9
INKOMPATIBILNOST, STABILNOST I STABILIZACIJA LJEKOVITIH OBLIKA Inkompatibilnosti su razlicite nepodnosljivosti lijekova, tj. razlicite promjene lijekova koje smanjuju vrijednost i/ ili mijenjaju izgled Ijekovitog oblika zbog reakcija izmedu Ijekovitih supstanci, izmedu Ijekovitih i pomocnih supstanci, izmedu pomocnih supstanci, kao i Ijekovitih ili pomocnih supstanci i primarnog pakovnog materijala. Inkompatibilnost kod lijekova moze da dovede do: a) gubitak ili smanjenje bioloske aktivnosti lijeka, b) povecanje njegove toksicnosti, c) neki drugi nezeljeni efekat. Promjenena na lijeku koje nastaju kao posljedica inkompatibilnosti mogu biti vidljive i nevidljive. Vidljive promjene lijeka ukljucuju: stvaranje tesko topljivih reakcijskih produkata npr. izlucivanje taloga ili kristala bez hemijskih promjena ili kao produkti hemijskih promjena, nastajanje razlicitih obojenih reakcijskih produkata, stvaranje plinovitih reakcijskih produkata. promjena agregatnog stanja. promjena koloidnog stanja, promjena viskoznosti odnosno konzistencije npr. skrutnjavanje ili omeksavanje Ijekovitog oblika, stvaranje eksplozivnih smjesa. odvajanje faza u disperznim sistemima. Nevidljive promjene lijeka su: hidroliza neutral izacija oksidacija redukcija adicija esterifikacija odnosno saponiflkacija razgradnja (dekompozicija). Nevidljive inkompatibilnosti mogu se ustanoviti jedino ispitivanjem aktivnosti Ijekovite supstance.

Farmaceutska Tehnologija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Farmaceutska Tehnologija 24.05.2013. test

Citation preview

INKOMPATIBILNOST, STABILNOSTISTABILIZACIJALJEKOVITIHOBLIKAInkompati bi l nostisur a z l i c i t en e p o d n o s l j i v o s t il i j e ko v a ,t j .r azl i ci t epr omj enel i j ekovakoj es ma n j u j uv r i j e d n o s ti/i l imi j e n j a j ui z gl e dI j e k o v i t o go b l i k azbogr eakci j ai zmed uI j e k o v i t i hs up s t a n c i ,i z me d uI j e k o v i t i hip o mo c n i hs u p s t a n c i ,i z me d up o mo c n i hs u p s t a n c i ,ka oiI j e k o v i t i hi l ipomocni hsupst anciip r i ma r n o gpakovnogmat er i j al a.I n k o mp a t i b i l n o s tkodl i j e k o v amozedadovededo:a )g u b i t a ki l is man j en j eb i o l o s k ea k t i v n o s t i l i j e ka ,b)povecanjenj egovet o ks i c n o s t i ,c)nekid r uginezel j eniefekat.Pr o mj en en an al i j e k uk o j en as t aj uka op o s l j e d i c ai n k o mp a t i b i l n o s t imogub i t iv i d l j i v ein e v i d l j i v e .Vi dl j i vepromjenel i j e k au k l j u c u j u :stvaranjeteskot o p l j i v i hreakci j ski hprodukatanpr.i zl uci vanj etalogai l i kristalabezh emi j s ki hpromj enai l ika op r o d u k t ih e mi j s k i hpromj ena,nast aj anj er a z l i c i t i ho b o j e n i hr e a kc i j s ki hp r o d uk a t a ,st varanj ep l i n o v i t i hr e a k c i j s k i hp r o d ukat a.promj enaagregatnogst anj a.promjenako l o i d n o gstanj a,p r o mj e n av i s ko z n o s t io d n o s n ok o n z i s t e n c i j en p r .s k r u t n j a v a n j ei l iomeksavanj eI j ekovi t ogo b l i k a ,stvaranjee k s p l o z i v n i hsmj esa.odvaj anj efazaud i s p e r z n i msi st emi ma.Nevi dl j i vepromjenel i j e k asu: h i d r o l i z aneut r alizacijaoksidacij ar e d ukc i j aad i ci j aes t er i fi kaci j ao d n o s n os a p o n i f l k a c i j ar azgr adnj a( d e k o mp o z i c i j a ) .Ne v i d l j i v ei n k o mp a t i b i l n o s t imoguseus t a n o v i t ij ed i n oi s p i t i v a n j e ma kt i v n o s t iIj ekovitesupst ance.Premauzrokui nkompat i bi l nostmoze bi t i :fi zi cka,hem ijska.f i zi cko- hemi j skaif i zi ol oska i n komp at i b i l n os tFizickai nkompati bi l nostFi zi ckei n komp at i b i l n os t inaj cesceseoci t uj upromj enomrast vorl j i vost i ,vi skoznost i ,agregatnogstanj ai di sperzi j skogsistema.Promjenerastvorljivosti-Dodavanj empol arni hrastvaracaielektrolitavodeni mpripravcimamakromol ekul ski htvari,dol azidodehi drat aci j e,nj i hovogmedusobnoggrupi s anj aif l okul aci j e.-Supstancekoj esur as t v or l j i v euet anol uvr l obrzoseistalozeukol i ko seurast vordodavodai l iakododedoi sparavanj ai gubi t kaetanola.-Adsorpci j omI j ekovi t esupstancenami kr okr i s t al n ucel ul ozudovodidonekompl et nograstvaranj aIj ekovitesupstanceizIj ekovitogobl i ka.Promjeneviskoznosti-Naviskoznostpri pravakamozeuticatipromj enapH-vrij ednosti.-l on izboghi drat aci j s kogaf i ni t et adovodedodesolvatacij eh i drokol oi dastosprecavanj i hovobubrenj e.Zatosedodat komel ekt rol i t akoj isadrzei onekal ci j ailimagnezij a,smanj uj evi skoznostt varisas l uz i ma.-Umal oj k o l i c i n ikonzervans imogudovest idopromj enevi skoznost i hi drokol oi da.Promjenaagregalnogstanja-Mij esanj emneki hI j ekov i t i hsupst ancinast aj ueut ekt i ckesmj ese,supstancereaguj umedusobno,at al i s t enast al ogprodukt a j eni zeodt al i st apoj edi ni hsastoj aka.Supst anceskl onest varanj ueut ekt i c n i hsmj esasu:Ami n op i r i n . As pi ri n,Benzokai n,Kamf or.Li dokai n.Ment ol .Paracetamol,Rezorcinol.Sal i c i l na ki s el i n.Promjenau disperzijskimsistemimaPromj eneovogtipamogunastatikodmij esanj acvrsto-cvrsto, cvrsto-tecnoi tecno-tecno.-Pri l i kommi j es anj aprasakai l igranul at amozedocidonj i hovograzdvaj anj akaoposlj edicarazl i ci t egus t i nei / i l iv el i c i n ecestica.Tozaposl j edi cui maneuj ednacenostsadrzaj aI j ekovi t esupstanceinetacnostuodzi ranj ul i j eka.-Suspenzi j eutecnomi l ipol ucvrst omstanj umoguserazdvoj i t izbogizrazenepol i di s per znos t irasprsenihcesticai rastakri st al adispergiranefaze,temal eviskoznostidisperzijskogsistema.-Utecnimipol ucvrst i me mu l z i j s k i mobl i ci maodl aganjemI j ekovi t i hsupstancinagrani cifazamozeserazoritisistem.Razl ogtomemozebi t!reakcijaemul gatoraiIjekovitesupstance,pricemunastaj eteskot opl j i vasol .IstosedesavasaI j e k o v i t i msupstancamat enzi dnogobi l j ezj a,kojenagr a ni cifazasap r i s u t n i memul ga t or omomet aj ustvaranj eemul ga t or nogsl oja.Hemijskai nkompat i bi l nos tHemi j skai n k omp a t i bi l n os t nastaj eusl jedhemi j skereakcijekodpomi j es ani hsupst anci .Mozesemanifestovatital ozenj em.promjenomboje,raspadanjemsupstanci,i l istvaranjemne ki hj edi nj enj a.Posebno jezna ca j nostousl jedhe mi j s ki hreakcijamozedocidonastajanjazapal j i vi hiekspl ozi vni hsmjesa.Stvaranjetaloga-Promj enomp H- vr i j e d n os t iot opi naI j e k o v i t i hsupst ancikojesusl abebazei l isl abek i s e l i n e .dol a z idon j i hov ogt a l oz e nj a .Post i zanj ek r i t i c n ep H- vr i j e d n os t izavsiodkoncent r a ci j es ups t a nci .-Doda va nj e mi s t ov r s n i hi onar e l a t i vn o z a s i ce ni mi l iz a s i ce ni mot opi na maI j e k ovi t i hs ups t a nci ,zbogprekoracenjap r od u k t ar a s t vor l j i vos t i , mozen a s t u p i t ital ozenj e.Tal ozenj emozen a s t u p i t iidodatkomd r u gi h.s t r a ni hi onazbogprekoracenjagranicerastvorl jivostisol i .-Hemi j skereakcijei zmedupoj e di ni hi onogeni hI j ekovi t i hsupstancii l ii onogeni hI j ekovi ti hsupstancii pomocni hsupstancicestouzrokujetal ozenje.PromjenabojeReakci j oma l d e h i d n i hgr upasecera( naj ces cel aktoza)saa mi n ogr upa mad r u g i h s ups t a nciui stomI j e k ov i t omo b l i k u ,dol a zidoMa i l a r d ov ereakci j ekoj ukar akt er i s epromj enabojeI j ekovi t ogobl i k aut a mn i j u .Oksidoredukcijskereakcije-An t i ok s i d a n s i zavodenesi stemer e a g u j usamor f i n omst var aj ucispoj evesl abi j egterapi j skoguci nka .-Pr i s us t vor e z i d u aup omocn i ms ups t a nca mamozeut i ca t inakva l i t e tusl j edi nt er akci j esaI j ekovi t i ms ups t a nca mai l id r u g i mva z ni msastojcimaI j ekovi togobl i ka.Takor e dukuj uciseceri,kaor ezi dueuma n i t o l u dovodedooks i da t i vne degradacijeci k l i cn ohheptapepti da.-I nkompa t i bi l nos t iuvjetovaneoksi daci j ski mprocesimamoguizazvatiienzi mipr i s ut niupomocni msupstancama.Redukcijskereakcijekaouzr ocii n k o mp a t i bi l n o s t isumanjevazne.Ostalepromjene-Zbogi n k omp a t i bi l n os t itrebaopreznopost upat iprimi j es anj uk i s el i hibazni hsupstancii l in j i h ov i mmijesanjemsasol i ma.Mi j esanj embazasaki s el i namailiestrimazbogpojaveneut ral i zaci j e,odnosnos aponi f i kaci j e.-Prineki mh emi j s k i mreakcijamastvarajusep l i n ov i .Napri mj erkarbonatisaki s el i namarazvijaju gl j i kdi oks i d,peroksi diupri sust vuk i s el i n a ot pust aj uki seoni k.s ul f i desaki s el i na madaj uh i dr ogen s u l f i de.-Posljedicah emi j s k i hreakcijamozebitist varanj eeks pl ozi vni hsmjesa.Npr.Srebro-nitratsafenol om.krezolomi dr u gi maromat i cni ma l k oh ol i ma stvaraeks pl ozi vnusmjesu.Fizicko-hemijskeinkompat ibil nost iMakromol ekul s ket varikaot enzi diiumj et n ipakovnimat eri al ,saI j ekovi t i mipomocnimsupst ancamast varj umol ek ul s k ekompl eks e,ukl opl j enespojevei mi cel arneasoci j at e.Mol ekul skikompleksinas t aj uvezanjemmol ekul aIj ekovi t i hsupstanciipomocni ht variugl avnomionskomasoci j aci j om,di pol e-di polvezama,vodi kovi mmostovimaih i drof obn i mvezama.Ukl opl j enispojevi.i n k l u zi j e.nastaj uukl a pa nj emm a l i hmol ek u l aIjekovitesupstanceus up l j i n ei l ipore ma k romol ek ul s k i ht v a ri , najcescepomocumeh a n i c k i hsi l a( ci kl odeks t ri ni ) .Mi c el a rn iasocijatinas t aj uu k l j u c i v a n j emmol ek u l al i p of i l n i hI j ekov i t i hsupst anciumi cel epomocni htvaricent ral no.pal i sadnoi l i povrsi nski .Ovei n k omp a t i bi l n os t is ui s kori s t enezaobl i k ov a n j er a zl i c i t i hI j ek ov i t i hpri pravaka.Farmakoloskeinkompat ibil nost iFarmakoloskei n k omp a t i bi l n os t i zbi vaj useuorga ni zmu.Mogudovestidosmanj enj adj el ovanj al i j eka-a nt a goni zmai l i pojacanjadj el ov a nj al i j eka-s i nergi zma .Dj el ovanj el i j ekaovi s ioapsorpci j i ,anaga s t roi n t es t i n a l n ua ps orpci j uut i ceperi s t al t i ka.Parasi mpat ol i t i cis ma nj uj uperi s t al t i kuzel ucatel i j ekov ikoj iseistovremenoda j uduzecesezadrzavat iuzel u c u .Tou zr ok u j eus porenuapsorpci j ui l irazgradnj ul i j ekovaos j et l j i v i hnan i zepH-vri j ednost i .Laksat i viubrza v a j upasazusadrzajazel ucano-cri j evnogtraktat esmanj uj uapsorpcijudrugi hl i j ekova.Ant aci ds ma n j uj upH-vri j ednos tuzel uc uc i meses ma n j u j eapsorpcij aslabok i s el i hl i j ekova,dokceseslabe bazeu ov i mu s l ov i ma boljeapsorbi rat i .Li j ekoviseuo r g a n i z m ume t a b o l i z i r a j upoddj el ova nj eme n z i ma . Ak t i v n o s tovi he n z i mamozesepovecatipoddej st vomd r u g i hl i j ekovaci mesl ab!dejstvopr vobi t noa pl i ci r a n ogl i j e k a .Upr ot i vnom,l i j e k o v imogui n h i b i r a t ienzi mek o j iucest vuj uumet a b ol i z mul i j ekovait i mepovecat idj el ovanj epr vogl i j eka .PromjenompH- vr i j e dn ost iu r i n amozesepost i cipromjenast upnj adisocijacije,al i j ekoviseboljei z l u c u j uudi soci r a nomo b l i k u .SprecavanjeinkompatibilnostiDabisespr i j eci l apojavai n k o mpa t i b i l n o s t iuI j e k o v i t i mob l i ci ma ,pot rebnojeur a di t idet al jnapr e df or mul a ci j skai st r azi vanj akoj i macesei spi t a t ikompa t i b i l n osta kt i vn esupstancesae ksci pi j e n si maip a k o v n i m ma t e r i j a l o m.STABILNOSTLIJEKOVASt a bi l nos tnekogl i j ekapredst avl jasposobnostzadrzavanjanjegovogidentiteta,sadrzaja,kval i t et aicistoceupredl ozenomrokutrajanja.Spoljasnjifaktori(temperatura,vlaga,ki seoni k,mi kroorgani zmi ,kat al i zat or i .ambalaza.na ci nius l ovicuvanja)dovodedof i zi cko- hemi j s ki himi k r o b i o l o s k i hpr omj enal i j e ka ,t js ma n j u j unj egovus t a bi l nos t .U n u t r a s n j if akt or ikoj iu t i cun astabilnostl i jekasu:osobinea k t i v n i hipomocni hsupst anci(npr.rastvorljivost,fot osenzi bi l nost ,pHvrednost,ve l i ci n a cestica,i t d).Nas t a bi l nos tl i j e k amoguu t i ca t iidr ug!f a kt or ikaostosui zmj eneuprocesuproi zvodnj e,promjenamjestaproi zvi odnj e,novidobavljacis i r ovi na.St abi l nostl i j ekovau t vr du j e sekrozni zfazat okomrazvojasvakogl i j eka.Upr edf o r mul a ci j s ko jf a zii s p i t u j eses t a b i l n o s tI j ekovi t esupst anceis vi hpo mo cn i hs us ps t ancikojeul azeuf o r mu l a e i j udatogl i j eka.Provodesest udi jeforsiranedegradacijei l i,,stres"studije,kojet r a j u4-6s edmi ca.Utornrazdobl j uucest al oseprovodeanal i zeodredeni hparamet arauzavi sost iodpl a n i r a n o gI j e ko vi t o go b l i k a .,.Stres"u s l o v ipodr a zumi j eva j ui zl aganjeI j e k o v i t i hsupstanci,pomocni hsupst anci ,kaoin j i h o vi hmj esavi naudefi ni sanomodnosu,ekstremnovi s o ki m/ n i s ki mt e mpe r a t u r a ma ,vl a giis vj e t l o s t i .,.Stres"i s pi t i va n j aobuhva t a j uireakcijehi dr ol i ze(ki sel aibazna).fot ol i ze/ fot odegradaci je,oksidacijeiredukci j iI jekovi t esupstance.Ut i caj emjakebaze(0 , 1M.2Mi5MrastvorNaOH),supstancasetestiranabaznuh i dr o l i zu nasobnojt e mp e r a t u r i .Ut i cajemjekeki s el i n e(0,1M,2Mi5MrastvorHC1),supstancasetestiranaki s el uhi dr o l i zunasobnojt emperat uri .Oks i da ci o n istres-u t i ca jH^ OT (3%-30%rast vorHi O?)nas ups t ancupris obnoj / povi s enojt emperat uri .Fotostabilnost-ut i ca jsunceves vj et l os t i .Naos novud o b i v e n i hr e zu l t a t a,,stres"s t u di j avr s is eo da b i rpo mo cn i hs ups t a ncizai zr a dul a bor a t or i j s ki hprobal i j eka.Formul aci jskafazapodazumi j evaizradul aborat ori jski hprobagotovoglijeka.Uovojfazisedef i ni s ef o r mu l a ci j aipa r a met r it ehnol os kogpost upka,p r i ma r n ipa ko vn imat eri j alt eser a zvi j a j uanal i t i ckemetodekoj i msekont r ol i s uparamet rianal i zeunapri jedpostavljenimzaht jevi makval i t et a.Brojl a bor a t or i j s ki hprobani j ef i ks anizavi siodzaht jevnost ifarmaceutskogobl i ka .f o r mul a ci j eizaht j evak v a l i t e t a .Nal abor at or i j s kojpr obide f i n i r a n o gsastavaikva l i t et a provodise,,stres"tests t a bi l nos t iipratesedef i n i s a n ikr i t i cn iparametri.Procjenomistatistickomobradomdo b i ve n i hr ezul t at amozesepr edvi dj et is t abi l nos tproi zvodacuva nogu ko n t r o l i s a n i mu s l o vi ma .Nakondef i n i r a n j asastavaproi zvoda,t ehnol os kogpost upkaipr i ma r n o gpakovnogma t er i j a l anal a bor a t or i j s ki mprobama,vr s is es t a b i l i t e t n as t udi j anapi l o t seri j ama.Vel i ci napi l otserijeodgovar1/ 10buduceproizvodneserije.St abi l i t et nastudijaukl j ucuj ei s pi t i va n j es vi hparamet araci jabipr omj enamogl au t i ca t inakva l i t etsamogl i j eka.T osurazgradnjaismanjivanjesadrzajaaktivnesupstance,nastanakdegradacionihprodukata.promjenamikrobioloske slike, gubitakintegriteta primarnog pakovanja, promjena izgleda lijeka idr.Studije stabilnostiprovodese priuslovima:Normalnog(dugotrajnog)starenja lijeka.Uslovi:temperatura 25Civlaznost 60%Intermedijernog starenjaUslovi:temperatura 30Ci vlaznost 65%Ubrzanogstarenja.Uslovi:temperatura 40Ci vlaznost 75 %Testiranjese vrsiu komoramau kojima su podeseni datiuslovi.Uobicajeniplanstudija stabilnosti dat jeu tabeli1 .Tabela1 .ICH programstudija stabilnostiInovogproizvodaUsloviInterval testiranja(mjeseci)25 C/60% RH0,3,6,9,12,18,24,3630C/65%RH0,6,9,1240C/75%RH0,1,3,6Podacidobijeninakonizvrsenestudijestabilnosti koriste se za definisanjeusiova cuvanjairokaupotrebeproizvoda.Stabilnostse pratina 3serijelijeka.Udatimvremenskimintervalimavrsise analizaIjekovitogoblikaipratepromjenekojenastaju.Ubrzanestudijestabilnostitrebadasarzeinformacije zanajmanje6 mjeseci cuvanja, dokdugotrajnastudijastabilnosti trajeonolikokolikoi jepredvidenrok trajanjalijekaZaIjekovitesupstanceovitestovisuradenikakobiseispitalasamaStabilnostIjekovitesupstance.StrestestiranjazaIjekoviteoblikese provodekakobise procijeniouticajrazlicitihusiova na Stabilnostgotovog lijeka.RazlicitefarmaceutskekompanijeimajurazlicitprostuptestiranjasupstanciiIjekovitih oblika ustresuslovima.Priizvodenjuovihstudijapotrebnojevoditiracunakolikodugosupstanceizlagatistresuslovima, jernijepozeljnodobitidegradacioe proizvodekojise necepojavitiuustanjima normalnog skladistenjai u rokutrajanjalijeka.STABILIZIRANJELJEKOVITIH OBLIKAPriizboruIjekovitihoblikaitehnikeizrade,potrebnojeuobziruzetistabilnostIjekovitesupstance.Dabilijekbiokvalitetan,Ijekovitasupstancamoraostatinepromijenjenatokomproces izrade i mora biti stabilna u izradenom Ijekovitomoblikuroku trajanja lijeka.Dabise povecala stabilnostosjetljivihsupstanci,uIjekoviteoblikemoguse dodatipomocnesupstanceoznacene kao stabilizator!. Kao stabilizator! djeluju:KonzervansiAntioksidansiKorigensiPolimeriFilmovojniceKonzervansisumikrobioloskistabilizator!.Sprecavaju uticajmikroorganizmanalijek.Onimorajubitisirokogspektradjelovanja.brzogitrajnogdjelovanja,bezsklonostisorpcijenalijekove, bez okusa i mirisa.Antioksidansisuhemijskistabilizatori.Sprecavajuiliodgadajuoksidativniraspad Ijekovitihsupstanciipomocnihsupstanci.Onise dodajuilikao oksidacijskazastitaIjekovitihsupstanciuvodenimrastvorimailizaodgadanjeuzeglostimasnogmedijaukojemsenalaziIjekovitasupstanca. Najcesce su to askorbinska kiselina, vinska kiselina ililimunska.Stabilizatoripolimerisupomocnetvarikojeomogucujudobruinkorporacijuaktivnetvariupolimernumatricu kojamoze sluzitii kao nosac aktivne supstance. Polimernistabilizatoriobicnosupolimeritopljviuvodikojisekoristezastvaranjeiodrzavanjeviskoznogamedijaufarmaceutskimtekucinama.Obicnosekoristezapolucvrsteitekuceoblikepripravakakojinajcescesadrzedisperzijupolimerauvodi,etanolu,glicerolu.Najcescesutopolimerikojizadrzavajuviskoznostuemulzijama/disperzijama,odnosnobubreistvarajugelovekaonpr.derivaticeluloze.poolietilen-oksid, polimetilmetakrilat, polietilen-glikol, skrob.Filmovojnicekojese koriste za kontroluotpustanjalijeka, obicnona bazi modificiranih akrilatailimodificiraneceluloze.posebnosudizajniranetakodaomogucujustabilnekarakteristikefilmovacijase svojstvanemijenjajuvremenom,predvidljivireproducibilannacin otpustanjalijekova te kinetiku optustanja neovisnuo pH okoline u kojojse lijekotapa.Z as t a b i l i z a c i j u I j e k o v i t i h s ups t a nc imo guse p r i mj e n j i v a t iir a z l i c i t it e h n o l o s k po s t upci .J e da no dt a k v i h po st upa k a j e l i o f i l i z a c i j a .L i o f i l i z a c i j apr e dst a v i j asuse nj e i zs mr z n u t o gsta nja .Oba v ljasenat a jn a c i n dase v l a gap r i s u t n aupr e pa r a t uz a mr z ne ,o dno s no pr e v e de ul e d,aza t i muv a k u u m ule ds u b l i mu j e inatajna ci nse pre parato susi .Ko dl i o f i l i z a c i j e se k o r istio so binav o de o dno snole dadapo ds ni z e ni mpr i t i s k o mtj.uv a k u u muimao so bi nus ubl i ma c i j e .L i o f i l i z a c i j asepr i mj e nj uj e zasuse nj e t e r mo l a b i l n i h supst a ncipase nao v ajna ci nd o b i v a j une k ia nt i bi o t i c!,se r umi ,v a k ci ne .b i l j n ie k s t r a k t iisi.Ov i mpo st upk o mse o be zbe duje o cuv anje s v i h t e r mo l a b i l n i hj e d i n j e n j aupo ce t no js i r o v i ni ,ani z a k k r a j nj isa dr za jv l a g e o be z be duj e mi k r o b i o l o s k us t a bi l no s tit r a j n ok o n z e r v i s a n j e .