If you can't read please download the document
Upload
milica-mizza-petrovic
View
475
Download
24
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Izvodi Iz Gramatike Italijanskog Jezika
PROGRAM:
I nedjeljaItalijanska abeceda, grafiki znaci, izgovor. Glasovi italijanskog jezika: glasovi // i /k/,
glasovi // i /g/, glas //, glas /lj/, glas /nj/.Line zamenice u slubi subjekta.Prezent indikativa glagola essere i avere.
Upitne zamenice chi?, che?, quanto? i upitni prilog dove?
II nedjelja
Uvodna lekcijaImenice mukog roda. Imenice enskog rodaRod i broj imenica. Imenice I, II i III vrste.
Opisni pridevi I, II i III vrste.
Odreeni lan. Upotreba odreenog lanaGlavni brojevi od 1 do 30.Prezent glagola chiamarsi
III nedjeljaNepromenljive imenice i pridevi. Izuzeci u rodu i broju imenica (Imenice na co i go, imenice sa zavretkom io, imenice na cia i gia ).
Prezent indikativa pravilnih glagola.
Neodreeni lan.
IV nedjeljaI lekcijaPrezent indikativa nepravilnih glagola (andare i venire).
Formalno obraanje.
Upitni prilog come?
V nedjeljaPrezent indikativa nepravilnih glagola (dare, stare, uscire, bere, dire, fare, sedere, rimanere, spegnere, glagoli na care i gare).
Modalni glagoli potere, volere, dovere, sapere.
Glavni brojevi do 100.
VI nedjeljaII lekcijaRedni brojevi.Predlozi di, a, da, in, con, su, per, tra, fra. Priloki izrazi za vreme.Dani u nedelji, sedmice, meseci.
VII nedjeljaPredlozi spojeni s lanom.Mnoina neodreenog lana.
Prezent indikativa nepravilnih glagola (salire, tenere, scegliere, porre, tradurre, trarre).
VIII nedjeljaIII lekcijaProstorne relacije (da...a, prima di, dopo, tra, attraverso).
Brojevi 1.000, 1.000.000 i 1.000.000.000.Reca ci u adverbijalnoj funkciji.
Izrazi c i ci sono.
IX nedjeljaPravilni particip proli. Sloeni perfekat.Selektovanje pomonog glagola. Posebni sluajevi.Sloeni perfekat modalnih glagola i selektovanje pomonog glagola.
X nedjeljaIV lekcijaNepravilni particip proli.
Reca ci u pronominalnoj funkciji.
Vreme i datum.
Poloaj priloga za vreme (sempre, gi, appena, mai, ancora, pi) uz sloeni perfekat.
XI nedjeljaPravilni futur I.Futur I glagola essere, avere, stare, dare, fare.
Futur I i njegove funkcije.
XII nedjeljaV lekcijaFutur I sa sinkopom (dovere, potere, sapere, andare, vedere, vivere)
Futur I sa sinkopom i asimilacijom (volere, rimanere, bere, venire, tradurre, tenere).
Futur II i njegove funkcije.
Italijanska abeceda ima 21 slovo; ona su prikazana u narednoj tabeli, zajedno s izgovorom:
slovoizgovorslovoizgovor
Aa/a/Nenne/enne/
Bbi/bi/Oo/o/
Cci/i/Ppi/pi/
Ddi/di/Qqu/ku/
Ee/e/Rerre/erre/
Feffe/effe/Sesse/esse/
Ggi/i/Tti/ti/
H
acca/akka/Uu/u/
Ii/i/Vvu/vu/
Lelle/elle/Zzeta/dzeta/
Memme/emme/
Pojaan izgovor udvojenih suglasnika prikazan je crticom. Njihova artikulacija je neto dua u odnosu na neudvojene suglasnike.
U stranim reima upotrebljavaju se sledea slova:
slovoizgovor
Ji lunga/i lunga/
Kcappa/kappa/
Wdoppia vu/doppja vu/
Xics/iks/
Ypsilon
i greca/psilon/
/i greka/
Glasovi italijanskog jezika
glasslovoprimerglasslovoprimer
aapanennnove
bbbarcanjgnbagno
c+e/i
ci+a/o/ucestociaoooposto
kc+a/o/u
ch+e/i
qu+a/e/i/ocasa
chi?
quadropppoco
dddoporrritmo
eeecco!sssale
fffinezsrosa
gg+a/o/u
gh+e/igattoghirosc+e/i
sci+a/o/uscena
sciarpa
g+e/i
gi+a/o/ugestogiallotttono
iifilauuumido
jiieriwuquesto
lllattevvvita
ljgl+i
gli+a/e/o/ufigli
figliaczpazzo
mmmare(dz)zmezzo
Glasovi i k
Glas prikazuje se kombinacijom c + i ili e; na taj nain dobijaju se slogovi i i e. Slogovi a, o i u dobijaju se kombinacijom c + i + a, o ili u:glasprimerizgovorznaenje
cena/ena/veera
circo/irko/cirkus
ciao/ao/ao
calcio/kalo/fudbal
ciuco/uko/magare
Glas k prikazuje se kombinacijom c + a, o ili u; na taj nain dobijaju se slogovi ka, ko i ku. Slogovi ke i ki dobijaju se kombinacijom c + h + e ili i:
glasprimerizgovorznaenje
kcaro/karo/drag
cosa/koza/stvar
culto/kult/kult
che/ke/ta
chi/ki/ko
Glasovi i gGlas dobija se kombinacijom g + e ili i; na taj nain dobijaju se slogovi e i i. Slogovi a, o i u dobijaju se kombinacijom g + i + a, o ili u:glasprimerizgovorznaenje
genio/enio/genije
gita/ita/izlet
gi/a/ve
giorno/orno/dan
giusto/usto/pravedan
Glas g dobija se kombinacijom g + a, o, u; na taj nain dobijaju se slogovi ga, go i gu. Slogovi ge i gi dobijaju se kombinacijom g + h + e ili i:
glasprimerizgovorznaenje
ggara/gara/takmienje
lago/lago/jezero
gufo/gufo/sova
ghetto/getto/geto
ghiro/giro/puh
Glas
Glas dobija se ovim kombinacijama slova s + c:glasprimerizgovorznaenje
scena/ena/scena
sci/i/skija
lasciare/laare/ostaviti
scipero/pero/trajk
sciupare/upare/upropastiti
Glas ljGlas lj dobija se kombinacijom slova g, l + i:glasprimerizgovorznaenje
ljfiglie/filjlje/kerke
figli/filjlji/sinovi
figlia/filjlja/ker
figlio/filjljo/sin
pagliuzza/paljljucca/slamka
Ipak, grupa gli u nekim reima izgovara se /gli/:
anglicano = anglikanski negligente = nemaran
Glas nj
Glas nj dobija se kombinacijom slova g + n:glasprimerizgovorznaenje
njagnello/anjel-lo/jagnje
ogni/nji/svaki
lavagna/lavanja/kolska tabla
Line zamenice u funkciji subjekta po pravilu stoje ispred glagola:jedninamnoina
muki rodenski rodmuki rodenski rod
1. liceionoi
2. licetuvoi
3. licelui
egli
essolei
essa ellaloro
essiloro
esse
Upitne zamenice chi?, che?, quanto?, dove?Chi? Ko? Upotrebljava se samo za ljudska bia
Di chi ? ije je?
A chi porti il libro? Kome nosi knjigu?
Con chi vai a teatro? S kim ide u pozorite?
Da chi vai? Kod koga ide?
Su chi conti? Na koga rauna?
Che? ta? Upotrebljava se samo za predmete i pojmove
Che vuoi? ta hoe?
Di che parli? O emu govori?
Quanto? Koliko?
Da quanto sei qui? Od kada si ovde?
Dove? Gde?
Di dove sei? Odakle si?
Da dove arrivi? Odakle si doputovao?
Imenice mukog rodapregled nastavaka imenica mukog roda
nastavcijedninamnoina
O Iragazzoragazzi
E Imontemonti
Imenice na co i go
Ove imenice imaju mnoinu:
na chi, odnosno ghi, ako je akcent na pretposlednjem slogu:
cuoco mago cuochi
maghikuvar
arobnjak
Izuzeci od ovog pravila su imenice:
amco
nemco
greco porco amcinemci
greciporciprijateljneprijateljGrk/grki
svinja
na ci, odnosno gi ako je akcent na treem slogu od kraja:mdico sndaco mdici
sndacilekar
gradonaelnik
Izuzetaka ima mnogo; navodimo samo neke:
crico
dilogo
bbligo crichi
diloghi
bblighiteret
dijalog
obaveza itd.
Imenice sa zavretkom ioImenice na io s naglaskom na glasu i zavretka grade mnoinu na sledei nain:
frusco pendo zo fruscipendiziutanje
kosina
stric/ujak/tea
Udvojeno i izgovara se produeno.
Imenice na io s naglaskom na osnovi rei grade mnoinu na sledei nain:
trio cmbio corridio tricmbicorridiatrijum
promena
hodnik
Imenice enskog roda
pregled nastavaka imenica enskog roda
nastavcijedninamnoina
A Estoriastorie
E Imortemorti
IzuzeciImenice enskog roda na ea grade mnoinu na sledei nain:ida ide ideja
lnea lneelinija
Imenice na cia i gia
Mnoina ovih imenica gradi se na tri naina, zavisno od toga da li:
zavretku cia ili gia prethodi samoglasnik:
camcia
ciligia
valgiacamcie
ciligie
valgiekoulja
trenja
kofer
zavretku cia ili gia prethodi suglasnik:
caccia
mancia
piggiacacce
mance
pioggelov
napojnica
kia
se akcent nalazi na glasu i samog zavretka:
farmaca
buga
magafarmacebugemageapoteka
la
magija
Nepromenljive imenice su: jednoslone imenice:
gru ()re (m)t (m) gru re tdral; kran
kralj
aj, itd.
imenice naglaene na poslednjem slogu:
citt ()tiv ()virt () citt tiv
virtgrad
televizor
vrlina, itd.
pozajmljenice:
bar (m)computer (m)mouse (m) bar computer mousebar
kompjuter
kompjuterski mi
imenice dobijene skraivanjem sloenica:auto ()foto ()metro ()moto () auto foto
metro
motoautomobil
fotografija
metro
motocikl
imenice koje se u jednini zavravaju na i:dignosi ()sntesi ()brndisi (m) dignosi sntesi brndisidijagnoza
sinteza
zdravica
imenice koje se u jednini zavravaju na ie:barbrie ()srie ()spcie () barbrie
srie
spcievarvarstvo
serija
vrsta (izg. /spee/)
Izuzeci su moglie () mogli (= ena, supruga) i superfcie () superfci (= povrina). neke imenice mukog roda koje se u jednini zavravaju na a:biassia bia ssiadelat
dvojnik
Postoje imenice mukog roda koje se u jednini zavravaju na a : imenice grkog porekla na ma i ta:clima
dramma
poeta
problema
tema climi drammi poeti
problemi
temiklima
drama
pesnikproblem
tema
druge imenice koje se zavravaju na a (one nemaju nastavke za mnoinu):boia
crocevadelta
gorilla
nulla
sosia boia
croceva delta
gorilla nulla
i sosiadelat
raskrsnica
delta
gorila
nitavilo
dvojnik
Postoje imenice enskog roda na o:
foto
lampo
monoposto
moto
radio foto
lampo
monoposto
moto
radiofotografija
rajsferlus
jednosed
motocikl
radioaparati
Imenica mano (, ruka) ima mnoinu mani ().Neke imenice su gramatiki enskog roda, ali se tradicionalno odnose na mukarce:gurdia
guda
rcluta
sentinella
spia gurdie
gude
rclute
sentinelle
spieuvar
vodi
regrut
straar
uhoda
Pridevi prve vrste
Ovi pridevi imaju nastavke za oba roda i broja:
muki rod
jedninamnoina
ragazzo altovisok momakragazzi altivisoki momci
monte altovisoka planinamonti altivisoke planine
enski rod
jedninamnoina
ragazza altavisoka devojkaragazze altevisoke devojke
torre altavisoka kulatorri altevisoke
kule
Mnoina prideva na co i goPridevi na co grade oblike mnoine mukog roda isto kao i imenice sa zavretkom co: ukoliko je akcent na pretposlednjem slogu, zavretak prideva je chi:antco
bianco antchi
bianchidrevni
beo
Pridevi amico (= prijateljski), nemico (= neprija-teljski), greco (= grki) grade mnoinu na ci. ukoliko je naglasak prideva na treem slogu od kraja, zavretak prideva je ci:arcico
cvico arcici
cviciarhaian
graanski
Pridev crico (= natovaren) i jo nekolicina drugih prideva naglaenih na treem slogu od kraja grade mnoinu na chi.
Mnoina prideva na io
Ako akcent nije na glasu i zavretka, oblik mukog roda gradi se na sledei nain:
astmio
serio astmi seritrezveni
ozbiljni
Ako je akcent na glasu i zavretka io, oblik mukog roda prideva gradi se na sledei nain:natonatiirodni
popiipoboni
roriizli
Dva slova i izgovaraju se kao produeni glas i.
Oblik mnoine enskog roda ovih prideva je pravilan i ima zavretak ie.Pridevi druge vrste
Pridevi druge vrste menjaju se samo u broju.
muki rod
jedninamnoina
ragazzo fortesnaan momakragazzi fortisnani momci
signore fortesnaan gospodinsignori fortisnana gospoda
enski rod
jedninamnoina
ragazza fortesnana devojkaragazze fortisnane devojke
voce
fortesnaan glasvoci
fortisnani glasovi
Nepromenljivih prideva je relativno malo; mogu se navesti:
pari, dspari, mpari (paran, neparan, neravnopravan)
rosa, viola, lilla, blu (roze, ljubiasto, lila, plavo)
Slaganje imenice i prideva
U sledeoj tabeli dat je pregled slaganja imenice mukog roda i prideva:
pridev
1. vrstepridev
2. vrstenepromenljiv pridev
il libro nuovoil cane nuovoil tema nuovoil libro interessanteil cane interessanteil tema interessanteil libro dappocoil cane dappocoil tema dappoco
i libri nuovii cani nuovii temi nuovii libri interessantii cani interessantii temi interessantii libri dappocoi cani dappocoi temi dappoco
U sledeoj tabeli dat je pregled slaganja imenice enskog roda i prideva:pridev 1. vrstepridev 2. vrstenepromenljiv pridev
la borsa nuovala chiave nuovala foto nuovala nuova anlisila borsa grandela chiave grandela foto grandela grande anlisila borsa rosala chiave blula foto parilanlisi dappoco
le borse nuovele chiavi nuovele foto nuovele nuove anlisile borse grandile chiavi grandile foto grandile grandi anlisile borse rosale chiavi blule foto parile anlisi dappoco
Odreeni lan ima sledee oblike :
muki rodenski rod
jedninamnoinajednina
ilila (l)le
lo (l)gli
Upotreba lana lo/gli:re poinjejedninamnoina
slovom s + suglasniklo sport = sportgli sport
slovom zlo zero = nulagli zeri
slovom xlo xenfobo = ksenofobgli xenfobi
grupom ps/pnlo psiclogo = psihologgli psiclogi
vokalomlamco = prijateljlumo = ovekgli amci
gli umini
glasom lo scipero = trajkgli sciperi
glasom njlo gnomo = patuljakgli gnomi
glasom jlo Inio = Jonsko more
lo yoghurt = jogurt
gli yoghurt
Upotreba clanaIspred vlastitih imena lan se ne upotrebljava:
Paolo non venuto = Paolo nije doaoFrancesca qui = Franeska je ovde Ukoliko uz vlastito ime stoji atribut, lan treba upotrebiti:
Il nostro Paolo qui = Na Paolo je ovdeUz prezimena mukaraca lan se ne upotrebljava:Rossi milanese = Rosi je iz Milana Ukoliko uz prezime mukarca stoji atribut ili kakva dopuna, lan treba upotrebiti:Il nostro bravo Rossi = Na vredni Rosi
Non pi il Bianchi di una volta = To nije vie nekadanji Bjanki Kada prezime oznaava porodicu, odreeni lan se upotrebljava u obliku za mnoinu:I Rossi sono in vacanza = Rosijevi su na odmoru
Le Rossi sono in vacanza = Rosijeve su na odmoruUz prezimena ena lan se uvek upotrebljava:La Rossi brava = Gospoa Rosi je sposobna
lan se ne upotrebljava uz ime i prezime osobe:Ecco Marta Rossi = Evo Marte Rosi
Chiama Marco Sarti = Pozovi Marka SartijaIspred prezimena poznatih knjievnika i umetnika koji su iveli do 19. veka, lan se uglavnom upotrebljava:il Leopardi, lAriosto, il Petrarca, il Canova itd. Uz prezimena poznatih linosti 20. veka lan se uglavnom ne upotrebljava (sem ako uz prezime stoji atribut):Mussolini, Churchill, Roosvelt
Il geniale Einstein = Genijalni AjntajnIspred naziva gradova lan se ne upotrebljava:Venezia bella = Venecija je lepa Ukoliko uz ime grada stoji atribut, lan treba upotrebiti:la Bari di un tempo = nekadanji BariNeki gradovi uvek imaju lan:L quila, La Spezia (u Italiji)
LAvana = Havana, L ia = Hag
Il Ciro = Kairo
Ispred naziva planina, reka, jezera i uz druge geografske pojmove lan se upotrebljava:il Monte Bianco = Monblan
le Alpi = Alpi
il Tvere = Tibar
il Garda = jezero Garda
Ispred naziva velikih ostrva i arhipelaga treba da stoji lan:
la Siciliala Sardegna
il Madagascrle Hawaiile Canrie = Kanarska ostrvaIspred naziva malih ostrva ne stoji lan:Ponza, Capri, schia = italijanska ostrva
Cipro = Kipar
Creta = KritUz nazive kontinenata, drava, regija lan se obavezno upotrebljava:
lEuropa
lItalia
la Germania = Nemaka
la Serbia
Pripadnici ivotinjskih ili biljnih vrsta zahtevaju lan:
Il cane fedele = Pas je odanIl pino un albero alto = Bor je visoko drvo
Vreme, datum i godina zahtevaju lan:
luna = Sada je jedanLa fiera dal 25 al 30 = Sajam je od 25. do 30. nato nel 1999 = Roen je 1999. godine
Uz nazive dana u nedelji lan se upotrebljava, ali samo ukoliko se oni odnose na redovne pojave:
Il sbato non lavoro = Subotom ne radimUkoliko se naziv dana u sedmici ne odnosi na redovne pojave, lan ne treba upotrebiti:
Sbato vado in piscina = U subotu idem na bazen
Izostavljanje odreenog lana
Odreeni lan se ne sme upotrebljavati u sledeim sluajevima:
kada se navodi adresa, uz imenice via, piazza, viale, largo, corso itd.:
Abito in via Cavour = Stanujem u Ulici KavurSono in piazza Zama = Nalazim se na Trgu Cama uz nazive nekih drava:
Dov Israele? = Gde je Izrael?Cipro unsola = Kipar je ostrvoVado a Cuba = Idem na Kubu uz predlog in i nazive drava i kontinenata:Vado in Polnia = Idem u Poljsku
Ako je naziv drave odreen atributom, upotreba lana je obavezna:
Vado nella mia Polnia = Idem u moju Poljsku
Ako je naziv drave ili kontinenta u mnoini, lan je takoe obavezan:
Negli Stati Uniti = U SAD
Negli Emirati rabi = U Arapskim Emiratima
posle glagola ssere, uz imenicu koja oznaava neku profesiju u najirem smislu:
professore di storia = On je profesor istorije
Loro sono impiegati = Oni su slubenici
Anna studentessa = Ana je studentkinja
u mnogim izrazima sastavljenim od glagola i imenice:
prndere parte = uestvovatidare fastdio = smetati
porre fine = prekinuti posle izraza za koliinu treba upotrebiti predlog di bez lana:Un litro dacqua = Litar vode
Due metri di stoffa = Dva metra tofa
Tre anni di lavoro = Tri godine rada
posle negacije i posle predloga senza:Non ho problemi = Nemam problemaNon ho tempo = Nemam vremenaSono senza benzina = Nemam benzina
u natpisima i u naslovima knjiga:
Federazione Italiana Giuoco Calcio = Fudbalski savez ItalijeI Promessi Sposi = Verenici
La pelle = Koa
lan se esto ne upotrebljava u poslovicama:
Uomo avvisato mezzo salvato = Upozoren spasenCan che abbaia non morde = Pas koji laje ne ujeda
uz glagol parlare, scrvere i studiare:Lui non parla italiano = On ne govori italijanski
Scrive in francese = Pie na francuskom
Studia tedesco = Studira nemaki
Ako se naziv jezika ne shvata kao nain izraavanja ve kao objekat, lan treba upotrebiti:
Studio linglese = Uim engleski
Lei parla il tedesco = Ona govori nemaki
uz neodreene prideve i zamenice lan se ne upotrebljava:Ha molti libri = Ima mnogo knjiga
Ci sono tanti giornalisti = Ima mnogo novinara
Ho parecchi CD = Imam mnogo cedeova
uz pokazne prideve/zamenice questo i quello:Questo libro mi piace = Ova knjiga mi se dopada
Lo prese da quel cassetto = Uzeo ga je iz one fioke
uz upitnu zamenicu quale?:Dimmi quale vuoi = Kai mi koji eli
Quale libro lggere? = Koju knjigu da itam?
Prezent glagola chiamarsi (zvati se)Io mi chiamoNoi ci chiamiamo
Tu ti chiamiVoi vi chiamate
Lui/lei si chiamaLoro si chiamanoPrezent glagola SALIRE (popeti se, penjati se)
Salgo
Saliamo
Sali
Salite
Sale
Salgono
Io salgo al terzo piano Ja se penjem na trei sprat
Sali da Giovanna? Da li se penje/ide gore kod ovane?
Io scendo qui Ja silazim ovde
Glagoli scendere i salire suprotnog su znaenja. Salire i scendere koriste se i prilikom ulaska u vozilo i izlaska iz vozila:
Voglio scendere qui elim da siem/izaem ovde.
Saliamo in macchina! Uimo u auto.
Prezent glagola TENERE (drati)
Tengo
Teniamo
Tieni
Tenete
Tiene
Tengono
Tengo in mano una borsa U ruci drim torbu.
Che cosa tiene in tasca? ta dri u depu?
Che cosa teniamo in testa? ta imamo u glavi?
Izraz: Tenere A + qualcosa (biti stalo do neega)
Tengo a mostrare agli studenti questa regola Stalo mi je da pokaem studentima ovo pravilo
Prezent glagola SCEGLIERE (birati, odabrati)
Scelgo
Scegliamo
Scegli
Scegliete
Sceglie
Scelgono
Quale maglietta scegli? Koju majicu bira/e izabrati?
Non so scegliere. Ne umem da izaberem.
Io scelgo per lui. Ja biram za/umesto njega.
Izvedena imenica: SCELTA (izbor)
Abbiamo una bella scelta di jeans. Imamo lep izbor farmerki.
Non ho scelta. Nemam izbora.
Glagoli TRARRE (vui, izvui), PORRE (staviti, stavljati) i glagoli izvedeni od osnove -DURRE
Prezent glagola TRARRE (postoji puno izvedenih glagola putem prefiksa)Traggo
Traiamo
Trai
Traete
Trai
Traggono
Io traggo le conclusioni. Ja izvlaim zakljuke.
Dobbiamo trarre in salvo i minatori. Treba da spasemo (izvuemo na bezbedno) rudare.
Estrarre (izvui, izvlaiti)
Estraiamo oro dal ruscello. Vadimo zlato iz potoka.
Contrarre (griti se, zgriti se)
Il muscolo si contrae dolorosamente. Mii se bolno gri.
Prezent glagola PORRE (staviti, postavljati; postoji puno izvedenih glagola putem prefiksa)
PongoPoniamo
PoniPonete
PonePongono
Pongo una domanda al professore. Postavljam pitanje profesoru.
Comporre
Loro compongono musica. Oni komponuju muziku.
Proporre
Che cosa proponi di fare? ta predlae da radimo/da se radi?
Propongo di fare cos. Predlaem da uradimo/da se uradi ovako.
Glagoli izvedeni od osnove -durre
Prezent glagola Tradurre
TraducoTraduciamo
Traduci
Traducete
TraduceTraducono
Traduttore, traduttrice, traduzione (f.) Prevodilac, prevoditeljka, prevod
Questa traduzione difficile! Ovaj prevod je teak!
NUMERI (brojevi)
CARDINALI (glavni br.)ORDINALI (redni br.)
Un, uno/aPrimo
DueSecondo
TreTerzo
QuattroQuarto
CinqueQuinto
SeiSesto
SetteSettimo
OttoOttavo (ne: ottimo)
Nove Nono
DieciDecimo
UndiciUndicesimo/a
DodiciDodicesimo
TrediciOd 11 nadalje svi redni brojevi grade se dodavanjem nastavka
esimo na glavni broj.
Quattordici
Quindici
Sedici
Diciassette
Diciotto
Diciannove
Venti Ventesimo
VentunoVentunesimo (!)
VentitrVentitreesimo (!)
VentottoVentottesimo (!) Nepravilnosti oznaene (!) ponavljaju se u svim deseticama.
Trenta
Quaranta
Cinquanta
Sessanta
Settanta
Ottanta
Novanta
CentoCentesimo
Cent(o)unoCentunesimo
Mille milaMillesimo
Duemila
Tremila
Quattromila
Centomila
Duecentomila
Centoquarantacinquemila euro
145mila
Milione
Miliardo
LItalia ha 58 milioni di abitanti. Italija ima 58 miliona stanovnika.
Non ho un milione di euro. Nemam milion evra.
Ho un milioneduecentomila euro. Imam milion i dvesto hiljada evra.
LEuropa ha un miliardo di abitanti. Evropa ima milijardu stanovnika.
La Cina ha un miliardo (e) trecento milioni di abitanti. Kina ima milijardu i tristo miliona stanovnika.
Un millesimo di secondo. Hiljaditi deo sekunde.
I giorni della settimana (dani u sedmici)
Nazivi dana u sedmici mukog su roda; izuzetak je domenica. Nazivi dana piu se malim poetnim slovom (vidi primere). Treba obratiti posebnu panju na upotrebu lana uz nazive dana (vidi primere):
LunedPonedeljak
MartedUtorak
MercoledSreda
Giovedetvrtak
VenerdPetak
SabatoSubota
DomenicaNedelja
Uporedi:
Vedo Marco domenica. Videu Marka u nedelju (ove, prve naredne nedelje).
Vedo Marco la domenica. Viam Marka nedeljom (svake nedelje, redovno).
Gornji primer moe da glasi i:
Vedo Marco tutte le domeniche. Viam Marka svake nedelje.
Vedo Marco ogni domenica. Viam Marka svake nedelje.
Jo primera:
Venerd festa. U petak (sledeeg petka) je praznik.
Mercoled il suo compleanno. U sredu je njen roendan.
Il marted vado a inglese. Utorkom idem na kurs engleskog.
Il sabato non lavoro. Subotom ne radim.
I mesi dellanno (nazivi meseca)
Imena meseca piu se malim poetnim slovom (vidi primere):
GennaioJanuar
FebbraioFebruar
MarzoMart
AprileApril
Maggio
GiugnoJun
LuglioJul
AgostoAvgust
SettembreSeptembar
OttobreOktobar
NovembreNovembar
DicembreDecembar
Datum
Datum se iskazuje na sledei nain (lan + glavni broj + mesec + godina):
Sono nata il 5 dicembre (del) 1991 Roena sam 5. decembra 1991.
Oggi il 14 novembre (del) 2010. Danas je 14. novembar 2010. godine.
Izuzetak je prvi dan u mesecu: on se iskazuje rednim brojem:
Il 1o maggio la festa del lavoro. Prvi maj je praznik rada.
Il 1o agosto andiamo in ferie. Prvog avgusta idemo na odmor.
Avverbiali di tempo (priloki izrazi za vreme)
DAA (od do)
Questa settimana non lavoro da luned a gioved. Ove sedmice ne radim od ponedeljka do etvrtka.
Non sono a Podgorica da marzo a maggio. Nisam u Podgorici od marta do maja.
La Seconda Guerra Mondiale durata dal 1939 al 1945 Drugi svetski rat trajao je od 1939. do 1945. godine.
Saremo a Niki dal 5 al 15 giugno. Biemo u Nikiu od 5. do 15. juna.
TRAE (izmeui)
Arrivo tra sabato e luned. Dolazim izmeu subote i ponedeljka.
Tra settembre e novembre non ci sono turisti. Izmeu septembra i novembra nema turista.
Tra il 1990 e il 2010 sono successi molti cambiamenti. Izmeu 1990. i 2010. godine odigrale su se mnoge promene.
PRIMA DI
Arrivo prima di venerd. Dolazim pre petka.
Lesame non prima di maggio. Ispit nije pre maja.
Prima del 2010 - Pre 2010. godine.
DOPO
Arrivo dopo venerd. Dolazim posle petka.
Lesame dopo marzo. Ispit je posle marta.
Dopo il 2000. Posle 2000. godine.
ENTRO
Finisco entro mercoled. Zavriu do srede.
Entro il 2018 saremo nellUE. Do 2018. biemo u EU.
Finisco la traduzione entro/per sabato. Zavriu prevod do subote/za subotu.
FINO A
Lavoro fino a venerd. Radim do petka.
Studio fino a giugno. Uiu do juna.
Resto in Italia fino al 2012 Ostajem u Italiji do 2012.
Preposizioni articolate (predlozi spojeni s lanom)Odreeni lan pie se sastavljeno sa sledeim predlozima (vidi odeljak 9.1 predlozi): di, a, da, in, su:predlog di
muki rodenski rod
jedninamnoinajedninamnoina
deldeidella (dell)delle
dello (dell)degli
Primeri upotrebe predloga di spojenog sa odreenim lanom za jedninu:
La bici
Lo zainoLaiuto
Luso
Lodore del
dello
dell
della
dellbambino qui
scolaro l
amico prezioso
macchina indispensabilearia stranoDeakov bicikl je ovde
Uenikov ranac je tamo
Prijateljeva pomo je dragocena
Upotreba automobila je neophodna
Miris vazduha je udan
Primeri upotrebe predloga di spojenog sa odreenim lanom za mnoinu:
Le biciclette
Gli ziniLaiuto
Luso
Gli invitidei
degli
degli
delle
dellebambini sono qui
scolari sono l
amici prezioso
mcchine indispensbileamiche sono graditiBicikli dece su ovde
Ranci uenika su tamo
Pomo prijatelj je dragocena
Upotreba automobil je neophodna
Pozivi prijateljica ine zadovoljstvo
predlog a
muki rodenski rod
jedninamnoinajedninamnoina
alaialla
(all)alle
allo
(all)agli
Primeri upotrebe predloga a spojenog sa odreenim lanom za jedninu:
Do il regalo
Chiedo
Lo porto
Mi rivolgo
Lo prestoal
allo
all
alla
allbambino
scolaro
amico
compagna
amicaDajem poklon detetu
Pitam uenika
Nosim ga prijatelju
Obraam se drugarici
Pozajmiu ga prijateljici
Primeri upotrebe predloga a spojenog sa odreenim lanom za mnoinu:
Do i regali
Parlo
Chiedo
Lo porto
Lo prestoai
agli
agli
alle
allebambini
scolari
amici
compagne
amiche Dajem deci poklone
Obraam se uenicima
Pitam prijatelje
Nosim ga drugaricama
Pozajmiu ga prijateljicama
predlog da
muki rodenski rod
jedninamnoinajedninamnoina
daldaidalla (dall)dalle
dallo
(dall)dagli
Primeri upotrebe predloga da spojenog sa odreenim lanom za jedninu:
Vado
uscito
Corro
Abito
Stodal
dallo
dall
dalla
dallcompagno
studio mdicoamico
zia
amicaIdem kod druga
Izaao je iz lekarske ordinacije
Trim kod prijatelja
Stanujem kod tetke
Kod prijateljice sam
Primeri upotrebe predloga da spojenog sa odreenim lanom za mnoinu:
Vado
Lo vedo
Corro
Abito
Stodai
dagli
dagli
dalle
dallecompagni
scontrini
amici
zie
amicheIdem kod drugova
To vidim po raunima
Trim kod prijatelj
Stanujem kod tetaka
Kod prijateljica sam
predlog in
muki rodenski rod
jedninamnoinajedninamnoina
nelneinella (nell)nelle
nello
(nell)negli
Primeri upotrebe predloga in spojenog sa odreenim lanom za jedninu:
Confido
Entro
C qualcosanel
nello
nell
nella
nellcassetto
zinoamico
mcchina
ariaU fioci je
U rancu je
Uzdam se u prijatelja
Ulazim u auto
U vazduhu ima neeg
Primeri upotrebe predloga in spojenog sa odreenim lanom za mnoinu:
Sono
Sono
Confido
Entriamo
Confidonei
negli
negli
nelle
nellecassetti
ziniamici
mcchine
amicheU fiokama su
U rancima su
Uzdam se u prijatelje
Ulazimo u automobile
Uzdam se u prijateljice
predlog su
muki rodenski rod
jedninamnoinajedninamnoina
sulsuisulla
(sull)sulle
sullo
(sull)sugli
Primeri upotrebe predloga su spojenog sa odreenim lanom za jedninu:
Sto
DisctonoSta
Lo metto
Contosul
sullo
sull
sulla
sullterrazzo
sciperoarmadio
mcchina
amicaNa terasi sam
Raspravljaju o trajku
Na ormaru je
Staviu ga na auto
Raunam na prijateljicu
Primeri upotrebe predloga su spojenog sa odreenim lanom za mnoinu:
La notizia
Si trova
uno studio
Di solito
Stasui
sugli
sugli
sulle
sullegiornali di oggi
Appennini
struzzi
copertine
spineVest je u dananjim novinama
Nalazi se na ApeninimaTo je studija o nojevima
Obino je na koricama
Sedi kao na iglama
Glagol DARE
Iodo
Tudai
Lei/Luid
Noidiamo
Voidate
Lorodanno
Glagol STARE
Iosto
Tustai
Lei/Luista
Noistiamo
Voistate
Lorostanno
Glagol USCIRE
Ioesco
Tuesci
Lei/Luiesce
Noiusciamo
Voiuscite
Loroescono
Glagol BERE
Iobevo
Tubevi
Lei/Luibeve
Noibeviamo
Voibevete
Lorobevono
Glagol DIRE
Iodico
Tudici
Lei/Luidice
Noidiciamo
Voidite
Lorodicono
Glagol FARE
Iofaccio
Tufai
Lei/Luifa
Noifacciamo
Voifate
Lorofanno
Glagol SEDERE
Iosiedo
Tusiedi
Lei/Luisiede
Noisediamo
Voisedete
Lorosiedono
Glagol RIMANERE
Iorimango
Turimani
Lei/Luirimane
Noirimaniamo
Voirimanete
Lororimangono
Glagol SPEGNERE
Iospengo
Tuspegni
Lei/Luispegne
Noispegniamo
Voispegnete
Lorospengono
Glagoli na CARE (npr. mancare, nedostajati)Iomanco
Tumanchi
Lei/Luimanca
Noimanchiamo
Voimancate
Loromancano
Glagoli na GARE (npr. pagare, platiti)Iopago
Tupaghi
Lei/Luipaga
Noipaghiamo
Voipagate
Loropagano
Modalni glagoli Glagol POTERE
Ioposso
Tupuoi
Lei/Luipu
Noipossiamo
Voipotete
Loropossono
Glagol DOVERE
Iodevo
Tudevi
Lei/Luideve
Noidobbiamo
Voidovete
Lorodevono
Glagol VOLERE
Iovoglio
Tuvuoi
Lei/Luivuole
Noivogliamo
Voivolete
Lorovogliono
Glagol SAPERE
Ioso
Tusai
Lei/Luisa
Noisappiamo
Voisapete
Lorosanno
Glagol ANDARE
Iovado
Tuvai
Lei/Luiva
Noiandiamo
Voiandate
Lorovanno
Glagol VENIRE
Iovengo
Tuvieni
Lei/Luiviene
Noiveniamo
Voivenite
Lorovengono
Glagol ESSERE
Iosono
Tusei
Lei/Lui
Noisiamo
Voisiete
Lorosono
Glagol AVERE
Ioho
Tuhai
Lei/Luiha
Noiabbiamo
Voiavete
Lorohanno
Reca ci u adverbijalnoj funkcijiReca ci koristi se i u adverbijalnoj funkciji, tj. kao zamena za navedenu ili podrazumevanu priloku odredbu za mesto:
Domani vado a Milano. Ci vai anche tu?
Lei non viene domani da noi, ma ci pu venire domenica.
Voglio andare al congresso, ci trovo sempre gente interessante.
Siamo nel Montenegro, ci sono tante cose da vedere.
Guardiamo meglio nel libro: ci possiamo trovare la risposta.
Izrazi c i ci sonoIzrazi c i ci sono imaju znaenje ima, nalazi se. Izraz c upotrebljava se ispred imenica u jednini, izraz ci sono ispred imenica u mnoini:
Attento, c un cane!
Maria guarda se c un taxi.Alluniversit ci sono tanti studenti.
Qui ci sono tante cose belle.
Pravilni particip proliParticip proli je infinitivni oblik; pripada prolim svrenim vremenima. Moe da se koristi samostalno, u slubi vremenske reenice (Tornate a casa, vanno a dormire = Vrativi se kui, one idu na spavanje), ali najee se upotrebljava za tvorbu sloenih vremena: ho dormito (= spavao/la sam), sono tornata (= vratila sam se) itd.
Particip proli pravilnih glagola gradi se na sledei nain:
na glagolsku osnovu s tematskim vokalom (-a-, -i-) I i III konjugacije dodaje se nastavak to:
andare andato
mangiare mangiato
pagare pagato
dormire dormito
finite - finito
Glagolskoj osnovi glagola II konjugacije dodaje se vokal -u- i nastavak to:
credere creduto
ritenere ritenuto
cedere cedutoNEPRAVILNI PARTICIP PROLI
Mnogi glagoli, uglavnom II konjugacije, imaju nepravilan particip proli:
accorgersi (di) accorto
aprire aperto
bere bevuto
chiedere chiesto
chiudere chiuso
cuocere cotto
dire detto
dividere diviso
essere stato
fare fatto
giungere giunto
leggere letto
mettere messo
morire morto
muovere mosso
nascere nato
nascondere nascosto
offendere offeso
parere parsoperdere perso, perdutopiangere pianto
porgere portoporre posto
prendere preso
raccogliere raccolto
ridere riso, smejati se
rimanere rimasto
rispondere risposto
rompere rotto
scegliere scelto
scendere sceso
sciogliere sciolto
scrivere scritto
scuotere scosso
sorridere - sorriso
spegnere spento
succedere successo succeduto atogliere tolto
tradurre tradotto
trarre tratto
vedere visto (veduto)
venire venuto
vincere vinto
vivere vissuto
Sloeni perfekat (Passato prossimo)Sloeni perfekat gradi se prezentom pomonog glagola (essere ili avere) i participom prolim glavnog glagola:Lei ha mangiato tutta la torta.
Voi siete tornati presto.
Glagol MANGIARE
Ioho mangiato
Tuhai mangiato
Lei/Luiha mangiato
Noiabbiamo mangiato
Voiavete mangiato
Lorohanno mangiato
Kada je pomoni glagol avere, ne razlikuje se rod subjekta.Glagol TORNARE
Iosono tornato/a
Tusei tornato/a
Lei/Lui tornato/a
Noisiamo tornati/e
Voisiete tornati/e
Lorosono tornati/e
Kada je pomoni glagol essere, razlikuje se rod subjekta.Selektovanje pomonog glagolaPomoni glagol AVERE zahtevaju PRELAZNI GLAGOLI (glagoli koji mogu da imaju objekat):
Io ho trovato un bellalbergo.
Lui ha indovinato la risposta.
Loro hanno preparato la cena.
Pomoni glagol ESSERE zahtevaju POVRATNI i PASIVNI GLAGOLSKI OBLICI.
Io mi sono guardata bene allo specchio.
TROVARSI, CHIAMARSI
Io sono stato chiamato dal direttore. (PASIV)Io sono stata chiamata dal direttore. (PASIV, ENSKI ROD)
NEPRELAZNI GLAGOLI mogu da imaju ili pomoni glagol AVERE ili pomoni glagol ESSERE.
Glagoli kretanja zahtevaju ESSERE ukoliko kretanje ima kulminaciju (odredite, ishodite):
Io sono tornata ieri, lui uscito, voi siete arrivate presto, loro sono andati via, tu sei venuta da sola.
Glagoli kretanja zahtevaju AVERE ukoliko kretanje nema kulminaciju ve predstavlja ist proces:
Io ho camminato, tu hai passeggiato, noi abbiamo nuotato, loro hanno navigato.
GLAGOLI POSTOJANJA I POSTAJANJA
Diventare, divenire, stare i drugi njima slini neprelazni glagoli zahtevaju pomoni glagol ssere,
diventato grande = Porastao je Sei diventata famosa! = Postala si slavna! stato in piedi tutto il giorno = Prestajao je ceo dan
stata in ufficio tutto il pomeriggio. = Bila je u kancelariji celo popodneGLAGOLI piacere, parere, sembrare, apparire su neprelazni glagoli, a navode se zasebno zbog uestalosti njihove upotrebe:
Ti sono piaciuta? = Da li sam ti se dopala?
parsa stanca = Delovala je umorno
apparso in cielo = Pojavio se na nebuSloeni perfekat modalnih glagola i selektovanje pomonog glagolaUkoliko posle modalnih glagola stoji prelazan glagol, sloeno vreme gradi se sa avere:Lo ha voluto aiutare = Hteo je da mu pomogne
Ukoliko posle modalnih glagola stoji neprelazan glagol, sloeno vreme modalnog glagola gradi se sa ssere, ali je doputeno i avere:Sono dovuto tornare a casa = Morao sam da se vratim kui
Sono dovuta tornare a casa = Morala sam da se vratim kui
Ho dovuto tornare a casa = Morao/ Morala sam da se vratim kui
Ukoliko posle modalnih glagola stoji povratni glagol, sloeno vreme modalnog glagola gradi se sa: ssere ukoliko povratna zamenica stoji pre glagolske grupe:
Mi sono dovuta alzare alle sei = Morala sam da ustanem u est avere ukoliko povratna zamenica stoji na kraju glagolske grupe:
Ho dovuto alzarmi alle sei = Morala / Morao sam da ustanem u estHo potuto trovarmi bene a Milano. = Uspeo sam da mi bude lepo u Milanu.Mi sono potuto trovare bene a Milano.
Upravo navedeno pravilo vai i za rece ci i ne u prilokoj funkciji. Uporedi parove reenica sa istim znaenjem:
Ci sono dovuta andare sbitoHo dovuto andarci sbito= Morala sam odmah da odem (na pomenuto mesto)
Ne sono potuta tornare solo ieri
Ho potuto tornarne solo ieri= Uspela sam tek jue da se vratim (odatle)
Reca ci u pronominalnoj funkciji.
Ho parlato con Luigi/Gianna. = Razgovarao/la sam s Luiijem.
Ho parlato con lui/lei.
CI ho parlato.
Ho parlato con Luigi e Gianna. Ci ho parlato a lungo.
LITIGARE (Ci ho litigato ieri sera = Con chi?), GIOCARE (Ci ho giocato tutto il giorno = Con chi? Con che cosa?), SCHERZARE (Io non ci scherzo = Io non scherzo con le armi... con questa cosa... con lei... con lui... con loro...), DISCUTERE, LAVORARE (Io non ci lavoro da anni).
Noi non ci parliamo = UZAJAMNO-POVRATNO: Mi ne razgovaramo jedno s drugim.
= PRILOKA VREDNOST: Mi neemo govoriti (na tom skupu).
= ZAMENIKA VREDNOST: Mi neemo govoriti uz pomo te naprave/toga.VremePoloaj priloga za vreme (sempre, gi, appena, mai, ancora, pi) uz sloeni perfekat.
Prilozi za vreme sempre, gi, appena, mai, ancora, pi stoje, standardno, izmeu pomonog glagola i glavnog glagola:Non ha ancora trovato quel libro. = Jo nije naao/la tu knjigu.Non ho pi incontrato quelle persone. = Nisam vie sreo te osobe.Loro sono gi tornate, lo sapevi? = One su se ve vratile, da li si to znao/la?
appena tornato, lascialo in pace! = Tek se vratio, pusti ga na miru!Pravilni futur I.
osnova:amare =amer +lini nastavci za futur
crdere =creder +
dormire =dormir +
lini nastavci
1. konjugacija2. konjugacija3. konjugacija
jednina1. lice
2. lice
3. lice
i
i
i
mnoina1. lice
2. lice
3. lice mo
te
nno mo
te
nno mo
te
nno
Pregled oblika futura:
1. konjugacija2.
io
tu
lui
noi
voi
lorolavorer
lavoreri
lavorer
lavorermo
lavorerte
lavorernnoja u raditi
ti e raditi
on e raditi
mi emo raditi
vi ete raditi
oni e raditi
2. konjugacija
io
tu
lui
noi
voi
lorocreder
crederi
creder
credermo
crederte
credernnoja u poverovati
ti e poverovati
on e poverovati
mi emo poverovati
vi ete poverovati
oni e poverovati
3. konjugacija
io
tu
lui
noi
voi
lorofinir
finiri
finir
finirmo
finirte
finirnnoja u zavriti
ti e zavriti
on e zavriti
mi emo zavriti
vi ete zavriti
oni e zavriti
Futur se upotrebljava za iskazivanje buduih radnji:
Domani andrmo a Roma = Sutra emo ii u Rim
Poi tornernno a casa = Zatim e se vratiti kui
Futur se upotrebljava za iskazivanje sumnje ili pretpostavke vezane za trenutak govorenja:
Chi sar? = Ko li je to?Avr fame = Bie da je gladan
Nepravilne osnove za futur
Mnogi glagoli, naroito 2. konjugacije, poseduju nepravilne osnove za futur. Te iste osnove upotrebljavaju se i za kondicional. Ovde se navode najei nepravilni glagoli.
Prva konjugacija
Andare, dare, fare, stare imaju nepravilnu osnovu:
glagolprvo lice jednineprevod
andare andr ii u
daredardarai
dar
daremo
darete
darannodau
farefarfarai
far
faremo
farete
farannouiniu
starestarstarai
star
staremo
starete
starannobiu
Druga konjugacija
U drugoj konjugaciji nepravilne osnove grade se na dva naina: odbacivanjem tematskog vokala e koji prethodi infinitivnom nastavku re:caderecadrpau
doveredovrmorau
goderegodruivau
poterepotrmoi u
saperesaprznau
vederevedrvideu
viverevivriveu
odbacivanjem tematskog vokala e i jednaenjem suglasnik po mestu izgovora:
volere+ > *voler > *volr > vorrvolerevorrhteu
permanerepermarristrajau
rimanererimarrostau
tenereterrdrau
I sledei glagoli imaju nepravilne osnove za futur:
sseresarsarai
sar
saremo
sarete
sarannobiu
avereavravrai
avr
avremo
avrete
avrannoimau
bereberrberrai
berr
berremo
berrete
berrannopiu
parereparrparrai
parr
parremo
parrete
parrannoinie se
BE(VE)RE+> *BEVER > *BEVR > BERR
Glagoli porre i trarre sa izvedenicama i glagoli izvedeni od osnove durre grade futur prostim dodavanjem linih nastavaka za futur na osnovu:
porreporrporrai
porr
porremo
porrete
porrannostaviu
trarretrarrtrarrai
trarr
trarremo
trarrete
trarrannoizvui u
tradurretradurrtradurrai
tradurr
tradurremo
tradurrete
tradurrannopreveu
Trea konjugacija
Osnova glagola venire glasi verr :
venireverrdoi u
Futur II i njegove funkcije.
Futur II je sloeno vreme i nema posebne line nastavke. Gradi se od futura pomonog glagola i participa prolog glavnog glagola. Pregled oblika futura II:
pomoni glagol avere
1. konjugacija
io
tu
lui
noi
voi
loroavr
avri
avr
avremo
avrete
avrnnolavorato
lavorato
lavorato
lavorato
lavorato
lavoratoja budem radio
ti bude radio
on bude radio
mi budemo radili
vi budete radili
oni budu radili
2. konjugacija
io
tu
lui
noi
voi
loroavr
avri
avr
avremo
avrete
avrnnocreduto
creduto
creduto
creduto
creduto
credutoja budem verovao
ti bude verovao
on bude verovao
mi budemo verovali
vi budete verovali
oni budu verovali
3. konjugacija
io
tu
lui
noi
voi
loroavr
avri
avr
avremo
avrete
avrnnofinito
finito
finito
finito
finito
finitoja budem zavrio
ti bude zavrio
on bude zavrio
mi budemo zavrili
vi budete zavrili
oni budu zavrili
pomoni glagol ssere
1. konjugacija
io
tu
lui/leinoi
voi
lorosar
sari
sar
sarmo
sarte
sarnnoandato/a
andato/a
andato/a
andati/e
andati/e
andati/eja budem otiao/la
ti bude otiao/la
on/ona bude otiao/la
mi budemo otili/e
vi budete otili/e
oni/one budu otili/e
2. konjugacija
io
tu
lui/lei
noi
voi
lorosar
sari
sar
sarmo
sarte
sarnnocresciuto/a
cresciuto/a
cresciuto/a
cresciuti/e
cresciuti/e
cresciuti/eja budem odrastao/la
ti bude odrastao/la
on/ona bude odrastao/la
mi budemo odrasli/e
vi budete odrasli/e
oni/one budu odrasli/e
3. konjugacija
io
tu
lui/lei
noi
voi
lorosar
sari
sar
sarmo
sarte
sarnnopartito/a
partito/a
partito/a
partiti/e
partiti/e
partiti/eja budem otputovao/la
ti bude otputovao/la
on/ona bude otputovao/la
mi budemo otputovali/e
vi budete otputovali/e
oni/one budu otputovali/e
Futur II se upotrebljava za iskazivanje budue radnje koja prethodi drugoj buduoj radnji:
Quando avr finito, ti chiamer = Kada budem zavrio/la, pozvau te
Futur II se ee upotrebljava za pretpostavke ili neproverene tvrdnje vezane za prolost:
Saranno arrivati? = Da li su stigli?
Avranno preso tutto. = Valjda su uzeli sveAvranno fatto i compiti? = Da li su uradili zadatke?
Saranno stati felici? = Da li su bili sreni?
Avranno letto le istruzioni? = Da li su proitali uputstvo?
Si saranno divertiti? = Da li su se zabavili?/Da li su se lepo proveli?IZBOR POMONOG GLAGOLA POSEBNI SLUAJEVISledei glagoli mogu da imaju pomoni glagol avere ili essere, u zavisnosti od toga da li imaju objekat (scendere, salire, correre) ili od toga da li je vrilac radnje bie ili nije (predmet, pojava i sl.; takvi glagoli su finire, cominciare, cambiare).Glagol vivere selektuje pomoni glagol u zavisnosti od toga da li je osoba na koju se glagol odnosi iva (avere) ili mrtva (essere).CORRERE Ho corso tutto il giorno. = Trao/la sam ceo dan.(U ovom znaenju, glagol correre slian je glagolima camminare, nuotare, passeggiare)
Ho corso i cento metri in tredici secondi. = Trao sam 100m za 13 sekundi.Kada glagol correre nema objekat, odnosno kada je tranje/kretanje takvo da se dostigne neko odredite, cilj, sloena vremena grade se pomonim glagolom essere (obrati panju na rod vrioca radnje):Sono corso a casa. = Otrao sam kui.
Sono corsa da lui. = Otrala sam kod njega.Siamo corse dietro allautobus. = Potrale smo za autobusom.SCENDERE, SALIRE
Ho sceso le scale. = Siao/la sam niz stepenice.
Ho salito le scale. = Popeo/la sam se uz stepenice.
Italijani radije koriste glagol fare u oba sluaja:Ho fatto le scale. = Iao/la sam stepenicama.Kada je odredite dostignuto, treba upotrebiti pomoni glagol essere:
Siamo scesi nella valle. = Sili smo u dolinu.
Siamo salite in macchina. = Ule smo (doslovno: popele smo se) u auto.FINIRE, COMINCIARE (INIZIARE)
Ako je vrilac radnje bie, sloena vremena grade se pomonim glagolom avere:Il giocatore ha finito la partita. = Igra je zavrio utakmicu/partiju.Il gatto ha finito la sabbia. = Maka je potroila (sav) pesak.Ako vrilac radnje nije bie, sloena vremena grade se pomonim glagolom essere:La lezione finita alle otto. = as se zavrio u osam.La primavera finita troppo presto. = Prolee se zavrilo suvie rano.Jo primera:
Ho cominciato il libro. = Poeo/la sam knjigu.
Marina ha cominciato il dibattito. = Marina je zapoela raspravu. cominciata la fiera del libro. = Poeo je sajam knjiga. cominciata unaltra puntata della serie Agrodolce. = Poela je jo jedna epizoda serije Agrodole.CAMBIARE I za glagol cambiare vae ista pravila kao i za finire:Io ho cambiato il programma. = Ja sam promenio/la program.Le condizioni sono cambiate. = Uslovi su se promenili.Promena se moe odnositi i na subjekat:
Io sono cambiata. = Ja sam se promenila.Voi non siete cambiati. = Vi se niste promenili.
Ukoliko se cambiare upotrebi kao povratan glagol, on menja znaenje:
Io mi sono cambiata. = Ja sam se presvukla.
VIVEREIo ho vissuto- = iveo/la sam (govornik je jo iv).Lo scrittore vissuto a Bologna. = Pisac je iveo u Bolonji (podrazumeva se da je u trenutku govorenja pisac mrtav). Slovo h slui samo kao grafiki znak i ne izgovara se.