fratello: ne parla sempre. = parla sempre di lui. (Mnogo joj se dopada tvoj brat: stalno o njemu govori.)
Gli voglio bene, ma ne ricevo solo rimproveri. = da lui ricevo . (Volim ga, ali od njega dobijam samo prekore.)
c) pokazna zamenica
U funkciji pokazne zamenice ne po znaenju odgovara izrazima: di questo, di questa, di questi, di queste, di quello, di quella, di quelli, di quelle, a u nekim sluajevima predlog moe biti i u ovom sluaju da (posebno u pasivu):
un affare poco chiaro e non ne voglio sapere. = di questo (To je mutan posao i o njemu ne elim da znam.)
Hai fame? Ne ho. = della farne / di questa. (Jesi li gladan? Jesam.)
Ho visto il film e ne sono rimasto molto impressionato. (= Sono rimasto molto impressionato dal film.) (Video sam film: ostavio je na mene jak utisak.)
Pokazna zamenica ne moe imati i znaenje di ci, da ci, kao neka vrsta srednjeg roda, i u tom sluaju moe se odnositi na ceo sadraj prethodne reenice, kao i veeg segmenta od reenice:
Te ne pentirai amaramente. = di ci. (Gorko e se zbog toga pokajati.)
Gliene parler stasera. di ci. (Govoriu mu/joj o tome veeras.)
E stata lei: ne sono quasi sicura. (To je ona uinila: skoro sam u to sigurna.)
d) prisvojna zamenica
Ne moe vriti funkciju prisvojne zamenice treeg lica jednine i mnoine:
Sono andato a trovare i tuoi amici: ora te ne descrivo Vappartamento = il loro appartamento. (Otiao sam da posetim tvoje prijatelje: sad u da ti opiem njihov stan.)
Ne ho visto la fine. = Ho visto la sua (di lui/di lei) fine. (Video sam njegov/njn kraj.)
Ne vuole sposare la figlia Anna. = Vuole sposare sua figlia Anna/In figlia di lui/di lei, Anna. (Hoe da se oeni njegovom/njenom erkom Anom.)
e) prilog za mesto
U funkciji priloga za mesto reci ne odgovaraju izrazi: di qui, di qua, di l, di l, da questo/quel luogo:
Sei stato da lui. S, ne torno adesso. = di l, di l
(Da li si bio kod njega? Da, upravo se otuda vraam.)
Sono tornati dal mare? S, ne sono tornati stamattina. = dal mare [Da li su se vratili s mora? Da, vratili su se (otuda) jutros.]
Pored ovih osnovnih vrednosti reca ne ima i frazeoloku i stilsku vrednost.
U okviru frazeolokih vrednosti pomenuemo neke od glagola uz koje se kao njihov sastavni deo javlja ne, i to bilo kao priloka ili kao zamenika partikula:
Ce ne andiamo. = da qui (priloka partikula) (Odlazimo /odavde/.)
Non ne vale la pena. = di fare qualcosa (zamenika partikula) (Nije vredno truda.)
Non ne posso pi = di fare /sostenere una cosa (zamenika partikula) (Ne mogu vie da izdrim.)
Stilska upotreba uglavnom je vezana za govorni jezik i moe se smatrati pleonazmom u funkciji intenziviranja iskaza, gde esto dolazi do anticipacije partikule ili tzv. prolepse (proleptiko ne) ili katafore (upuivanja unapred):
Non me ne importa niente di lui. (proleptiki pleonazam) (Nije mi uopte stalo do njega.)
Ne dice di bugie lei. (proleptiki pleonazam) (Ona dobro lae.)
KOMPARACIJA PRIDEVA
(I GRADI DELLAGGETTIVO)U italijanskom jeziku postoje tri stepena poreenja: pozitiv, komparativ i superlativ. Komparativom uporeujemo osobe, stvari ili osobine i poreenjem moemo izraziti jednakost (comparativo di uguaglianza), uveanje (comparativo di maggioranza) ili umanjenje (comparativo di minoranza).
IL GRADO POSITIVO
Piero alto.Giordano non molto alto.
Rosa brava.Matilde non molto brava.
IL GRADO COMPARATIVO
Mario (cos) gentile come suo fratello.comparativo di uguaglianza
Paolo tanto divertente quanto intelligente.comparativo di uguaglianza
Rosa pi brava di Matilde.comparativo di maggioranza
Giordano meno alto di Pietro.comparativo di minoranza
Kada se porede dve osobine koje se odnose na istu imenicu, kao element povezivanja javlja se CHE to vai i za poreenje dve imenice, priloga ili infinitiva.
Sua figlia pi bella che intelligente.
Meglio tardi che mai.
pi facile parlare che scrivere.
Ci vuole pi tempo per arrivare in autobus che in macchina.
Questa situazione pi difficile per me che per te.
Ho scritto pi poesie che racconti.
Le ragazze sono pi numerose qui che i ragazzi.
IL GRADO SUPERLATIVO
U italijanskom jeziku postoje dve vrste superlativa: relativni (superlativo relativo) i apsolutni (superlativo assoluto).
Relativni superlativ gradi se dodavanjem odreenog lana ispred oblika za komparativ, a njim se oznaava da predmet poreenja poseduje odreeno svojstvo u najveem (superlativo relativo di maggioranza) ili najmanjem stepenu (superlativo rekativo di minoranza)
Piero il pi alto della squadra.Giordano il meno alto della squadra.
Rosa la pi brava della classe.Matilde la meno brava della classe.
Apsolutni superlativ se gradi dodavanjem nastavka ISSIMO, -A, -I, -E pridevskoj osnovi:caro carissimo
gentile gentilissimo
i njime se oznaava neko svojstvo u najveoj meri, bez ikakvog uporeivanja, pa se stoga i ne moe smatrati pravim superlativom:
Latleta bravissimo.
Latleta bellissima.
Luca fortissimo.
I suoi denti sono bianchissimi.
Franca e Renata sono simpatichissime.Svojstvo izraeno apsolutnim superlativom moe se iskazati i prilozima: MOLTO, TANTO, ASSAI, ESTREMAMENTE, OLTREMODO (mnogo, vrlo, dosta, krajnje, prekomerno): molto utile
tanto onesto
Sono estremamente importanti
oltremodo laborioso
Ili prefiksima: STRA-, ARCI-, ULTRA-, SOPRA-, SUPER-, IPER-,
stragrande (prevelik)
arcicontento (prezadovoljan9
ultramoderno (super moderno)
sopraffino (veoma fino)
superveloce (prebrz, veoma brz)
ipersensibile (preosetljiv)
Apsolutni superlativ moe se izraziti i dodavanje jo jednog prideva uz pridev:
pieno zeppo (pun puncat)
stanco morto (mrtav umoran)
POSEBNI OBLICI KOMPARACIJE PRIDEVA
POSITIVOCOMPARATIVOSUPERLATIVO
RELATIVOASSOLUTO
buonopi buono
miglioreil pi buono
il migliorebuonissimo
ottimo
cattivopi cattivo
peggioreil pi cattivo
ilpeggiorecattivissimo
pessimo
grandepi grande
maggioreil pi grande
il maggioregrandissimo
massimo
piccolopi piccolo
minoreil pi piccolo
il minorepiccolissimo
minimo
Paolo il migliore dei amici.
Roberto il minore dei fratelli.
Non ho provati il minimo dispiacere.
Da parte mia, ti prometto il massimo impegno.
Oblicima pi buono i pi cattivo kae se da je neko po naravi i ponaanju bolji ili gori od neke druge osobe, oblicima MIGLIORE i PEGGIORE kae se da je neka stvar po svojim odlikama i kvalitetu bolja ili gora od druge osobe ili predmeta.
Oblicima (il) pi grande, grandissimo, il pi piccolo i piccolissimo kae se da je neka osoba ili stvar fiziki vea ili manja od druge, odnosno veoma velika ili veoma mala. Oblicima (il) maggiore, massimo, (il) minore) i minimo iskazuju se svojstva kao starost, znaaj i sl.
Oblicima (il) pi buono, buonissimo, (il) pi cattivo i cattivissimo kae se da je neka osoba po ponaanju bolja ili loija od druge, odnosno veoma dobra ili veoma loa. Oblicima (il) migliore, (il) peggiore, ottimo i pessimo kae se da li je neka osoba ili stvar po kvalitetu bolja ili loija od druge osobe ili stvari. Za ukus se mogu koristiti i jedni i drugi oblici.
POSITIVOCOMPARATIVOSUPERLATIVOSUPERLATIVO
ASSOLUTO
buonoII suo compito migliore del mio
Luca pi buono di teII terzo posto il migliore risultato della squadra.
Fido il cane pi buono!La partita stata ottima.La torta buonissima davvero ottima!
cattivoII secondo film peggiore del primo
Ogni giorno pi cattivo, non lo capiscoQuella la peggiore macchina italiana!
Sei il pi cattivo di tutti, fai brutti scherzi a tuttiIl tempo pessimo oggi
Con Marco siamo stati
cattivissimi!
grandeII fratello maggiore di Luca ha 16 anni
Questo righello pi grande di quell'altroQual il maggiore poeta italiano?
Il pi grande della classe AntonioDobbiamo giocare con
il massimo impegno.
La Russia un paese grandissimo
piccoloLa sua sorella minore non va a scuola
Lei pi piccola di sua sorellaLa minore delle mie sorelle Luisa
Lui il pi piccolo fra tutti noiPrezzi minimi! E' uno sbaglio piccolissimo, ma ho preso cinque lo stesso.
I PRONOMI RELATIVIII ragazzo
La ragazzacheparlava nella 2ac
d cuiti parloviene ogni giorno
a cuichiedo l'oraagli allenamenti
chevediha un bel voto in
con cuiesce Mariastoria
da cuiandiamo oggiha uno zio in America
I ragazzi
Le ragazzecheparlanovanno nella 2ac
di cuiti parlovengono ogni giorno
a cuichiedo l'oraagli allenamenti
chevedihanno un bel voto
con cuiesce Mariain storia
da cuiandiamo oggihanno la casa al mare
Oblik relativne zamjenice CHE koristi se bez predloga. Uz oblik CUI uvijek idu predlozi (Di, A, DA, IN, CON, SU, PER, TRA, FRA i drugi).
Uvijek pravi razliku izmedu relativne zamenice CHE i upitnih zamenica CHI? i CHE?! La macchina che vedo una FIAT.
Chi viene alla tua festa?
Che vuoi per il compleanno?
CHE?CHE?... Che ... / ... DI CUI ...
Chi suona?
Di chi ?
Con chi ci vai?
Da chi andiamo?
A chi lo domandiamo?Che fai?
Di che parli?
Con che lo fai?
Da che cominci?
A che serve questo?II cane che vedi Fido.
La ragazza di cui ti parlo francese.
La penna con cui scrvo nuova.
L'amico da cui vado simpatico.
Lo zio a cui scrivo vive in Germania.
RELATIVNE ZAMENICE IL QUALE, I QUALI, LA QUALE, LE QUALI
Osim relativne zamenice CHE i CUI postoje takoe i relativne zamenice IL QUALE, I QUALI, LA QUALE i LE QUALI, kojima prethodi predlog, ukoliko je potrebno. Znaenje dveju relativnih zamenica je isto. Oblik CHE i predlog + CUI jednostavniji su za upotrebu; oblici IL QUALE, I QUALI, LA QUALE i LE QUALI imaju prednost jer se zahvaljujui njima jasno vidi na koga se odreena re odnosi:
Ho conosciuto il fratello di Luciana che studia a Padova.
Ho conosciuto il fratello di Lucia il quale studia a Padova.
Ho conosciuto il fratello di Luciana la quale studia a Padova.
il ragazzoilqualeparla Enricoil quale=che
la ragazzalaGiuliala quale=che
il ragazzodelti parlo Enricodel quale=di cui
la ragazzadellaGiuliadella quale=di cui
il ragazzoalscrivovive a Londraal quale= a cui
la ragazzaallaalla quale=a cui
il ragazzochevedete italianoche
la ragazzaitaliana
il ragazzodalqualeandiamo simpaticodal quale=da cui
la ragazzadallasimpaticadalla quale=da cui
i ragazziiqualiparlano sonoLuca e Emilioi quali = che
le ragazzeleAnna e Leale quali =che
i ragazzideiti parlo sonoLuca e Emiliodei quali = di cui
le ragazzedelleAnna e Leadelle quali = di cui
i ragazziaiscrivo sonoLuca e Emilioai quali = a cui
le ragazzealleAnna e Leaalle quali = a cui
i ragazzichevedete sonoLuca e Emilio
le ragazzeAnna e Lea
i ragazidaiqualiandiamo sonoLuca e Emiliodai quali = da cui
le ragazzedalleAnna e Leadalle quali = da cui
Predlozi IN, CON, SU, PER, TRA i FRA mogu se takoe upotrebiti sa relativnom zamenicom IL QUALE:
La vicina di casa con la quale vado in palestra proprio un tipo sportivo.
La gita per la quale ci prepariamo sar il 21 aprile.
NUMERIU italijanskom jeziku glavni brojevi su nepromenljivi u rodu i broju osim broja jedan UNO koji se ponaa kao neodreeni lan.
0 zero
1 uno
2 due
3 tre
4 quattro
5 cinque
6 sei
7 sette
8 otto
9 nove
10 dieci11 undici
12 dodici
13 tredici
14 quattordici
15 quindici
16 sedici
17 diciassette
18 diciotto
19 dicianove
20 venti
21 ventuno22 ventidue
23 ventitr
24 ventiquattro
25 venticinque
26 ventisei
27 ventisette
28 ventotto29 ventinove
30 trenta
40 quaranta
50 cinquanta
60 sessanta
70 settanta
80 ottanta
90 novanta
100 cento
200 duecento
1 000 mille
1 001 mille e uno
1 500 mille cinquecento
2 000 duemila
500 000 cinquecentomila (mezzo milione)1 000 000
un milione
1 000 000 000
un miliardo
REDNI BROJEVI
1. primo
2. secondo
3. terzo
4. quarto
5. quinto
6. sesto
7. settimo
8. ottavo
9. nono
10. decimo
11. undicesimo12. dodicesimo
13. ventitreesimoRedni brojevi od 11 navie prave se nastavkom ESIMO i menjaju se u rodu i broju kao i pridevi.CHE ORA ? CHE ORE SONO13:00 luna / Sono le ore tredici
13:15 luna e un quarto. / Sono le ore tredici e quindici minuti.
13:30 luna e mezzo. / Sono le ore tredici e trenta minuti
13:45 luna e tre quarti. / Sono le ore tredici e quarantacinque minuti.
Sono le due meno un quarto. / Manca un quarto alle due.
00:00 mezzanotte. / Sono le ore ventiquattro.
12:00 mezzagiorno. / Sono le ore dodici.
SABIRANJE, ODUZIMANJE, MNOENJE, DELJENJE
1 + 1 = 2 uno pi uno fa due
2 1 = 1 due meno uno fa uno
5 x 3 = 15 cinque per tre fa quindici10 : 2 = 5 dieci diviso due fa cinque
GRAENJE PRILOGA
Nainski prilozi (avverbi di modo o di maniera) grade se dodavanjem sufiksa -mente i to:
a) kod prideva na -o i -a sufiks se dodaje enskom rodu prideva:
sano/a sanamente
chiaro/a chiaramente;
b) kod prideva na -e sufiks se dodaje jedinstvenom obliku za muki i enski rod:
forte fortemente
breve brevemente.
Pridevi koji se zavravaju na -le i -re pri dodavanju sufiksa odbacuju zavrni vokal -e:
gentile gentilmente
particolare particolarmente.
LINDICATIVO PRESENTE
GLAGOLI NA - AREPARLARE1. PARL-O1.PARL-IAMO
2.PARL-I2.PARL-ATE
3.PARL-A3.PARL-ANO
GLAGOLI NA - EREPRENDERE1.PREND-O1.PREND-IAMO
2.PREND-I2.PREND-ETE
3.PREND-E3.PREND-ONO
GLAGOLI NA - IREPARTIRE1.PART-O1.PART-IAMO
2.PART-I2.PART-ITE
3.PART-E3.PART-ONO
Verbi incoativi ubacuju - SC
PREFERIRE
(verbi incoativi)1.PREFERISCO1.PREFERIAMO
2.PREFERISCI2.PREFERITE
3.PREFERISCE3.PREFERISCONO
FINIRE
(verbi incoativi)1.FINISCO1.FINIAMO
2.FINISCI2.FINITE
3.FINISCE3.FINISCONO
CONOSCERE
(verbi incoativi)1.CONOSCO1.CONOSCIAMO
2.CONOSCI2.CONOSCIETE
3.CONOSCE3.CONOSCONO
GLAGOLI SA APOFONIJOM
UDIRE
(apofonija)1.ODO1.UDIAMO
2.ODI2.UDITE
3.ODE3.ODONO
USCIRE
(apofonija)1.ESCO1.USCIAMO
2.ESCI2.USCITE
3.ESCE3.ESCONO
KONTRAHOVANI GLAGOLI
FARE
(verbi contrati)1.FACCIO1.FACCIAMO
2.FAI2.FATE
3.FA3.FANNO
BERE
(verbi contrati)1.BEVO1.BEVIAMO
2.BEVI2.BEVETE
3.BEVE3.BEVONO
RIMANERE1.RIMANGO1.RIMANIAMO
2.RIMANI2.RIMANETE
3.RIMANE3.RIMANGONO
SALIRE1.SALGO1.SALIAMO
2.SALI2.SALITE
3.SALE3.SALGONO
TENERE1.TENGO1.TENIAMO
2.TIENI2.TENETE
3.TIENE3.TENGANO
PAGARE1.PAGO1.PAGHIAMO
2.PAGHI2.PAGATE
3.PAGA3.PAGANO
GIOCARE1.GIOCO1.GIOCHIAMO
2.GIOCHI2.GIOCATE
3.GIOCA3.GIOCANO
CERCARE1.CERCO1.CERCHIAMO
2.CERCHI2.CERCATE
3.CERCA3.CERCANO
MORIRE1.MUOIO1.MORIAMO
2.MUORI2.MORITE
3.MUORE3.MUOIONO
SEDERE1.SIEDO1.SEDIAMO
2.SIEDI2.SEDETE
3.SIEDE3.SIEDONO
ANDARE1.VADO1.ANDIAMO
2.VAI2.ANDATE
3.VAI3.VANNO
VENIRE1.VENGO1.VENIAMO
2.VIENI2.VENITE
3.VIENE.3.VENGONO
DIRE1.DICO1.DICIAMO
2.DICI2.DITE
3.DICE3.DICONO
DARE1.DO1.DIAMO
2.DAI2.DATE
3.DA3.DATE
SAPERE1.SO1.SAPPIAMO
2.SAI2.SAPETE
3.SA3.SANNO
STARE1.STO1.STIAMO
2.STAI2.STATE
3.STA3.STANNO
PIACERE1.PIACCIO1.PIACCIAMO
2.PIACI2.PIACETE
3.PIACE3.PIACCIONO
VOLERE-hteti
(modalni)1.VOGLIO1.VOGLIAMO
2.VUOI2.VOLETE
3.VUOLE3.VOGLIONO
POTERE-moi
(modalni)1.POSSO1.POSSIAMO
2.PUOI2.POTETE
3.PO3.POSSONO
DOVERE-morati
(modalni)1.DEVO (debbo)1.DOBBIAMO
2.DEVI2.DOVETE
3.DEVE (debbe)3.DEVONO (debbono)
LAVARSI - umiti se
(povratnii)1.Mi lavo1.Ci laviamo
2.Ti lavi2.Vi lavate
3. Si lava3.Si lavano
Modalni glagoli trae direktno infinitiv drugog glagola i to bez predloga, pokazuju nain na koji se neka radnja vri:
Non posso fare questo. (Ne mogu to da uradim)
Non possibile! (Nije mogue!)
Voglio vedere il nuovo fim di A. Banderas. (elim da pogledam novi film)
Tu devi studiare se vuoi finire gli studii. (Mora uiti ako hoe da zavri studije)
Ostali glagoli u italijanskom jeziku uglavnom trae neki predlog isped drugog glagola:
Lui finisce di guardare il film. (Zavrava da gleda film) FINIRE DI
Comincio a preparare la cena. (Poinjem da spremam veeru) COMINCIARE A
Glagol ANDARE u znaenju ii koristi razliite predloge:
A sa imenima gradova i infinitivom
IN sa nacijama i regijama
DA- sa imenima osoba
Vado a Roma. (Idem u Rim)
Vado a visitare una mia amica da scuola. (Idem da posetim drugaricu iz kole)
Andiamo in Italia. (Idemo u Italiju)
Vado in montagna. (Idem na planinu)
Vado da Maria. (Idem kod Marije)
Vieni a teatro con me? (Hoe li u pozorite sa mnom)
VERBI PERIFRASTICI
1. STARE + GERUNDIO radnja koja traje
Elena sta dormendo.
Stavo telefonando quando lui entr.
Che cosa stai facendo?
2. STARE PER + INFINITO - radnja e se neminovno dogoditi
Stavo per partire.
Stavo per andare quando squill il telefono.
LIMPERATIVOFORME PARTICOLARI DELL'IMPERATIVOtuva' non andarein un'agenzia!
alla festa mascherata!
a fare la spesa!
dai parenti!
Lei(non)vada
noiandiamo
voiandate
tuda' non dareun esercizio difficile!
i compiti al professore!
una mano a Laura!
da mangiare agli animali!
Lei(non)dia
noidiamo
voidate
tudi'non direcosa successo!
di chi questa moto!
dove andato Piero!
cosa c' in tiv!
Lei(non)dica
noidiciamo
voidite
tufa'
non farepresto!
i compiti!
un bel gioco!
una partita!
Lei(non)faccia
noifacciamo
voifate
tusta non starea letto per una settimana! fermo!
fermo, signore! ferma, signora!
in casa tutto il giorno!
qui!
Lei(non)stia
noistiamo
voistate
PARLARE
(tu)parla
non parlarecon Marco!
(Lei)(non)parli
(noi)parliamo
(voi)parlate
PRENDERE
(tu)prendi
non prenderel'autobus!
(Lei)(non)prenda
(noi)prendiamo
(voi)prendete
PARTIRE
(tu)parti
non partireper Roma!
(Lei)(non)parta
(noi)partiamo
(voi)partite
FORMA DI CORTESIA (UTIVO OBRAANJE) ARE PARLARE = PARLI, PARLINO
ERE i IRE PRENDERE = PRENDA, PRENDANO
SENTIRE = SENTA, SENTANO
VERBI INCOATIVI, ubacuju infiks:
FINIRE = FINISCA, FINISCANO
PREFERIRE = PREFERISCA, PREFERISCANO
Glagoli sa DITTONGO MOBILE
MUOVERSI = SI MUOVA, SI MUOVANO
SEDERSI = SI SIEDA, SI SIEDANO
GLAGOLI SA PROMENOM VOKALA
USCIRE = ESCA; ESCANO
GLAGOLI NA CARE I GARE ubacuju H
PAGARE = PAGHI, PAGHINO
CERCARE = CERCHI, CERCHINO
LEGERE LEGHI, LEGHINO
SAETI GLAGOLI
BERE BEVA, BEVANO
FARE FACCIA, FACCIANO
DIRE DICA, DICANO
TRADURRE TRADUCA, TRADUCANO
ANDARE VADA, VADANO
PROPORRE PRODUCA, PRODUCANO
MORIRE MUOIA, MUOIANO
PIACERE PIACIA, PIACIANO
PARERE PAIA, PAIANO
SEMBRARE SEMBRI, SEMBRINO
TACERE TACCIA, TACCIANO
AVERE ABBIA, ABBIANO
ESSERE SIA, SIANO
STARE STIA, STIANO
DARE DIA, DIANO
DOVERE DEVA, DEVANO
POTERE POSSA, POSSANO
VOLERE VOGLIA, VOGLIANO
SAPERE SAPPIA, SAPPIANO
VENIRE VENGA, VENGANO
SALIRE SALGA, SALGANO
RIMANERE RIMANGA, RIMANGANO
TENERE TENGA, TENGANO
SCENDERE SCENDA, SCENDANO
LEGGERE LEGGA, LEGGANO
SAPERE SAPPIA, SAPPIANO
L'IMPERATIVO, I PRONOMI ATONI E LE PARTICELLE CI E NE
Reice Ci NE i sve nenaglaene line zamenice izgovaraju se i piu se zajedno sa oblcima imperativa za drugo lice jednine i prvo i drugo lice rnnoine. Mesto naglaska ostaje nepromenjeno! Evo nekoliko primera
Comprail paneCompralo!Non comprarlo!
Non lo comprare!
la merendaComprala!Non comprarla!
Non la comprare!
i bigliettiComprali!Non comprarli!
Non li comprare!
le bananeComprale!Non comprarle!
Non le comprare!
Compriamoun libro a FrancoCompriamogli un libroNon compriamogli un libro!
Non gli compriamo un libro!
un disco a LauraCompriamole
un discoNon compriamole un disco!
Non le compriamo un disco!
Comprateun chilo di fragoleCompratene
un chilo!Non compratene un chilo!
Non ne comprate un chilo!
le cliege dal fruttivendoloComprateci le ciliege!Non comprateci le ciliege!
Non ci comprate le ciliege!
U odrinom obliku zapovednog naina nenaglaene line zamenice i reice CI i NE mogu da prethode zapovednom nacinu, i tad se ne piu zajedno!
Non prendere la mia penna!
Non prenderla! Non la prendere!
I povratne zamenice se izgovaraju i piu sastavljeno s oblicima imperativa u drugom licu jednine i prvom i drugom licu mnoine, ako im ne prethode!
(Tu)Pettinati!Non pettinarti!
Non ti pettinare!
(Noi)Pettiniamoci!Non pettiniamoci!
Non ci pettiniamo!
(Voi)Pettinatevi!Non pettinatevi!
Non vi pettinate!
(Lei)Si pettini!Non si pettini!
(Loro)Si pettinino!Non si pettinino!
L'IMPERATIVO DI AVERE, ESSERE, SAPERE
AVEREESSERESAPERE
(tu)abbi(tu)sii(tu)sappi
(Lei)abbia(Lei)sia(Lei)sappia
(noi)abbiamo(noi)siamo(noi)sappiamo
(voi)abbiate(voi)siate(voi)sappiate
(Loro)abbiano(Loro)siano(Loro)sappiano
Il PASSATO PROSSIMO
Gradi se od prezenta glagola AVERE ili ESSERE i participa prolog glavnog glagola koji se pravi na sledei nain:
PARL ARE = PARL ATOVEND ERE = VEND UTOUSC IRE = USC ITOPrelazni glagoli, koji imaju objekat, menjaju se sa AVERE, particip je u mukom rodu i ne menja se:
Paul ha parlato con gli amici di sport.
Marco, hai dimenticato tutto.
Neprelazni glagoli koriste uglavnom glagol ESSERE, a particip se slae u rodu i broju sa subjektom:
Siamo usciti troppo tardi.
Mario e Luisa sono tornati a casa.
Glagoli AVERE i ESSERE grade passato prossimo sami sa sobom:
Sono stata molto stanca . (Bila sam mnogo umorna)
Ho avuto ili libro. ( Imao sam knjigu)
Ho avuto il libro. (Dobio sam knjigu)
VERBI INTRANSITIVI su neprelazni glagoli ali imaju unutranji, zamiljen objekat pa passato prossimo zato grade sa AVERE: VIAGGIARE, DORMIRE, CAMMINARE, PASSEGGIARE, NUOTARE, BALLARE, ABBITARE, SAPERE
Modalni glagoli (potere, volere i dovere) mogu biti prelazni ili neprelazni. Uglavnom goriste glagol AVERE ali ako ih sledi neki neprelazni glagol, po nepisanom pravilu, koriste glagol ESSERE:
Luisa ha dovuto andare dal dentista.
Luisa dovuto andare dal dentista.
NEPRAVILNI PARTICIPI:
fare fatto
scrivere scritto
tradurre tradotto
dire detto
leggere letto
decidere deciso
accendere aceso
chiudere chiuso
trascorrere trascorso
prendere preso
rendere reso
mettere messo
correre corso
spendere speso
scendere sceso
chiedere chiesto
rimanere rimaso
stringere stretto
venire venuto
perdere perso, perduto
vedere visto, veduto
stare, essere stato
avere avuto
Pojedini glagoli mogu biti i prelazni i neprelazni u zavisnosti od njihovog znaenja i upotrebe:
COMINCIARE, FINIRE ako je samo od sebe (ESSERE)
La lezione cominciata.
Le vacanze sono finite.
ako je neko neto zapoeo ili zavrio (AVERE)
Il professore ha cominciato a parlare.
Lo studente ha finito di scrivere.
PASSARE proi samo od sebe (ESSERE)
Sono passati due anni dallora.
provesti neko vreme, dodati neto nekome (AVERE)
Ho passato due anni a Roma.
Ho passato il libro a Marco.
SCENDERE, SALIRE ako uvode neki predlog (ESSERE)
Sono scesi dal terzo piano.
Il gatto salito sullalbero.
sii, popeti se (AVERE)
Abbiamo sceso le scale.
Ha salito dal terzo piano.
CORRERE ako uvodi neki predlog (ESSERE)
Sono corso dalla casa.
Siamo corsi alla banca.
u znaenju radnje (AVERE)
Ho corso tutto il giorno.
Ha corso dieci chilometri.
VIVERE iveti tada i tada (ESSERE)
Mio nonno vissuto fino a novantanni.
doiveti, proiveti neto (AVERE)
Ho vissuto un brutto momento..
PIOVERE i NEVICARE i dugi bezlini glagoli mogu koristiti i AVERE i ESSERE
piovuto / Ha piovuto
nevicato / Ha nevicato.
REFLEKSIVNI GLAGOLI korise samo glagol ESSERELIMPERFETTOImperfekt je specifino vreme tj. radi se o nesvrenoj radnji ili stanju u prolosti. Upotrebljava se da izrazi naporedne nesvrene radnje, radnju koja je bila u toku kada je poela neka druga radnja ili radnju koja se ponavljala u prolosti kao i za opise u prolosti. Mentre leggevo ascoltavo la musica.
Scrivevo il compito quando entr mio fratello.
Il Sole gli batteva sulla nuca e qualcosa cominciava a fischiargli nelle orecchie.
Ho guardato fuori, la strada era deserta.
Camminarono per dieci giorni e i sentieri erano fangosi.
Ieri il mare era calmo.
Giuseppe veniva spesso a casa mia.
PARLARE
io(non)parlavodelle vacanze.
di Paolo.
dei giorni passati
con Maria
tuparlavi
lui
leiparlava
noiparlavamo
voiparlavate
loroparlavano
PRENDERE
io(non)prendevodella frutta
bruti voti a scuola
gli appunti
tuprendevi
lui
leiprendeva
noiprendevamo
voiprendevate
loroprendevano
FINIRE
io(non)finivoi compiti
tutto in tempo
la pizza
alle tre
tufinivi
lui
leifiniva
noifinivamo
voifinivate
lorofinivano
AVEREio(non)avevofame
sete
paura
freddo
tuavevi
lui lei Leiaveva
noiavevamo
voiavevate
loroavevano
ESSERE
io(non)eroa casa
da Gianni
in pigiama
con te
tueri
lui lei Leiera
noieravamo
voieravate
loroeravano
NEPRAVILNI IMPERFEKT
FARE
FACCI - ODIRE
DIC - OBERE
BEV - OPORRE
PON -G - OTRADURRE
TRADUC - O
iofacevodicevobevevoponevotraducevo
tufacevidicevibeveviponevitraducevi
lui,leifacevadicevabevevaponevatraduceva
noifacevamodicevamobeveviamoponeviamotraduceviamo
voifacevatedicevatebevevateponevatetraducevate
lorofacevanodicevanobevevanoponevanotraducevano
Imperfekt koristimo i kada elimo da pokaemo da su dve radnje paralelno se odvijale u prolosti: Mentre giocavo al coputer ascoltavo musica.
Cantavo mentre facevo il bagno.
ili za radnju koja se odvijala kada ju je neka druga prekinula
Mentre facevo i compiti mi ha telefonato Franca.
Scrivevo i compiti quando qualcuno mi ha chiamato al telefono.
Izrazi pomou kojih moemo prepoznati imperfetk u reenici su: DI SOLITO prendevo il latte.
SOLITAMENTE faceva la merenda verso le cinque.
ABITUALMENTE andavamo al mare di domenica.
GENERALMENTE i professori non erano troppo severi.
IL TRAPASSATO PROSSIMOTrapassato prossimo je jedo od dva davno prola vremena u italijanskom. Termin prossimo, iako znai blizak, nikako ne ukazuje da je re o bliskoj prolosti. Ovim glagolskim vremenom oznaava se radnja koja se dogodila u prolosti pre neke prole radnje. Gradi se od participa prolog i imperfekta odgovarajueg pomonog glagola AVERE ili ESSERE:
Ero stanco perch avevo lavorato tutto il giorno.
Ero appena arrivato a casa quando ha suonato il campanello.
ero arrivato/a
eri arrivato/a
era arrivato/aavevo ricevuto
avevi ricevuto
aveva ricevuto
eravamo arrivati/e
eravate arrivati/e
eravano arrivati/eavevamo ricevuto
avevate ricevuto
avevano ricevuto
U srpskom jeziku se potpuno izgubila upotreba davno prolih ili pretprolih vremena. Stoga navedene primere prevodimo samo prolim vremenom odnosno perfektom:
Bio sam umoran jer sam radio ceo dan (a ne: bejah radio jer sam bio radio)
Tek sam stigao kui kada je zazvonilo zvono na vratima (a ne bejah stigao, bio sam stigao)
IL FUTUROFutur se upotrebljava da oznai radnju ili stanje :
a) u budunosti (posle priloga i prilokog izraza): domani, fra poco, fra un mese, fra un anno, mese prossimo ... Domani telefoner a mia sorella.
b) koja je neizvesna ili nismo sigurni u njeno ostvarenje:
Dove saranno i miei occhiali? (Gde su mi naoari)
Saranno le sei. (Moglo bi biti est sati)
GLAGOLI NA ARE i - ERE
iostudierpoco
in biblioteca
fino a tardi
tustudierai
lui
lei studier
noistudieremo
voistudierete
lorostudieranno
GLAGOLI NA IRE
iopartirpoco
in biblioteca
fino a tardi
tupartirai
lui
lei partir
noipartiremo
voipartirete
loropartiranno
Obrati panju na glasovnu promenu kod glagola koji se zavravaju na -ARE:
studiare = studier mandare = mander
Obrati panju na pravopis glagola koji se zavravaju na -CARE, -GARE, -CIARE, -GIARE:
mancare = mancher pagare = pagher
cominciare = comincer mangiare = manger
ESSERE FAREiosara casa alle due
davanti al cinema
da Marco
in pizzeriaiofari compiti
la torta di cioccolato
una bella gita
un giro
in bici
tusaraitufarai
lui
lei sarlui
leifar
noisaremonoifaremo
voisaretevoifarete
lorosarannolorofaranno
Ukoliko se u osnovi nalazi L ili N posle odbacivanja nastavka nastupa asimilacija i oni prelaze u R
rimanere rimarr
tenere terr
volere vorr
bere berr
tradurre tradurr
venire verr
dovere - dovr
potere potr
sapere - sapr
avere avr
dire dir
stare star
dare - dar
IL FUTURO COMPOSTOFutur drugi (u srpskom jeziku se naziva i futur egzaktni i predbudue vreme) jeste sloeno vreme koje se gradi od futura pomonih glagola ESSERE i AVERE i participa prolog odgovarajueg glagola:iosar venuto/adavanti al cinema
da Marco
in pizzeriaavr fattoi compiti
la torta di cioccolato
una bella gita
un giro
in bici
tusarai venuto/aavarai fatto
lui
lei sar venuto/aavr fatto
noisaremo venuti/eavremo fatto
voisarete venuti/eavrete fatto
lorosaranno venuti/eavranno fatto
Futur drugi se koristi za iskazivanje budue radnje koja e se dogoditi pre neke druge budue radnje i zato se naziva futuro anteriore (anteriore-prethodni): Quando avr trovato lappartamento, ti telefoner. (Kada budem pronaao stan telefonirau ti)
Ovo vreme se moe upotrebiti i da oznai prolu radnju koja pobuuje sumnju:
Sar anche stato buono, ma ho i miei dubbi. (Moda je i bio dobar, ali sumnjam)
Dove sar andato? (Gde li je otiao)Potrebno je, meutim, obratiti panju i na razlike izmeu srpskog futura egzaktnog i ovog italijanskog oblika. U italijanskom futuru II nije vezan samo za zavisnu reenicu kao u srpskom, ve je mogua i njegova nezavisna upotreba:
Alle otto sar troppo tardi. Il dottore sar gia partito! (U osam e biti kasno. Doktor e ve otii)
I u vremenskim reenicama, pored poklapanja upotreba, kao u prvom navedenom primeru, mogue su razlike i to:
kada je mali razmak izmeu buduih radnji, italijanski obino koristi futur:
Quando mi aiuterai, sar piu facile. (Kada mi bude pomogao, bie lake)
kada se radnja glavne reenice deava pre radnje zavisne reenice:
Quando il bimbo si sveglier, io sar gia tornata. (Kada se dete bude probudilo ja u se ve vratiti.)
IL CONDIZIONALE PRESENTE GLAGOLI NA ARE i - ERE
iostudiereipoco
in biblioteca
fino a tardi
tustudieresti
lui
lei studierebbe
noistudieremmo
voistudiereste
lorostudierebbero
GLAGOLI NA IRE
iopartireipoco
in biblioteca
fino a tardi
tupartiresti
lui
lei partirebbe
noipartiremmo
voipartireste
loropartirebbero
Kondicional gradimo isto kao i budue vreme samo koristimo druge nastavke. Ovaj glagolski oblik vezan je za sadanjost, a koristimo ga da izrazimo elju, ije ostvarenje zavisi iskljuivo od nae volje, utiv zahtev ili molbu, lino miljenje ili nepotvrene vesti Vorrei tanto avere una bicicletta da montagna.
Vorrei un chilo di pane e un litro di latte.
Scusi, potrebbe spostare un po testa, non vedo.
Sarebbe giusto invitarlo.
Lo sciopero dei treni durerebbe ancora tutta la settimana.
Treba napomenuti i oblike glagola:
ESSERE AVERE VENIRE
iosareiioavreiioverrei
tusarestituavrestituverresti
lui
lei sarebbelui
lei avrebbelui
lei verrebbe
noisaremmonoiavremmonoiverremmo
voisarestevoiavrestevoiverreste
lorosarebberoloroavrebberoloroverrebbero
IL CONDIZIONALE PASSATO
Kondicional proli je sloeno vreme koje se sastoji od odgovarajueg po-monog glagola (essere/avere) u kondicionalu sadanjem i participa prolog:
sarei andato/a
saresti andato/a
sarebbe andato/aavrei letto
avresti letto
avrebbe letto
saremmo andati/e
sareste andati/e
sarebbero andati/eavremmo letto
avreste letto
avrebbero letto
Ima isto znaenje kao i kondicional sadanji ima i kondicional proli, s tim sto ovde nema projekcije ka budunosti, ve su mogunost, neizvesnost i sumnja okrenute ka prolosti. U srpskom ovaj se oblik najee prevodi prolim vremenom, jer je na sloeni kondicional uglavnom izaao iz upotrebe:
Chi lavrebbe immaginato? [Koje to mogao zamisliti / Ko bi to bio mogao zamisliti? (druga varijanta izala iz upotrebe u srpskom)].
Ovaj oblik se najee upotrebljava kao posledica nekog neispunjenog uslova: Avresti fatto un grosso errore, se . . . (Nainio bi veliku greku da si . . .)
U agencijskim izvetajima kondicional proli upotrebljava se da izrazi nepotvrenu radnju u prolosti:
II colpevole sarebbe stato arrestato. (Krivac je navodno uhapen.)
Il governo avrebbe gi approvato la legge. (Vlada je navodno ve izglasala zakon.)
IL PASSATO REMOTOOvo vreme nam slui za radnju koja se u celini desila u prolosti bez obzira da li je bila trenutna ili je due trajala. Bitno je da nema vie nikakvih dodirnih taaka sa sadanjosti.
Loperazione dur pochi secondi.
Pianse tutta la notte.
Dante nacque a Firenze nel 1265 e mor a ravena nel 1320.
I Garibaldini liberarono la Sicilia nel 1860.
Prilozi za vreme su: quella volta, allimproviso, una volta, tanto tempo fa ...
Quella volta lincontrai per caso.
Allimproviso entr il dottore.
Una volta mi disse che voleva partire da sola.
Tanto tempo fa decise di comprare una casa in montagna.
Lanno scorso andarono in Grecia.
PRAVILNI PASSATO REMOTO
PARL - AREVEND - EREFIN - IRE
ioparlaivendeifinii
tuparlastivendestifinisti
lui, leiparlvendfin
noiparlammovendemmofinimmo
voiparlastevendestefiniste
loroparlaronovenderonofinirono
NEPRAVILNI PASSATO REMOTO - sigmatski
SCRIVEREDIREMETTERE
ioscrissidissimisi
tuscrivestidicestimettesti
lui, leiscrissedissemise
noiscrivemmodicemmomettemmo
voiscrivestedicestemeteste
loroscrisserodisseromisero
NEPRAVILNI PASSATO REMOTO - asigmatski
VEDEREAVEREESSERE
iovidiebbifui
tuvedestiavestifosti
lui, leivideebbefu
noivedemmoavemmofummo
voivedesteavestefoste
lorovideroebberofurono
ostali glagoliFAREDAREVENIRE
iofecidiedivenni
tufacestidestivenisti
lui, leifecediedevenne
noifacemmodemmovenimmo
voifacestedesteveniste
lorofecerodiederovennero
BEREPIACERENASCERE
iobevvipiacquinacqui
tubevestipiacestinascesti
lui, leibevvepiacquenacque
noibevemmopiacemmonascemmo
voibevestepiacestenasceste
lorobevveropiacqueronacquero
IL TRAPASSATO REMOTOTrapassato prossimo je sloeno vreme koje se gradi od Passata remota pomonih glagola ESSERE I AVERE I participa prolog glagola:
fui andatofummo andati
fosti andatofoste andati
fu andatofurono andati
ebbi datoavemmo dato
avesti datoaveste dato
ebbe datoebbero dato
Upotreba ovog vremena strogo je vezana za tri uslova:1. iskljuivo prisustvo u zavisnoj reenici;
2. samo posle odredenih vremenskih veznika: quando, appena (che), nonappena, dopo che, subito che;
3. passato remoto u glavnoj reenici:
Quando si fu calmata, la pregai d raccontarmi tutto.
Appena ebbe terminato, il medico ci chiam.
Dopo che lei fu partita, mi buttai sul lavoro.
I ovo davno prolo vreme prevodi se uglavnom perfektom u srpskom jeziku, gde je upotreba pluskvamperfekta skoro sasvim iezla iz upotrebe:
Non appena fu arrivato, ci raccont tutto. [im je (bio) stigao, sve nam je ispriao.]
IL PRESENTE DEL CONGIUNTIVO
PRAVILNI GLAGOLI
I konjugacija
Parl-a-reII konjugacija
Cred-e-reIII konjugacija
Part-i-re
IoParl-iCred-aPart-a
TuParl-iCred-aPart-a
Lui/leiParl-iCred-aPart-a
NoiParl-iamoCred-iamoPart-iamo
VoiParl-iateCred-iatePart-iate
LoroParl-inoCred-anopart-ano
NEPRAVILNI GLAGOLI
IOTULUI/LEINOIVOILORO
andarevadavadavadaandiamoandiatevadano
teneretengatengatengateniamoteniatetengano
venirevengavengavengaveniamoveniatevengano
volerevogliavogliavogliavogliamovogliatevogliano
doveredevadevadevadobbiamodobbiatedevano
toglieretolgatolgatolgatogliamotogliatetolgano
porrepongapongapongaponiamoponiatepongano
tradurretraducatraducatraducatraduciamotraduciatetraducano
farefacciafacciafacciafacciamofacciatefacciano
poterepossapossapossapossiamopossiatepossano
uscireescaescaescausciamousciateescano
Kod nekih glagola u konjuktivu se javljaju druge osnove
IOTULUI/LEINOIVOILORO
esseresiasiasiasiamosiatesiano
avereabbiaabbiaabbiaabbiamoabbiateabbiano
starestiastiastiastiamostiatestiano
darediadiadiadiamodiatediano
saperesappiasappiasappiasappiamosappiatesappiano
UPOTREBA KONJUKTIVA
Opta vrednost konjunktiva kao naina, za razliku od indikativa koji moemo nazvati nainom stvarnosti ili izvesnosti, mogia bi se izraziti kao neizvesnost ostvarenja radnje ili stanja. To je nain subjektivnosti u okviru kojeg se neki dogadaj ne predstavlja kao objektivan i realan, ve kao mogu, verovatan ili kao projekcija sumnje, elje, nade ili straha, te, dakle, kao proizvod linog miljenja ili procene. Koristi se najvie u zavisnim reenicama i vezan je za glagole koji izraavaju neizvesnost, sumnju, elju, strah ili lini stav. Takode se koristi i u mnogim zavisnim reenicama koje uvode odredeni veznici. Naveemo odredene kontekste u kojima se konjunktiv najee javlja:1. s glagolima koji izraavaju lino miljenje: pensare, credere, ritenere, dubitare, supporre, sospettare, sembrare, parere, immaginare:
Dubito che i ragazzi vengano. (Sumnjam da e deaci doi.)
Immagino che Mario mi senta. (Zamiljam da me Mario uje.)
Ritengo che sia troppo tardi. (Smatram da je previe kasno.)
Mi sembra che possa aiutarti. (ini mi se da moe da ti pomogne.)
2. s glagolima koji izraavaju volju, elju: volere, aver voglia, desiderare, preferire:
Preferisco che glielo dica tu. (Vie volim da mu ti to kae.)
Non voglio che lo faccia. (Ne elim da to uini.)
Desidero che finiscano presto. (elim da brzo zavre.)
3. s glagolima koji izraavaju strah ili nadu: temere, aver paura, sperare:
Temo che sappia la verit. (Plaim se da zna istinu.)
Spero che si decida presto. (Nadam se da e se brzo odluiti.)
4. s glagolima koji izraavaju duevna stanja: essere felice/ contento/ lieto/ soddisfatto/ spiacente, piacere, dispiacere, rallegrarsi, godere:
Sono contento che Paolo torni. (Zadovoljan sam sto se Paolo vraa.)
Mi dispiace che loro partano domani. (ao mi je sto oni sutra odlaze.)
5. s bezlinim izrazima: si dice/ dicono, si ritiene, si teme, si pensa, si crede, si spera. . .; un piacere, bello, brutto, necessario, bene, meglio, male, ora. . .; pare, sembra; bisogna, occorre. . .;
Si dice che il colpevole sia lu. (Kae se da je on krivac.)
Bisogna che veniate anche voi. (Treba da dodete i vi.)
6. uz negaciju glagola koji inae ne zahtevaju konjunktiv tipa: dire, affermare, sostenere, vedere, sapere:
Dico che giusto. Non dico che sia giusto. (Kaem / ne kaera da je pravo.)
Vedo che stai meglio. Non vedo che tu stia meglio. (Vidim / ne vidim da si bolje.)
7. u zavisnim reenicama koje uvode sledei veznici:
a) namernim (proposizioni finali): perch, affinch:
Lo facciamo perch (affinch) i bambini siano felici. (To inimo kako bi deca bila srena.)
b) dopusnim (proposizioni concessive): bench, sebbene, quantunque, malgrado, nonostante: Li aspetter ancora bench sia tardi. (Jo u ih ekati iako je kasno.)
Sebbene siano gi stanchi, continueranno il lavoro. (Mada su ve umorni, nastavie posao.)
e) pogodbenim (proposizioni condizionali): purch, a patto che, a condizione che, nel caso che:
Ti aiuter purch mi ascolti attentamente. (Pomoi u ti samo ako me paljivo slua.)
Gli racconter tutto a patto che non lo dica agli altri. (Ispriau mu sve pod uslovom da to ne kae drugima.)
d) vremenskim (proposizioni temporali), samo s veznikom prima che:
Lo voglio trovare prima che esca dall'ufficio. (elim da ga nadem pre nego to izae iz kancelarije.)
e) iskljunim (proposizione esclusiva): senza che:
Traduce il libro senza che nessuno gli dia una mano. (Prevodi knjigu a da mu niko ne pomae.)
IL PASSATO DEL CONGIUNTIVO
Prolo vreme konjuktiva je sloeno vreme koje se gradi od prezenta konjuktiva pomonih glagola AVERE i ESSERE i participa prolog glavnog glagola. U indikativu odgovarajui oblik je PASSATO PROSSIMO:che io sia uscito/ache noi siamo usciti/e
che tu sia uscito/ache voi siate usciti/e
che lui/lei sia uscito/ache loro siano usciti/e
che io abbia scrittoche noi abbiamo scritto
che tu abbia scrittoche voi abbiate scritto
che lui/lei abbia scrittoche loro abbiano scritto
Upotreba ovog vremena poklapa se s uslovima za upotrebu konjuktiva koji vae za konjuktiv prezenta, samo to se odnose na prolost: Pu darsi che vada da Laura. (Moda ide kod Laure)
Pu darsi che sia andato da Laura. (Moda je iao kod Laure)
Sembra che quella donna sia molto ricca. (Izgleda da je ta ena mnogo bogata).
Sembra che quella donna sia stata molto ricca. (Izgleda da je ta ena bila mnogo bogata).
LIMPERFETTO DEL CONGIUNTIVO
Kao i imperfekt indikativa imperfekt konjuktiva je vreme koje pokazuje savrenu pravilnost u nastavcima koji se dodaju na osnovu. U prvoj konjugaciji na infinitivnu osnovu dodaje se tematski vokal a, za drugu e i za treu i . Tom spoju osnove i tematskog vokala dodaju se nastavci jedinstveni za sve tri konjugacije:PARLA/RE
Parl-assiParl-assimo
Parl-assiParl-aste
Parl-asseParl-assero
CREDERECred-essiCred-essimo
Cred-essiCred-este
Cred-esseCred-essero
FINIREFin-issiFin-issimo
Fin-issiFin-iste
Fin-isseFin-issero
Samo manji broj glagola pokazuje nepravilnost u osnovi dok su nastavci uvek jedinstveni:essere: fossi, fossi, fosse, fossimo, foste, fossero
stare: stessi, stessi, stesse, stessimo, steste, stessero
dare: dssi, dessi, desse, dessimo, deste, dessero
Kao i kod imperfekta indikativa neki glagoli koriste proirenu infinitivnu osnovu koja odgovara staroj osnovi nasleenoj iz latinskog jezika:
fare (fa-ce-re): facessi, facessi, facesse, facessimo, faceste, facessero
dire (di-ce-re): dicessi, dicessi, dicesse, dicessimo, diceste, dicessero
porre (po-ne-re): ponessi, ponessi, ponesse, ponessimo, poneste, ponessero
bere (be-ve-re): bevessi, bevessi, bevesse, bevessimo, beveste, bevessero
condurre (condu-ce-re): conducessi, conducessi, conducesse...
Upotreba
Opte vrednosti konjunktiva kao naina istakli smo ranije. Imperfekat se upotrebljava da izrazi istovremenost u prolosti u svim onim sluajevima koje bismo mogli okarakterisati kao izraavanje neodreenosti i neizvesnosti koje prate izvrenje radnje:
1. izraavanje linog stava i miljenja:
Credevo che tu lo sapessi. (Verovao sam da to zna.)
Ho creduto che tu lo sapessi. (Poverovao sam da to zna.)
2. s glagolima koji izraavaju volju, htenje, elju:
Desiderava che glielo dicesse lei. (eleo je da mu to ona kae.)
3. s glagolima koji izraavaju strah ili nadu:
Temeva che stesse male. (Plaio se da mu je loe.)
4. s glagolima koji izraavaju duevno stanje:
Preferisco che lui venisse a trovarmi. (Vie volim da me on poseti.)
5. s bezlinim izrazima:
Sembrava che non avesse pi denaro. (Izgledalo je da nema vie novca.)
Era necessario che lo accompagnasse qualcuno. (Bilo je potrebno da ga neko isprati.)
6. iza nekih veznika u zavisnim reenicama:
E dovuto rimanere in citt bench volesse partire. (Morao je da ostane u gradu iako je eleo da otputuje.)
Mi parlava affinch mi persuadesse. (Govorio mi je kako bi me ubedio.)
Kao to se iz prevoda navedenih primera moe videti, istovremenost se u srpskom jeziku izraava prezentom, dok u italijanskom moramo upotrebiti imperfekat.
Kada je o imperfektu re, moraju se naglasiti i neke posebne upotrebe koje izlaze iz optih okvira, a ovde pominjemo samo:
izraavanje indirektne zapovesti:
II comandante ha ordinato ai soldati che non sparassero. (Komandant je naredio vojnicima da ne pucaju.)
Jednostavnije, ovaj se oblik moe zameniti infinitivom i u tom sluaju nije potrebna identinost subjekata:
II comandante ha ordinato ai soldati di non sparare.
IL TRAPASSATO DEL CONGIUNTIVO
Pluskvamperfekat konjunktiva je sloeno vreme koje se gradi do konjunktiva imperfekta pomonih glagola essere i avere i participa prolog odgovarajueg glagola:
avessi parlatoavessimo parlato
avessi parlatoaveste parlato
avesse parlatoavessero parlato
fossi partitofossimo partiti
fossi partitofoste partiti
fosse partitofossero partiti
Ovo vreme vezano je za iste kontekste za koje je vezan imperfekat konjunktiva, s tom razlikom to se njime ne izraava istovremenost ve prethodnost radnje ili stanja, i ovde nije re o neizvesnoj ili moguoj radnji nego o nemogunosti da se radnja ostvari:
Non sapevo che fossi qui. (Nisam znao da si tu.)
Non sapevo che fossi stato qui. (Nisam znao da si bio tu.)
Temeva che lui se ne fosse andato per sempre. (Plaila se da je zauvek otiao.)
Na kraju evo osnovne relacije izraavanja sadanje, prole i budue radnje u konjuktivu:Penso che
GiovanniVenga
Sia venuto
Venga / verrOra
Prima
dopo
Pensavo che
GiovanniVenisse
Fosse venuto
Venisse / sarebbe venutoIn quel momento, allora
Prima
Dopo
UPOTREBA KONJUKTIVA U
ZAVISNIM REENICAMA
GLAGOL ILI IZRAZ
(u sadanjem vremenu) KOJI UVODI KONJUKTIV
IstovremenostIL PRESENTE DEL CONGIUNTIVO
prethodnostIL PASSATO DEL CONGIUNTIVO
budunostIL PRESENTE DEL CONGIUNTIVO
O
IL FUTURO
GLAGOL ILI IZRAZ
(u prolom vremenu) KOJI UVODI KONJUKTIV
IstovremenostLIMPERFETTO
DEL CONGIUNTIVO
prethodnostIL TRAPASSATO
DEL CONGIUNTIVO
budunostLIMPERFETTO
DEL CONGIUNTIVO
O
CONDIZIONALE COMPOSTO
TEMO
CHE
Istovremenost
(da zna)SAPPIA QUALCOSA
Prethodnost
(da je saznao)
ABBIA SAPUTO QUALCOSA
HO SAPUTO
CHE
Istovremenost
(da zna)SAPESSE
QUALCOSA
Prethodnost
(da je saznao)
AVESSE SAPUTO QUALCOSA
PERIODO IPOTETICOHipotetiki period je poseban oblik pogodbene reenice koji se sastoji od dva elementa: protaze (protasi), kojom se izraava uslov, i apodoze (apodosi), kojom se izraava posledica navedenog uslova. Ove dve reenice ine logiku i sintaksiku celinu, i u zavisnosti od tipa hipoteze koju izraava dele se u tri grupe: realna pogodba (periodo ipotetioco della realt)
potencijalna pogodba (periodo ipotetico della possibilit)
irealna pogodba (periodo ipotetico dellirrealt)
Periodo ipotetioco della realt
I uslov i posledica smatraju se stvarnim i ostvarivim, te su vremena izraena u indikativu, a sreemo sledee vremenske relacije
Prezent prezent Se lo inviti, viene (Ako ga pozove, doi e)
Futur futur Se lo inviterai, verr. (Ako ga bude pozvao, doi e)
Prezent - imperativ Se ti chiamo, vieni subito. (Ako te pozovem, odmah doi)
Periodo ipotetico della possibilit
Mogua ili potencijalna hipoteza izraava se imperfekom konjuktiva u prozati (zavisnoj reenici) i kondicionalom sadanjim u apodozi (glavnoj reenici). Se lo invitassi, verrebbe. (Kad bi ga pozvao doao bi / Da ga pozove, doao bi)Periodo ipotetico dellirrealt
Ovom hipotezom izraava se pogodba koja je sasvim van dometa ostvarivog jer se nije dogodila te je nemogue ispunjenje uslova. U protazi se upotrebljava pluskvamperfekat konjuktiva, a u apodozi kondicional proli.
Se lo avessi invitato, sarebbe venuto. (Da si ga pozvao, doao bi)
Mogui su, meutim, i meoviti tipovi kada je uslov vezan za prolost, a posledica za sadanjost:
Se non fossi stato marinaio, non saprei fare quel nodo. (Da nisam bio mornar, ne bih znao da napravim ovaj vor)
Se avessi sposato Mario, adesso vivrei a Roma. (Da se udala za Marija, sada bi ivela u Rimu)
Ili, obrnuto kada je okolnost koja uslovljava radnju glavne reeni i dalje prisutna, dok je posledica vezana za prolost:
Lavrei gia fatto se laspirapolvere funzionasse. (Ve bih to uradila da usisiva radi)
POSEBNE UPOTREBE IMPERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA KONJUNKTIVA
Kada je u glavnoj reenici upotrebljen kondicional sadanji, za istovremenu radnju u sporednoj reenici upotrebiemo imperfekt konjunktiva, a za radnju koja prethodi radnji glavne reenice, pluskvamperfekt konjunktiva:
Vorrei che tu lo sapessi. (Hteo bih da ti to zna.)
Mi dispiacerebbe che tu ti arrabbiassi. (Bilo bi mi ao da se naljuti.)
Vorrei che tu lo avessi saputo. (Voleo bih da si to znao.)
Desidererebbero che avessimo rimasto con loro durante lutto il nostro soggiorno a Roma. (eleli bi da smo ostali s njima tokom itavog naeg boravkau Rimu).
I kondicional moe da izrazi anteriornost:
Avrei voluto che tu lo sapessi. (eleo sam da ti to zna.),
kao i istovremenost vezanu za prolost:
Avrei voluto che tu lo avessi saputo. (eleo sam da si to znao.)
Konjunktiv imperfekta moe izraziti i posteriornost, odnosno radnju u budunosti:
Vorrei che lanno venturo venissi anche tu. (eleo bih da sledee godine dode i ti.)
Prezentu kondicionala moe odgovarati i prezent i prolo vreme konjunktiva:
Non direi che abbiano ragione. (Ne bih rekao da su u pravu.)
Non saprei dove abbia vissuto prima. (Ne bih znao gde je ranije iveo.)
Konjunktiv, medutim, moe biti i samostalno upotrebljen u glavnoj reenici. Za izraavanje sadanjih ili buduih elja upotrebljava se imperfekt konjunktiva ispred kojeg se esto nalazi magari:
(Magari) fosse vero! [Kad bi to (makar, barem) bilo istina!]
(Magari) facessse bel tempo! (Kad bi bar vreme bilo lepo! / Da je bar vreme lepo!)
Potessi adesso esssere al mare! (Samo kad bih mogao/la biti na moru!)
Pluskvamperfektom konjunktiva izraava se aljenje zbog neostvarene elje u prolosti:
Ci avessimo pensato prima! (Kamo sree da smo na to ranije mislili!)
Avessimo potuto aiutarlo. (Da smo mogli da mu pomognemo.)
Almeno se ne fosse andato. (Da je barem otiao.)
Non l'avesse mai detto. (Da bar to nije nikad rekao.)
(Magari) ci avessero invitato! (Da su nas makar pozvali!)
Konjunktiv imperfekta i pluskvamperfekta upotrebljavaju se i u modalnoj reenici koje uvode veznici come se, quasi che. I u ovom sluaju imperfekt konjunktiva izraava istovremenost s radnjom glavne reenice, bilo da je ona u sadanjem ili prolom vremenu, a kod nas se takva upotreba obavezno prevodi sadanjim vremenom:
Si comporta / si comportava come se fosse ricco. (Ponaa se / Ponaao se kao da je bogat)
Dok pluskvamperfekat konjuktiva izraava radnju koja prethodi radnji glavne reenice i prevodi se prolim vremenom:
Parla bene / parlava bene come se fosse nato qui. (Govori / govorio je dobro kao da se tu rodio)
Era troppo allegro, come se / quasi che avesse bevuto. (Bio je previe veseo kao da je pio)
PASIV
Oblici
Pasivni oblici grade se od pomonog glagola essere i participa prolog. Particip proli slae se u rodu i broju sa subjektom:
Tutti gli studenti sono stati promossi.
Pomoni glagol menja svoja vremena u zavisnosti od vremena u pasivu:
INDIKATIV
Presente: sono lodato/a, sei lodato/a, lodato/a, siamo lodati/e, siete lodati/e, sono lodati/e
imperfetto: ero lodato/a;
passato remoto: fui lodato;
futuro semplice: sar lodato;
passato prossimo: sono stato lodato;
trapassato prossimo: ero stato odato;
trapassato remoto: fui stato lodato;
futuro anteriore: sar stato lodato.
KONJUNKTIV
presente: sia lodato/a;
imperfetto: fossi lodato;
passato: sia stato lodato: trapassato: fossi stato lodato.
KONDICIONAL
presente: sarei lodato; passato: sarei stato lodato.
IMPERATIV
sii lodato/a
sia lodato/a
siamo lodati/e
siate lodati/e
siano lodati/e
U tzv. prostim vremenima, odnosno vremenima kao sto su prezent i imperfekt indikativa i konjunktiva, passato remoto i futur, kao i u sadanjem vremenu kondicionala, glagol essere moe se zameniti glagolom venire:
sono lodato vengo lodato hvale me (hvaljen sam, bivam hvaljen)
ero lodato venivo lodato hvalili su me (bio sam hvaljen, bivao sam hvaljen).
Italijanski pasiv se veoma esto u upotrebljava, za razliku od srpskog, pa se najee pasivni oblici u srpskom prevocie aktivnim. Takoe valja istai i razliku u srpskom izmeu radnog prideva kao karakteristike sloenih aktivnih oblika i trpnog glagolskog prideva koji se upotrebljava kao sastavni deo pasivnih oblika:
ja sam hvalio hvaljen sam,
koja ne postoji u italijanskom, gde obe funkcije vri particip proli: ho lodato sono lodato.
Upotreba pasiva
Oblike pasiva mogu graditi samo prelazni glagoli (verbi transitivi) koji se mogu definisati kao glagoli sto iskaziiju radnju za ije je vrenje potreban predmet radnje ili objekat van subjektove sfere. Kada u formalnom pogledu od objekta postane subjekat, a subjekat, u sluaju da je odreden, uvodi strukturu s predlogom da (complemento d'agente), dobijamo pasivnu reenicu:
AKTIV: II professore loda gli studenti. (Profesor hvali studente.)(S + V + O)PASIV: Gli studenti sono/vengono lodati dal professore. (So + Vpass + Compl, d'agente)Ipak, da bi se pasiv upotrebio umesto aktiva, najee je pravi ili dubinski subjekat neoreden ili nepoznat, jer se insistira upravo na vrenju radnje na objektu, a ne na vriocu radnje:
Questi libri sono prevalentemente letti nelle biblioteche. [Te knjige se itaju / (ree): te su knjige itane u bibliotekama.]
U prevodu reenice izvrili smo supstituciju pasiva aktivnim oblikom s povratnom zamenicom se. Takva mogunost izraavanja pasiva postoji i u italijanskom ("si passivante"):
Questo libro si legge con interesse.
Questo libro (viene) letto con interesse. [Ova se knjiga ita /(ree): je itana s interesovanjem.]
Posebno je, zbog svoje jednostavnosti, ovaj oblik est u oglasima, jeziku reklama i jezicima pojedinih struka:
Si affittano appartamenti al mare. (Izdaju se stanovi na moni.)
Si vende / vendesi casa. . . (Prodaje se kua. . .).
Na kraju pominjemo i pasivnu vrednost perifrastine konstrukcije s glagolom andare, iskljuivo u prostim vremenima, koja se moe upotrebiti umesto pasivne konstrukcije s dover essere:
andare + participio passato = dover essere + participio passato:
L'esame deve/ doveva/ dovr/ dovrebbe essere preparato meglio. L' esame va/ andava/ andr/ andrebbe preparato meglio.
(Ispit treba/ trebalo je/ bie potrebno/ trebalo bi bolje spremiti.)
NEUPRAVNI (INDIREKTNI) GOVOR
Neupravnim ili indirektnim govorom prenosi se sadraj neijeg neposrednog obraanja tako sto se on podreduje nekom od izjavnih glagola. Stoga u sintaksikom pogledu indirektni govor pripada strukturi zavisne reenice:
UPRAVNI GOVOR: Roberto dice: "I tuoi cavalli sono stupendi." (Roberto kae: Tvoji konji su divni. ")
NEUPRAVNI GOVOR: Roberto dice che i suoi cavalli sono stupendi. (Roberto kae da su njegovi konji divni.)
Pri transformaciji upravnog u neupravni govor potrebno je ispuniti odreene uslove:
Promene u okviru kategorije lica
Kategorija lica vezana je za dve vrste rei: glagole i zamenice. Kao u srpskom, i u italijanskom dolazi do promena lica linih i prisvojnih zamenica i glagola. Govornik reenice u upravnom govoru postaje u neupravnom govoru tree lice, dok onaj ko prenosi njegove ili njihove rei zauzima poziciju govornika ili prvog lica. Vano je, medutim, voditi rauna i o licu kojem se obraa govornik direktnog govora, jer to lice ne mora biti onaj ko navodi njegove rei :
Lui mi ha detto: "Non voglio vederti cos triste."
Lui mi ha detto che non voleva vedermi cos triste.
Lui gli ha detto che non voleva vederlo cos triste.
Mi disse: "Mio marito non mi trover a casa al ritorno."
Mi dissse che suo marito non l'avrebbe trovata a casa al ritorno.
Priloke i deiktike promene
U neupravnom govoru dolazi do promene nekih priloga:
upravni govorneupravni govor
oggiquel giorno
ieriil giorno precedente
domaniil giorno seguente, il giorno dopo
ora, adessoallora
frapi tardi, di l a
fa (or sono)prima
Deiktici su rei koje ukazuju na prostorni ili vremenski odnos govornika, odnosno sagovornika, prema radnji ili stanju. Deiktici koji se menjaju u neupravnom govoru su prilozi, pokazne zamenice i glagoli:
a) prilozi:
upravni govor qui, qua neupravni govor l, lCi ha detto: "Rimanete qui." Ci ha detto di rimanere l.
b) pokazne zamenice:
upravni govor questo neupravni govor quello Disse: "Questa non casa mia."
Disse che quella non era casa sua.
Upotreba prostornih deiktika moe, meutim, biti uslovljena vremenom u glavnoj reenici. Ako je re o prezentu, govorna situacija moe biti aktuelna i ne mora doi do promena:
Maria dice: "Questo attore non mi piace. "
Maria dice che questo attore non le piace.
c) glagoli:
upravni govor venire neupravni govor andare Mi disse: "Vieni qui!"
Mi disse di andare l.
Uslov da glagol venire pree u andare jeste da se rei ne navode iz ili sa istog mesta, to vredi i za srpski jezik.
Slaganje vremena
Ukoliko je u glavnoj reenici prolo vreme (sto ne mora uvek vaiti za passato prossimo), u reenicama neupravnog govora dolazi do sledeih promena:
a) Prezent neupravnog govora postaje imperfekt u upravnomistovremenost:
La madre le disse: "Devi far presto." (Majka joj je rekla: Mora da pouri.")
La madre le dissse che doveva far presto. (Majka joj je rekla da mora da pouri.)
Ovo slaganje nije prisutno u srpskom jeziku, gde glagoli ostaju isti i u neupravnoj strukturi.
b) Prola vremena postaju trapassato prossimo prethodnost:
Dichiar: "lo sono sempre stato il vostro migliore amico." (Izjavio je: ,,Ja sam uvek bio va najbolji prijatelj. ")
Dichiar che lui era sempre stato il loro migliore amico. (Izjavio je da je on uvek bio njihov najbolji prijatelj.)
Disse: "La mia vita riprese il ritmo normale." (Rekao je: ,,Moj ivot je ponovo krenuo uobiajenim ritmom.")
Disse che la sua vita aveva ripreso il ritmo normale. (Rekao je da je njegov ivot ponovo krenuo uobiajenim ritmom.)
c) Futur postaje kondicional proli posteriornost:
La sorella rispose: "Far quello che vuoi." (Sestra je odgovorila: Uiniu ono to eli.")
La sorella rispose che avrebbe fatto quello che lui voleva. (Sestra je odgovorila da e uiniti ono to on eli.)
d) Imperativ postaje imperfekt konjunktva ili struktura di + infinitiv (Kada je u glavnoj reenici sadanje vreme, indirektna zapovest izraava se u eksplicitnom obiiku prezentom konjunktiva: La ragazza implora: "Aiutami!" La ragazza implora che l'aiuti.)
La madre preg i figli: "Andate ad aiutare la nonna."
La madre preg i figli che andassero ad aiutare la nonna.
La madre preg i figli di andare ad aiutare la nonna.
(Majka je zamolila decu: Idite da pomognete babi.")
(Majka je zamolila decu da odu da pomognu babi.)
Veznici koji uvode neupravni govor
U sluajevima kada se upravni govor transformie u eksplicitnu objekatsku reenicu upotrebljava se veznik che:
Giovanni disse che aveva sbagliato. (Dovani je rekao da je pogreio.)
Ukoliko postoji identinost subjekata, moe se upotrebiti i infinitiv kojem prethodi predlog di:
Giovanni disse di aver sbagliato.
Ova struktura nije mogua ako je u direktnom govoru prisutan futur:
Giovanni disse:"Sbaglier". ovani je rekao: Pogreiu."
Giovanni disse che avrebbe sbagliato. (ovani je rekao da e pogreiti.)
Pri izricanju indirektne zapovesti uvek je mogue upotrebiti kao jedan od obrazaca strukturu di + infinitiv:
Gli disse di andarsene e di non farsi pi vedere. (Rekao mu je da ide i da se vie ne pomalja.)
Indirektno pitanje uvodi se veznikom se, ukoliko je re o tzv. totalnom pitanju, odnosno pitanju na koje sledi odgovor da ili ne, a u sluaju parcijalnih pitanja koristi se upitni prilog ili upitna zamenica. Veoma esto dolazi i do promene naina: umesto indikativa iz upravnog govora koristi se odgovarajue vreme konjunkiva:
Lamico mi domand: "Tu parti domani?"
Lamico mi domand se partivo il giorno seguente. / se partissi
(Prijatelj me je upitao: Da li sutra putuje?")
(Prijatelj me je upitao da li sutra putujem.)
Le chiesi: "Quando ti vedr?" (Pitao sam je: Kad u te videti?")
Le chiesi quando l'avrei vista. (Pitao sam je kada u je videti.)
Antonio si chieder: "Chi quel tipo?" (Antonio e se zapitati: Ko je taj tip?")
Antonio si chieder chi sia quel tipo. (Antonio e se zapitati koje taj tip.)
INFINITOInfinitiv izraava uoptenu ideju glagola, ne odreujui lice i vremeu strogom smislu. Kad kaemo amare, leggere, sentire time nismo precizirali ni vrioca radnje ni kategoriju vremena kojoj glagol pripada. Infinitiv proli gradi se od infinitiva pomonog glagola i participa prolog: essere andato, aver letto.
Infinitiv, kao i particip i gerundi], pripada tzv. bezlinim nainima (modi infiniti), koji se razlikuju od linih naina (modi finiti), u koje spadaju indikativ, konjunktiv, kondicional i imperfekt, upravo po odsustvu kategorije lica. Ovi oblici imaju dva vremena, prolo i sadanje, ali je odnos prema kategoriji vremena drukiji nego kod linih naina. Tako infinitiv sadanji ne znai da je re o obliku koji se upotrebljava za radnju u sadanjosti, jer se njime mogu izraziti i prolost i budunost:
Credo di sapere. (Verujem da znam.)
Credevo di sapere. (Verovao sam da znam.)
Creder di sapere. (Verovau da znam.),
to znai da bi osnovna definicija ovog oblika u pogledu izraavanja vremena bila izraavanje istovremenosti u odnosu na radnju glavne reenice. Infinitiv proli izraava radnju koja se dogodila pre radnje glavne reenice:
Affermo di aver detto la verit. (Tvrdim da sam rekao istinu.)
(Affermo di dire la verit. = Tvrdim da govorim istinu.)
Dopo aver finito il lavoro, andr al cinema. (Poto zavrim posao, otii u u bioskop.)
Pomenuemo neke od najvanijih upotreba infinitiva:
1. negativni imperativ drugog lica jednine:
Non essere stupido. Non credergli. (Ne budi glup. Ne veruj mu.)
Bez negacije moe zameniti imperativ kao naredba, uputstvo, ili podsticaj bezlinog karaktera (imperativo iussivo), sto je poznato i u srpskom jeziku:
Rallentare. (Usporiti). Cuocere a vapore. (Kuvati na pari.) Vincere! (Pobedit!)
2. s modalnim glagolima: dovere, potere, volere, sapere:
Si deve fare. (Mora da se uradi.)
Voglio sentire tutta la verit. (elim da ujem pravu istinu.)
3. s glagolom stare u perifrastinom obliku koji oznaava radnju koja e se neminovno dogoditi:
Sto per partire. (Upravo se spremam da krenem.)
4. u implicitnim reenicama kao zamena za line glagolske oblike, odnosno eksplicitne oblike, najee uz uslov da je subjekt identian u obe reenice:
objekatske reenice (proposizioni oggettive):
Promise di scrivere. (Obeao je da e pisati.)
Attese di essere ricevuto. (Saekao je da bude primljen / da ga prime.)
Pri izraavanju elje i naredbe, istovetnost subjekata nije uslov za upotrebu infnitiva:
Ti auguro di riuscire. (elim ti da uspe)
Ti proibisco di mentire. (Zabranjujem ti da lae.)
Identinost subjekata nije neophodna ni u konstrukciji akuzativ s infnitvom, nasledenoj iz latinskog, koja se moe koristiti uz glagole fizike percepcije: vedere, guardare, ascoltare, sentire:
Vedevo i soldati partire. (Video sam vojnike kako odlaze.)
Upotreba pojedinih predloga uz infinitiv zavisi od vrste reenice, to jest, od toga da li je re o: vremenskoj (proposizione temporale), uzronoj (causale), namernoj (finale), posledinoj (consecutiva), nainskoj (modale), iskljunoj (eccettuattiva) reenici:
Nello scrivergli mi accorsi che c'erano troppe cosa da riferire. (Dok sam mu pisala, primetila sam da je previe stvari o kojima treba izvestiti.)
Per non leggere le istruzioni, spesso non so mettere in funzione gli elettrodomestici. (Poto ne itam uputstva, esto ne znam da ukljuim kune aparate.)
Spesso viaggiamo per imparare. (esto putujemo da bismo neto nauili.)
cos ingenuo da sembrare stupido. (Toliko je naivan da izgleda kao glupak.)
Disse tutto questo senza tremare. (To je sve rekao a da nije zadrhtao.)
Farei tutto per lui tranne mentire. (Sve bih za njega uinio/la osim da slaem.)
U svim ovim sluajevima mogue je upotrebiti i eksplicitnu reenicu, ali se konstrukcije s infnitivom mogu smatrati jednostavnijim i stilski elegantnijim. To posebno moraju imati na umu govornici srpskog, budui da ove strukture ne postoje u naem jeziku, pa se studenti na njih neto tee privikavaju.
5. s glagolom fare u tzv. kauzativnoj (uzronoj) konstrukciji, koja takoe zadaje probleme u prevoenju:
Ha fatto divertire i bambini. (Zabavio je decu.)
Mi ha fatto capire di non contare su di lui. (Dao mi je na znanje da na njega ne raunam.)
Non farmi ridere. (Nemoj me zasmejavati / terati na smeh).
Mi ha fatto aspettare tutto il pomeriggio. (Pustio je da ga ekam itavo popodne/ Pustila je da je ekam.)
Mi ha fatto sapere che non sarebbe venuto. (Obavestio me je da nee doi.) L'ha fatto parlare. (Povukao ga je za jezik.) 6. poimenieni infinitiv
arrivato il momento di partire. (=della partenza). (Doao je trenutak polaska.)
Fui svegliata dallabbaiare dei cani. (Probudio me je lave pasa.)
Tra il dire e il fare c' di mezzo il mare. (Jedno je rei, a drugo uiniti.)
U najveem broju sluajeva, kao sto smo videli, italijanski poimenieni infinitiv prevodimo glagolskom imenicom.
Kada se infinitiv nade ispred drugog infinitiva, on gubi krajnji samoglasnik: voler dire, poter fare,
a to se deava i s infinitivom glagola avere pred participom prolim: aver fatto.
PARTICIPIOParticip takode ima dva vremena, sadanje i prolo.
Particip sadanji je u velikoj meri izgubio glagolsku vrednost, pa otuda u italijanskom itav niz imenica-participa tipa: l'amante, l'insegnante, il comandante, il tenente, il docente, il mittente, il conducente, il cantante, a takode i participa-prideva:
Abbiamo assistito a uno spettacolo divertente/importante/interessante.
Particip sadanji se gradi od infinitivne osnove kojoj se dodaju sufiksi: -ante, za prvu konjugaciju (cantare - cantante), i-ente, za drugu i treu (assistere - assistente, convivere - convivente).
Ipak, particip je zadrao i svoju glagolsku vrednost, koja se prevodi relativnom reenicom:
Udimmo una voce invocante aiuto. (uli smo glas koji je zazivao pomo.) Iz latinskog je preuzet apsolutni particip sadanji sa sopstvenim subjektom:
Vivente il padre (= mentre viveva il padre), si stava bene in casa nostra. (Dok je otac bio iv, lepo se ivelo u naoj kui.)
Particip proli, medutim, ima mnogo iru upotrebu. Pored upotrebe u sloenim vremenima i pasivu, moe se takoe sresti kao pridev i imenica:
Questi sono i candidati eletti. (Ovo su izabrani kandidati.)
I vinti hanno sempre torto. (Pobedeni nisu nikada u pravu.)
Particip proli takoe uvodi implicitne reenice. Najeeje re o vremenskim, uzronim i relativnim reenicama (proposizioni temporali, causali e relative), ali je vano istai vanu razliku:
particip prelaznih glagola ima uvek vrednost pasiva:
Lodato da tutti, si convinse di essere un genio. uzrona reenica
(Poto su ga svi hvalili /bukvalno: Poto je bio hvaljen od svih, stekao je uverenje da je genije.),
dok kod neprelaznih izraava radnju u aktivu:
Tornato a casa, le telefon subito. (Poto se vratio kui, odmah joj je telefonirao.) vremenska reenica
Non ha subito riconosciuto la ragazza sedutagli di fronte. relativna reenica (Nije odmah prepoznao devojku koja je sedela preko puta njega.)
Kao to se iz prethodnog primera vidi, particip proli, kao i infinitiv, a videemo i gerundij, spaja se s nenaglaenom zamenicom.
I particip proli ima svoju apsolutnu vremensku konstrukciju s posebnim subjektom kod neprelaznih i prelaznih glagola (gde je objekat subjekat pasivne konstrukcije):
Arrivati gli amici, apr subito lo spumante. (im su prijatelji stigli, otvorio je ampanjac.)
Lasciato l'appartamento, pass da Paolo. (Poto je napustio stan, svratio je do Paola.)
GERUNDIOGerundij sadanji oznaava radnju koja se vri istovremeno s radnjom glavne reenice, pa se stoga moe odnositi na sadanjost, prolost ili budunost. Gradi se tako sto se infinitivnoj osnovi dodaju sufiksi -ando, za prvu, i -endo za II i III konjugaciju: parl-ando, prend-endo, ven-endo. Ovaj oblik odgovara naem glagolskom prilogu sadanjem (govorei, udmajui, dolazei), mada se ne mora obavezno njime prevoditi:
Scrivendo, penso a te. (Dok piem, mislim na tebe.)
Scrivendo, pensavo a te. (Dok sam pisao, mislio sam na tebe.)
Domani, scrivendo, penser a te. (Sutra, dok budem pisao, misliu na tebe.)
Gerundij moe imati razliita znaenja, od kojih je najee vremensko, kao u prethodnom primeru, i nainsko. Nainska vrednost se prevodi najee naim glagolskim prilogom sadanjim:
Si divertiva guardando le vecchie fotografie. (Zabavljao se gledajui stare fotografije.)
Gerundij moe imati i bezlinu vrednost: Sbagliando si impara. (Uimo/ ui se kroz greke.)
Sloeni gerundij, koji se gradi od gerundija pomonog glagola i participa prolog, upotrebljava se najee u vremenskim reenicama da oznai radnju koja se desila pre radnje glavne reenice:
Avendo consultato un avvocato, decisi di farle causa. (Poto sam se posavetovao s advokatom, reio sam da podnesem tubu protiv nje.)
Sloeni gerundij upotrebljava se i u uzronoj reenici (proposizione causale):
Avendo mantenuto la promessa, sar lodato. (Bie