14
POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA Pripremile: Danica Špoljar Kristina Beljan Ivana Buntak POSLOVNI IZVJEŠTAJI Prihodi i rashodi (u izvještaju o dobiti) Prihodi i rashodi: Redoviti prihodi Redoviti rashodi Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi Klasificiranje prihoda i rashoda prema izvještaju o dobiti Redoviti prihodi i rashodi Poslovni prihodi i rashodi odnosno prihodi i rashodi od prodaje Prihodi i rashodi od investicija Izvanredni prihodi i rashodi Poslovni prihodi prihodi od redovitog poslovanja poduzeća nastaju prodajom proizvoda, usluga, trgovačke robe i eventualno materijala BRUTO-PRIHODI – ukupni prihodi od prodaje NETO-PRIHOD – prihodi od prodaje umanjuju se za povrate i diskonte na izvršenu prodaju Poslovni rashodi troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama, opći troškovi prodaje i uprave (administrativni troškovi) i drugi opći troškovi Prihodi od investicija Ulaganje u vrijednosne papire, nekretnine, u nedodirljive oblike imovine čijim se držanjem može ostvariti dobit Prihodi od financiranja – obuhvaćaju ostvarene prihode od ulaganja financijskih sredstava – kamate, dividende i udjeli u dobicima drugih poduzeća Rashodi od investicija Obuhvaćaju eksplicitne rashode financiranja – kamate korigirane za alikvotni dio premija odnosno diskonta i kapitalne gubitke ostvarene od prometa s investicijama Smanjenje tržišne vrijednosti investicija Izvanredni prihodi i rashodi Nisu nastali redovitom djelatnošću poduzeća To su prihodi od prodaje rashodovane opreme, neevidentirani proizvodi iz nekih proteklih izvještajnih razdoblja...

Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

  • Upload
    votuyen

  • View
    247

  • Download
    5

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA

Pripremile: Danica Špoljar

Kristina Beljan

Ivana Buntak

POSLOVNI IZVJEŠTAJIPrihodi i rashodi (u izvještaju o

dobiti)� Prihodi i rashodi:

� Redoviti prihodi� Redoviti rashodi� Izvanredni prihodi� Izvanredni rashodi

Klasificiranje prihoda i rashoda prema izvještaju o dobiti

� Redoviti prihodi i rashodi� Poslovni prihodi i rashodi odnosno prihodi i rashodi od prodaje

� Prihodi i rashodi od investicija

� Izvanredni prihodi i rashodi

� Poslovni prihodi� prihodi od redovitog poslovanja poduzeća� nastaju prodajom proizvoda, usluga, trgovačke robe i eventualno materijala

� BRUTO-PRIHODI – ukupni prihodi od prodaje�NETO-PRIHOD – prihodi od prodaje umanjuju se za povrate i diskonte na izvršenu prodaju

� Poslovni rashodi� troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama, opći troškovi prodaje i uprave (administrativni troškovi) i drugi opći troškovi

� Prihodi od investicija� Ulaganje u vrijednosne papire, nekretnine, u nedodirljive oblike imovine čijim se držanjem može ostvariti dobit

� Prihodi od financiranja – obuhvaćaju ostvarene prihode od ulaganja financijskih sredstava –kamate, dividende i udjeli u dobicima drugih poduzeća

� Rashodi od investicija�Obuhvaćaju eksplicitne rashode financiranja –kamate korigirane za alikvotni dio premija odnosno diskonta i kapitalne gubitke ostvarene od prometa s investicijama

� Smanjenje tržišne vrijednosti investicija

� Izvanredni prihodi i rashodi�Nisu nastali redovitom djelatnošću poduzeća� To su prihodi od prodaje rashodovane opreme, neevidentirani proizvodi iz nekih proteklih izvještajnih razdoblja...

Page 2: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

Dobit (gubitak)

� računovodstveno iskazana veličina profita, odnosno poslovnog rezultata poduzeća

� može se iskazivati prema:� Bruto-načelu�Neto-načelu� Utvruje se dobit od svake zasebno grupirane kategorije prihoda i rashoda

=(L)L. Neto-dobit (nakon oporezivanja)

-(K)K. Porez na dobit

=(J)J. Dobit prije oporezivanja

±(I)=(I)I. Neto izvanredni prihod (rashod)

-(g)g) izvanredni rashodi

(f)f) izvanredni prihodi

±(H)=(H)H. Neto-efekt investicija

-(e)e) kamate

(d)d) prihodi od investicija

=(G)G. Poslovna dobit

-(F)=(F)F. Opći troškovi poslovanja

+(c)c) amortizacija

+(b)b) administrativni troškovi

(a)a) troškovi prodaje

=(E)E. Bruto-kontribudija od prodaje

-(D)D. Troškovi prodanih proizvoda

=(C)C. Neto-prihod od prodaje

-(B)B. Povrati i diskonti

(A)A. Bruto prihod od prodaje

VrijednostPredstupacPozicija

IZVJEŠTAJ O DOBITI KOMPANIJE ZA ''x'' RAZDOBLJE

dd.mm.gggg. – dd.mm.gggg.

� Bruto- kontribucija od prodaje� odreñena je najznačajnijim prihodima i rashodima nekog poduzeća koji proizlaze iz njegove redovite djelatnosti

� razlika poslovnih prihoda i poslovnih rashoda

� Poslovna dobit� bruto-kontribucija od prodaje umanjena za opće troškove poslovanja

� opći troškovi poslovanja se pripisuju poslovnim rashodima – njihov najveći dio odnosi se na redovitu djelatnost poduzeća

� Dobitak (gubitak) prije oporezivanja� redoviti i izvanredni prihodi ostvareni u obračunskom razdoblju čine ukupni prihod poduzeća

� od ukupnog prihoda treba oduzeti ukupne rashode koje treba nadoknaditi iz ostvarenih prihoda = predmet oporezivanja → dobit (zarada) prije oporezivanja

� ako su ukupni rashodi veći od ukupnog prihoda → gubitak

� Neto-dobit (gubitak) – dobit (gubitak) nakon oporezivanja� iz dobiti prije oporezivanja se izuzme iznos poreza

� na raspolaganju je za isplate vlasnicima i za zadržavanje dijela za potrebe akumulacije

Menedžerski i marginalni oblik izvještaja o dobiti

� Bruto-kontribucija� iznos profita koji poduzeće ostvari kao razliku izmeñu ukupnog prihoda i ukupnih proizvodnih troškova sadržanih u prodani proiizvodima i uslugama

� Dobit prije kamata i poreza (bruto-dobit)� oblik profita koji se dobiva kad se iz ukupnog prihoda izuzmu svi poslovni rashodi

� bruto-kontribucija umanjena za administrativne troškove

� prikazuje profitabilnost ukupnog poslovanja poduzeća koja ne ovisi o financijskoj srukturipoduzeća

Page 3: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

� Dobit prije poreza� profit koji pokazuje rezultat oporezivanja na učinke poslovanja poduzeća

� dobit umanjena za iznos poreza� mjera profita koja omogućuje procjenu profitabilnosti vlastitog kapitala poduzeća

� Troškovi i rashodi poduzeća:� fiksni i varijabilni�marginalna analiza

� Dobit nakon kamata i poreza� Razlika izmeñu ukupnog prihoda i ukupnih varijabilnih troškova

Menedžerski oblik izvještaja o dobiti:

Redni broj

Pozicija Vrijednost

1 2 3

1. Neto-prodaja (ukupan prihod)

2. - Ukupni troškovi prodanih proizvoda

3. = Bruto-kontribucija

4. - Administrativni troškovi

5. = Dobit (zarada) prije kamata i poreza

6. - Kamate

7. = Dobit (zarada) prije poreza

8. - Porezi (na dobit)

9. = Dobit (zarada) nakon kamata i poreza (neto-dobit)

Marginalni oblik izvještaja o dobiti

Redni broj

Pozicija Vrijednost

1 2 3

1. Neto-prodaja (ukupan prihod)

2. - Varijabilni troškovi

3. = Marginalna kontribucija

4. - Fiksni troškovi

5. = Dobit (zarada) prije kamata i poreza

6. - Kamate

7. = Dobit (zarada) prije poreza

8. - Porezi (na dobit)

9. = Dobit (zarada) nakon kamata i poreza (neto-dobit)

Pregled poslovnih (financijskih) pokazatelja

� predstavljaju odnose izmeñu dviju veličina iz financijskih izvještaja poduzeća

� pomažu utvrñivanju sveze koja nije jasna iz ‘sirovih’ podataka u financijskim izvještajima

� služe a uočavanje odreñenih tendencija kroz vrijeme ili pak usporedbu s odreñenim ‘normativima’, odnosno s odreñenim standardnim veličinama

Uporabe financijskih pokazatelja:

1. Usporedba performansi oduzeća krozrazličita vremenska razdoblja

2. Usporedba različitih kompanija3. Usporedba različitih industrija

Korisnici financijskih pokazatelja:

1. Menedžment analizirane kompanije2. Kratkoročni financijeri – kreditori3. Dugoročni financijeri – kreditori4. Investitori u dionice kompanije

Page 4: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

� Uporaba financijskih pokazatelja moguća je njihovom usporedbom s odreñenim standardnim veličinama

� Standardizacija postupka izračunavanja pokazatelja

� Postupak izračunavanja pokazatelja analiziranog poduzeća indentičan sa standardnim pokazateljima →komparativni pokazatelji

Kao komparativni pokazatelji najčešće se koriste:

1. Indikatori analiziranog poduzeća iz proteklih vremenskih razdoblja

2. Planirani indikatori za analizirano razdoblje

3. Indikatori sličnih poduzeća4. Granski (industrijski) agregati

indikatora5. Drugi funkcionalni i teritorijalni

agregati indikatora

� Kvaliteta analize financijskih pokazatelja ovisi o raspoloživosti odreñenih standarda koji se mogu koristiti kao komparativni financijski pokazatelji

� Organizirana tržišta kapitala� Standardizacija od strane udruga financijskih i računovodstvenih specijalista

� Organizacije koje se bave ‘publicistikom’informacija s tržišta kapitala → izvori informacija potrebni za provoñenje financijske analize

� Koriste se oni financijski indikatori koji pružaju temeljne informacije o poslovanju poduzeća, za koje su istodobno dostupne i agregatne veličine i druge standardne vrijednosti

� Klasifikacija financijskih indikatora:1. Indikatori uporabe poluge2. Indikatori uporabe likvidnosti3. Indikatori aktivnosti4. Indikatori profitabilnosti5. Indikatori investiranja

PER ANALIZA – MJERENJE POSLOVNOG USPEHA POMOĆU RELATIVNIH POKAZATELJA

USPJEŠNOSTI� EKONOMSKO NAČELO (NAČELO NAJMANJEG SREDSTVA) izražava nastojanje da se:� raspoloživim resursima (izvorima, inputima,sredstviam, troškovima, ulaganjima) poluče maksimalni efekti (outputi, prihodi, prinosi, koristi)

� željeni efekti ostvare minimalnim ulaganjima resursa

OUTPUTTRANSFORMACIJA

INPUTI

Page 5: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

Efikasnost (učinkovitost)

� princip i skupni pokazatelj odnosa outputa premainputima

� važna za na poduzeća koja konkuriraju ili moraju konkurirati na podlozi troškovne kompetitivnosti

� proračuni profitabilnosti, produktivnosti, prinosa, iskorištenja kapaciteta, korištenja obrtnih sredstava, korištenja proizvodnih sustava

� odgovara na pitanje: ‘koliko uspješno?’ poduzeće koristi resurse

� Mjerenjem efikasnosti moguće je utvrditi učinkovitost korištenja resursa, a dobiveni rezultat stavlja se u odnos s inputima

Efektivnost (djelotvornost)

� odreñuje se postizanjem osnovnih ciljeva, odnosno misije poduzeća (osobito za višestruke ciljeve)

� ostvaruje se usklañivanjem svih ključnih aktivnosti u ‘lancu stvaranja vrijednosti’prema: potrošačima, distributerima...

� Efikasnost + efektivnost → odgovornost u upravljanju poduzećem, koje nadilazi profitabilnost kao jedan od kriterija usmjerenih u maksimiranju potencijalnih prinosa i minimiziranju troškova i rizika

Produktivnost� Pojam produktivnosti

� može se motriti kao� načelo uspješnosti – pokazuje racionalnost poslovnog procesa nastojanjem da se:

� ostvarenim (planiranim) utrošcima faktora proizvodnje poluče maksimalni prinosi

� Ostvareni (planirani) učinci poluče uz minimalne utroške faktora proizvodnje

� pokazatelj – održava realno stanje odnosa učinka te utroška faktora proizvodnje, potrebnih za njihovu proizvodnju; pokazuje nam:

� koliko se jedinica učinaka ostvaruje na jednu jedinicu ulaganja

� Koliko je jedinica ulaganja faktora proizvodnje potrebno da bi se ostvarila jedna jedinica učinka

� može se pratiti kao zbirni i parcijalni pokazatelj

� Pokazatelj odnosa ostvarene proizvodnje i bilo kojeg posebnog faktora proizvodnje:

faktora gproizvodno datog kolicina

aproizvodnjfaktora gproizvodno pojedinogost Produktivn =

� Produktivnost se prati i kao odnos proizvodnje (planirane ili ostvarene) prema radu:

ka)(zaposleni radnika rad

aproizvodnjradu prema odnosu u ostProduktivn =

� Granična produktivnost� rezultat proizvodnje koja se pripisuje zadnjoj jedinici korištenog proizvodnog faktora

� osjetljivija je od prosječne produktivosti� jače ističe varijacije randmana kao funkcije količine upotrijebljenih proizvodnih faktora

Page 6: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

Mjerenje produktivnosti

� prati se kao odnos proizvodnje i količine rada

� razlikujemo� materijalni izraz produktivnosti (m)� radni izraz produktivnosti rada (r), odnosno tzv. jediničnu količinu rada

� Materijalni izraz produktivnosti rada� količina proizvoda ostvarena u jedinici vremena (p –produktivnost izražena količinom upotrebnih vrijednosti i usluga u jedinici vremena; q – količina upotrebnih vrijednosti proizvoda i usluga izraženih fizičkim, uvjetno naturalnim ili drugim naturalnim jedinicama mjere; t – utrošeno radno vrijeme za proizvodnju upotrebnih vrijednosti izraženih naturalno)

t

qp =

� Količine proizvoda različitog asortimana se ne mogu zbrajati

� Recipročni oblik proizvodnosti, tj. tzv. jedinična količina rada (r – izraz produktivnosti izražene utrošenim radnim vremenom potrebnim za proizvodnju jedinice proizvoda ili usluga)

q

tr =

� Dinamika produktvnosti� Kretanje produktivnosti u različitim izvještajnim razdobljima u odnosu prema baznom razdoblju →možemo utvrditi p0, q0, t0, r0 (za bazno razdoblje), p1, q1, t1, r1 (za prvo izvještajno razdoblje), p2, q2, t2, r2 (za drugo izvještajno razdoblje)...

� Indeks produktivnosti:

0

1

0

1

0

1

t

p

postiproduktivn indeks

t

q

q

==

� Indeks produktivnosti na bazi jedinične količine rada:

0

1

0

1

1

0ostiproduktivn indeks

q

q

t

t

r

r==

Primjeri mjerenja produktivnostiMjerenje produktivnosti na razini proizvoda i usluga, te organizacijskih jedinica

� Mjerenje produktivnosti na razini proizvoda i usluga te organizacijskih jedinica temelji se na preračunavanju proizvodnje u vrijednost izraženu uvjetnom jedinicom mjere (ponderiranjem proizvodnje)

� Temeljni interval za praćenje produktivnosti → bazna godina ‘0’

� Izračunati stanje proizvodnosti za svaku fazu proizvodnje za bazno razdoblje ‘0’

Page 7: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

Za izračunavanje produktivnosti za ‘Fazu 1’ raspolažemo sljedećim podacima:

Proizvod Jedinice mjere

Proizvedene količine

Ostvareni sati

1 2 3 4

A

B

C

Komada

kg

Komada

1000

2000

5000

20000

10000

50000

Stanje produktivnosti izračunavamo prema sljedećem postupku:

Proizvod Jedinica mjere

Proizvedene količine

q0

Utrošak u radnim satima

t0

Radni izraz produktivnosti

Jedinična količina rada

r0

Materijalni izraz

produktivnosti

p0

1 2 3 4 5 6

A

B

C

Komada

Kg

Komada

1000

2000

5000

20000

10000

50000

20

5

10

0,05

0,20

0,10

80000

Želimo li pratiti produktivnost u godini ‘1’, tada moramo prikupiti podatke o proizvodnji i utrošku rada za jedan odabrani interval, primjerice, siječanj godine ‘1’:

Proizvod Jedinice mjere Proizvedene količine

Ostvareni sati

1 2 3 4

A

B

C

Komada

Kg

Komada

100

200

400

1900

1000

4200

Kretanje proizvodnje u sliječnju godine ‘1’ u odnosu prema stanju produktivnosti u baznoj godini ‘0’ izračunat ćemo:

Proizvod Jedinica mjere

Proizvedene količine

q1

Utrošak u radnim satima

t1

Radni izraz produktivnosti

Jedinična količina rada

r1

Materijalni izraz

produktivnosti

p1

Indeks produktivno

sti

Ip1

Ponderiranaproizvodnja

q1r0

1 2 3 4 5 6 7 8

A

B

C

Komada

Kg

Komada

100

200

400

1900

1000

4200

19,0

5,0

10,5

0,0526

0,2000

0,0952

105,26

100,00

95,24

2000

1000

4000

Faza Ponderiranaproizvodnja

Σq1�r0

Ostvareni sati

1 2 3 4

Faza – 1

Faza – 2

Faza – 3

Faza – 4

Faza – 5

Faza – 6

Faza – 7

Faza – 8

Faza – 9

7000

6000

3000

2000

1000

20000

10000

2000

100

7100

5800

3100

1980

950

19000

10500

2000

1000

98059

103,45

96,77

101,01

105,26

105,26

95,24

100,00

100,00

Ukupno 52000 51430 101,11

� Produktivnost za sve proizvodne organizacijske jedinice u siječnju kodine ‘1’ raste za 1.1% u odnosu prema stanju produktivnosti u godini 1.

∑ ×=

1

01

1t

rqIp Metode mjerenja produktivnosti

� Tvornica proizvoda genetičkog proizvoda ‘A’ proizvodi 3 njegove vrste, a podaci za izračunavanje produktivnostisusljedeći:

1. Ostvarena proizvodnja u tonamagodina ‘0’ godina ‘1’

- Proizvod A-1 70000t 60000t- Proizvod A-2 30000t 43000t- Proizvod A-3 20000t 25000t

ukupno 120000t 119000t2. Broj radnika 300 2903. Efektivno utrošeni sati rada

501500 4905004. Norma sati rada za 1 tonu- Proizvod A-1 3,0- Proizvod A-2 6,2- Proizvod A-3 6,9

Page 8: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

Rješenjea) Primjena naturalne metode

� prikladna kod istovrsne proizvodnje

� q – ukupna količina proizvodnje

� t – količina rada u satima rada

t

qp =

q

tr =

100

100

0

1

0

1

×=

×=

r

rIp

p

pIp

r

p

radnika broj

qp =

p0=0,2395 t / sati radap1=0,2426 t / sati radaIpp=101,4

• Izmjerena produktivnost porasla je u godini ‘1’ u usporedbi s godinom ‘0’ za 1.4%

r0=4,18h rada za 1 t Ar1=4,12h rada za 1 t AIpr=98,6

• količina rada po jedinici proizvoda u godini ‘1’smanjena je za 1.4 indeksna poena u odnosu na godinu ‘0’→ produktivnost je porasla

� Kretanje produktivnosti možemo izračunati i preko izraza proizvodnje po radniku:

p0=400 t/radnikp1=410 t/radnikIpp=102.5

• Produktivnost porasla za 2.5%

• Prosječan broj zaposlenika smanjen je više od smanjenja broja utrošenih sati rada

• Kao izraz utroška rada preciznije je koristiti sate rada

• Ova metoda je u ovom slučaju nerealna

• Naturalna metoda je potpuno realna samo onda kad se radi o jednoj vrsti proizvoda

Rješenjeb) Primjena reprezentativne metode

� Prikladna kod vezanih ili usporednih proizvoda� Količina najzastupljenijeg (reprezentativnog) proizvoda

� U našem stučaju, to je proizvod A-1:p0=0,196 t/sati radap0=0,1223 t/sati radaIpp=87,6• neprihvatljiva metoda za ovaj slučaj → kretanje proizvodnje ostalih proizvoda upravo je suprotno od kretanja proizvodnje reprezentativnog proizvoda

• daje realne pokazatelje samo ako je pravac i intenzitet kretanja proizvodnje reprezentanta ioslatih proizvoda približno jednak (vezani ili paralelni proizvodi)

Rješenjec) Primjena naturalno-uvjetne metode

� prikladna kod srodnih, neistovrsnih proizvoda → najprihvatljivija u ovom slučaju

� Uvjetni proizvod se utvrñuje po slobodnom izboru, a ostali se proizvodi prevode koeficijentom ekvivalencije u uvjetni proizvodprema meñusobnom omjeru potrebnog radnog vremena za proizvodnju jedinice učinka

Proizvod Ostvarena količina u baznom razdoblju

oq0

Ostvarena količina u izvještajnom razdoblju

oq1

Norma sati po jedinici

Koeficijent ekvivalencije

Uvjetna količina u baznom razdoblju

uq0

Uvjetna količina u izvještajnom razdoblju

uq1

1 2 3 4 5 6 7

Proizvod A-1

Proizvod A-2

Proizvod A-3

70000

30000

20000

60000

34000

25000

3,0

6,2

6,9

1,0

2,1

2,3

70000

62000

46000

60000

70267

57500

120000 119000 178000 187767

p0=0,355 t uvjetnog proizvoda po satu

p1=0,383 t uvjetnog proizvoda po satu

Ipp=107,8%� Produktivnost jeporaslaza 7,8%

Rješenjed) Primjena radne metode

� u svim slučajevima� Potrebno radno vrijeme (planirano, normirano) u godinama ‘0’ i ‘1’ iznosi:

Proizvod Ostvarena količina u baznom razdoblju

oq0

Ostvarena količina u izvještajnom razdoblju

oq1

Norma sati po jedinici

Potrebno vrijeme rada u baznom

razdoblju (u norma satima)

nv0

Potrebno vijemerada u

izvještajnom razdoblju (u norma satima)

nv1

1 2 3 4 5 6

Proizvod A-1

Proizvod A-2

Proizvod A-3

70000

30000

20000

60000

34000

25000

3,0

6,2

6,9

210000

186000

138000

180000

210800

172500

120000 119000 534000 563300

Page 9: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

100vijeme radno starno sati, efektivnih

vrijeme radno potrebno sati, norma×=r

r0=106,48r1=114,84Ipr=107,85

• Produktivnost je porasla za 7.8 %• Radna metoda iskazuje izvršenje norme• Često se koristi za izračunavanje individualnog i grupnog izvršenja norme radnika

Tehnička i energetska opremljenost rada

1. Opremljenost radnika (zaposlenika) osnovnim sredstvima – TOR

- U operativnijem obliku:

radnika broj

sredstava osnovnih vrijednost=TOR

smjeni najjačaj u radnika broj prosječro

uporabi u sredstava osnovnh vrijednost nabavna=TOR

� Nabavna vrijednost realnija od sadašnje� Sadašnja vrijednost se stalno smanjuje ovisno o primjenjenoj metodi amortizacije

� Za usporedivost podataka meñu poduzećima:

iproizvodnj jneposredno u smjeni jednoj u mjesta radnih mogucih broj

iproizvodnj jneposredno u korištenih sredstava osnovnih vrijednost nabavnaTOR

djelatnika i radnika svih smjeni jednoj u mjesta radnih mogucih broj

uporabi u sredstava osnovnih svih vrijednost nabavnaTOR

II

I

=

=

2. Energetska opremljenost rada - EOR

a) Potencijalna energetska opremljenost rada (PEOR)

b) Stvarna energetska opremljenost rada (SEOR)

- Opremljenost radnika pogonskom energijom, te koeficijentima mehaniacije

godine tijekom smjenama svim u radnika broj stvarni

godine tijekom kWh u rgijaelektroene utosena stvarno

smjeni najjačaj u radnika broj moguci

planu menergetsko prema kW u izrazena snaga ainstaliran

=

=

SEOR

PEOR

EkonomičnostPojam ekonomičnosti

� može se motriti kao� načelo uspješnosti – pokazuje racionalnost poslovnog procesa nastojanjem da se:� ostvarenim rashodima/troškovima poluče maksimalni prinosi

� ostvareni (planirani) prihodi poluče uz minimalne rashode/troškove

� pokazatelj – održava realno stanje odnosa prihoda ostvarenih realizacijom proizvoda i usluga, te njihovih troškova; pokazuje nam:� koliko se novčanih jedinica ostvaruje na jednu jedinicu rashoda/troškova

� koliko je novčanih jedinica rashoda/troškova potrebno da bi se ostvarila jedna jedinica prihoda

rashodi ukupni

prihodukupan stEkonomicno

cijene nabavneeproizvodnj faktori utroseni

cijene prodajneucinak ostvarenistEkonomicno

faktori utroseni

ucinak ostvarenistEkonomicno

=

××

=

=

Page 10: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

� može se pratiti kao zbirni i parcijalni pokazatelj

� Faktori proizvodnje se mogu dovesti u odnos s ostvarenim učincima (prihodima)

(1)

(2)

(3)

cijene nabavnemjere) jedinice (fizicke rada predmeti

cijene nabavneucinak ukupni

××

cijene nabavness) (u rada sredstva

cijene nabavneucinak ukupni

××

cijene nabavners) (u snaga radna

cijene nabavneucinak ukupni

××

� Ako se pokazatelj definira kao naturalni (nevrijednosni), tada je riječ o pokazatelju izdašnosti, praktički po definiciji, parcijalnom

(1)

(2)

(3)

mjere) jedinice (fizicke rada predmeti

mjere) jedinice (fizickeucinak ukupni

(ss) rada sredstva

mjere) jedinice (fizickeucinak ukupni

(rs) snaga radna

mjere) jedinice (fizickeucinak ukupni

� Ekonomičnost, odnosno izdašnost, može izražavati ostvarenu ili planiranu poslovnu efikasnost

� podaci → ostvarenja ili plana� cijene → tekuće (tržišne) ili planske (bazne)

Mjerenje ekonomičnosti

� Fizičko (količinsko) mjerenje ekonomičnosti:

×

+

×

+

×

×=

satastrojnog

cijena planska

obrade strojne sati

broj planirani

rada sata

cijena planska

obrade rucne sati

broj planirani

materijala cijena

planskamaterijala

kolicina planirana

cijena prodajna planiranaucinka kolicina planirana stekonomicno kolicinska planirana

×

+

×

+

×

×=

satastrojnog

cijena planska

obrade strojne sati

broj ostvareni

rada sata

cijena planska

obrade ručuč sati

broj ostvareni

materijala cijena

planskamaterijala

kolicina ostvarena

cijena prodajna planiranaucinaka kolicina ostvarenastekonomicno kolicinska ostvarena

Vrijednosno mjerenje ekonomičnosti:

×

+

×

+

×

×=

satastrojnog

cijena planska

obrade strojne sati

broj planirani

rada sata

cijena planska

obrade rucne sati

broj planirani

materijala cijena

planskamaterijala

kolicina planirana

cijena prodajna planiranaucinaka kolicina planiranastekonomicno avrijednosn planirana

×

+

×+

×

×=

satastrojnog

cijena ostvarena

obrade strojne sati

broj planirani

rada sata

cijena ostvarena

obrade rucne sati

broj planirani

materijala cijena

ostvarenamaterijala

kolicina planirana

cijena prodajna ostvarenaucinaka kolicina planiranastekonomicno avrijednosn ostvarena

×+

×+

×

×=

satastrojnog

cijena ostvarena

obrade

strojne sati

broj ostvareni

rada sata

cijena ostvarena

obrade

rucne sati

broj ostvareni

materijala

cijena ostvarena

materijala

kolicina ostvarena

cijena prodajna ostvarenaucinaka kolicina ostvarenast(altern)ekonomicno avrijednosn ostvarena

Primjer izračunavanja ekonomičnosti poslovanja

� Podaci se odnose na fiktivno trgovačko društvo ‘X’:

18600,00372,0050,00Prodajna vrijednost

16000,00

2600,00

320,00

52,00

50,00

50,00

Cijena koštanja

Razlika realizacije

6400,00

6000,00

10000,00

20,00

60,00

320,00

100,00

200,00

Osnovni materijal A

Obrada, u rs

Obrada, u ss

4321

TrošakCijenaKoličinaPozicija

PLAN

Page 11: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

20879,90348,0060,00Prodajna vrijednost

18750,50

2129,40

312,50

35,49

60,00

60,00

Cijena koštanja

Cijena realizacije

7920,00

8750,50

10000,00

22,00

55,00

360,00

159,00

222,00

Materijal A

Obrada, u rs

Obrada, u ss

4321

TrošakCijenaKoličinaPozicija

OSTVARENJE

Količinski i vrijednosni utjecaj na troškove(faktor: predmet rada)

7920,0022,00360,00

Ostvarena potrošnja materijala za ostvareni volumen po ostvarenoj cijeni

7

7200,00

720,00

20,00

2,00

360,00

360,00

Ostvarena potrošnja materijala po planskoj cijeni za ostvareni volumen

Kretanje porasta troškova zbog promjene nabavnih cijena materijala

(efekt promjene cijena)

5

6

7680,00

-480,00

20,00

20,00

384,00

-24,00

Planirana potrošnja materijala po planskoj cijeni za ostvareni volumen

Količinska odstupanja potrošnje materjala u odnosu prema normativima

(efekt količinske potrošnje faktora)

3

4

6400,00

1280,00

20,00

20,00

320,00

64,00

Planirana potrošnja materijala po planskoj cijeni za planirani volumen

Usklañivanje potrošnje materijala sa ostvarenim volumenom proizvodnje

(efekt volumena)

1

2

54321

TrošakCijenaKoličinaPromjeneRedni broj

Ostvarena potrošnja materijala uvećana je prema planiranoj:

7920 – 6400 = 1520Odstupanje: plan/ostvarenje

64 kg x 20 kn = 1280

-24 kg x 20 kn = -480

60 kg x 2 kn = 720

Potrebno količinsko povećanje potrošnje materijala zbog povećanja količine proizvoda iznad planske veličine

(učinak obujma proizvodnje/poslovanja)

Količinska ušteda prema planom utvrñenom normativu potrošnje

(učinak količinske potrošnje faktora)

Porast nabavne cijene materijala

(učinak promjene cijena)

a)

b)

c)

Količinski i vrijednosni utjecaj na troškove(faktor: rad)

8750,5055,00159,10

Ostvareni utrošak radnog vremena za ostvareni volumen po ostvarenoj cijeni

7

9546,00

-795,00

60,00

-5,00

159,10

159,10

Ostvareni utrošak radnog vremena po planskoj cijeni za ostvareni volumen

Kretanje troškova zbog promjene cijena sata rada

(efekt promjene cijena)

5

6

7200,00

2346,00

60,00

60,00

120,00

39,10

Planirani utrošak radnog vremena po planskoj cijeni za ostvareni volumen

Količinska odstupanja utroška radnog vremena u odnosu prema normativima

(efekt količinske potrošnje faktora)

3

4

6000,00

1200,00

60,00

60,00

100,00

20,00

Planirani utrošak radnog vremena po planskoj cijeni za planirani volumen

Usklañivanje utroška radnog vremena sa ostvarenim volumenom proizvodnje

(efekt volumena)

1

2

54321

TrošakCijenaKoličinaPromjeneRedni broj

Troškovi rada uvećani su (8750-6000=2750) na što su utjecali sljedeći razlozi:

8750,00 – 6000,00 = 2750,50Odstupanje: plan/ostvarenje

20,00 rs x 60,00 kn = 1200,00

30,10 rs x 60,00 kn = 2346,00

159,10 rs x -5,00 kn = 795,50

Povećani obujam proizvodnje

(učinak obujma proizvodnje/poslovanja)

Sporija obrada

(učinak količinske potrošnje faktora)

Povećanje obujma proizvodnje i snižavanje cijene obrade, što je dovelo do uštede

(učinak promjene cijena)

a)

b)

c)

Količinski i vrijednosni utjecaji na troškove(faktor: sredstvo rada)

Page 12: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

Količinski i vrijednosni utjecaji na prihode

20879,90348,0060,00

Ostvareni prihod za ostvareni volumen po ostvarenoj cijeni

7

22320,00

-1440,10

372,00

-24,00

60,00

60,00

Planirani prihod po planskoj cijeni za ostvareni volumen

Promjene prihoda zbog promjene prodajnih cijena

(efekt promjene prodajne cijene)

3

4

18600,00

3720,00

372,00

372,00

50,00

10,00

Planirani prihod po planskoj cijeni za planirani volumen

Kretanje prihoda zbog promjene volumena proizvodnje

(efekt promjene volumena)

1

2

54321

PrihodCijenaKoličinaPromjeneRedni broj

Identificirani su uvjeti koji su doveli do povećanja ostvarenog u odnosu na planirani prihod:

a) Efekt promjene volumena 10,00 372,00 3.720,00b) Efekt promjene prodajne cijene 60,00 -24,00 -1.440,10___________________________________________________________

odstupanjeplan 20.879,00ostvarenje 18.600,00

______________________________________________ostvareni rezultat 2.279,90

Profitabilnost

� može se motriti kao� načelo uspješnosti – pokazuje racionalnost poslovnog procesa nastojanjem da se:� uloženom imovinom poluči maksimalna poslovna dobit� Ostvarena (planirana) poslovna dobit poluči uz minimalni ulog imovine

� pokazatelj – održava realno stanje odnosa poslovne dobiti ostvarene poslovanjem te uloženje imovine; pokazuje nam:� koliko se novčanih jedinica poslovne dobiti ostvaruje na jednu jedinicu uložene imovine

� koliko je novčanih jedinica imovine potrebno da bi se ostvarila jedna novčana jedinica poslovne dobiti

� razlika ostvarenih prihoda i rashoda (konačne i počentne vrijednosti imovine u analiziranom obračunskom razdoblju)

=

Λ=Π

kapital glavnica, vlasnicka imovina, ulozena

dobit poslovnaimovine nostProfitabil

Ii

=

Λ=Π

troskovi rashodi,

dobit poslovnaeproizvodnj nostProfitabil

Tt

=

Λ=Π

uslugaproizvoda/ erealizacij od prihod prihod, ukupan

dobit poslovnaprometa nostProfitabil

Pp

� Profitabilnost imovine� jedini pravi pokazatelj profitabilnosti� ukazuje na stupanj povećanja bogatstva u poduzeću – koliko se novčanih jedinica poslovne dobiti ostvaruje na novčanu jedinicu uložene imovine

� Profitabilnost proizvodnje� predstavlja prijelaz prema ekonomičnosti – koliko se novčanih jedinica poslovne dobiti ostvaruje na svaku novčanu jedinicu rashoda/troškova

� Profitabilnost prometa� pokazuje koliko se u strukturi ostvarenog prihoda izdvaja za poslovnu dobit

Profitabilnost imovine – može se izdvojiti utjecaj tržišta:

I

P

P

P

P

I

i

i

×Λ

×Λ

(2)

(1)

� P/I = koeficijen obrtanja� u nazivniku – visina akumulacije → pokazateljakumulativnosti

Page 13: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

Brzina kruženja vrijednosti obrtnih sredstava – koeficijent obrtanja

� želimo utvrditi brzinu kruženja vrijednosti sredstava

� ukupno vijeme trajanja obrtanja vrijednosti učinaka� trajanje vrijednosti zaliha materijala� trajanje vrijednosti proizvodnje� trajanje vrijednosti zaliha gotovih proizvoda� vijeme trajanja i obrtanja novca

� vrijeme dugovanja kupca� vrijeme ležanja novca na žiro-računu

� Vrijeme obrtanja možemo mjeriti na 2 načina:� izravno pojedinačno mjerenje, a mjeri se vremenom:� rada� angažiranja sredstava rada� angažiranja predmeta rada

� neizravno mjerenje pomoću koeficijenata obrtaja:

sredstava ivrijednost stanje prosjecno

sredstava) promet (izlazni izlaza vrijednostobrtanja tkoeficijen

razdoblju vremenskom odredenom u sredstava zaliha stanje prosjecno

razdoblju vremenskom odredenom u ulaganja iznos ukupniobrtaja broj

razdoblju vremenskom odredenom u ulaganja iznos ukupni

razdoblju vremenskom odredenom u sredstava zaliha stanje prosjecnosredstava obrtanja trajanje

=

=

=

Likvidnost poslovanja� u užem smislu se odreñuje kao sposobnost poduzeća da u svako doba može točno i na vrijeme izvršavati svoje obveze

� u širem smislu → sposobnost poduzeća da u svako doba može slobodno raspolagati svojim sredstvima i izvorima sredstava

� izračunavamo je temeljem bilance likvidnosti →obrtna sredstva su razvrstana u nekoliko skupina po stupnjevima unovčivosti

I stupanj unovčivosti: obrtna sredstva unovčiva u roku od 30 dana

II stupanj unovčivosti: obrtna sredstva unovčiva u roku od 60 dana

III stupanj unovčivosti: obrtna sredstva unovčiva u roku od 90 dana

IV stupanj unovčivosti: obrtna sredstva unovčiva u roku od 180 dana

V stupanj unovčivosti: obrtna sredstva unovčiva u roku od 360 dana

� Minimum za praćenje likvidnosti za svako poduzeće jest praćenje I i II stupnja likvidnosti

� Minimum za praćenje likvidnosti je praćenje kretanja likvidnosti I i V stupnja → V stupanj se vodi kao II stupanj

� Koeficijente likvidnosti od I do V stupnja se računaju na slijedeći način:

( )ilikvidnost bilanci u pasiva

dana broj odredeni za dospjevaju koji sredstava obrtnih izvori ikratkorocn

i)likvidnost bilanci u (aktiva

danaodredenog do unovciva sredstva obrtna

=L

K

Standard optimalne likvidnosti

� Stupnjevi stvarne likvidnosti:1. Pretjerana likvidnost2. Optimalna likvidnost3. Nedostatna likvidnost4. Granična likvidnost5. Povremeni zastoji u likvidnosti6. Tužbe i ovrhe zbog neplaćanja7. Obustave plaćanja (insolvencija)• Likvidnošću nazivamo situacije 1-3, a

nelikvidnošću situacije 5-7

� treba utvrditi onoliko koeficijenata optimalne likvidnosti koliko koeficijenata stvarne likvidnosti pratimo tijekom godine

� minimalno:� za sredstva unovčivosti do 30 dana, i� za sva obrtna sredstva unovčivosti do 360 dana

� da bismo utvrdili standard moramo pouzdano utvrditi postotke rizika

Page 14: Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

Primjer:

� % rizika:� za sredstva unovčiva do 30 dana → 16%� za sredstva unovčiva za 360 dana → 8%

� Proračun koeficijenata optimalne likvidnosti I i II stupnja:

obveza kn / sredstava kn 09,18%-100%

100%stupnja II ilikvidnost optimalne tkoeficijen

obveza kn / sredstava kn 19,1%16%100

%100stupnja I ilikvidnost optimalne tkoeficijen

==

=−

=

Interpretacija rezultata:

� Podatak o koeficijentu optimalne likvidnosti I stupnja kazuje nam da je potrebno držati na žiro-računu 1,19 kn sredstava unovčivih u roku od 30 dana na svaku kunu kratkoročnih obveza koje treba podmiriti tijekom 30 dana

� Podatak o koeficijentu optimalne likvidnosti II stupnja kazuje nam da je potrebno na žiro računu držati 1,09 kn sredstava unovčivih u roku od 360 dana na svaku kunu kratkoročnih obveza koje treba podmiriti tijekom 360 dana

� Koeficijent optimalne likvidnosti se utvrñuje u rasponu:� Koeficijent optimalne likvidnosti I stupnja: 1,15 – 1,25� Koeficijent optimalne likvidnosti II stupnja: 1,05 – 1,15