Romevi, Marinela
2017
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveuilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:165471
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
STABILITY OF LOGISTICS OPERATORS
Student: Marinela Romevi
Poslovanje logistikih tvrtki podlono je konstantnim promjenama koje su relevantne. U
suvremeno doba sve su prisutniji logistiki procesi, a kompanije ije je temeljno zanimanje
logistika, uz optimalno planiranje logistikih procesa ostvaruju veu dobit te stabilniji poloaj na
globalnom trištu. Za pruanje logistikih usluga tvrtke ili klijenti upotrebljavaju logistike
operatere. Logistiki operater se definira kao imbenik koji uspješno dizajnira te optimizira
logistiku mreu koja je sve više integrirana u nacionalni, regionalni te globalni gospodarski
sustav. Paralelno s razvojem logistike došlo je do razvoja i koncepata logistikih operatera.
Povezanost logistike funkcije s marketingom je osobito relevantna u zadovoljenju potreba i
elja kupaca, odnosno potrošaa. Temeljem financijskih izvještaja poduzea te financijske
strukture, definira se stanje poduzea koje upuuje na stanje imovine, obveza i kapitala
poduzea.
financijski izvještaj
SUMMARY
The business of logistics companies is subject to constant changes that are relevant. In
modern times, logistics processes are becoming more and more present, and companies with a
fundamental interest in logistics, with the optimal planning of logistics processes gain more
profit and a more stable position in global market. Logistic operators are used by companies or
clients to provide logistics services. A logistical operator is defined as a factor that successfully
designs and optimizes a logistic network that is increasingly integrated into the national, regional
and global economic system. Parallel to the development of logistics, the development and
concepts of logistic operators have evolved. The linkage of the logistic function with marketing
ids particulary relevant in meeting the needs and whishes of cutomers or consumers. Based on
the financial statements of the company and the financial structure, it defines the state of the
company referring to the assets, liabilities and capital of the company.
Keywords: logistics companies, logistic services, logistic operator, global market, financial
report
SADRAJ
2.1. Logistiki operateri u globalnom gospodarskom sustavu ................................................ 3
2.2. Logistiki operateri u globalnim logistikim lancima...................................................... 4
2.3. Koncepti logistikih operatera ......................................................................................... 7
2.3.1. Koncept 1PL operatera ............................................................................................. 8
2.3.2. Koncept 2PL operatera ............................................................................................. 8
2.3.3. Koncept 3PL operatera ............................................................................................. 8
2.3.4. Koncept 4PL operatera ............................................................................................. 9
2.3.5. Koncept 5PL operatera ........................................................................................... 10
3. ZNAAJ LOGISTIKE ZA SUVREMENO POSLOVANJE .......................................... 11
3.1. Suvremena logistika danas ............................................................................................. 12
3.2. Marketinški aspekt logistike........................................................................................... 14
PODUZEA ................................................................................................................................ 18
5.1. Poslovanje meunarodnih logistikih poduzea ............................................................ 33
5.2. Poslovanje domaih logistikih poduzea...................................................................... 33
Logistika je odreena kao upravljanje tokovima robe te sirovina, procesima izrade
završenih proizvoda te pridruenim informacijama od poetne do završne toke uporabe u skladu
s potrebama i zahtjevima kupaca. U širem smislu ona obuhvaa povrat, kao i raspolaganje
otpadnim tvarima. Upravo radi toga, poduzea ili klijenti za pruanje logistikih usluga
upotrebljavaju logistike operatere. Niz je razliitih logistikih aktivnosti koje obavljaju
logistiki operateri, od toke isporuke, pa do toke primitka uz pomo svog intelektualnog
kapitala. Oni omoguavaju globalnim logistikim lancima pronalazak prostora na svjetskom
trištu te povezuju sve sudionike globalnih logistikih lanaca, povezujui na taj nain jeftin rad s
jedne strane globalnog logistikog lanca s bogatim trištima s druge strane globalnog logistikog
lanca.
U suvremeno doba je razvijeno pet koncepata logistikih operatera, od kojih je
najrazvijeniji koncept 5PL (Fifth Party Logistics) operatera. Postoji niz stajališta o podrijetlu
pojma logistika. Ona se kao znanost i poslovna aktivnost vrlo brzo razvila, a osim toga i
potvrdila u svim gospodarskim sektorima. Niz je imbenika koji su tome doprinijeli, a neki od
njih su sveprisutna globalizacija, internacionalizacija proizvodnje i trgovine, jaanje
konkurencije, demokratizacija i slino. U suvremeno doba se naglasak stavlja na integriranje
logistike, te internacionalizacija poslovanja postaje neizostavan proces opstanka svakog
gospodarskog sustava. Uvoenje logistike u usluna poduzea, uvjetovano je kvalitetom
informacijskog sustava.
Poslovanje poduzea se procjenjuje temeljem financijskih izvještaja koji se mogu svrstati
u nekoliko skupina (pokazatelji likvidnosti, zaduenosti, aktivnosti, ekonominosti,
profitabilnosti). Sama profitabilnost svake kompanije je u znatnoj mjeri ovisna o logistikim
troškovima koji ine znatan dio ukupnih troškova poslovanja.
Naslov završnog rada je: Ekonomski pokazatelji uspješnosti i stabilnosti poslovanja
logistikih operatera. Svrha ovog rada je prikazati pojam i znaenje logistikog operatera, zatim
odrediti znaaj logistike u uvjetima suvremenog poslovanja te analizirati financijske pokazatelje
2
sljedea:
4. Financijski pokazatelji uspješnosti i stabilnosti prometnih poduzea
5. Poslovanje logistikih poduzea
Logistiki operater jest imbenik koji uspješno dizajnira i optimizira logistiku mreu
koja je sve više integrirana u globalni gospodarski sustav te obavlja razne logistike aktivnosti od
toke isporuke do toke primitka i uz minimalne uloene resurse maksimalno zadovoljava
zahtjeve trišta.
2.1. Logistiki operateri u globalnom gospodarskom sustavu
U uvjetima globalizacije prednost imaju mega logistiki operateri, koji su u stanju
vertikalno se integrirati u cijelosti. 1 Oni ne nude samo transport, nego i skladištenje,
informacijsku tehnologiju, zatim proizvodnju, kao i globalni nastup. Proces globalizacije koji se
odvija u svijetu namee potrebu da se pod utjecajem razvoja svjetskog gospodarstva i društva,
uklanjanja trgovinskih barijera, kao i jaanja meunarodne, svjetske konkurencije, tehnologije,
širenja mogunosti i poveanja pojedinih trišta na mnogo široj razini od nacionalne, ustroji i
globalni logistiki sustav, ija je temeljna zadaa omoguavanje globalnim tvrtkama mogunost
kombinacije domaih i meunarodnih resursa tako da se omogui efikasna i efektivna realizacija
njihovih poslovnih pothvata unutar globalnog prometnog, logistikog i gospodarskog sustava.
Takav logistiki sustav poveava natjecateljske sposobnosti pojedinih imbenika
proizvodnje (zemlje, rada, kapitala), kao i pojedinih podruja (drava, regija, ekonomskih
podruja), Sukladno tome, drava najrazvijenije središnjice svjetskoga gospodarstva raspolau
brojnim mjerama poticanja ili sprjeavanja, ukljuivanja ili iskljuivanja pojedinih nacionalnih
prometnih, logistikih i gospodarskih sustava u regionalnu i globalnu prometnu, logistiku i
gospodarsku mreu, a sve kako bi potaknule eljeno reagiranje onih koji koe procese
globalizacije prometnoga, logistikoga i gospodarskoga sustava i/ili postavljaju barijere za
efikasno i efektivno odvijanje takvih procesa. 2
To je ujedno i razlog zbog kojeg su troškovi meunarodne logistike (25% do 35%
vrijednosti prodajne cijene) znaajno vei od troškova nacionalne logistike (10% vrijednosti
1 Zelenika R., Pupavac, D.: Menadment logistikih sustava, Sveuilište u Rijeci, Ekonomski fakultet, Rijeka, 2008.,
str. 61. 2 Pupavac, D.: Logistiki operator – imbenik dinamike optimalizacije globalnih logistikih lanaca, doktorska
disertacija, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2006., str. 31
4
globalno trište logistikih usluga, odnosno primorava ih da razmotre mogunosti koje im se
pruaju na regionalnim i /ili globalnom logistikom trištu, odnosno odrede stupanj svoje
nazonosti na svjetskom trištu.
trišnim posrednicima, uslugama carinskoga zastupanja, skladišnim prostorima, pojednostavljuju
administrativnu proceduru uz istodobno poticanje razvoja proizvodnih djelatnosti, izgradnju
logistiko-proizvodnih centara i novih logistikih kapaciteta za potrebe globalnoga logistikoga i
gospodarskoga sustava. 3
2.2. Logistiki operateri u globalnim logistikim lancima
U suvremenom globalnom svijetu postoji niz logistikih lanaca koji se natjeu u slinim
poslovima na razliitim trištima diljem svijeta. Globalni logistiki lanci umreavajui ponudu i
potranju, odnosno proizvodnju i potrošnju formiraju nacionalnu, regionalnu i globalnu
logistiku mreu koja je sudionicima globalnog logistikog lanca u stanju:
Sniziti troškove – rada, poreza, carinskih i drugih pristojbi,
Poboljšati uinke svih sudionika opskrbnoga lanca oko kojega su se formirali,
Dati kvalitetnije inpute proizvodnje, a osobito kvalitetnije logistike usluge,
Otvoriti nova i udaljena trišta, te
Poboljšati vlastite performanse temeljem razvijanja partnerskih odnosa sa ostalim
sudionicima logistikog lanca.4
Logistiki operateri pruaju mogunost globalnim logistikim lancima da pronau svoje
mjesto na globalnom svjetskom trištu, odnosno da plasiraju svoje proizvode bilo gdje u svijetu.
Logistiki operateri daju potporu globalnim logistikim lancima u svjetskoj razmjeni dobara u
kopnenom prijevozu, svjetskom zranom, kao i pomorskom prijevozu, te u svim srodnim
logistikim uslugama. Posjedujui vlastite logistike centre, smještene u vorištima svjetskih
tokova robe, stvaraju efikasnu vezu izmeu prijevoznika dajui pritom sudionicima globalnog
logistikog lanca široki spektar usluga dodane vrijednosti. Logistiki operateri povezujui sve
3 Ibid, str. 32.
4 Ibid, str. 46.
sudionike globalnih logistikih lanaca, povezuju jeftin rad s jedne strane globalnoga logistikoga
lanca s bogatim trištima s druge strane globalnoga logistikoga lanca. Logistiki operateri u
stanju su osigurati brzo premještanje dijelova ili gotovih proizvoda iz primjerice azijskih
proizvodnih pogona do zapadnih trišta. To dovodi do integriranja unutar logistike djelatnosti,
tradicionalno vrlo fragmentirane.
Kako su na poetku 21. stoljea poznati temelji i modeli gospodarskoga rasta ozbiljno
uzdrmani, a tipinog predstavnika engleskog Citya zamijenili Bill Gateovski tipovi, predoen je
matematiki model u funkciji mjerenja intelektualnoga kapitala logistikih operatera. Temeljem
prezentiranog matematikog modela razvidno je da je intelektualni kapital kompozitni pojam
koji se sastoji od: ljudskoga kapitala, strukturalnoga kapitala i potrošakog kapitala. Da bi
logistiki operater mogao provesti strateško planiranje logistikoga lanca on mora
maksimalizirati razinu intelektualnoga kapitala. U skladu s tim intelektualni kapital unutar
globalnog logistikog lanca treba shvatiti kao aktivni proces stvaranja vrijednosti. Intelektualni
kapital i informacijske tehnologije razaraju tradicionalne oblike logistikih lanaca i na njima
utemeljenih logistikih mrea, te se sve više govori o virtualnoj logistikoj mrei.
Pored Interneta koji slui kao infrastruktura virtualne logistike mree, sastavnim dijelom
infrastrukture virtualne logistike mree treba promatrati i logistike operatere bez kojih
uspostavljanje takvih mrea niti ne bi imalo smisla, niti bi one mogle funkcionirati na primjeren
nain. Porast intelektualnoga kapitala, informatizacija globalnih logistikih lanaca i nastanak
globalnih logistikih operatera dovest e u narednom periodu do razvijanja vee partnerske
suradnje, ali i do smanjivanja broja aktivnih sudionika u logistikim lancima. Suvremeni
logistiki lanci predstavljaju dinamine, fleksibilne i responzivne mree, koje rade po naelu
"predvidi i odradi" nasuprot tradicionalnom pristupu "proizvodi pa prodaj". 5 Za proizvodna i
usluna poduzea troškovi logistikih lanaca kreu se od 50% do 80% od postotka prodaje.
Ako je potranja za proizvodima logistikoga lanca nepromijenjena tada se dobit
opskrbnoga lanca moe poveati jedino sniavanjem ukupnih troškova. Ovo je bitno imati na
umu jer je logistiki operater u mogunosti braniti logistiki lanac od promjenljivosti i
nepostojanosti potranje, odnosno osigurati mu punu responzivnost. Modeli globalnih logistikih
lanaca upravljani logistikim operaterom zapoinju s izborom odgovarajue strategije
5 Ibid, str. 46
profiliranjem konkurentskih performansi globalnog logistikoga lanca. Optimalni izbor
sudionika globalnog logistikoga lanca osigurava izvršavanje globalnoga pothvata po
minimalnim troškovima. Vanost optimalnog izbora aktivnih sudionika globalnoga logistikoga
lanca i uloge koju pri tome ima logistiki operater zorno predoava i dobiveno optimalno
rješenje na praktinom primjeru. Dobiveno rješenje je 100% povoljnije od onoga koje bi se
dobilo kada se ne bi izvršila optimizacija kvalificiranih potencijalnih sudionika logistikoga
lanca.
Testiranjem logistikoga modela dinamike optimizacije u praksi potvreno je da se
optimizacijom proizvodnje unutar globalnoga logistikoga lanca mogu dodatno poboljšati
performanse globalnog logistikoga lanca, odnosno ostvariti znaajne uštede troškova u gotovo
svim fazama proizvodnje unutar logistikoga lanca, a posebice u troškovima dranja zaliha.
Radom na konkurentskim performansama globalnoga logistikoga lanca logistiki operater
osigurava poboljšanje efikasnosti logistikoga lanca za dodatnih 15,7%. Logistiki lanac
predstavlja vertikalnu strukturu koja je neefikasna zbog efekta dvostruke marginalizacije.
Naime, kada sudionik više razine unutar logistikoga lanca uzima cijene sudionika s
prethodne razine kao zadane i upravlja se iskljuivo eljom za maksimalizacijom vlastite dobiti,
proizvodi negativne uinke po sve druge sudionike logistikoga lanca. Tako se smanjuje ukupni
output logistikoga lanca i njegova ukupna dobit. Za uklanjanje negativnog efekta dvostruke
marginalizacije ini se primjerenim ustrojiti logistiki lanac kao kooperativnu umjesto
konkurentne strukture. Potencijal za izgradnju kooperativne strukture unutar logistikoga lanca
nastaje kada jedan od sudionika logistikoga lanca moe pomoi drugim sudionicama
posredstvom kooperacije. To znai da e u praksi do kooperacije doi kada dobit od
kooperativne strukture premašuje troškove uspostavljanja takve strukture. 6 Za razvijanje
kooperativne strukture logistikog lanca od presudnog znaenja su:
1) dovoljno duga sjena budunosti i
2) razvitak kooperacije na naelima uzajamnosti.
6 Ibid, str.49
Ugovor o povratnoj logistici predstavlja jedan od temeljnih preduvjeta za neutraliziranje
efekta dvostruke marginalizacije unutar logistikog lanca. Da bi se znanstveno utemeljeno
vrednovao razvojni potencijal hrvatskih logistikih operatera, kao i logistikih operatera u
drugim tranzicijskim dravama najprije je modelom Boston Consulting Group odreena pozicija
pojedinih logistikih operatera na europskom logistikom trištu, a potom su odreeni razvojni
elementi za vrednovanje potencijala logistikih operatera: globalizacija, logistika infrastruktura,
logistika suprastruktura, suvremene transportne tehnologije, logistiki intelektualni kapital,
financijski resursi, logistika ekologija, outsourcing, logistiki outsourcing, logistiki
informacijski sustavi, informacijske tehnologije, logistiki troškovi, inter i intralogistika,
logistiko pravo, logistiki kontroling i ostali razvojni elementi. 7
Razvojni elementi su vrednovani pomou matrice rasta ponajprije zbog nemogunosti da
se preko direktnih stopa rasta iskau meuodnosi razvojnih elemenata. Tako se pomou matrice
rasta uvode indirektne stope rasta, pomou kojih se mogu promatrati sloeniji odnosi izmeu
razvojnih elemenata, odnosno pomou kojih se preciznije mogu utvrditi apsolutne i relativne
brzine rasta kao i odnosi izmeu razvojnih elemenata. 8 Logistiki operateri su prisiljeni obavljati
dodatne aktivnosti, više transakcija u manjim koliinama, sa kraim vremenom ukrcaja i
iskrcaja, uz manje troškove i sa veom tonošu. 9
2.3. Koncepti logistikih operatera
U suvremeno doba u logistici se javlja pet koncepata logistikih operatera:
Koncept 1PL (First Party Logistics) operatera
Koncept 2PL (Second Party Logistics) operatera
Koncept 3PL (Third Party Logistics) operatera
Koncept 4PL (Fourth Party Logistics) operatera
Koncept 5PL (Fifth Party Logistics) operatera
7 Zelenika, R., Pupavac, D.: Menadment logistikih sustava, Sveuilište u Rijeci, Ekonomski fakultet, Rijeka, 2008.
str. 548 8 Pupavac, D.: Logistiki operator – imbenik dinamike optimalizacije globalnih logistikih lanaca, doktorska
disertacija, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2006., str.50-51. 9 Šafran, M.: Planiranje logistikih procesa, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, Zagreb, 2012. str. 5.
8
2.3.1. Koncept 1PL operatera
Koncept 1PL se moe odrediti kao poduzee koje obavlja svoje vlastite logistike
aktivnosti. Ovaj se koncept odnosi na vee prijevozne kompanije koje su pruale ograniene
usluge itavom transportom lancu. Pod kontekstom prijevoznika se definiraju kao fizike usluge
transporta materijalnih ili nematerijalnih dobara. 10
Do kraja 1970-ih godina 1PL poduzea koja
su se bavila proizvodnjom samostalno su obavljala interne logistike usluge. Veina glavnih
djelatnosti logistike, tj. transport, rukovanje te skladištenje su bile u mogunosti obavljati same
kompanije, upravo iz razloga što su imale svoj vozni park te skladišta, dok su se špediteri,
zrakoplovne i brodske linije koristile samo za odreene meunarodne destinacije. Kratica 1PL se
odnosi na tvrtke koje nude regionalno ograniene operativne transportne te logistike usluge. 11
2.3.2. Koncept 2PL operatera
Koncept 2PL je specijaliziran u podruju prometa u opskrbnom lancu, prebacujui robu
iz jede toke u drugu. Ve 80-ih godina 20. stoljea dolazi do geografskog širenja te pomicanja
granica logistike, a logistika poduzea angairaju dobavljaa za obavljanje logistikih aktivnosti
transporta te skladištenja u svrhu uštede vremena ili umanjenja troškova. Outsourcing je klju
uspjeha za veliki broj proizvoaa. Outsourcing logistikih usluga se odnosi na upotrebu
vanjskog dobavljaa usluga za obavljanje poslova te usluga koje se ne uzimaju kao strateški
vane za postizanje misije. 12
2.3.3. Koncept 3PL operatera
pruanje cjelovitih skladišnih, prekrcajno – manipulacijskih te transportnih usluga, koje
preuzima organizaciju, kao i provedbu odreenog dijela opskrbnog lanca korisnika. 13
3PL
dobavlja nudi široku paletu usluga, dok osim realizacije logistikih aktivnosti, naglasak se
stavlja na razmjenu informacija, rizika te koristi izmeu 3PL dobavljaa te kompanije. 14
10
Crne Gore, Fakultet za pomorstvo u Kotoru 11
http://intralogistik.tips/kontraktlogistik-effizientes-outsourcing-von-logistikleistungen/ 12
Zeevi, S., Gojkovi P.: Logistiki trendovi, Meunarodna znanstveno-struna konferencija, Logistika 2010,
Saobraajni fakultet u Doboju, Doboj, 2010.
9
logistikih usluga te poveali sposobnosti prijevoznika tereta te špeditera.
Koncept 3PL je poetna toka transportnih te logistikih aktivnosti osamostaljenih
operatera kao vanjskih kompanija. U najveem broju sluajeva ovaj koncept ukljuuje više
povezanih, meusobno koordiniranih te komplementiranih aktivnosti, kao što su skladištenje,
isporuka te prijevoz, ali i niz dodatnih usluga. Ovaj se koncept poeo razvijati u razdoblju
deregulacije transportne industrije 80-ih te 90-ih godina, kada su se mnogi 2PL operateri poeli
razvijati u 3PL operatere. 3PL operateri tada dobivaju nove usluge, meu koje se ubrajaju usluge
prepakiravanja, usluge rezervne logistike ili povrata proizvoda od krajnjeg kupca, hlaenja, kao i
sušenja kod prehrambenih proizvoda, zatim korištenje outsourcinga samo u nekim vršnim
dijelovima dana, tjedna ili godine kada kapaciteti ne mogu podnijeti tekuu potranju, prijevoz
vrlo malog ili vrlo velikog tereta itd. 15
Zahvaljujui prijenosu logistikih funkcija na 3PL operatere štedi se vrijeme, zatim se
oslobaaju financijski resursi koji se usmjeravaju na kljune aktivnosti kompanije, kvalitetnije i
bre se obavljaju logistike operacije, zatim se dijeli odgovornost za upravljanje te poslovni
rizik, što sveukupno osigurava stvaranje natjecateljske prednosti na trištu. etiri su temeljne
kategorije u koje se moe klasificirati 3PL:
Standardni 3PL dobavlja – koji obavlja osnovne logistike funkcije,
Unaprjeiva usluge – koji klijentima nudi dodatno isplative usluge prijevoza,
praenje, uvanja, pakiranja, osiguranja,
Prilagoava korisniku – koji na zahtjev kupaca preuzima potpunu kontrolu nad
logistikim aktivnostima u poduzeu,
Unaprjeiva za korisnike –kao najviši nivo 3PL, integriraju se sa svojim
klijentima te preuzimaju sve logistike funkcije.16
2.3.4. Koncept 4PL operatera
http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0019850102002286
10
resursima, kapacitetima, kao i tehnologijama usluno-organizacijskih oblika koji funkcioniraju u
okvirima jednog opskrbnog lanca. Koncept 4PL se temelji na intelektualnom logistikom
kapitalu te IT sustavima, a ne na posjedovanju infrastrukture (terminala, skladišta…) te drugih
materijalnih sredstava – prijevoznih sredstava, prekrcajne mehanizacije i sl., zbog ega za
pruanje usluga svojim klijentima upotrebljava razliite 3PL dobavljae. 17
Poduzee koje prua
4PL usluge se moe odrediti kao ono koje prua cjeloviti outsourcing logistikih funkcija
ukljuujui mogunost angairanja, kao i nadzora konkretnih izvršitelja logistikih aktivnosti u
opskrbnom lancu.
5PL logistiki koncept usmjeren je na osiguravanje apsolutnih logistikih rješenja itavog
opskrbnog lanca te predstavlja napredni menadment opskrbnog lanca kao integraciju svih
aktivnosti povezanih s tokovima dobara u suvremenim logistikim mreama. Ovaj se koncept
upotrebljava u transformaciji opskrbnog lanca u opskrbnu mreu. U bliskom kontaktu s
klijentom 5PL logistiki operater razvija te implementira najbolji mogui opskrbni lanac ili
opskrbnu mreu. 18
Vrlo esto su meusobno povezani putem e-poslovanja pod ijim utjecajem
se razvila i elektronika logistika. Elektronika logistika kao znanost te elektronika logistika
kao aktivnost oznaava koordinirani, konzistentni te raunalno upravljani skup sloenih intra te
interorganizacijskih logistikih fenomena za sve aspekte poslovnih aktivnosti, koje se mogu
upravljati te voditi putem raunalne mree Internet. 19
17
http://www.logisticsglossary.com/ 19
marketinško-logistike paradigme, izvorni znanstveni rad, Ekonomski pregled, Hrvatsko društvo ekonomista,
Godina 53, 3 – 4, str. 292 – 319., Zagreb, 2002.
11
3. ZNAAJ LOGISTIKE ZA SUVREMENO POSLOVANJE
U znanstvenoj kao i u strunoj literaturi moe se pronai više stajališta o podrijetlu pojma
logistika. Prema jednom od stajališta, pojam logistike prvenstveno se upotrebljava davne 1670.
godine u vojnim dokumentima sa znaenjem opskrbe vojnikih trupa potrebnim materijalima te
transportne potpore prilikom prebacivanja trupa, naoruanja, opreme i slino iz jednog poloaja
u drugi. Ve prema tome je nastala teorija prema kojoj je pojam logistike nastao od francuske
rijei loger koja znai stanovati, smjestiti se ili noiti pod vedrim nebom. 20
Kao znanost i poslovna aktivnost logistika se u 20. stoljeu iznimno brzo razvijala te se
potvrdila u svim gospodarskim sektorima, kao i u znaenju multidisciplinarne i interdisciplinarne
znanosti koja se prouava i primjenjuje gotovo u svakom podruju ljudske aktivnosti. U samim
poecima razvoja logistike kao aktivnosti prvenstvo su zauzimali vještina, kao i iskustvo koji su
u kasnijim stadijima razvoja svoje mjesto prepustili znanstvenim spoznajama, injenicama,
zakonima, kao i razliitim teorijama.
Prvi tekstovi koji se odnose na logistiku nastali su još 1960-ih godina. Tada je P. Drucker
ustvrdio da je logistika jedna od mogunosti pomou kojih se poboljšava korporativna
uinkovitost. 21
Porastom kamatnih stopa 1970-ih godina, kao i poveanjem troškova energenata,
logistika je postala bitan faktor prilikom obrauna troškova prijevoza predstavljajui problem
brojnim organizacijama u industriji na globalnoj razini. Kvalitetan nain upravljanja
organizacijom obuhvaa da domaa organizacija ima idealnu mogunost pruanja odgovarajueg
proizvoda ili usluge oblinjem trištu od inozemnih konkurenata.
Jednako tako, paralelno porastu broja sudionika u okviru meunarodnog trišta, opskrbni
lanac svake organizacije, kao i ostalih sudionika na trištu postaje dui, skuplji te kompleksniji,
pa se prema tome zahtijeva kvalitetna logistika u cilju kontrole troškova i iskorištenje
mogunosti globalnog trišta. Paralelno s tim dolazi do razvoja informacijske tehnologije kojom
20
Zelenika, R., Logistiki sustavi, Ekonomski fakultet Sveuilišta u Rijeci, Rijeka, 2005., str.18 21
Lambert, D. M., Stock, J. R., Ellram, L. M., Fundamentals of Logistic Management, Irwin McGraw – Hill, USA,
str.6
12
se omoguava nadzor svih logistikih aktivnosti (kao što su npr. naruivanje, kretanje te
skladištenje robe i materijala). Pritom je došlo do razvoja velikog broja sustava kao što je Just-
in-time sustav, sustav za planiranje distribucije resursa koji organizacijama omoguuje
povezivanje aktivnosti, od onih upravljanja zalihama, narudbi od proizvoaa, prognoziranja i
rasporeda proizvodnje.
Do razvoja logistike došlo je napretkom u tehnologiji informacijskih sustava u pogledu
stavljanja naglaska na uslugu kupcima, na rastuu prepoznatljivost nunosti sustavnog pristupa te
upravljanja troškovima kako bi logistika postala strateški alat u natjecanju na globalnom trištu.
Logistikom se postiu racionalnosti u poslovanju te se usvaja i novi nain razmišljanja u
poduzeu prema kojem je nuno postaviti materijalne, vrijednosne i informacijske tokove. Prema
tome ubrzanom razvoju logistike doprinijela je:
Sveprisutna globalizacija i koncentracija gospodarskih aktivnosti,
Internacionalizacija proizvodnje i trgovine,
Jaanje konkurencije,
Ubrzani razvoj i modernizacija prometne infrastrukture,
Poveanje kupovne moi stanovnika visoko i srednje razvijenih zemalja, kao i
Demokratizacija.
osiguranju te poboljšanju raspoloivosti svih osoba te sredstava, koje su pretpostavka, pratea
pomo ili osiguranje za tokove unutar jednog sustava. 22
S druge strane opi ili univerzalni
logistiki sustav je sustav meusobno svrsishodno povezanih te meuutjecajnih podsustava i
elemenata logistike infrastrukture, logistikog intelektualnog kapitala, kao i drugih
potencijalnih resursa, koji u visoko sofisticiranoj logistikoj industriji omoguuju uspješnu,
uinkovitu te racionalnu proizvodnju logistikih proizvoda.
3.1. Suvremena logistika danas
Segetlija, Z., Uvod u poslovnu logistiku, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek, 2002., str.11
13
Obzirom na injenicu da uloga i vanost logistike svakodnevno raste, kao posljedica toga
javlja se potreba za koordinacijom te kontrolom logistikih aktivnosti, tj. posljednjih se godina
naglasak stavlja na integriranje suvremene logistike. U suvremeno se doba internacionalizacija
poslovanja postavlja kao neizostavan proces opstanka te razvoja svakog gospodarskog sustava
zbog injenica što sudjelovanjem na globalnom trištu cijela poslovna politika organizacije u
smislu kreiranja ciljeva, misije, kao i strategije poslovanja mora biti postavljena u kontekstu
postizanja manjih troškova poslovanja te efikasnog ostvarenja dobiti.
Logistika u suvremeno doba je obiljeena globalizacijom poslovanja te revolucijom u
informacijskoj tehnologiji. Globalizacijom dolazi do širenja trišta proizvoda, ali i porasta broja
konkurenata, a razvoj informacijske tehnologije, kao i kontinuirano ulaganje u nju prua
mogunost snienja zaliha, unapreenja nabave, kao i ostalih logistikih funkcija temeljem
razvijene informacijske mree. U suvremeno doba pogled na logistiku istie pojam opskrbnog
lanca koji bi morao biti izvorište konkurentske prednosti te potencijala. Upravljanje opskrbnim
lancem odnosi se na integraciju poslovnih procesa od krajnjeg korisnika do izvornih dobavljaa
koji nude proizvode, usluge te informacije koje dodaju vrijednost za kupca. 23
Upravljanje opskrbnim lancem predstavlja poprilino novi nain pristupa poslovanju pa
stoga postoje razliita gledišta na procese koji ine dio opskrbnog lanca:
Upravljanje odnosima s kupcima,
Upravljanje slubom za korisnike,
Upravljanje opskrbnim lancem nastaje u obostranom interesu poduzea s dobavljaem u
cilju smanjenja neizvjesnosti u opskrbnom lancu, usklaivanja lanca dobavljaa te optimiziranja
lanca dobave, a to se u najveoj mjeri postie putem interneta. Individualno se prilagoava na
23
Lambert, M.D., Stock, J. R., Ellram, L.M, Fundamentals of Logistic Management, Irwin McGraw-Hill; USA,
1998., str.504
tokom materijala te informacija kroz cijeli lanac.
3.2. Marketinški aspekt logistike
S obzirom da je logistika funkcija jedna od temeljnih u djelovanju poduzea njen odnos
sa funkcijom marketinga je relevantan u zadovoljavanju potreba te elja kupaca, odnosno
potrošaa koji su u središtu pozornosti kako marketinga, tako i itavog poduzea. Pet je
relevantnih koristi logistike kroz marketinšku funkciju za zadovoljenje potreba kupaca 24
:
ova karakteristika se ne smatra dovoljnom za zadovoljenje potrebe kupaca.
Koristi od prava na proizvod – kupcu je potrebno prenijeti pravo na proizvod, bilo
da se radi o najmu ili o trajnom vlasništvu,
Koristi od informacija – treba se dodati da bi koristi od oblika proizvoda bile
dovoljne za zadovoljenje potrebe kupaca,
Koristi od mjesta – ovo se smatra potrebnom karakteristikom jer je proizvod
potrebno poslati kupcu na mjestu koje njemu odgovara,
Koristi od vremena – karakteristika koja je nuna jer se proizvod mora dostaviti u
trenutku kada je kupcu potreban.
U suvremeno doba logistika je mnogo sloenija, jer osim zahtjeva efikasnosti tu su još i
marketinški zahtjevi u smislu prilagoavanja usluga ne samo uoj skupini potrošaa ve
pojedinim potrošaima. Na taj nain tradicionalna logistika postaje sredstvo podizanja kvalitete
usluge potrošaima, s obzirom da je vidljivo postojanje tendencije rasta broja potrošaa koji ele
višu razinu usluge, koja je opstala sredstvom stvaranja konkurentske prednosti te time stvorila
priliku za diferencijaciju standardnog proizvoda te zadovoljenje posebnih potreba potrošaa.
Tradicionalno, marketinška logistika predstavlja odreenu potporu marketinškom spletu,
te obuhvaa aktivnosti koje su uzrok marketinških troškova, dok istovremeno poveavaju
vrijednost ponude. Pritom se potrošau dostavlja proizvod koji je traio uz minimalne troškove,
koji se javljaju kao posljedice premoštenja vremenskih, kao i lokacijskih, odnosno prostornih
24
Segetlija, Z., Uvod u poslovnu logistiku, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek, 2002., str. 51
15
:
Do proširenja proizvodnog programa u najveem broju sluajeva dolazi uvoenjem novih
proizvoda ili njihovom diferencijacijom, a time logistiki problemi izvršavanja narudbi,
pakiranja te transporta postaju još sloeniji s obzirom da proširenjem proizvodnog programa
dolazi i do porasta zaliha. Jednako tako, vano je voditi rauna i o oblikovanju proizvoda kako bi
ga se uinilo prikladnim za skladištenje i transport. Prilikom odreivanja cijene u obzir se moraju
uzeti i logistiki troškovi. Iz tog razloga cijena se moe odrediti prostornim diferenciranjem ili
diferenciranjem prema prodanim koliinama. Prostornim se diferenciranjem cijena definiraju
razlike izmeu stvarnih logistikih troškova koji su vezani uz isporuku nekog proizvoda te
cijene.
Kada se radi o prodanim koliinama, diferenciranjem cijena se utvruje politika rabata
koji se moe odobravati ili prema veliini pojedine narudbe ili prema ukupno preuzetim
koliinama u nekom odreenom razdoblju. Osim navedenog nuno je da se ostvari i koordinacija
u postupku komuniciranja u cilju zadovoljenja povišene potranje do koje je došlo uslijed
propagande, unaprjeenja prodaje te osobne prodaje. Propagandom se moe postii bolji imid
proizvoda a to ujedno vodi i višoj cijeni proizvoda, kao i lakšem pokrivanju troškova distribucije,
potom u vidu unapreenja prodaje putem pakiranja, te to na takav nain da pakiranje potie
impulzivnu kupnju jer psihiki povoljno utjee na kupca kako bi što bre donio odluku o kupnji.
Osobnom prodajom suradnik mora biti upoznat sa logistikim sustavom svog vlastitog
poduzea da bi u prodajnom razgovoru mogao ponuditi adekvatnu uslugu isporuke. U pogledu
logistike isporuke relevantno je definirati i kanal distribucije u smislu da li e poduzee samo
izvršiti zadau isporuke ili e je delegirati na samostalne partnere. U direktnom kanalu
25
distribucije nema posrednika, dok kod neizravnog kanala u procesu isporuke sudjeluju i ostali
subjekti, kao što su agenti, zastupnici i slino. Kako bi se postignuo maksimalni uinak, logistika
i marketing kao funkcije poduzea moraju djelovati skupa i biti koordinirane te kompletirane s
ostalim funkcijama. Funkcija marketinga je stvaranje potranje, dok je funkcija logistike usluiti
i zadovoljiti potranju. 26
3.3. Logistika funkcija te unaprjeenje poslovanja
Kako bi se unaprijedilo poslovanje poduzea, u prvom redu je nuno usvajanje novog
naina promatranja te sustavnog razmišljanja u domeni logistike. Usvajanjem logistike
koncepcije analiza problema se provodi na temelju upotrebe novih pojmova, opisa, objašnjenja te
spajanja. Takav nain promatranja problema proizlazi iz temeljnih parametara svakog
logistikog sustava. Prilikom usvajanja sustavnog naina razmišljanja, spoznaje o odnosima
izmeu pojedinanih elemenata uzimaju se kao najvaniji element usvojenog naina razmišljanja
iz jednostavnog razloga što bi, kad su se razmatralo suprotno, mogla donijeti pogrešna poslovna
odluka.
poduzea, uzimajui u obzir zasebne organizacijske cjeline u okviru poduzea – skladište,
transport i sl. Kvaliteta informacijskog sustava uvjetuje uvoenje logistike u usluna poduzea.
Uvoenje, kao i sam razvoj logistike u poslovanju utemeljen je na logistikom konceptu.
Provoenjem logistike koncepcije u funkcijskom, instrumentalnom, kao i institucijskom
pogledu postie se vei stupanj efikasnosti poslovanja poduzea temeljem snienja logistikih
troškova, ubrzanja obrta kapitala, povišenja razine servisa, poboljšanja procesa odluivanja,
smanjenja konflikata u organizaciji poduzea, poboljšanja suradnje meu poduzeima itd. 27
Poveanjem kvalitete poslovanja putem logistike dolazi i do rješavanja problema
usklaivanja te optimiziranja u okviru samog logistikog podruja, kao i izmeu logistike i
ostalih funkcija u poduzeu (npr. nabava, proizvodnja ili prodaja). Sam koncept uvoenja
logistike u poslovanje poduzea, kako bi se ono poboljšalo, mora biti integralan te mora
26
sposobnosti provoenja tako da se opišu kompetencije logistike funkcije, kontroliranja
:
Naela kojima se postavlja struktura, kao i organizacija proizvodnje,
Omjer vlastite te tue obrade, ako se radi o poluproizvodima,
Planiranje, kao i provoenje itavog tijeka nabave, od same proizvodnje, pa do
isporuke,
Logistiku nabave – naela što, kako, koliko, kada nabaviti od materijala, zatim,
Broj, kao i lokaciju proizvodnih jedinica i skladišta te
Vrstu transporta.
PROMETNIH PODUZEA
financijske strukture, prikazuje se financijska situacija poduzea koja upuuje na stanje imovine,
obveza te vlastitog kapitala poduzea. Ne uzimaju se u obzir samo financije poduzea kao
sredstvo raspolaganja te obavljanja funkcija i ciljeva poduzea te pokazatelji uinkovitosti
poslovanja te financiranja. Financijski su pokazatelji utemeljeni na pokazateljima analize
:
podmiri svoje dospjele kratkorone obveze;
pokazatelji zaduenosti – pokazatelji kojima se mjeri do koje granice se poduzee
financira iz tuih izvora sredstava;
pokazatelji aktivnosti – pokazatelji kojima se mjeri koliko efikasno poduzee
upotrebljava svoje resurse;
pokazatelji ekonominosti – pokazatelji kojima se mjeri odnos prihoda i rashoda;
pokazatelji profitabilnosti – pokazatelji kojima se mjeri povrat uloenog kapitala.
Struktura kapitala podrazumijeva kombinaciju raznoraznih izvora koje poduzee
upotrebljava prilikom pribavljanja kapitala kojim ono financira svoje investicijske aktivnosti.
Tradicionalno se zastupa stav da je optimalna struktura kapitala ona kod koje je najmanji trošak
financiranja poduzea. Kako bi se pravilno procijenila uspješnost poslovanja poduzea moraju se
uzeti u obzir sljedei pokazatelji (slika 1):
produktivnost,
rentabilnost,
ekonominost.
29
http://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Financijska_analiza.doc.pdf
19
4.1. Pokazatelji likvidnosti
Likvidnost se definira kao svojstvo imovine ili njenih pojedinih dijelova da se mogu
pretvoriti u gotovinu koja je dostatna za pokrie preuzetih obaveza. 30
Likvidnost poduzea
prikazuje se kroz sposobnost podmirenja obveza. Putem pokazatelja likvidnosti moe se
razaznati i izmjeriti sposobnost poduzea za podmirenjem dospjelih kratkoronih obveza. Dobra
likvidnost u velikoj mjeri utjee na smanjenje rizika od mogueg financijskog sloma poduzea.
Kao naješi pokazatelji likvidnosti javljaju se koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent
ubrzane likvidnosti, koeficijent tekue likvidnosti, kao i koeficijent financijske stabilnosti. 31
Koeficijentom tekue likvidnosti obuhvaa se itava kratkotrajna imovina. Tim se
koeficijentom stavlja u omjer kratkotrajna imovina, kao i kratkorone obveze, te se pokazuje
moe li poduzee izvršiti sve svoje dospjele kratkorone obveze iz kratkotrajne imovine.
Vrijednost tih pokazatelja mora biti 2, a u tom sluaju bi kratkotrajna imovina poduzea bila
dvostruko vea od njegovih kratkotrajnih obveza 32
:
30
ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 172. 32
http://www.efos.unios.hr/financiranjepoduzetnickogpothvata/wpcontent/uploads/sites/224/2013/04/8_ financijski-
pokazatelji.pdf
20
S druge strane, pokazatelj ubrzane likvidnosti u omjer stavlja novac, kao i potraivanja s
kratkoronim obvezama. Njime se pokazuje je li poduzee sposobno generirati prikladnu
koliinu gotovine za podmirenje kratkoronih obveza. U odnosu prema koeficijentu trenutne
likvidnosti, pokazatelj ubrzane likvidnosti ukljuuje i manje likvidnu kratkotrajnu imovinu,
:
Koeficijent ubrzane likvidnosti = (novac + potraivanja) / kratkorone obveze
Koeficijent trenutne likvidnosti dovodi u omjer novac i kratkorone obveze, a upuuje i
na sposobnost poduzea za trenutno podmirenje obveza. Tim se koeficijentom prikazuje
sposobnost pokrivenosti kratkoronih obveza likvidnom kratkotrajnom imovinom, odnosno
novanim sredstvima. Najmanja vrijednost koeficijenta trenutne likvidnosti morala bi biti 0,10 34
:
U omjer se koeficijentom financijske stabilnosti stavlja dugotrajna imovina i kapital te
dugorone obveze. Poeljna vrijednost ovog koeficijenta je manja od 1, zato što se iz dijela
dugoronih izvora mora financirati i kratkotrajna imovina 35
:
4.2. Pokazatelji zaduenosti
Pokazatelji zaduenosti poduzea ukazuju na strukturu kapitala, odnosno odnos tueg te
vlastitog kapitala. Ti su pokazatelji oblikovani temeljem bilance te radi toga odravaju statiku
zaduenost, odnosno zaduenost na datum koji je na bilanci naznaen. Pokazatelji zaduenosti
poduzea odraavaju strukturu pasive te govore veliinu imovine koja je financirana iz vlastitog
33
ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 172. 34
http://www.efos.unios.hr/financiranjepoduzetnickogpothvata/wpcontent/uploads/sites/224/2013/04/8_ financijski-
ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 172.
21
kapitala, odnosno glavnice, a koliko je imovine financirano iz tueg kapitala, odnosno obaveza.
Naješi pokazatelji zaduenosti poduzea su sljedei 36
:
Koeficijentom zaduenosti prikazuje se do koje mjere neko poduzee upotrebljava
zaduivanje kao oblik svog financiranja, tj. koliki je postotak imovine pribavljen zaduivanjem.
Što više raste odnos duga i imovine, to više raste i financijski rizik, a što se odnos duga i imovine
smanjuje to je nii i financijski rizik. U pravilu bi vrijednost koeficijenta zaduenosti morala
iznositi 0,5 ili manje 37
:
Koeficijent financiranja predstavlja jedan od najvanijih financijskih pokazatelja koji nas
usmjerava na visinu rizinosti ulaganja u neko odreeno poduzee. Ovim se koeficijentom
stavljaju u omjer ukupne obveze i glavnica. Pritom bi bilo dobro da pokazatelj bude što manji, a
najviše 1. Ukoliko je vrijednost koeficijenta financiranja previsoka, to ukazuje da mogunost
postojanja teškoa u vraanju posuenih sredstava, kao i u plaanja kamata:
Koeficijent financiranja = ukupne obveze / glavnica
Koeficijentom vlastitog financiranja prikazuje se visina imovine koja je financirana iz
vlastitog kapitala, odnosno glavnice, pa u omjer stavlja kapital i ukupnu imovinu. Pokazatelj je
bolji što je koeficijent vei od 0,50:
Koeficijent vlastitog financiranja = glavnica / ukupna imovina
4.3. Pokazatelji aktivnosti 36
Pokazatelji aktivnosti ukazuju na stupanj aktivnosti poduzea, odnosno na brzinu
cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Pokazatelji aktivnosti se raunaju temeljem odnosa
prometa te prosjenog stanja. Previsoki iznos akumulirane amortizacije u odnosu na iskazanu
dugotrajnu imovinu moe biti indikator zastarjelosti, kao i potrebe za unaprjeenjem, dok
relevantan porast stanja novca moe upuivati na višak sredstava. U razliitim oblicima,
pokazatelji aktivnosti izraavaju relativnu veliinu kapitala koja podrava obujam poslovnih
transakcija. Ukoliko je koeficijent obrta poznat, moe se izraunati i prosjene dane vezivanja
sredstava, odnosno prosjeno trajanje obrta.
Navedeni se pokazatelji mogu utvrditi temeljem podataka iz bilance, kao i rauna dobiti i
gubitaka, dok openito pravilo kae kako je bolje da je koeficijent obrta što vei broj, odnosno da
:
Koeficijent obrta ukupne imovine,
Koeficijent obrta dugotrajne imovine,
Koeficijent obrta kratkotrajne imovine.
Koeficijent obrta ukupne imovine u omjer stavlja ukupni prihod te ukupnu imovinu
pritom ukazujui na podatak koliko puta poduzee u godini dana obrne svoju imovinu te je
pretvori u prihod. Na taj se nain pokazuje uspješnost poduzea u iskorištavanju ukupne imovine
u stvaranju rezultata. Svakako je poeljno da koeficijent obrta ukupne imovine u konanici bude
što vei 39
38
ibid
23
Koeficijentom obrta dugotrajne imovine u omjer se stavlja ukupni prihod te kratkotrajna
:
S druge strane, koeficijent obrta kratkotrajne imovine prikazuje efikasnost korištenja
kratkotrajne imovine kod ostvarivanja prihoda. Ona u omjer stavlja ukupni prihod te kratkotrajnu
imovinu i upuuje na to koliko puta se kroz jednu godinu obrne kratkotrajna imovina poduzea.
Kao i za koeficijent obrta ukupne imovine i koeficijent obrta dugotrajne imovine, poeljno je da
koeficijent obrta kratkotrajne imovine bude što vei 41
:
4.4. Pokazatelji ekonominosti
Pokazatelji ekonominosti se raunaju na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka i to
na nain da se stavljaju u meusobni odnos prihodi i rashodi. Njima se izraava razina prihoda
koja se ostvaruje po jedinici rashoda. Pokazatelji ekonominosti moraju biti vei od 1, dok je
poeljno da budu što vei. Ukoliko su pokazatelji ekonominosti vei od 1 to ukazuje da su
prihodi vei od rashoda te da poduzee posluje ekonomino, tj. da ima dobitak. S druge strane,
ako su pokazatelji manji od 1, to znai da je poslovanje poduzea neekonomino, odnosno da
posluje s gubitkom. U pokazatelje ekonominost spadaju 42
:
Pokazatelj ekonominosti financiranja.
http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-financijskih-izvjestaja-pomocu-kljucnih-financijskih-
pokazatelja.pdf2
24
Pokazatelj ekonominosti se izraunava na nain da se u odnos stavljaju ukupni prihodi
poduzea te ukupni rashodi poduzea. Poslovanje poduzea je ekonomino ukoliko su sveukupni
prihodi vei od sveukupnih rashoda i samim time je koeficijent ekonominosti ukupnog
poslovanja vei od 1, ukoliko je koeficijent manji od 1 to znai da su ukupni rashodi vei od
ukupnih prihoda te da poduzee ne posluje ekonomino 43
:
Pokazatelj ekonominosti poslovnih aktivnosti (prodaje) stavlja u omjer prihode te
rashode od poslovne aktivnosti (prodaje) i upuuje na uspjeh osnovne djelatnosti poduzea:
Pokazatelj ekonominosti poslovanja (prodaje) = prihodi od poslovnih aktivnosti (prodaje)
/ rashodi prodaje
Pokazatelj ekonominosti financiranja prikazuje omjer financijskih prihoda te
:
4.5. Pokazatelji profitabilnosti
poduzea. 45
Neto mara – prikazuje odnos izmeu dobiti nakon oporezivanja (neto dobiti),
poveane za kamate te prihodima od prodaje poduzea. Neto mara profita je
najtoniji pokazatelj finalnih uinaka ostvarenih poslova te pokazuje koliko
43
ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 179. 44
http://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Financijska_analiza.doc.pdf 45
http://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Financijska_analiza.doc.pdf
25
postotak prihoda ostaje u vidu dobiti kojom se moe slobodno raspolagati. Preostali
:
Stopa povrata imovine – pokazuje koliku dobit ostvaruje poduzee na jednu
uloenu kunu imovine. Pritom je poeljno da taj pokazatelj bude što vei. Kod
ocjenjivanja pokazatelja rentabilnosti treba paziti na starost dugotrajne imovine.
Poduzea sa starijom imovinom e imati vee stope povrata od poduzea koja se
koriste novom imovinom, a to radi knjigovodstvenog smanjenja vrijednosti
imovine zbog amortizacije:
Stopa povrata kapitala – ova stopa pokazuje koliko novanih jedinica dobiti
poduzee ostvaruje na jedu jedinicu kapitala. Što je vea stopa povrata, to je
poduzee zanimljivije za potencijalne dobavljae. Smatra se da je ulaganje
povoljno u sluajevima kada je povrat na ulog vei ili barem jednak kamatnoj stopi
na oroena sredstva u banci. Na vrijednost rentabilnosti vlastitog kapitala utjee i
smanjenje kapitala i rezervi. Stopa rentabilnosti ne mora se poveavati zbog
poveanja dobiti, ve i zbog smanjenja glavnice. Isto tako, kod konanog
ocjenjivanja ostvarenih pokazatelja relevantno je provesti analizu te udio
zaduenosti u ukupnoj pasivi, jer i porast zaduenosti vodi ka poveanju ovog
pokazatelja 47
46
http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-financijskih-izvjestaja-pomocu-kljucnih-financijskih-
Produktivnost kao ekonomski princip poslovanja predstavlja tenju da se u poslovanju
ostvari što više proizvoda i usluga, uz što manje ulaganje rada, odnosno utrošaka radne snage. 48
U širem smislu produktivnost se oznaava kao uinkovitost nekog djelatnog procesa koja se
izraava u ostvarenom rezultatu te njegovom odnosu prema angairanim sredstvima ili
koliinom utrošenog radnog vremena, a moe se promatrati s aspekta jednog poduzea, grane
proizvodnje, pa i s aspekta cjelokupnog nacionalnog gospodarstva. Produktivnost se na taj nain
jednostavno moe izraziti kao odnos izmeu realiziranog (izlaznog) fizikog obujma proizvodnje
ili usluga (output) i njegovom odnosu prema angairanim sredstva ili koliini utrošenog radnog
vremena (input) u odreenom promatranom razdoblju 49
.
posebno istiu 50
Predstavlja temeljni nain poveanja osobnih primanja, a to ima relevantan utjecaj
na kupovnu mo stanovništva,
Smanjuje cijene po jedinici proizvoda, ime uvelike utjee na konkurentsku
sposobnost na tuzemnom ili domaem, kao i inozemnom ili stranom trištu.
48
Bukljaš Skoibuši, M., Radai, ., Jurevi, M.: Ekonomika prometa, Fakultet Prometnih Znanosti, Zagreb
2011., str. 204. 50
Ekonominost predstavlja najkompleksnije mjerilo uspješnosti poslovanja. Ona se
izraava putem odnosa izmeu ostvarenih uinaka te koliine rada, predmeta rada, sredstava za
rad, kao i tuih usluga koje su potrebne za njihovo ostvarenje. Samo djelovanje ekonomskih
zahtjeva prisiljava te stimulira prometna poduzea u ostvarivanju ciljeva poslovanja uz
minimalne troškove. Ekonominost prikazuje u kojoj mjeri se postiu poslovni ciljevi te u kojoj
se mjeri štete resursi koji su nuni za njihovo ostvarivanje. Za neko poslovanje se moe rei da je
ekonomino ukoliko je ostvareni uinak rezultat ekonominog trošenja sredstava za rad,
predmeta rada, tuih usluga te racionalnog raspolaganja s radnom snagom i ukoliko postoji
mogunost za realizaciju ostvarene proizvodnje. 51
Ekonominost se moe izraunati tako da se ostvareni uinak te utrošeni elementi radnog
procesa stave u odnos 52
:
Osim toga moe se koristiti i formula reciprone ekonominosti, odnosno štedljivosti. Taj
koeficijent predstavlja stupanj štedljivosti, te se rauna kao 53
:
T – utrošeni elementi radnog procesa,
Q - ostvareni uinci.
51
(2)
(3)
28
e > 1 – poslovanje je ekonomino, a to znai da postoji dobit;
e < 1 – poslovanje je neekonomino;
e = 1 – poslovanje je na granici ekonominosti.
4.8. Rentabilnost ili profitabilnost
Rentabilnost ili profitabilnost je ekonomsko mjerilo uspješnosti, a ocrtava unosnost
kapitala koji je uloen u odreenom vremenu, odnosno u nekom odreenom poslu. Rentabilnost
je sastavnica ekonominosti, te se one mogu, ali i ne moraju podudarati, zbog injenice da se kod
poveane ekonominosti uloi i više kapitala. Rentabilnost se iskazuje putem odnosa poslovnog
rezultata odnosno profita, kao i uloenog kapitala. Gledano s ekonomskog aspekta, rentabilnost
je pokazatelj koji u sebi sadri dobit, pa je prema tome izravni iskaz za temeljni princip
poslovanja, tj. princip maksimizacije profita, odnosno dobiti. 54
Za poduzee se moe rei da posluje rentabilno, ukoliko ono ostvaruje dobit, a
nerentabilno ukoliko posluje s gubitkom. Rentabilnost predstavlja zahtjev prema kojem se mora
raspoloivim kapitalom postii najbolji mogui poslovni rezultat odnosno profit. Rentabilnost
poslovanja izraava se sljedeom formulom 55
:
:
Vlastiti kapital poduzea, tj. kapital za koji ne postoji nikakva obveza vraanja,
Sredstva poduzea, odnosno prosjena vrijednost uloenih sredstava koja se
upotrebljavaju za ostvarenje poslovnog rezultata, a pripadaju im: obrtna sredstva,
osnovna sredstva, te dugorona i kratkorona financijska ulaganja.
54
(4)
29
Rentabilnost se moe umjesto koeficijentom mjeriti i stopom, pa na taj nain postoje
izrauni za 57
Rentabilnost sredstava poduzea,
Rentabilnost ukupne imovine.
Osim navedenih naina, stopa rentabilnosti moe se izraziti i na sljedei nain:
57
Logistiki operateri predstavljaju imbenik koji relativno uspješno dizajnira te optimizira
logistiku mreu koja je sve više i više ukljuena u globalni gospodarski sustav i obavlja razliite
logistike aktivnosti od toke isporuke do toke primitka te uz minimalno uloene resurse
maksimalno ispunjava zahtjeve trišta. Tim se poduzeima ostvaruje lakše zakljuivanje poslova,
ubrzava se te se racionalizira robne tokove. Osim toga prua se mogunost proizvoaima, kao i
trgovcima da se posvete svojim temeljnim djelatnostima. Oni rade prema nalogu drugih. Slikom
2 prikazan je spektar logistikih procesa. 58
Slika 2. Spektar logistikih procesa Izvor: http://free-os.t-com.hr/pavin/files/Uvod%20u%20poslovnu%20logistiku.doc
Profitabilnost svakog poduzea je ovisna u velikoj mjeri o logistikim troškovima upravo
zato što ine relevantan dio ukupnih troškova poslovanja. Udio logistikih troškova u ukupnim
se troškovima razlikuje u proizvodnim te maloprodajnim tvrtkama te se kree u intervalu od 15%
do 25% troškova. Unaprjeenjem logistikih centara kod maloprodajnih subjekata se u velikoj
mjeri umanjuje potreba za zadravanjem vlastitih logistikih operacija u proizvoakim
kompanijama. Kao posljedica navedenog javlja se smanjenje broja dostavnih mjesta na kojima
58
disertacija, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2006.
31
jednak zbog pokrivanja preostalih trišnih subjekata za znatno manjim koliinama te za
proizvoae distribucija postaje neprofitabilna. 59
Temeljem ekonomije obujma, sami najvei maloprodajni subjekti na trištu uspijevaju
smanjiti troškove te konkurirati niskim cijenama. Na trištu je situacija takva da manji
maloprodajni lanci organiziraju distribuciju te skladištenje u svom aranmanu. Zbog manjih
koliina te velikog broja dostavnih mjesta, ukupnim izraunom logistikih troškova dolazi se do
zakljuka da je jeftinije te jednostavnije nai pouzdanog logistikih partnera koji e osigurati
kvalitetnu te kompletnu logistiku uslugu. Tim razmišljanjima se dostie do generatora troškova
te profita logistikih poduzea. Udjel troškova logistike je 8% ukupnog ostvarenog prihoda
poduzea, dok neka istraivanja pokazuju da strukturu ukupnih logistikih troškova ine:
transport (45%), skladištenje (25%), zalihe (20%) te administrativni troškovi (10%), ali to ne
mora nuno initi strukturu svakog poduzea.
Veina navedenih poslova ne ini strateški vane poslove na kojima poduzea grade
svoju konkurentsku prednost, meutim, kljune su za operativno djelovanje, ali i profitabilno
poslovanje. Troškovi za logistike funkcije u maloprodaji znatno su vaniji nego li u proizvodnoj
industriji. Baš zbog velikih troškova, maloprodajni lanci su poeli traiti uštede u razvoju
vlastitog logistikog sustava. Veliki dio poslovnih subjekta u kalkulaciji logistikih usluga ne
uraunava sve troškovne linije. Naješe se uraunavaju samo troškovi goriva, cestarina te neto
plaa vozaa. Meutim, logistiki troškovi su sveobuhvatniji.
Kao najvanija toka kod troškova javljaju se transportna sredstva, kao i svi oblici
odravanja vozila – amortizacija kamiona / viliara, troškovi ulja, guma, registracije, osiguranja,
odravanja prijevozne opreme te pranje komore te izravni troškovi prijevoza (gorivo, svi
troškovi puta…). Troškovi koji spadaju meu troškove u skladišnim operacijama su: trošak
najma skladišta / amortizacija vlastitih skladišnih kapaciteta, zatim reijski troškovi skladišta
59
http://www.progressive.com.hr/component/content/article/62-kolumne/5547-sto-uracunati-u-stvarne-logisticke-
troskove.html
32
kruga, išenje skladišta…). 60
Kako bi se logistike operacije provele efikasno nuno je korištenje suvremene
informacijske, kao i komunikacijske tehnologije. Zbog toga se u logistike troškove mora
ubrajati amortizacija investicije tehnologija (WMS – eng. Warehouse management system –
raunalni sustav za upravljanje skladištem, TP/RP – eng. Transport/route planing – planiranje
rute, TM – eng. Transport management – sustav upravljanja transportom, EDI – eng. Electronic
data interchange – sustav elektronike razmjene podataka izmeu poslovnih partnera,
odravanje IT opreme, usluga servisa / GPS praenja…).
Kao najvaniji troškovi javljaju se troškovi osoblja – ukupna bruto plaa vozaa,
skladišnih radnika, administrativnog osoblja, zamjena za godišnje odmore i bolovanja,
prekovremeni sati… Osim navedenog nuno je uzeti u obzir i troškove vezane uz administraciju
– kao što je obrada dokumenata, raunovodstvo, troškovi ureda…Meutim, nuno je obraditi i
generatore profita, koji su kod logistikih poduzea usluge objedinjavanja nekoliko poslova pod
jednu kapu, kao i njihovo efikasno i pravovremeno ispunjavanje. Dok veina poduzea svoj
profit ostvaruje putem razlike u cijeni roba, ostali poslovanje temelje samo na izvrsnosti
logistike usluge. 61
Nezavisni logistiari iz tog razloga mogu u isto vrijeme pruati mogunost da budu
fokusirani na svoju temeljenu djelatnost. Logistika se prepušta specijalistima za logistiku koji
kroz vlastitu sinergiju mogu ponuditi optimalnu logistiku uslugu. Konkurentnost svih vrsta
poslovanja se poveava porastom fokusa na svoju temeljnu djelatnost. Nitko ne moe biti
savršen u svim elementima poslovanja, dok izdvajanja pojedinih dijelova poslovanja su postala
nunost. Proizvoai, kao i maloprodajni subjekti se prilikom upravljanja logistikim
operacijama fokusiraju na zadovoljavanje potreba svojih vlastitih poslovnih jedinica. Prilikom
toga iznimno je jednostavno izgubiti iz fokusa temeljni cilj – ostvarenje profitabilne logistike.
60
Udjel logistikih poslovnih troškova u bruto domaem proizvodu (BDP) u Sjedinjenim
Amerikim Dravama je u 2014. godini iznosio 8,3% BDP-a (1450 milijardi dolara), a iznosilo
je porast od 3.1%. 62
Tim se podatkom ukazuje na relevantnost logistike u itavom svijetu. U
2015. godini top 50 logistikih poduzea ostvarilo je prihod od gotovo 230 milijardi dolara, a to
je manje nego u 2014. godini. Tada je ostvaren prihod od 245 milijardi dolara. Logistika
poduzea su ostvarila dodatnih 4.1% prihoda što predstavlja rast 50 najveih poduzea jaim i
brim tempom od rasta globalne trgovine. Pad prihoda je uzrokovao i pad cijena goriva. 63
U branši se kao lider javlja DHL koji je prijavio prihod od 2.41 milijardi eura dobiti u
2015. godini, iako im je promet dosta pao u odnosu na 2014. godinu, kada je iznosio 2.96
milijardi eura. 64
Dominacija Europskih logistikih poduzea vidljiva je iz injenice da poduzea
Kuehne Nagel te DB Schenker slijede DHL u stopu.
5.2. Poslovanje domaih logistikih poduzea
Stupanjem u Europsku uniju 2013. godine, dobiveni su veliki potencijali na raspolaganje.
Meutim, bez obzira na to, u Republici Hrvatskoj se na trištu logistike ne dogaa ništa
relevantno. Nema rasta niti ulaganja u proizvodnju i izvoz, kao niti rasta potrošnje, a bez toga
nee biti niti nekih ozbiljnijih pomaka. Sva su istraivanja pokazala da Hrvatska u logistikom
smislu u velikoj mjeri zaostaje za trendovima razvijenih trišta. Samo 30% logistike je
outsorcano dok je 70% još uvijek dio „in house“(proizvodnja ili rad unutar poduzea). 65
U Republici Hrvatskoj su poslovni subjekti još poprilino oprezni prilikom predavanja
logistikih operacija u outsourcing u strahu da netko drugi nee moi uspješno ispuniti njihove
unutarnje procese te trište zahtjeve. Do specijalizacije, kao i do outsourcinga dolazi iz
62
http://www.supplychainquarterly.com/news/20150624-state-of-logistics-report-us-business-logistics-costs-hit-
http://www.ralulogistics.com/getattachment/d21d8714-8896-4a74-97ff-d89ebbf7be3a/Intervju-
mjeseca_Zvonimir-Scurec.pdf.aspx
34
jednostavnog razloga što tvrtke gube konkurentnost te troše kapital na sporedne djelatnosti. Kako
bi se donijela odluka o outsourcingu logistike nuno je da se utvrde ukupni logistiki troškovi. S
obzirom na sloenost zadatka koji ovisi o nizu faktora, neka poduzea ne znaju kvalitetno i
pravilno izraunati svoje logistike troškove, kao i troškove upravljanja lancem opskrbe.
Kljunu ulogu u postizanju efikasnosti u logistici, kao i u profitabilnosti poduzea ima
ekonomija obujma. Veliki dio troškova su fiksni, a osobito kod skladišnih operacija, dok se
troškovi skladištenja dodatno poveavaju kod hlaenog i duboko smrznutog asortimana. Osim
toga kod distribucije, radi velikog broja dostavnih mjesta, a u svrhu kvalitetnog te tonog
odraivanja usluge dostave, nuno je imati dostatan broj vozila. U Republici Hrvatskoj,
logistika poduzea u velikom broju sluajeva imaju veliki broj vozila, a malu iskorištenost. Na
trištu su zahtjevi klijenata sve vei te postoji sve vea konkurencija meu 3PL subjektima, pa je
prema tome relevantno fokusirati se na usku specijalizaciju i ponudu velikog broja usluga. Prema
statistici iz 2013. godine moe se uoiti da je na temelju rang liste od 100 najveih logistikih
kompanija prema ukupnom prihodu koje su ostvarile, 2013. godina donijela ponovno poveanje
ukupnih prihoda u odnosu na 2012. godinu koja je donijela pad od 5% naspram 2011. godine,
odnosno 10 milijardi kuna, a spali su na 9.5 milijardi kuna ostvarenih ukupnih prihoda, a bolje
poslovanje, odnosno vea robna razmjena, a dovela je do poveanje brojke za 5%. 66
66
Ibid
35
Logistiki operateri posjeduju odgovarajuu strategiju, a to im prua mogunost
financijske stabilnosti, a osim toga u svakom pojedinom trenutku im prua mogunost efikasnog
i brzog premještanja dijelova ili ak gotovih proizvoda iz jedne toke u drugu pa gdje god da je
to potrebno. Kao što je kroz rad u nekoliko navrata i navedeno logistiki operateri, zapravo
pruaju mogunost globalnim logistikim lancima da se prikljue i pronau svoje mjestu na
globalnom svjetskom trištu, tj. da stave svoje proizvode u promet bilo gdje u svijetu. Meutim,
ostvarenje svega navedenog uvjetovano je je prvenstveno odgovarajuim znanjem, a potom i
intelektualnim logistikim kapitalom logistikih operatera te strunjaka.
Paralelno s razvojem logistike došlo je i do razvoja pet koncepata logistikih operatera od
1PL do 5PL. Koncept 5PL, koji je najsuvremeniji te upravlja mreom raznoraznih opskrbnih
lanaca koji su naješe povezani putem e-poslovanja. Uspješnost i kvaliteta poslovanja
poduzea uvjetovana je sustavom stalnog integralnog planiranja poslovnih i financijskih
aktivnosti. Financijski pokazatelji se temelje na financijskim izvještajima koje se mogu svrstati u
nekoliko skupina, a meu najvanije se svrstava pokazatelj profitabilnosti. Udio logistikih
troškova je razliit u proizvodnim i maloprodajnim tvrtkama i kree se u intervalu od 15% do
25% troškova.
Smatra se da se struktura ukupnih logistikih troškova sastoji od transporta, skladištenja,
zaliha i administrativnih troškova, meutim to ne mora nuno initi strukturu svakog poduzea.
Za uspješnost i kvalitetu logistike operacije nuno je korištenje suvremene informacijske i
komunikacijske tehnologije. Trenutno u svijetu u branši logistike dominiraju europska logistika
poduzea što je vidljivo iz uspješnosti njihova poslovanja. Ipak, hrvatska logistika poduzea u
velikoj mjeri zaostaju za trendovima razvijenih trišta, bez obzira na niz potencijala koja su
dobili ulaskom u Europsku uniju.
36
LITERATURA
Knjige:
(1) Bukljaš Skoibuši, M., Radai, ., Jurevi, M.: Ekonomika prometa, Fakultet
Prometnih Znanosti, Zagreb 2011.
(2) Segetlija, Z., Uvod u poslovnu logistiku, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek, 2002.
(3) Zelenika R., Pupavac, D.: Menadment logistikih sustava, Sveuilište u Rijeci, Ekonomski
fakultet, Rijeka, 2008., str. 61.
(4) Zelenika, R., Logistiki sustavi, Ekonomski fakultet Sveuilišta u Rijeci, Rijeka, 2005.
(5) ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 1999.
lanci:
(1) Draškovi, M.: Evolucija sistemskih logistikih provajdera, Montenegro Journal of
Economics, N 0 8, Univerzitet Crne Gore, Fakultet za pomorstvo u Kotoru
(2) Dunkovi, D.: Logistike mree i suvremene logistike usluge, Suvremena trgovina, br.
4/2010., Zagreb, Hrvatska
(4) Šafran, M.: Planiranje logistikih procesa, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu,
Zagreb
(5) Lambert, D. M., Stock, J. R., Ellram, L. M., Fundamentals of Logistic Management,
Irwin McGraw – Hill, USA
(7) Šafran, M.: Planiranje logistikih procesa, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, Zagreb
(8) Zeevi, S., Gojkovi P.: Logistiki trendovi, Meunarodna znanstveno-struna
konferencija, Logistika 2010, Saobraajni fakultet u Doboju, Doboj, 2010.
(9) Zelenika, R., Pupavac, D., Vukmirovi, S.: Elektroniko poslovanje – imbenik promjene
marketinško-logistike paradigme, izvorni znanstveni rad, Ekonomski pregled, Hrvatsko
društvo ekonomista, Godina 53, 3 – 4, str. 292 – 319., Zagreb, 2002.
37
(3) URL:http://www.efos.unios.hr/financiranjepoduzetnickogpothvata/wpcontent/uploads/sit
(4) URL: http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-financijskih-izvjestaja-pomoc
(9) URL: http://www.dpdhl.com/content/dam/dpdhl/Investors/Events/Reporting/2016/FY20
38
3PL (Third Party Logistics) operater logistikih usluga
4PL (Fourth Party Logistics) mreni integrator
5PL (Fifth Party Logistics) menader lanca isporuka
WMS Warehouse Management System (raunalni sustav za upravljanje skladištem)
TP/RP (Transport/Route Plannin) planiranje rute
TM (Transport Management) sustav upravljanja transportom
EDI (Electronic Data Interchange) sustav elektronike razmjene podataka izmeu
poslovnih partnera
39