Upload
votuyen
View
247
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA
Pripremile: Danica Špoljar
Kristina Beljan
Ivana Buntak
POSLOVNI IZVJEŠTAJIPrihodi i rashodi (u izvještaju o
dobiti)� Prihodi i rashodi:
� Redoviti prihodi� Redoviti rashodi� Izvanredni prihodi� Izvanredni rashodi
Klasificiranje prihoda i rashoda prema izvještaju o dobiti
� Redoviti prihodi i rashodi� Poslovni prihodi i rashodi odnosno prihodi i rashodi od prodaje
� Prihodi i rashodi od investicija
� Izvanredni prihodi i rashodi
� Poslovni prihodi� prihodi od redovitog poslovanja poduzeća� nastaju prodajom proizvoda, usluga, trgovačke robe i eventualno materijala
� BRUTO-PRIHODI – ukupni prihodi od prodaje�NETO-PRIHOD – prihodi od prodaje umanjuju se za povrate i diskonte na izvršenu prodaju
� Poslovni rashodi� troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama, opći troškovi prodaje i uprave (administrativni troškovi) i drugi opći troškovi
� Prihodi od investicija� Ulaganje u vrijednosne papire, nekretnine, u nedodirljive oblike imovine čijim se držanjem može ostvariti dobit
� Prihodi od financiranja – obuhvaćaju ostvarene prihode od ulaganja financijskih sredstava –kamate, dividende i udjeli u dobicima drugih poduzeća
� Rashodi od investicija�Obuhvaćaju eksplicitne rashode financiranja –kamate korigirane za alikvotni dio premija odnosno diskonta i kapitalne gubitke ostvarene od prometa s investicijama
� Smanjenje tržišne vrijednosti investicija
� Izvanredni prihodi i rashodi�Nisu nastali redovitom djelatnošću poduzeća� To su prihodi od prodaje rashodovane opreme, neevidentirani proizvodi iz nekih proteklih izvještajnih razdoblja...
Dobit (gubitak)
� računovodstveno iskazana veličina profita, odnosno poslovnog rezultata poduzeća
� može se iskazivati prema:� Bruto-načelu�Neto-načelu� Utvruje se dobit od svake zasebno grupirane kategorije prihoda i rashoda
=(L)L. Neto-dobit (nakon oporezivanja)
-(K)K. Porez na dobit
=(J)J. Dobit prije oporezivanja
±(I)=(I)I. Neto izvanredni prihod (rashod)
-(g)g) izvanredni rashodi
(f)f) izvanredni prihodi
±(H)=(H)H. Neto-efekt investicija
-(e)e) kamate
(d)d) prihodi od investicija
=(G)G. Poslovna dobit
-(F)=(F)F. Opći troškovi poslovanja
+(c)c) amortizacija
+(b)b) administrativni troškovi
(a)a) troškovi prodaje
=(E)E. Bruto-kontribudija od prodaje
-(D)D. Troškovi prodanih proizvoda
=(C)C. Neto-prihod od prodaje
-(B)B. Povrati i diskonti
(A)A. Bruto prihod od prodaje
VrijednostPredstupacPozicija
IZVJEŠTAJ O DOBITI KOMPANIJE ZA ''x'' RAZDOBLJE
dd.mm.gggg. – dd.mm.gggg.
� Bruto- kontribucija od prodaje� odreñena je najznačajnijim prihodima i rashodima nekog poduzeća koji proizlaze iz njegove redovite djelatnosti
� razlika poslovnih prihoda i poslovnih rashoda
� Poslovna dobit� bruto-kontribucija od prodaje umanjena za opće troškove poslovanja
� opći troškovi poslovanja se pripisuju poslovnim rashodima – njihov najveći dio odnosi se na redovitu djelatnost poduzeća
� Dobitak (gubitak) prije oporezivanja� redoviti i izvanredni prihodi ostvareni u obračunskom razdoblju čine ukupni prihod poduzeća
� od ukupnog prihoda treba oduzeti ukupne rashode koje treba nadoknaditi iz ostvarenih prihoda = predmet oporezivanja → dobit (zarada) prije oporezivanja
� ako su ukupni rashodi veći od ukupnog prihoda → gubitak
� Neto-dobit (gubitak) – dobit (gubitak) nakon oporezivanja� iz dobiti prije oporezivanja se izuzme iznos poreza
� na raspolaganju je za isplate vlasnicima i za zadržavanje dijela za potrebe akumulacije
Menedžerski i marginalni oblik izvještaja o dobiti
� Bruto-kontribucija� iznos profita koji poduzeće ostvari kao razliku izmeñu ukupnog prihoda i ukupnih proizvodnih troškova sadržanih u prodani proiizvodima i uslugama
� Dobit prije kamata i poreza (bruto-dobit)� oblik profita koji se dobiva kad se iz ukupnog prihoda izuzmu svi poslovni rashodi
� bruto-kontribucija umanjena za administrativne troškove
� prikazuje profitabilnost ukupnog poslovanja poduzeća koja ne ovisi o financijskoj srukturipoduzeća
� Dobit prije poreza� profit koji pokazuje rezultat oporezivanja na učinke poslovanja poduzeća
� dobit umanjena za iznos poreza� mjera profita koja omogućuje procjenu profitabilnosti vlastitog kapitala poduzeća
� Troškovi i rashodi poduzeća:� fiksni i varijabilni�marginalna analiza
� Dobit nakon kamata i poreza� Razlika izmeñu ukupnog prihoda i ukupnih varijabilnih troškova
Menedžerski oblik izvještaja o dobiti:
Redni broj
Pozicija Vrijednost
1 2 3
1. Neto-prodaja (ukupan prihod)
2. - Ukupni troškovi prodanih proizvoda
3. = Bruto-kontribucija
4. - Administrativni troškovi
5. = Dobit (zarada) prije kamata i poreza
6. - Kamate
7. = Dobit (zarada) prije poreza
8. - Porezi (na dobit)
9. = Dobit (zarada) nakon kamata i poreza (neto-dobit)
Marginalni oblik izvještaja o dobiti
Redni broj
Pozicija Vrijednost
1 2 3
1. Neto-prodaja (ukupan prihod)
2. - Varijabilni troškovi
3. = Marginalna kontribucija
4. - Fiksni troškovi
5. = Dobit (zarada) prije kamata i poreza
6. - Kamate
7. = Dobit (zarada) prije poreza
8. - Porezi (na dobit)
9. = Dobit (zarada) nakon kamata i poreza (neto-dobit)
Pregled poslovnih (financijskih) pokazatelja
� predstavljaju odnose izmeñu dviju veličina iz financijskih izvještaja poduzeća
� pomažu utvrñivanju sveze koja nije jasna iz ‘sirovih’ podataka u financijskim izvještajima
� služe a uočavanje odreñenih tendencija kroz vrijeme ili pak usporedbu s odreñenim ‘normativima’, odnosno s odreñenim standardnim veličinama
Uporabe financijskih pokazatelja:
1. Usporedba performansi oduzeća krozrazličita vremenska razdoblja
2. Usporedba različitih kompanija3. Usporedba različitih industrija
Korisnici financijskih pokazatelja:
1. Menedžment analizirane kompanije2. Kratkoročni financijeri – kreditori3. Dugoročni financijeri – kreditori4. Investitori u dionice kompanije
� Uporaba financijskih pokazatelja moguća je njihovom usporedbom s odreñenim standardnim veličinama
� Standardizacija postupka izračunavanja pokazatelja
� Postupak izračunavanja pokazatelja analiziranog poduzeća indentičan sa standardnim pokazateljima →komparativni pokazatelji
Kao komparativni pokazatelji najčešće se koriste:
1. Indikatori analiziranog poduzeća iz proteklih vremenskih razdoblja
2. Planirani indikatori za analizirano razdoblje
3. Indikatori sličnih poduzeća4. Granski (industrijski) agregati
indikatora5. Drugi funkcionalni i teritorijalni
agregati indikatora
� Kvaliteta analize financijskih pokazatelja ovisi o raspoloživosti odreñenih standarda koji se mogu koristiti kao komparativni financijski pokazatelji
� Organizirana tržišta kapitala� Standardizacija od strane udruga financijskih i računovodstvenih specijalista
� Organizacije koje se bave ‘publicistikom’informacija s tržišta kapitala → izvori informacija potrebni za provoñenje financijske analize
� Koriste se oni financijski indikatori koji pružaju temeljne informacije o poslovanju poduzeća, za koje su istodobno dostupne i agregatne veličine i druge standardne vrijednosti
� Klasifikacija financijskih indikatora:1. Indikatori uporabe poluge2. Indikatori uporabe likvidnosti3. Indikatori aktivnosti4. Indikatori profitabilnosti5. Indikatori investiranja
PER ANALIZA – MJERENJE POSLOVNOG USPEHA POMOĆU RELATIVNIH POKAZATELJA
USPJEŠNOSTI� EKONOMSKO NAČELO (NAČELO NAJMANJEG SREDSTVA) izražava nastojanje da se:� raspoloživim resursima (izvorima, inputima,sredstviam, troškovima, ulaganjima) poluče maksimalni efekti (outputi, prihodi, prinosi, koristi)
� željeni efekti ostvare minimalnim ulaganjima resursa
OUTPUTTRANSFORMACIJA
INPUTI
Efikasnost (učinkovitost)
� princip i skupni pokazatelj odnosa outputa premainputima
� važna za na poduzeća koja konkuriraju ili moraju konkurirati na podlozi troškovne kompetitivnosti
� proračuni profitabilnosti, produktivnosti, prinosa, iskorištenja kapaciteta, korištenja obrtnih sredstava, korištenja proizvodnih sustava
� odgovara na pitanje: ‘koliko uspješno?’ poduzeće koristi resurse
� Mjerenjem efikasnosti moguće je utvrditi učinkovitost korištenja resursa, a dobiveni rezultat stavlja se u odnos s inputima
Efektivnost (djelotvornost)
� odreñuje se postizanjem osnovnih ciljeva, odnosno misije poduzeća (osobito za višestruke ciljeve)
� ostvaruje se usklañivanjem svih ključnih aktivnosti u ‘lancu stvaranja vrijednosti’prema: potrošačima, distributerima...
� Efikasnost + efektivnost → odgovornost u upravljanju poduzećem, koje nadilazi profitabilnost kao jedan od kriterija usmjerenih u maksimiranju potencijalnih prinosa i minimiziranju troškova i rizika
Produktivnost� Pojam produktivnosti
� može se motriti kao� načelo uspješnosti – pokazuje racionalnost poslovnog procesa nastojanjem da se:
� ostvarenim (planiranim) utrošcima faktora proizvodnje poluče maksimalni prinosi
� Ostvareni (planirani) učinci poluče uz minimalne utroške faktora proizvodnje
� pokazatelj – održava realno stanje odnosa učinka te utroška faktora proizvodnje, potrebnih za njihovu proizvodnju; pokazuje nam:
� koliko se jedinica učinaka ostvaruje na jednu jedinicu ulaganja
� Koliko je jedinica ulaganja faktora proizvodnje potrebno da bi se ostvarila jedna jedinica učinka
� može se pratiti kao zbirni i parcijalni pokazatelj
� Pokazatelj odnosa ostvarene proizvodnje i bilo kojeg posebnog faktora proizvodnje:
faktora gproizvodno datog kolicina
aproizvodnjfaktora gproizvodno pojedinogost Produktivn =
� Produktivnost se prati i kao odnos proizvodnje (planirane ili ostvarene) prema radu:
ka)(zaposleni radnika rad
aproizvodnjradu prema odnosu u ostProduktivn =
� Granična produktivnost� rezultat proizvodnje koja se pripisuje zadnjoj jedinici korištenog proizvodnog faktora
� osjetljivija je od prosječne produktivosti� jače ističe varijacije randmana kao funkcije količine upotrijebljenih proizvodnih faktora
Mjerenje produktivnosti
� prati se kao odnos proizvodnje i količine rada
� razlikujemo� materijalni izraz produktivnosti (m)� radni izraz produktivnosti rada (r), odnosno tzv. jediničnu količinu rada
� Materijalni izraz produktivnosti rada� količina proizvoda ostvarena u jedinici vremena (p –produktivnost izražena količinom upotrebnih vrijednosti i usluga u jedinici vremena; q – količina upotrebnih vrijednosti proizvoda i usluga izraženih fizičkim, uvjetno naturalnim ili drugim naturalnim jedinicama mjere; t – utrošeno radno vrijeme za proizvodnju upotrebnih vrijednosti izraženih naturalno)
t
qp =
� Količine proizvoda različitog asortimana se ne mogu zbrajati
� Recipročni oblik proizvodnosti, tj. tzv. jedinična količina rada (r – izraz produktivnosti izražene utrošenim radnim vremenom potrebnim za proizvodnju jedinice proizvoda ili usluga)
q
tr =
� Dinamika produktvnosti� Kretanje produktivnosti u različitim izvještajnim razdobljima u odnosu prema baznom razdoblju →možemo utvrditi p0, q0, t0, r0 (za bazno razdoblje), p1, q1, t1, r1 (za prvo izvještajno razdoblje), p2, q2, t2, r2 (za drugo izvještajno razdoblje)...
� Indeks produktivnosti:
0
1
0
1
0
1
t
p
postiproduktivn indeks
t
q
q
==
� Indeks produktivnosti na bazi jedinične količine rada:
0
1
0
1
1
0ostiproduktivn indeks
q
q
t
t
r
r==
Primjeri mjerenja produktivnostiMjerenje produktivnosti na razini proizvoda i usluga, te organizacijskih jedinica
� Mjerenje produktivnosti na razini proizvoda i usluga te organizacijskih jedinica temelji se na preračunavanju proizvodnje u vrijednost izraženu uvjetnom jedinicom mjere (ponderiranjem proizvodnje)
� Temeljni interval za praćenje produktivnosti → bazna godina ‘0’
� Izračunati stanje proizvodnosti za svaku fazu proizvodnje za bazno razdoblje ‘0’
Za izračunavanje produktivnosti za ‘Fazu 1’ raspolažemo sljedećim podacima:
Proizvod Jedinice mjere
Proizvedene količine
Ostvareni sati
1 2 3 4
A
B
C
Komada
kg
Komada
1000
2000
5000
20000
10000
50000
Stanje produktivnosti izračunavamo prema sljedećem postupku:
Proizvod Jedinica mjere
Proizvedene količine
q0
Utrošak u radnim satima
t0
Radni izraz produktivnosti
Jedinična količina rada
r0
Materijalni izraz
produktivnosti
p0
1 2 3 4 5 6
A
B
C
Komada
Kg
Komada
1000
2000
5000
20000
10000
50000
20
5
10
0,05
0,20
0,10
80000
Želimo li pratiti produktivnost u godini ‘1’, tada moramo prikupiti podatke o proizvodnji i utrošku rada za jedan odabrani interval, primjerice, siječanj godine ‘1’:
Proizvod Jedinice mjere Proizvedene količine
Ostvareni sati
1 2 3 4
A
B
C
Komada
Kg
Komada
100
200
400
1900
1000
4200
Kretanje proizvodnje u sliječnju godine ‘1’ u odnosu prema stanju produktivnosti u baznoj godini ‘0’ izračunat ćemo:
Proizvod Jedinica mjere
Proizvedene količine
q1
Utrošak u radnim satima
t1
Radni izraz produktivnosti
Jedinična količina rada
r1
Materijalni izraz
produktivnosti
p1
Indeks produktivno
sti
Ip1
Ponderiranaproizvodnja
q1r0
1 2 3 4 5 6 7 8
A
B
C
Komada
Kg
Komada
100
200
400
1900
1000
4200
19,0
5,0
10,5
0,0526
0,2000
0,0952
105,26
100,00
95,24
2000
1000
4000
Faza Ponderiranaproizvodnja
Σq1�r0
Ostvareni sati
1 2 3 4
Faza – 1
Faza – 2
Faza – 3
Faza – 4
Faza – 5
Faza – 6
Faza – 7
Faza – 8
Faza – 9
7000
6000
3000
2000
1000
20000
10000
2000
100
7100
5800
3100
1980
950
19000
10500
2000
1000
98059
103,45
96,77
101,01
105,26
105,26
95,24
100,00
100,00
Ukupno 52000 51430 101,11
� Produktivnost za sve proizvodne organizacijske jedinice u siječnju kodine ‘1’ raste za 1.1% u odnosu prema stanju produktivnosti u godini 1.
∑
∑ ×=
1
01
1t
rqIp Metode mjerenja produktivnosti
� Tvornica proizvoda genetičkog proizvoda ‘A’ proizvodi 3 njegove vrste, a podaci za izračunavanje produktivnostisusljedeći:
1. Ostvarena proizvodnja u tonamagodina ‘0’ godina ‘1’
- Proizvod A-1 70000t 60000t- Proizvod A-2 30000t 43000t- Proizvod A-3 20000t 25000t
ukupno 120000t 119000t2. Broj radnika 300 2903. Efektivno utrošeni sati rada
501500 4905004. Norma sati rada za 1 tonu- Proizvod A-1 3,0- Proizvod A-2 6,2- Proizvod A-3 6,9
Rješenjea) Primjena naturalne metode
� prikladna kod istovrsne proizvodnje
� q – ukupna količina proizvodnje
� t – količina rada u satima rada
t
qp =
q
tr =
100
100
0
1
0
1
×=
×=
r
rIp
p
pIp
r
p
radnika broj
qp =
p0=0,2395 t / sati radap1=0,2426 t / sati radaIpp=101,4
• Izmjerena produktivnost porasla je u godini ‘1’ u usporedbi s godinom ‘0’ za 1.4%
r0=4,18h rada za 1 t Ar1=4,12h rada za 1 t AIpr=98,6
• količina rada po jedinici proizvoda u godini ‘1’smanjena je za 1.4 indeksna poena u odnosu na godinu ‘0’→ produktivnost je porasla
� Kretanje produktivnosti možemo izračunati i preko izraza proizvodnje po radniku:
p0=400 t/radnikp1=410 t/radnikIpp=102.5
• Produktivnost porasla za 2.5%
• Prosječan broj zaposlenika smanjen je više od smanjenja broja utrošenih sati rada
• Kao izraz utroška rada preciznije je koristiti sate rada
• Ova metoda je u ovom slučaju nerealna
• Naturalna metoda je potpuno realna samo onda kad se radi o jednoj vrsti proizvoda
Rješenjeb) Primjena reprezentativne metode
� Prikladna kod vezanih ili usporednih proizvoda� Količina najzastupljenijeg (reprezentativnog) proizvoda
� U našem stučaju, to je proizvod A-1:p0=0,196 t/sati radap0=0,1223 t/sati radaIpp=87,6• neprihvatljiva metoda za ovaj slučaj → kretanje proizvodnje ostalih proizvoda upravo je suprotno od kretanja proizvodnje reprezentativnog proizvoda
• daje realne pokazatelje samo ako je pravac i intenzitet kretanja proizvodnje reprezentanta ioslatih proizvoda približno jednak (vezani ili paralelni proizvodi)
Rješenjec) Primjena naturalno-uvjetne metode
� prikladna kod srodnih, neistovrsnih proizvoda → najprihvatljivija u ovom slučaju
� Uvjetni proizvod se utvrñuje po slobodnom izboru, a ostali se proizvodi prevode koeficijentom ekvivalencije u uvjetni proizvodprema meñusobnom omjeru potrebnog radnog vremena za proizvodnju jedinice učinka
Proizvod Ostvarena količina u baznom razdoblju
oq0
Ostvarena količina u izvještajnom razdoblju
oq1
Norma sati po jedinici
Koeficijent ekvivalencije
Uvjetna količina u baznom razdoblju
uq0
Uvjetna količina u izvještajnom razdoblju
uq1
1 2 3 4 5 6 7
Proizvod A-1
Proizvod A-2
Proizvod A-3
70000
30000
20000
60000
34000
25000
3,0
6,2
6,9
1,0
2,1
2,3
70000
62000
46000
60000
70267
57500
120000 119000 178000 187767
p0=0,355 t uvjetnog proizvoda po satu
p1=0,383 t uvjetnog proizvoda po satu
Ipp=107,8%� Produktivnost jeporaslaza 7,8%
Rješenjed) Primjena radne metode
� u svim slučajevima� Potrebno radno vrijeme (planirano, normirano) u godinama ‘0’ i ‘1’ iznosi:
Proizvod Ostvarena količina u baznom razdoblju
oq0
Ostvarena količina u izvještajnom razdoblju
oq1
Norma sati po jedinici
Potrebno vrijeme rada u baznom
razdoblju (u norma satima)
nv0
Potrebno vijemerada u
izvještajnom razdoblju (u norma satima)
nv1
1 2 3 4 5 6
Proizvod A-1
Proizvod A-2
Proizvod A-3
70000
30000
20000
60000
34000
25000
3,0
6,2
6,9
210000
186000
138000
180000
210800
172500
120000 119000 534000 563300
100vijeme radno starno sati, efektivnih
vrijeme radno potrebno sati, norma×=r
r0=106,48r1=114,84Ipr=107,85
• Produktivnost je porasla za 7.8 %• Radna metoda iskazuje izvršenje norme• Često se koristi za izračunavanje individualnog i grupnog izvršenja norme radnika
Tehnička i energetska opremljenost rada
1. Opremljenost radnika (zaposlenika) osnovnim sredstvima – TOR
- U operativnijem obliku:
radnika broj
sredstava osnovnih vrijednost=TOR
smjeni najjačaj u radnika broj prosječro
uporabi u sredstava osnovnh vrijednost nabavna=TOR
� Nabavna vrijednost realnija od sadašnje� Sadašnja vrijednost se stalno smanjuje ovisno o primjenjenoj metodi amortizacije
� Za usporedivost podataka meñu poduzećima:
iproizvodnj jneposredno u smjeni jednoj u mjesta radnih mogucih broj
iproizvodnj jneposredno u korištenih sredstava osnovnih vrijednost nabavnaTOR
djelatnika i radnika svih smjeni jednoj u mjesta radnih mogucih broj
uporabi u sredstava osnovnih svih vrijednost nabavnaTOR
II
I
=
=
2. Energetska opremljenost rada - EOR
a) Potencijalna energetska opremljenost rada (PEOR)
b) Stvarna energetska opremljenost rada (SEOR)
- Opremljenost radnika pogonskom energijom, te koeficijentima mehaniacije
godine tijekom smjenama svim u radnika broj stvarni
godine tijekom kWh u rgijaelektroene utosena stvarno
smjeni najjačaj u radnika broj moguci
planu menergetsko prema kW u izrazena snaga ainstaliran
=
=
SEOR
PEOR
EkonomičnostPojam ekonomičnosti
� može se motriti kao� načelo uspješnosti – pokazuje racionalnost poslovnog procesa nastojanjem da se:� ostvarenim rashodima/troškovima poluče maksimalni prinosi
� ostvareni (planirani) prihodi poluče uz minimalne rashode/troškove
� pokazatelj – održava realno stanje odnosa prihoda ostvarenih realizacijom proizvoda i usluga, te njihovih troškova; pokazuje nam:� koliko se novčanih jedinica ostvaruje na jednu jedinicu rashoda/troškova
� koliko je novčanih jedinica rashoda/troškova potrebno da bi se ostvarila jedna jedinica prihoda
rashodi ukupni
prihodukupan stEkonomicno
cijene nabavneeproizvodnj faktori utroseni
cijene prodajneucinak ostvarenistEkonomicno
faktori utroseni
ucinak ostvarenistEkonomicno
=
××
=
=
� može se pratiti kao zbirni i parcijalni pokazatelj
� Faktori proizvodnje se mogu dovesti u odnos s ostvarenim učincima (prihodima)
(1)
(2)
(3)
cijene nabavnemjere) jedinice (fizicke rada predmeti
cijene nabavneucinak ukupni
××
cijene nabavness) (u rada sredstva
cijene nabavneucinak ukupni
××
cijene nabavners) (u snaga radna
cijene nabavneucinak ukupni
××
� Ako se pokazatelj definira kao naturalni (nevrijednosni), tada je riječ o pokazatelju izdašnosti, praktički po definiciji, parcijalnom
(1)
(2)
(3)
mjere) jedinice (fizicke rada predmeti
mjere) jedinice (fizickeucinak ukupni
(ss) rada sredstva
mjere) jedinice (fizickeucinak ukupni
(rs) snaga radna
mjere) jedinice (fizickeucinak ukupni
� Ekonomičnost, odnosno izdašnost, može izražavati ostvarenu ili planiranu poslovnu efikasnost
� podaci → ostvarenja ili plana� cijene → tekuće (tržišne) ili planske (bazne)
Mjerenje ekonomičnosti
� Fizičko (količinsko) mjerenje ekonomičnosti:
×
+
×
+
×
×=
satastrojnog
cijena planska
obrade strojne sati
broj planirani
rada sata
cijena planska
obrade rucne sati
broj planirani
materijala cijena
planskamaterijala
kolicina planirana
cijena prodajna planiranaucinka kolicina planirana stekonomicno kolicinska planirana
×
+
×
+
×
×=
satastrojnog
cijena planska
obrade strojne sati
broj ostvareni
rada sata
cijena planska
obrade ručuč sati
broj ostvareni
materijala cijena
planskamaterijala
kolicina ostvarena
cijena prodajna planiranaucinaka kolicina ostvarenastekonomicno kolicinska ostvarena
Vrijednosno mjerenje ekonomičnosti:
×
+
×
+
×
×=
satastrojnog
cijena planska
obrade strojne sati
broj planirani
rada sata
cijena planska
obrade rucne sati
broj planirani
materijala cijena
planskamaterijala
kolicina planirana
cijena prodajna planiranaucinaka kolicina planiranastekonomicno avrijednosn planirana
×
+
×+
×
×=
satastrojnog
cijena ostvarena
obrade strojne sati
broj planirani
rada sata
cijena ostvarena
obrade rucne sati
broj planirani
materijala cijena
ostvarenamaterijala
kolicina planirana
cijena prodajna ostvarenaucinaka kolicina planiranastekonomicno avrijednosn ostvarena
×+
×+
×
×=
satastrojnog
cijena ostvarena
obrade
strojne sati
broj ostvareni
rada sata
cijena ostvarena
obrade
rucne sati
broj ostvareni
materijala
cijena ostvarena
materijala
kolicina ostvarena
cijena prodajna ostvarenaucinaka kolicina ostvarenast(altern)ekonomicno avrijednosn ostvarena
Primjer izračunavanja ekonomičnosti poslovanja
� Podaci se odnose na fiktivno trgovačko društvo ‘X’:
18600,00372,0050,00Prodajna vrijednost
16000,00
2600,00
320,00
52,00
50,00
50,00
Cijena koštanja
Razlika realizacije
6400,00
6000,00
10000,00
20,00
60,00
320,00
100,00
200,00
Osnovni materijal A
Obrada, u rs
Obrada, u ss
4321
TrošakCijenaKoličinaPozicija
PLAN
20879,90348,0060,00Prodajna vrijednost
18750,50
2129,40
312,50
35,49
60,00
60,00
Cijena koštanja
Cijena realizacije
7920,00
8750,50
10000,00
22,00
55,00
360,00
159,00
222,00
Materijal A
Obrada, u rs
Obrada, u ss
4321
TrošakCijenaKoličinaPozicija
OSTVARENJE
Količinski i vrijednosni utjecaj na troškove(faktor: predmet rada)
7920,0022,00360,00
Ostvarena potrošnja materijala za ostvareni volumen po ostvarenoj cijeni
7
7200,00
720,00
20,00
2,00
360,00
360,00
Ostvarena potrošnja materijala po planskoj cijeni za ostvareni volumen
Kretanje porasta troškova zbog promjene nabavnih cijena materijala
(efekt promjene cijena)
5
6
7680,00
-480,00
20,00
20,00
384,00
-24,00
Planirana potrošnja materijala po planskoj cijeni za ostvareni volumen
Količinska odstupanja potrošnje materjala u odnosu prema normativima
(efekt količinske potrošnje faktora)
3
4
6400,00
1280,00
20,00
20,00
320,00
64,00
Planirana potrošnja materijala po planskoj cijeni za planirani volumen
Usklañivanje potrošnje materijala sa ostvarenim volumenom proizvodnje
(efekt volumena)
1
2
54321
TrošakCijenaKoličinaPromjeneRedni broj
Ostvarena potrošnja materijala uvećana je prema planiranoj:
7920 – 6400 = 1520Odstupanje: plan/ostvarenje
64 kg x 20 kn = 1280
-24 kg x 20 kn = -480
60 kg x 2 kn = 720
Potrebno količinsko povećanje potrošnje materijala zbog povećanja količine proizvoda iznad planske veličine
(učinak obujma proizvodnje/poslovanja)
Količinska ušteda prema planom utvrñenom normativu potrošnje
(učinak količinske potrošnje faktora)
Porast nabavne cijene materijala
(učinak promjene cijena)
a)
b)
c)
Količinski i vrijednosni utjecaj na troškove(faktor: rad)
8750,5055,00159,10
Ostvareni utrošak radnog vremena za ostvareni volumen po ostvarenoj cijeni
7
9546,00
-795,00
60,00
-5,00
159,10
159,10
Ostvareni utrošak radnog vremena po planskoj cijeni za ostvareni volumen
Kretanje troškova zbog promjene cijena sata rada
(efekt promjene cijena)
5
6
7200,00
2346,00
60,00
60,00
120,00
39,10
Planirani utrošak radnog vremena po planskoj cijeni za ostvareni volumen
Količinska odstupanja utroška radnog vremena u odnosu prema normativima
(efekt količinske potrošnje faktora)
3
4
6000,00
1200,00
60,00
60,00
100,00
20,00
Planirani utrošak radnog vremena po planskoj cijeni za planirani volumen
Usklañivanje utroška radnog vremena sa ostvarenim volumenom proizvodnje
(efekt volumena)
1
2
54321
TrošakCijenaKoličinaPromjeneRedni broj
Troškovi rada uvećani su (8750-6000=2750) na što su utjecali sljedeći razlozi:
8750,00 – 6000,00 = 2750,50Odstupanje: plan/ostvarenje
20,00 rs x 60,00 kn = 1200,00
30,10 rs x 60,00 kn = 2346,00
159,10 rs x -5,00 kn = 795,50
Povećani obujam proizvodnje
(učinak obujma proizvodnje/poslovanja)
Sporija obrada
(učinak količinske potrošnje faktora)
Povećanje obujma proizvodnje i snižavanje cijene obrade, što je dovelo do uštede
(učinak promjene cijena)
a)
b)
c)
Količinski i vrijednosni utjecaji na troškove(faktor: sredstvo rada)
Količinski i vrijednosni utjecaji na prihode
20879,90348,0060,00
Ostvareni prihod za ostvareni volumen po ostvarenoj cijeni
7
22320,00
-1440,10
372,00
-24,00
60,00
60,00
Planirani prihod po planskoj cijeni za ostvareni volumen
Promjene prihoda zbog promjene prodajnih cijena
(efekt promjene prodajne cijene)
3
4
18600,00
3720,00
372,00
372,00
50,00
10,00
Planirani prihod po planskoj cijeni za planirani volumen
Kretanje prihoda zbog promjene volumena proizvodnje
(efekt promjene volumena)
1
2
54321
PrihodCijenaKoličinaPromjeneRedni broj
Identificirani su uvjeti koji su doveli do povećanja ostvarenog u odnosu na planirani prihod:
a) Efekt promjene volumena 10,00 372,00 3.720,00b) Efekt promjene prodajne cijene 60,00 -24,00 -1.440,10___________________________________________________________
odstupanjeplan 20.879,00ostvarenje 18.600,00
______________________________________________ostvareni rezultat 2.279,90
Profitabilnost
� može se motriti kao� načelo uspješnosti – pokazuje racionalnost poslovnog procesa nastojanjem da se:� uloženom imovinom poluči maksimalna poslovna dobit� Ostvarena (planirana) poslovna dobit poluči uz minimalni ulog imovine
� pokazatelj – održava realno stanje odnosa poslovne dobiti ostvarene poslovanjem te uloženje imovine; pokazuje nam:� koliko se novčanih jedinica poslovne dobiti ostvaruje na jednu jedinicu uložene imovine
� koliko je novčanih jedinica imovine potrebno da bi se ostvarila jedna novčana jedinica poslovne dobiti
� razlika ostvarenih prihoda i rashoda (konačne i počentne vrijednosti imovine u analiziranom obračunskom razdoblju)
=
Λ=Π
kapital glavnica, vlasnicka imovina, ulozena
dobit poslovnaimovine nostProfitabil
Ii
=
Λ=Π
troskovi rashodi,
dobit poslovnaeproizvodnj nostProfitabil
Tt
=
Λ=Π
uslugaproizvoda/ erealizacij od prihod prihod, ukupan
dobit poslovnaprometa nostProfitabil
Pp
� Profitabilnost imovine� jedini pravi pokazatelj profitabilnosti� ukazuje na stupanj povećanja bogatstva u poduzeću – koliko se novčanih jedinica poslovne dobiti ostvaruje na novčanu jedinicu uložene imovine
� Profitabilnost proizvodnje� predstavlja prijelaz prema ekonomičnosti – koliko se novčanih jedinica poslovne dobiti ostvaruje na svaku novčanu jedinicu rashoda/troškova
� Profitabilnost prometa� pokazuje koliko se u strukturi ostvarenog prihoda izdvaja za poslovnu dobit
Profitabilnost imovine – može se izdvojiti utjecaj tržišta:
I
P
P
P
P
I
i
i
×Λ
=Π
×Λ
=Π
(2)
(1)
� P/I = koeficijen obrtanja� u nazivniku – visina akumulacije → pokazateljakumulativnosti
Brzina kruženja vrijednosti obrtnih sredstava – koeficijent obrtanja
� želimo utvrditi brzinu kruženja vrijednosti sredstava
� ukupno vijeme trajanja obrtanja vrijednosti učinaka� trajanje vrijednosti zaliha materijala� trajanje vrijednosti proizvodnje� trajanje vrijednosti zaliha gotovih proizvoda� vijeme trajanja i obrtanja novca
� vrijeme dugovanja kupca� vrijeme ležanja novca na žiro-računu
� Vrijeme obrtanja možemo mjeriti na 2 načina:� izravno pojedinačno mjerenje, a mjeri se vremenom:� rada� angažiranja sredstava rada� angažiranja predmeta rada
� neizravno mjerenje pomoću koeficijenata obrtaja:
sredstava ivrijednost stanje prosjecno
sredstava) promet (izlazni izlaza vrijednostobrtanja tkoeficijen
razdoblju vremenskom odredenom u sredstava zaliha stanje prosjecno
razdoblju vremenskom odredenom u ulaganja iznos ukupniobrtaja broj
razdoblju vremenskom odredenom u ulaganja iznos ukupni
razdoblju vremenskom odredenom u sredstava zaliha stanje prosjecnosredstava obrtanja trajanje
=
=
=
Likvidnost poslovanja� u užem smislu se odreñuje kao sposobnost poduzeća da u svako doba može točno i na vrijeme izvršavati svoje obveze
� u širem smislu → sposobnost poduzeća da u svako doba može slobodno raspolagati svojim sredstvima i izvorima sredstava
� izračunavamo je temeljem bilance likvidnosti →obrtna sredstva su razvrstana u nekoliko skupina po stupnjevima unovčivosti
I stupanj unovčivosti: obrtna sredstva unovčiva u roku od 30 dana
II stupanj unovčivosti: obrtna sredstva unovčiva u roku od 60 dana
III stupanj unovčivosti: obrtna sredstva unovčiva u roku od 90 dana
IV stupanj unovčivosti: obrtna sredstva unovčiva u roku od 180 dana
V stupanj unovčivosti: obrtna sredstva unovčiva u roku od 360 dana
� Minimum za praćenje likvidnosti za svako poduzeće jest praćenje I i II stupnja likvidnosti
� Minimum za praćenje likvidnosti je praćenje kretanja likvidnosti I i V stupnja → V stupanj se vodi kao II stupanj
� Koeficijente likvidnosti od I do V stupnja se računaju na slijedeći način:
( )ilikvidnost bilanci u pasiva
dana broj odredeni za dospjevaju koji sredstava obrtnih izvori ikratkorocn
i)likvidnost bilanci u (aktiva
danaodredenog do unovciva sredstva obrtna
=L
K
Standard optimalne likvidnosti
� Stupnjevi stvarne likvidnosti:1. Pretjerana likvidnost2. Optimalna likvidnost3. Nedostatna likvidnost4. Granična likvidnost5. Povremeni zastoji u likvidnosti6. Tužbe i ovrhe zbog neplaćanja7. Obustave plaćanja (insolvencija)• Likvidnošću nazivamo situacije 1-3, a
nelikvidnošću situacije 5-7
� treba utvrditi onoliko koeficijenata optimalne likvidnosti koliko koeficijenata stvarne likvidnosti pratimo tijekom godine
� minimalno:� za sredstva unovčivosti do 30 dana, i� za sva obrtna sredstva unovčivosti do 360 dana
� da bismo utvrdili standard moramo pouzdano utvrditi postotke rizika
Primjer:
� % rizika:� za sredstva unovčiva do 30 dana → 16%� za sredstva unovčiva za 360 dana → 8%
� Proračun koeficijenata optimalne likvidnosti I i II stupnja:
obveza kn / sredstava kn 09,18%-100%
100%stupnja II ilikvidnost optimalne tkoeficijen
obveza kn / sredstava kn 19,1%16%100
%100stupnja I ilikvidnost optimalne tkoeficijen
==
=−
=
Interpretacija rezultata:
� Podatak o koeficijentu optimalne likvidnosti I stupnja kazuje nam da je potrebno držati na žiro-računu 1,19 kn sredstava unovčivih u roku od 30 dana na svaku kunu kratkoročnih obveza koje treba podmiriti tijekom 30 dana
� Podatak o koeficijentu optimalne likvidnosti II stupnja kazuje nam da je potrebno na žiro računu držati 1,09 kn sredstava unovčivih u roku od 360 dana na svaku kunu kratkoročnih obveza koje treba podmiriti tijekom 360 dana
� Koeficijent optimalne likvidnosti se utvrñuje u rasponu:� Koeficijent optimalne likvidnosti I stupnja: 1,15 – 1,25� Koeficijent optimalne likvidnosti II stupnja: 1,05 – 1,15