POKAZATELJI USPJENOSTI POSLOVANJA

Pripremile: Danica poljar

Kristina Beljan

Ivana Buntak

POSLOVNI IZVJETAJIPrihodi i rashodi (u izvjetaju o

dobiti) Prihodi i rashodi:

Redoviti prihodi Redoviti rashodi Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi

Klasificiranje prihoda i rashoda prema izvjetaju o dobiti

Redoviti prihodi i rashodi Poslovni prihodi i rashodi odnosno prihodi i rashodi od prodaje

Prihodi i rashodi od investicija

Izvanredni prihodi i rashodi

Poslovni prihodi prihodi od redovitog poslovanja poduzea nastaju prodajom proizvoda, usluga, trgovake robe i eventualno materijala

BRUTO-PRIHODI ukupni prihodi od prodajeNETO-PRIHOD prihodi od prodaje umanjuju se za povrate i diskonte na izvrenu prodaju

Poslovni rashodi trokovi sadrani u prodanim proizvodima i uslugama, opi trokovi prodaje i uprave (administrativni trokovi) i drugi opi trokovi

Prihodi od investicija Ulaganje u vrijednosne papire, nekretnine, u nedodirljive oblike imovine ijim se dranjem moe ostvariti dobit

Prihodi od financiranja obuhvaaju ostvarene prihode od ulaganja financijskih sredstava kamate, dividende i udjeli u dobicima drugih poduzea

Rashodi od investicijaObuhvaaju eksplicitne rashode financiranja kamate korigirane za alikvotni dio premija odnosno diskonta i kapitalne gubitke ostvarene od prometa s investicijama

Smanjenje trine vrijednosti investicija

Izvanredni prihodi i rashodiNisu nastali redovitom djelatnou poduzea To su prihodi od prodaje rashodovane opreme, neevidentirani proizvodi iz nekih proteklih izvjetajnih razdoblja...

Dobit (gubitak)

raunovodstveno iskazana veliina profita, odnosno poslovnog rezultata poduzea

moe se iskazivati prema: Bruto-naeluNeto-naelu Utvruje se dobit od svake zasebno grupirane kategorije prihoda i rashoda

=(L)L. Neto-dobit (nakon oporezivanja)

-(K)K. Porez na dobit

=(J)J. Dobit prije oporezivanja

(I)=(I)I. Neto izvanredni prihod (rashod)

-(g)g) izvanredni rashodi

(f)f) izvanredni prihodi

(H)=(H)H. Neto-efekt investicija

-(e)e) kamate

(d)d) prihodi od investicija

=(G)G. Poslovna dobit

-(F)=(F)F. Opi trokovi poslovanja

+(c)c) amortizacija

+(b)b) administrativni trokovi

(a)a) trokovi prodaje

=(E)E. Bruto-kontribudija od prodaje

-(D)D. Trokovi prodanih proizvoda

=(C)C. Neto-prihod od prodaje

-(B)B. Povrati i diskonti

(A)A. Bruto prihod od prodaje

VrijednostPredstupacPozicija

IZVJETAJ O DOBITI KOMPANIJE ZA ''x'' RAZDOBLJEdd.mm.gggg. dd.mm.gggg.

Bruto- kontribucija od prodaje odreena je najznaajnijim prihodima i rashodima nekog poduzea koji proizlaze iz njegove redovite djelatnosti

razlika poslovnih prihoda i poslovnih rashoda

Poslovna dobit bruto-kontribucija od prodaje umanjena za ope trokove poslovanja

opi trokovi poslovanja se pripisuju poslovnim rashodima njihov najvei dio odnosi se na redovitu djelatnost poduzea

Dobitak (gubitak) prije oporezivanja redoviti i izvanredni prihodi ostvareni u obraunskom razdoblju ine ukupni prihod poduzea

od ukupnog prihoda treba oduzeti ukupne rashode koje treba nadoknaditi iz ostvarenih prihoda = predmet oporezivanja dobit (zarada) prije oporezivanja

ako su ukupni rashodi vei od ukupnog prihoda gubitak

Neto-dobit (gubitak) dobit (gubitak) nakon oporezivanja iz dobiti prije oporezivanja se izuzme iznos poreza

na raspolaganju je za isplate vlasnicima i za zadravanje dijela za potrebe akumulacije

Menederski i marginalni oblik izvjetaja o dobiti

Bruto-kontribucija iznos profita koji poduzee ostvari kao razliku izmeu ukupnog prihoda i ukupnih proizvodnih trokova sadranih u prodani proiizvodima i uslugama

Dobit prije kamata i poreza (bruto-dobit) oblik profita koji se dobiva kad se iz ukupnog prihoda izuzmu svi poslovni rashodi

bruto-kontribucija umanjena za administrativne trokove

prikazuje profitabilnost ukupnog poslovanja poduzea koja ne ovisi o financijskoj srukturipoduzea

Dobit prije poreza profit koji pokazuje rezultat oporezivanja na uinke poslovanja poduzea

dobit umanjena za iznos poreza mjera profita koja omoguuje procjenu profitabilnosti vlastitog kapitala poduzea

Trokovi i rashodi poduzea: fiksni i varijabilnimarginalna analiza

Dobit nakon kamata i poreza Razlika izmeu ukupnog prihoda i ukupnih varijabilnih trokova

Menederski oblik izvjetaja o dobiti:

Redni broj

Pozicija Vrijednost

1 2 3

1. Neto-prodaja (ukupan prihod)

2. - Ukupni trokovi prodanih proizvoda

3. = Bruto-kontribucija

4. - Administrativni trokovi

5. = Dobit (zarada) prije kamata i poreza

6. - Kamate

7. = Dobit (zarada) prije poreza

8. - Porezi (na dobit)

9. = Dobit (zarada) nakon kamata i poreza (neto-dobit)

Marginalni oblik izvjetaja o dobiti

Redni broj

Pozicija Vrijednost

1 2 3

1. Neto-prodaja (ukupan prihod)

2. - Varijabilni trokovi

3. = Marginalna kontribucija

4. - Fiksni trokovi

5. = Dobit (zarada) prije kamata i poreza

6. - Kamate

7. = Dobit (zarada) prije poreza

8. - Porezi (na dobit)

9. = Dobit (zarada) nakon kamata i poreza (neto-dobit)

Pregled poslovnih (financijskih) pokazatelja

predstavljaju odnose izmeu dviju veliina iz financijskih izvjetaja poduzea

pomau utvrivanju sveze koja nije jasna iz sirovih podataka u financijskim izvjetajima

slue a uoavanje odreenih tendencija kroz vrijeme ili pak usporedbu s odreenim normativima, odnosno s odreenim standardnim veliinama

Uporabe financijskih pokazatelja:

1. Usporedba performansi oduzea krozrazliita vremenska razdoblja

2. Usporedba razliitih kompanija3. Usporedba razliitih industrija

Korisnici financijskih pokazatelja:

1. Menedment analizirane kompanije2. Kratkoroni financijeri kreditori3. Dugoroni financijeri kreditori4. Investitori u dionice kompanije

Uporaba financijskih pokazatelja mogua je njihovom usporedbom s odreenim standardnim veliinama

Standardizacija postupka izraunavanja pokazatelja

Postupak izraunavanja pokazatelja analiziranog poduzea indentian sa standardnim pokazateljima komparativni pokazatelji

Kao komparativni pokazatelji najee se koriste:

1. Indikatori analiziranog poduzea iz proteklih vremenskih razdoblja

2. Planirani indikatori za analizirano razdoblje

3. Indikatori slinih poduzea4. Granski (industrijski) agregati

indikatora5. Drugi funkcionalni i teritorijalni

agregati indikatora

Kvaliteta analize financijskih pokazatelja ovisi o raspoloivosti odreenih standarda koji se mogu koristiti kao komparativni financijski pokazatelji

Organizirana trita kapitala Standardizacija od strane udruga financijskih i raunovodstvenih specijalista

Organizacije koje se bave publicistikominformacija s trita kapitala izvori informacija potrebni za provoenje financijske analize

Koriste se oni financijski indikatori koji pruaju temeljne informacije o poslovanju poduzea, za koje su istodobno dostupne i agregatne veliine i druge standardne vrijednosti

Klasifikacija financijskih indikatora:1. Indikatori uporabe poluge2. Indikatori uporabe likvidnosti3. Indikatori aktivnosti4. Indikatori profitabilnosti5. Indikatori investiranja

PER ANALIZA MJERENJE POSLOVNOG USPEHA POMOU RELATIVNIH POKAZATELJA

USPJENOSTI EKONOMSKO NAELO (NAELO NAJMANJEG SREDSTVA) izraava nastojanje da se: raspoloivim resursima (izvorima, inputima,sredstviam, trokovima, ulaganjima) polue maksimalni efekti (outputi, prihodi, prinosi, koristi)

eljeni efekti ostvare minimalnim ulaganjima resursa

OUTPUTTRANSFORMACIJA

INPUTI

Efikasnost (uinkovitost)

princip i skupni pokazatelj odnosa outputa premainputima

vana za na poduzea koja konkuriraju ili moraju konkurirati na podlozi trokovne kompetitivnosti

prorauni profitabilnosti, produktivnosti, prinosa, iskoritenja kapaciteta, koritenja obrtnih sredstava, koritenja proizvodnih sustava

odgovara na pitanje: koliko uspjeno? poduzee koristi resurse

Mjerenjem efikasnosti mogue je utvrditi uinkovitost koritenja resursa, a dobiveni rezultat stavlja se u odnos s inputima

Efektivnost (djelotvornost)

odreuje se postizanjem osnovnih ciljeva, odnosno misije poduzea (osobito za viestruke ciljeve)

ostvaruje se usklaivanjem svih kljunih aktivnosti u lancu stvaranja vrijednostiprema: potroaima, distributerima...

Efikasnost + efektivnost odgovornost u upravljanju poduzeem, koje nadilazi profitabilnost kao jedan od kriterija usmjerenih u maksimiranju potencijalnih prinosa i minimiziranju trokova i rizika

Produktivnost Pojam produktivnosti

moe se motriti kao naelo uspjenosti pokazuje racionalnost poslovnog procesa nastojanjem da se:

ostvarenim (planiranim) utrocima faktora proizvodnje polue maksimalni prinosi

Ostvareni (planirani) uinci polue uz minimalne utroke faktora proizvodnje

pokazatelj odrava realno stanje odnosa uinka te utroka faktora proizvodnje, potrebnih za njihovu proizvodnju; pokazuje nam:

koliko se jedinica uinaka ostvaruje na jednu jedinicu ulaganja

Koliko je jedinica ulaganja faktora proizvodnje potrebno da bi se ostvarila jedna jedinica uinka

moe se pratiti kao zbirni i parcijalni pokazatelj

Pokazatelj odnosa ostvarene proizvodnje i bilo kojeg posebnog faktora proizvodnje:

faktora gproizvodno datog kolicina

aproizvodnjfaktora gproizvodno pojedinogost Produktivn =

Produktivnost se prati i kao odnos proizvodnje (planirane ili ostvarene) prema radu:

ka)(zaposleni radnika rad

aproizvodnjradu prema odnosu u ostProduktivn =

Granina produktivnost rezultat proizvodnje koja se pripisuje zadnjoj jedinici koritenog proizvodnog faktora

osjetljivija je od prosjene produktivosti jae istie varijacije randmana kao funkcije koliine upotrijebljenih proizvodnih faktora

Mjerenje produktivnosti

prati se kao odnos proizvodnje i koliine rada

razlikujemo materijalni izraz produktivnosti (m) radni izraz produktivnosti rada (r), odnosno tzv. jedininu koliinu rada

Materijalni izraz produktivnosti rada koliina proizvoda ostvarena u jedinici vremena (p produktivnost izraena koliinom upotrebnih vrijednosti i usluga u jedinici vremena; q koliina upotrebnih vrijednosti proizvoda i usluga izraenih fizikim, uvjetno naturalnim ili drugim naturalnim jedinicama mjere; t utroeno radno vrijeme za proizvodnju upotrebnih vrijednosti izraenih naturalno)

t

qp =

Koliine proizvoda razliitog asortimana se ne mogu zbrajati

Reciproni oblik proizvodnosti, tj. tzv. jedinina koliina rada (r izraz produktivnosti izraene utroenim radnim vremenom potrebnim za proizvodnju jedinice proizvoda ili usluga)

q

tr =

Dinamika produktvnosti Kretanje produktivnosti u razliitim izvjetajnim razdobljima u odnosu prema baznom razdoblju moemo utvrditi p0, q0, t0, r0 (za bazno razdoblje), p1, q1, t1, r1 (za prvo izvjetajno razdoblje), p2, q2, t2, r2 (za drugo izvjetajno razdoblje)...

Indeks produktivnosti:

0

1

0

1

0

1

t

p

postiproduktivn indeks

t

q

q

==

Indeks produktivnosti na bazi jedinine koliine rada:

0

1

0

1

1

0ostiproduktivn indeks

q

q

t

t

r

r==

Primjeri mjerenja produktivnostiMjerenje produktivnosti na razini proizvoda i usluga, te organizacijskih jedinica

Mjerenje produktivnosti na razini proizvoda i usluga te organizacijskih jedinica temelji se na preraunavanju proizvodnje u vrijednost izraenu uvjetnom jedinicom mjere (ponderiranjem proizvodnje)

Temeljni interval za praenje produktivnosti bazna godina 0

Izraunati stanje proizvodnosti za svaku fazu proizvodnje za bazno razdoblje 0

Za izraunavanje produktivnosti za Fazu 1 raspolaemo sljedeim podacima:

Proizvod Jedinice mjere

Proizvedene koliine

Ostvareni sati

1 2 3 4

A

B

C

Komada

kg

Komada

1000

2000

5000

20000

10000

50000

Stanje produktivnosti izraunavamo prema sljedeem postupku:

Proizvod Jedinica mjere

Proizvedene koliine

q0

Utroak u radnim satima

t0

Radni izraz produktivnosti

Jedinina koliina rada

r0

Materijalni izraz

produktivnosti

p0

1 2 3 4 5 6

A

B

C

Komada

Kg

Komada

1000

2000

5000

20000

10000

50000

20

5

10

0,05

0,20

0,10

80000

elimo li pratiti produktivnost u godini 1, tada moramo prikupiti podatke o proizvodnji i utroku rada za jedan odabrani interval, primjerice, sijeanj godine 1:

Proizvod Jedinice mjere Proizvedene koliine

Ostvareni sati

1 2 3 4

A

B

C

Komada

Kg

Komada

100

200

400

1900

1000

4200

Kretanje proizvodnje u slijenju godine 1 u odnosu prema stanju produktivnosti u baznoj godini 0 izraunat emo:

Proizvod Jedinica mjere

Proizvedene koliine

q1

Utroak u radnim satima

t1

Radni izraz produktivnosti

Jedinina koliina rada

r1

Materijalni izraz

produktivnosti

p1

Indeks produktivno

sti

Ip1

Ponderiranaproizvodnja

q1r0

1 2 3 4 5 6 7 8

A

B

C

Komada

Kg

Komada

100

200

400

1900

1000

4200

19,0

5,0

10,5

0,0526

0,2000

0,0952

105,26

100,00

95,24

2000

1000

4000

Faza Ponderiranaproizvodnja

q1r0

Ostvareni sati

1 2 3 4

Faza 1

Faza 2

Faza 3

Faza 4

Faza 5

Faza 6

Faza 7

Faza 8

Faza 9

7000

6000

3000

2000

1000

20000

10000

2000

100

7100

5800

3100

1980

950

19000

10500

2000

1000

98059

103,45

96,77

101,01

105,26

105,26

95,24

100,00

100,00

Ukupno 52000 51430 101,11

Produktivnost za sve proizvodne organizacijske jedinice u sijenju kodine 1 raste za 1.1% u odnosu prema stanju produktivnosti u godini 1.

=

1

01

1t

rqIp Metode mjerenja produktivnosti

Tvornica proizvoda genetikog proizvoda A proizvodi 3 njegove vrste, a podaci za izraunavanje produktivnostisusljedei:

1. Ostvarena proizvodnja u tonamagodina 0 godina 1

- Proizvod A-1 70000t 60000t- Proizvod A-2 30000t 43000t- Proizvod A-3 20000t 25000t

ukupno 120000t 119000t2. Broj radnika 300 2903. Efektivno utroeni sati rada

501500 4905004. Norma sati rada za 1 tonu- Proizvod A-1 3,0- Proizvod A-2 6,2- Proizvod A-3 6,9

Rjeenjea) Primjena naturalne metode

prikladna kod istovrsne proizvodnje

q ukupna koliina proizvodnje

t koliina rada u satima rada

t

qp =

q

tr =

100

100

0

1

0

1

=

=

r

rIp

p

pIp

r

p

radnika broj

qp =

p0=0,2395 t / sati radap1=0,2426 t / sati radaIpp=101,4

Izmjerena produktivnost porasla je u godini 1 u usporedbi s godinom 0 za 1.4%

r0=4,18h rada za 1 t Ar1=4,12h rada za 1 t AIpr=98,6

koliina rada po jedinici proizvoda u godini 1smanjena je za 1.4 indeksna poena u odnosu na godinu 0 produktivnost je porasla

Kretanje produktivnosti moemo izraunati i preko izraza proizvodnje po radniku:

p0=400 t/radnikp1=410 t/radnikIpp=102.5

Produktivnost porasla za 2.5%

Prosjean broj zaposlenika smanjen je vie od smanjenja broja utroenih sati rada

Kao izraz utroka rada preciznije je koristiti sate rada

Ova metoda je u ovom sluaju nerealna

Naturalna metoda je potpuno realna samo onda kad se radi o jednoj vrsti proizvoda

Rjeenjeb) Primjena reprezentativne metode

Prikladna kod vezanih ili usporednih proizvoda Koliina najzastupljenijeg (reprezentativnog) proizvoda

U naem stuaju, to je proizvod A-1:p0=0,196 t/sati radap0=0,1223 t/sati radaIpp=87,6 neprihvatljiva metoda za ovaj sluaj kretanje proizvodnje ostalih proizvoda upravo je suprotno od kretanja proizvodnje reprezentativnog proizvoda

daje realne pokazatelje samo ako je pravac i intenzitet kretanja proizvodnje reprezentanta ioslatih proizvoda priblino jednak (vezani ili paralelni proizvodi)

Rjeenjec) Primjena naturalno-uvjetne metode

prikladna kod srodnih, neistovrsnih proizvoda najprihvatljivija u ovom sluaju

Uvjetni proizvod se utvruje po slobodnom izboru, a ostali se proizvodi prevode koeficijentom ekvivalencije u uvjetni proizvodprema meusobnom omjeru potrebnog radnog vremena za proizvodnju jedinice uinka

Proizvod Ostvarena koliina u baznom razdoblju

oq0

Ostvarena koliina u izvjetajnom razdoblju

oq1

Norma sati po jedinici

Koeficijent ekvivalencije

Uvjetna koliina u baznom razdoblju

uq0

Uvjetna koliina u izvjetajnom razdoblju

uq1

1 2 3 4 5 6 7

Proizvod A-1

Proizvod A-2

Proizvod A-3

70000

30000

20000

60000

34000

25000

3,0

6,2

6,9

1,0

2,1

2,3

70000

62000

46000

60000

70267

57500

120000 119000 178000 187767

p0=0,355 t uvjetnog proizvoda po satu

p1=0,383 t uvjetnog proizvoda po satu

Ipp=107,8% Produktivnost jeporaslaza 7,8%

Rjeenjed) Primjena radne metode

u svim sluajevima Potrebno radno vrijeme (planirano, normirano) u godinama 0 i 1 iznosi:

Proizvod Ostvarena koliina u baznom razdoblju

oq0

Ostvarena koliina u izvjetajnom razdoblju

oq1

Norma sati po jedinici

Potrebno vrijeme rada u baznom

razdoblju (u norma satima)

nv0

Potrebno vijemerada u

izvjetajnom razdoblju (u norma satima)

nv1

1 2 3 4 5 6

Proizvod A-1

Proizvod A-2

Proizvod A-3

70000

30000

20000

60000

34000

25000

3,0

6,2

6,9

210000

186000

138000

180000

210800

172500

120000 119000 534000 563300

100vijeme radno starno sati, efektivnih

vrijeme radno potrebno sati, norma=r

r0=106,48r1=114,84Ipr=107,85

Produktivnost je porasla za 7.8 % Radna metoda iskazuje izvrenje norme esto se koristi za izraunavanje individualnog i grupnog izvrenja norme radnika

Tehnika i energetska opremljenost rada

1. Opremljenost radnika (zaposlenika) osnovnim sredstvima TOR

- U operativnijem obliku:

radnika broj

sredstava osnovnih vrijednost=TOR

smjeni najjaaj u radnika broj prosjero

uporabi u sredstava osnovnh vrijednost nabavna=TOR

Nabavna vrijednost realnija od sadanje Sadanja vrijednost se stalno smanjuje ovisno o primjenjenoj metodi amortizacije

Za usporedivost podataka meu poduzeima:

iproizvodnj jneposredno u smjeni jednoj u mjesta radnih mogucih broj

iproizvodnj jneposredno u koritenih sredstava osnovnih vrijednost nabavnaTOR

djelatnika i radnika svih smjeni jednoj u mjesta radnih mogucih broj

uporabi u sredstava osnovnih svih vrijednost nabavnaTOR

II

I

=

=

2. Energetska opremljenost rada - EOR

a) Potencijalna energetska opremljenost rada (PEOR)

b) Stvarna energetska opremljenost rada (SEOR)

- Opremljenost radnika pogonskom energijom, te koeficijentima mehaniacije

godine tijekom smjenama svim u radnika broj stvarni

godine tijekom kWh u rgijaelektroene utosena stvarno

smjeni najjaaj u radnika broj moguci

planu menergetsko prema kW u izrazena snaga ainstaliran

=

=

SEOR

PEOR

EkonominostPojam ekonominosti

moe se motriti kao naelo uspjenosti pokazuje racionalnost poslovnog procesa nastojanjem da se: ostvarenim rashodima/trokovima polue maksimalni prinosi

ostvareni (planirani) prihodi polue uz minimalne rashode/trokove

pokazatelj odrava realno stanje odnosa prihoda ostvarenih realizacijom proizvoda i usluga, te njihovih trokova; pokazuje nam: koliko se novanih jedinica ostvaruje na jednu jedinicu rashoda/trokova

koliko je novanih jedinica rashoda/trokova potrebno da bi se ostvarila jedna jedinica prihoda

rashodi ukupni

prihodukupan stEkonomicno

cijene nabavneeproizvodnj faktori utroseni

cijene prodajneucinak ostvarenistEkonomicno

faktori utroseni

ucinak ostvarenistEkonomicno

=

=

=

moe se pratiti kao zbirni i parcijalni pokazatelj

Faktori proizvodnje se mogu dovesti u odnos s ostvarenim uincima (prihodima)

(1)

(2)

(3)

cijene nabavnemjere) jedinice (fizicke rada predmeti

cijene nabavneucinak ukupni

cijene nabavness) (u rada sredstva

cijene nabavneucinak ukupni

cijene nabavners) (u snaga radna

cijene nabavneucinak ukupni

Ako se pokazatelj definira kao naturalni (nevrijednosni), tada je rije o pokazatelju izdanosti, praktiki po definiciji, parcijalnom

(1)

(2)

(3)

mjere) jedinice (fizicke rada predmeti

mjere) jedinice (fizickeucinak ukupni

(ss) rada sredstva

mjere) jedinice (fizickeucinak ukupni

(rs) snaga radna

mjere) jedinice (fizickeucinak ukupni

Ekonominost, odnosno izdanost, moe izraavati ostvarenu ili planiranu poslovnu efikasnost

podaci ostvarenja ili plana cijene tekue (trine) ili planske (bazne)

Mjerenje ekonominosti

Fiziko (koliinsko) mjerenje ekonominosti:

+

+

=

satastrojnog

cijena planska

obrade strojne sati

broj planirani

rada sata

cijena planska

obrade rucne sati

broj planirani

materijala cijena

planskamaterijala

kolicina planirana

cijena prodajna planiranaucinka kolicina planirana stekonomicno kolicinska planirana

+

+

=

satastrojnog

cijena planska

obrade strojne sati

broj ostvareni

rada sata

cijena planska

obrade ruu sati

broj ostvareni

materijala cijena

planskamaterijala

kolicina ostvarena

cijena prodajna planiranaucinaka kolicina ostvarenastekonomicno kolicinska ostvarena

Vrijednosno mjerenje ekonominosti:

+

+

=

satastrojnog

cijena planska

obrade strojne sati

broj planirani

rada sata

cijena planska

obrade rucne sati

broj planirani

materijala cijena

planskamaterijala

kolicina planirana

cijena prodajna planiranaucinaka kolicina planiranastekonomicno avrijednosn planirana

+

+

=

satastrojnog

cijena ostvarena

obrade strojne sati

broj planirani

rada sata

cijena ostvarena

obrade rucne sati

broj planirani

materijala cijena

ostvarenamaterijala

kolicina planirana

cijena prodajna ostvarenaucinaka kolicina planiranastekonomicno avrijednosn ostvarena

+

+

=

satastrojnog

cijena ostvarena

obrade

strojne sati

broj ostvareni

rada sata

cijena ostvarena

obrade

rucne sati

broj ostvareni

materijala

cijena ostvarena

materijala

kolicina ostvarena

cijena prodajna ostvarenaucinaka kolicina ostvarenast(altern)ekonomicno avrijednosn ostvarena

Primjer izraunavanja ekonominosti poslovanja

Podaci se odnose na fiktivno trgovako drutvo X:

18600,00372,0050,00Prodajna vrijednost

16000,00

2600,00

320,00

52,00

50,00

50,00

Cijena kotanja

Razlika realizacije

6400,00

6000,00

10000,00

20,00

60,00

320,00

100,00

200,00

Osnovni materijal A

Obrada, u rs

Obrada, u ss

4321

TroakCijenaKoliinaPozicija

PLAN

20879,90348,0060,00Prodajna vrijednost

18750,50

2129,40

312,50

35,49

60,00

60,00

Cijena kotanja

Cijena realizacije

7920,00

8750,50

10000,00

22,00

55,00

360,00

159,00

222,00

Materijal A

Obrada, u rs

Obrada, u ss

4321

TroakCijenaKoliinaPozicija

OSTVARENJE

Koliinski i vrijednosni utjecaj na trokove(faktor: predmet rada)

7920,0022,00360,00

Ostvarena potronja materijala za ostvareni volumen po ostvarenoj cijeni

7

7200,00

720,00

20,00

2,00

360,00

360,00

Ostvarena potronja materijala po planskoj cijeni za ostvareni volumen

Kretanje porasta trokova zbog promjene nabavnih cijena materijala

(efekt promjene cijena)

5

6

7680,00

-480,00

20,00

20,00

384,00

-24,00

Planirana potronja materijala po planskoj cijeni za ostvareni volumen

Koliinska odstupanja potronje materjala u odnosu prema normativima

(efekt koliinske potronje faktora)

3

4

6400,00

1280,00

20,00

20,00

320,00

64,00

Planirana potronja materijala po planskoj cijeni za planirani volumen

Usklaivanje potronje materijala sa ostvarenim volumenom proizvodnje

(efekt volumena)

1

2

54321

TroakCijenaKoliinaPromjeneRedni broj

Ostvarena potronja materijala uveana je prema planiranoj:

7920 6400 = 1520Odstupanje: plan/ostvarenje

64 kg x 20 kn = 1280

-24 kg x 20 kn = -480

60 kg x 2 kn = 720

Potrebno koliinsko poveanje potronje materijala zbog poveanja koliine proizvoda iznad planske veliine

(uinak obujma proizvodnje/poslovanja)

Koliinska uteda prema planom utvrenom normativu potronje

(uinak koliinske potronje faktora)

Porast nabavne cijene materijala

(uinak promjene cijena)

a)

b)

c)

Koliinski i vrijednosni utjecaj na trokove(faktor: rad)

8750,5055,00159,10

Ostvareni utroak radnog vremena za ostvareni volumen po ostvarenoj cijeni

7

9546,00

-795,00

60,00

-5,00

159,10

159,10

Ostvareni utroak radnog vremena po planskoj cijeni za ostvareni volumen

Kretanje trokova zbog promjene cijena sata rada

(efekt promjene cijena)

5

6

7200,00

2346,00

60,00

60,00

120,00

39,10

Planirani utroak radnog vremena po planskoj cijeni za ostvareni volumen

Koliinska odstupanja utroka radnog vremena u odnosu prema normativima

(efekt koliinske potronje faktora)

3

4

6000,00

1200,00

60,00

60,00

100,00

20,00

Planirani utroak radnog vremena po planskoj cijeni za planirani volumen

Usklaivanje utroka radnog vremena sa ostvarenim volumenom proizvodnje

(efekt volumena)

1

2

54321

TroakCijenaKoliinaPromjeneRedni broj

Trokovi rada uveani su (8750-6000=2750) na to su utjecali sljedei razlozi:

8750,00 6000,00 = 2750,50Odstupanje: plan/ostvarenje

20,00 rs x 60,00 kn = 1200,00

30,10 rs x 60,00 kn = 2346,00

159,10 rs x -5,00 kn = 795,50

Poveani obujam proizvodnje

(uinak obujma proizvodnje/poslovanja)

Sporija obrada

(uinak koliinske potronje faktora)

Poveanje obujma proizvodnje i sniavanje cijene obrade, to je dovelo do utede

(uinak promjene cijena)

a)

b)

c)

Koliinski i vrijednosni utjecaji na trokove(faktor: sredstvo rada)

Koliinski i vrijednosni utjecaji na prihode

20879,90348,0060,00

Ostvareni prihod za ostvareni volumen po ostvarenoj cijeni

7

22320,00

-1440,10

372,00

-24,00

60,00

60,00

Planirani prihod po planskoj cijeni za ostvareni volumen

Promjene prihoda zbog promjene prodajnih cijena

(efekt promjene prodajne cijene)

3

4

18600,00

3720,00

372,00

372,00

50,00

10,00

Planirani prihod po planskoj cijeni za planirani volumen

Kretanje prihoda zbog promjene volumena proizvodnje

(efekt promjene volumena)

1

2

54321

PrihodCijenaKoliinaPromjeneRedni broj

Identificirani su uvjeti koji su doveli do poveanja ostvarenog u odnosu na planirani prihod:

a) Efekt promjene volumena 10,00 372,00 3.720,00b) Efekt promjene prodajne cijene 60,00 -24,00 -1.440,10___________________________________________________________

odstupanjeplan 20.879,00ostvarenje 18.600,00

______________________________________________ostvareni rezultat 2.279,90

Profitabilnost

moe se motriti kao naelo uspjenosti pokazuje racionalnost poslovnog procesa nastojanjem da se: uloenom imovinom polui maksimalna poslovna dobit Ostvarena (planirana) poslovna dobit polui uz minimalni ulog imovine

pokazatelj odrava realno stanje odnosa poslovne dobiti ostvarene poslovanjem te uloenje imovine; pokazuje nam: koliko se novanih jedinica poslovne dobiti ostvaruje na jednu jedinicu uloene imovine

koliko je novanih jedinica imovine potrebno da bi se ostvarila jedna novana jedinica poslovne dobiti

razlika ostvarenih prihoda i rashoda (konane i poentne vrijednosti imovine u analiziranom obraunskom razdoblju)

=

=

kapital glavnica, vlasnicka imovina, ulozena

dobit poslovnaimovine nostProfitabil

Ii

=

=

troskovi rashodi,

dobit poslovnaeproizvodnj nostProfitabil

Tt

=

=

uslugaproizvoda/ erealizacij od prihod prihod, ukupan

dobit poslovnaprometa nostProfitabil

Pp

Profitabilnost imovine jedini pravi pokazatelj profitabilnosti ukazuje na stupanj poveanja bogatstva u poduzeu koliko se novanih jedinica poslovne dobiti ostvaruje na novanu jedinicu uloene imovine

Profitabilnost proizvodnje predstavlja prijelaz prema ekonominosti koliko se novanih jedinica poslovne dobiti ostvaruje na svaku novanu jedinicu rashoda/trokova

Profitabilnost prometa pokazuje koliko se u strukturi ostvarenog prihoda izdvaja za poslovnu dobit

Profitabilnost imovine moe se izdvojiti utjecaj trita:

I

P

P

P

P

I

i

i

=

=

(2)

(1)

P/I = koeficijen obrtanja u nazivniku visina akumulacije pokazateljakumulativnosti

Brzina kruenja vrijednosti obrtnih sredstava koeficijent obrtanja

elimo utvrditi brzinu kruenja vrijednosti sredstava

ukupno vijeme trajanja obrtanja vrijednosti uinaka trajanje vrijednosti zaliha materijala trajanje vrijednosti proizvodnje trajanje vrijednosti zaliha gotovih proizvoda vijeme trajanja i obrtanja novca

vrijeme dugovanja kupca vrijeme leanja novca na iro-raunu

Vrijeme obrtanja moemo mjeriti na 2 naina: izravno pojedinano mjerenje, a mjeri se vremenom: rada angairanja sredstava rada angairanja predmeta rada

neizravno mjerenje pomou koeficijenata obrtaja:

sredstava ivrijednost stanje prosjecno

sredstava) promet (izlazni izlaza vrijednostobrtanja tkoeficijen

razdoblju vremenskom odredenom u sredstava zaliha stanje prosjecno

razdoblju vremenskom odredenom u ulaganja iznos ukupniobrtaja broj

razdoblju vremenskom odredenom u ulaganja iznos ukupni

razdoblju vremenskom odredenom u sredstava zaliha stanje prosjecnosredstava obrtanja trajanje

=

=

=

Likvidnost poslovanja u uem smislu se odreuje kao sposobnost poduzea da u svako doba moe tono i na vrijeme izvravati svoje obveze

u irem smislu sposobnost poduzea da u svako doba moe slobodno raspolagati svojim sredstvima i izvorima sredstava

izraunavamo je temeljem bilance likvidnosti obrtna sredstva su razvrstana u nekoliko skupina po stupnjevima unovivosti

I stupanj unovivosti: obrtna sredstva unoviva u roku od 30 dana

II stupanj unovivosti: obrtna sredstva unoviva u roku od 60 dana

III stupanj unovivosti: obrtna sredstva unoviva u roku od 90 dana

IV stupanj unovivosti: obrtna sredstva unoviva u roku od 180 dana

V stupanj unovivosti: obrtna sredstva unoviva u roku od 360 dana

Minimum za praenje likvidnosti za svako poduzee jest praenje I i II stupnja likvidnosti

Minimum za praenje likvidnosti je praenje kretanja likvidnosti I i V stupnja V stupanj se vodi kao II stupanj

Koeficijente likvidnosti od I do V stupnja se raunaju na slijedei nain:

( )ilikvidnost bilanci u pasivadana broj odredeni za dospjevaju koji sredstava obrtnih izvori ikratkorocn

i)likvidnost bilanci u (aktiva

danaodredenog do unovciva sredstva obrtna

=L

K

Standard optimalne likvidnosti

Stupnjevi stvarne likvidnosti:1. Pretjerana likvidnost2. Optimalna likvidnost3. Nedostatna likvidnost4. Granina likvidnost5. Povremeni zastoji u likvidnosti6. Tube i ovrhe zbog neplaanja7. Obustave plaanja (insolvencija) Likvidnou nazivamo situacije 1-3, a

nelikvidnou situacije 5-7

treba utvrditi onoliko koeficijenata optimalne likvidnosti koliko koeficijenata stvarne likvidnosti pratimo tijekom godine

minimalno: za sredstva unovivosti do 30 dana, i za sva obrtna sredstva unovivosti do 360 dana

da bismo utvrdili standard moramo pouzdano utvrditi postotke rizika

Primjer:

% rizika: za sredstva unoviva do 30 dana 16% za sredstva unoviva za 360 dana 8%

Proraun koeficijenata optimalne likvidnosti I i II stupnja:

obveza kn / sredstava kn 09,18%-100%

100%stupnja II ilikvidnost optimalne tkoeficijen

obveza kn / sredstava kn 19,1%16%100

%100stupnja I ilikvidnost optimalne tkoeficijen

==

=

=

Interpretacija rezultata:

Podatak o koeficijentu optimalne likvidnosti I stupnja kazuje nam da je potrebno drati na iro-raunu 1,19 kn sredstava unovivih u roku od 30 dana na svaku kunu kratkoronih obveza koje treba podmiriti tijekom 30 dana

Podatak o koeficijentu optimalne likvidnosti II stupnja kazuje nam da je potrebno na iro raunu drati 1,09 kn sredstava unovivih u roku od 360 dana na svaku kunu kratkoronih obveza koje treba podmiriti tijekom 360 dana

Koeficijent optimalne likvidnosti se utvruje u rasponu: Koeficijent optimalne likvidnosti I stupnja: 1,15 1,25 Koeficijent optimalne likvidnosti II stupnja: 1,05 1,15