of 14 /14
POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA Pripremile: Danica Špoljar Kristina Beljan Ivana Buntak POSLOVNI IZVJEŠTAJI Prihodi i rashodi (u izvještaju o dobiti) Prihodi i rashodi: Redoviti prihodi Redoviti rashodi Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi Klasificiranje prihoda i rashoda prema izvještaju o dobiti Redoviti prihodi i rashodi Poslovni prihodi i rashodi odnosno prihodi i rashodi od prodaje Prihodi i rashodi od investicija Izvanredni prihodi i rashodi Poslovni prihodi prihodi od redovitog poslovanja poduzeća nastaju prodajom proizvoda, usluga, trgovačke robe i eventualno materijala BRUTO-PRIHODI – ukupni prihodi od prodaje NETO-PRIHOD – prihodi od prodaje umanjuju se za povrate i diskonte na izvršenu prodaju Poslovni rashodi troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama, opći troškovi prodaje i uprave (administrativni troškovi) i drugi opći troškovi Prihodi od investicija Ulaganje u vrijednosne papire, nekretnine, u nedodirljive oblike imovine čijim se držanjem može ostvariti dobit Prihodi od financiranja – obuhvaćaju ostvarene prihode od ulaganja financijskih sredstava – kamate, dividende i udjeli u dobicima drugih poduzeća Rashodi od investicija Obuhvaćaju eksplicitne rashode financiranja – kamate korigirane za alikvotni dio premija odnosno diskonta i kapitalne gubitke ostvarene od prometa s investicijama Smanjenje tržišne vrijednosti investicija Izvanredni prihodi i rashodi Nisu nastali redovitom djelatnošću poduzeća To su prihodi od prodaje rashodovane opreme, neevidentirani proizvodi iz nekih proteklih izvještajnih razdoblja...

Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

  • Author
    votuyen

  • View
    238

  • Download
    5

Embed Size (px)

Text of Pokazatelji uspješnosti poslovanja - seminar

  • POKAZATELJI USPJENOSTI POSLOVANJA

    Pripremile: Danica poljar

    Kristina Beljan

    Ivana Buntak

    POSLOVNI IZVJETAJIPrihodi i rashodi (u izvjetaju o

    dobiti) Prihodi i rashodi:

    Redoviti prihodi Redoviti rashodi Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi

    Klasificiranje prihoda i rashoda prema izvjetaju o dobiti

    Redoviti prihodi i rashodi Poslovni prihodi i rashodi odnosno prihodi i rashodi od prodaje

    Prihodi i rashodi od investicija

    Izvanredni prihodi i rashodi

    Poslovni prihodi prihodi od redovitog poslovanja poduzea nastaju prodajom proizvoda, usluga, trgovake robe i eventualno materijala

    BRUTO-PRIHODI ukupni prihodi od prodajeNETO-PRIHOD prihodi od prodaje umanjuju se za povrate i diskonte na izvrenu prodaju

    Poslovni rashodi trokovi sadrani u prodanim proizvodima i uslugama, opi trokovi prodaje i uprave (administrativni trokovi) i drugi opi trokovi

    Prihodi od investicija Ulaganje u vrijednosne papire, nekretnine, u nedodirljive oblike imovine ijim se dranjem moe ostvariti dobit

    Prihodi od financiranja obuhvaaju ostvarene prihode od ulaganja financijskih sredstava kamate, dividende i udjeli u dobicima drugih poduzea

    Rashodi od investicijaObuhvaaju eksplicitne rashode financiranja kamate korigirane za alikvotni dio premija odnosno diskonta i kapitalne gubitke ostvarene od prometa s investicijama

    Smanjenje trine vrijednosti investicija

    Izvanredni prihodi i rashodiNisu nastali redovitom djelatnou poduzea To su prihodi od prodaje rashodovane opreme, neevidentirani proizvodi iz nekih proteklih izvjetajnih razdoblja...

  • Dobit (gubitak)

    raunovodstveno iskazana veliina profita, odnosno poslovnog rezultata poduzea

    moe se iskazivati prema: Bruto-naeluNeto-naelu Utvruje se dobit od svake zasebno grupirane kategorije prihoda i rashoda

    =(L)L. Neto-dobit (nakon oporezivanja)

    -(K)K. Porez na dobit

    =(J)J. Dobit prije oporezivanja

    (I)=(I)I. Neto izvanredni prihod (rashod)

    -(g)g) izvanredni rashodi

    (f)f) izvanredni prihodi

    (H)=(H)H. Neto-efekt investicija

    -(e)e) kamate

    (d)d) prihodi od investicija

    =(G)G. Poslovna dobit

    -(F)=(F)F. Opi trokovi poslovanja

    +(c)c) amortizacija

    +(b)b) administrativni trokovi

    (a)a) trokovi prodaje

    =(E)E. Bruto-kontribudija od prodaje

    -(D)D. Trokovi prodanih proizvoda

    =(C)C. Neto-prihod od prodaje

    -(B)B. Povrati i diskonti

    (A)A. Bruto prihod od prodaje

    VrijednostPredstupacPozicija

    IZVJETAJ O DOBITI KOMPANIJE ZA ''x'' RAZDOBLJEdd.mm.gggg. dd.mm.gggg.

    Bruto- kontribucija od prodaje odreena je najznaajnijim prihodima i rashodima nekog poduzea koji proizlaze iz njegove redovite djelatnosti

    razlika poslovnih prihoda i poslovnih rashoda

    Poslovna dobit bruto-kontribucija od prodaje umanjena za ope trokove poslovanja

    opi trokovi poslovanja se pripisuju poslovnim rashodima njihov najvei dio odnosi se na redovitu djelatnost poduzea

    Dobitak (gubitak) prije oporezivanja redoviti i izvanredni prihodi ostvareni u obraunskom razdoblju ine ukupni prihod poduzea

    od ukupnog prihoda treba oduzeti ukupne rashode koje treba nadoknaditi iz ostvarenih prihoda = predmet oporezivanja dobit (zarada) prije oporezivanja

    ako su ukupni rashodi vei od ukupnog prihoda gubitak

    Neto-dobit (gubitak) dobit (gubitak) nakon oporezivanja iz dobiti prije oporezivanja se izuzme iznos poreza

    na raspolaganju je za isplate vlasnicima i za zadravanje dijela za potrebe akumulacije

    Menederski i marginalni oblik izvjetaja o dobiti

    Bruto-kontribucija iznos profita koji poduzee ostvari kao razliku izmeu ukupnog prihoda i ukupnih proizvodnih trokova sadranih u prodani proiizvodima i uslugama

    Dobit prije kamata i poreza (bruto-dobit) oblik profita koji se dobiva kad se iz ukupnog prihoda izuzmu svi poslovni rashodi

    bruto-kontribucija umanjena za administrativne trokove

    prikazuje profitabilnost ukupnog poslovanja poduzea koja ne ovisi o financijskoj srukturipoduzea

  • Dobit prije poreza profit koji pokazuje rezultat oporezivanja na uinke poslovanja poduzea

    dobit umanjena za iznos poreza mjera profita koja omoguuje procjenu profitabilnosti vlastitog kapitala poduzea

    Trokovi i rashodi poduzea: fiksni i varijabilnimarginalna analiza

    Dobit nakon kamata i poreza Razlika izmeu ukupnog prihoda i ukupnih varijabilnih trokova

    Menederski oblik izvjetaja o dobiti:

    Redni broj

    Pozicija Vrijednost

    1 2 3

    1. Neto-prodaja (ukupan prihod)

    2. - Ukupni trokovi prodanih proizvoda

    3. = Bruto-kontribucija

    4. - Administrativni trokovi

    5. = Dobit (zarada) prije kamata i poreza

    6. - Kamate

    7. = Dobit (zarada) prije poreza

    8. - Porezi (na dobit)

    9. = Dobit (zarada) nakon kamata i poreza (neto-dobit)

    Marginalni oblik izvjetaja o dobiti

    Redni broj

    Pozicija Vrijednost

    1 2 3

    1. Neto-prodaja (ukupan prihod)

    2. - Varijabilni trokovi

    3. = Marginalna kontribucija

    4. - Fiksni trokovi

    5. = Dobit (zarada) prije kamata i poreza

    6. - Kamate

    7. = Dobit (zarada) prije poreza

    8. - Porezi (na dobit)

    9. = Dobit (zarada) nakon kamata i poreza (neto-dobit)

    Pregled poslovnih (financijskih) pokazatelja

    predstavljaju odnose izmeu dviju veliina iz financijskih izvjetaja poduzea

    pomau utvrivanju sveze koja nije jasna iz sirovih podataka u financijskim izvjetajima

    slue a uoavanje odreenih tendencija kroz vrijeme ili pak usporedbu s odreenim normativima, odnosno s odreenim standardnim veliinama

    Uporabe financijskih pokazatelja:

    1. Usporedba performansi oduzea krozrazliita vremenska razdoblja

    2. Usporedba razliitih kompanija3. Usporedba razliitih industrija

    Korisnici financijskih pokazatelja:

    1. Menedment analizirane kompanije2. Kratkoroni financijeri kreditori3. Dugoroni financijeri kreditori4. Investitori u dionice kompanije

  • Uporaba financijskih pokazatelja mogua je njihovom usporedbom s odreenim standardnim veliinama

    Standardizacija postupka izraunavanja pokazatelja

    Postupak izraunavanja pokazatelja analiziranog poduzea indentian sa standardnim pokazateljima komparativni pokazatelji

    Kao komparativni pokazatelji najee se koriste:

    1. Indikatori analiziranog poduzea iz proteklih vremenskih razdoblja

    2. Planirani indikatori za analizirano razdoblje

    3. Indikatori slinih poduzea4. Granski (industrijski) agregati

    indikatora5. Drugi funkcionalni i teritorijalni

    agregati indikatora

    Kvaliteta analize financijskih pokazatelja ovisi o raspoloivosti odreenih standarda koji se mogu koristiti kao komparativni financijski pokazatelji

    Organizirana trita kapitala Standardizacija od strane udruga financijskih i raunovodstvenih specijalista

    Organizacije koje se bave publicistikominformacija s trita kapitala izvori informacija potrebni za provoenje financijske analize

    Koriste se oni financijski indikatori koji pruaju temeljne informacije o poslovanju poduzea, za koje su istodobno dostupne i agregatne veliine i druge standardne vrijednosti

    Klasifikacija financijskih indikatora:1. Indikatori uporabe poluge2. Indikatori uporabe likvidnosti3. Indikatori aktivnosti4. Indikatori profitabilnosti5. Indikatori investiranja

    PER ANALIZA MJERENJE POSLOVNOG USPEHA POMOU RELATIVNIH POKAZATELJA

    USPJENOSTI EKONOMSKO NAELO (NAELO NAJMANJEG SREDSTVA) izraava nastojanje da se: raspoloivim resursima (izvorima, inputima,sredstviam, trokovima, ulaganjima) polue maksimalni efekti (outputi, prihodi, prinosi, koristi)

    eljeni efekti ostvare minimalnim ulaganjima resursa

    OUTPUTTRANSFORMACIJA

    INPUTI

  • Efikasnost (uinkovitost)

    princip i skupni pokazatelj odnosa outputa premainputima

    vana za na poduzea koja konkuriraju ili moraju konkurirati na podlozi trokovne kompetitivnosti

    prorauni profitabilnosti, produktivnosti, prinosa, iskoritenja kapaciteta, koritenja obrtnih sredstava, koritenja proizvodnih sustava

    odgovara na pitanje: koliko uspjeno? poduzee koristi resurse

    Mjerenjem efikasnosti mogue je utvrditi uinkovitost koritenja resursa, a dobiveni rezultat stavlja se u odnos s inputima

    Efektivnost (djelotvornost)

    odreuje se postizanjem osnovnih ciljeva, odnosno misije poduzea (osobito za viestruke ciljeve)

    ostvaruje se usklaivanjem svih kljunih aktivnosti u lancu stvaranja vrijednostiprema: potroaima, distributerima...

    Efikasnost + efektivnost odgovornost u upravljanju poduzeem, koje nadilazi profitabilnost kao jedan od kriterija usmjerenih u maksimiranju potencijalnih prinosa i minimiziranju trokova i rizika

    Produktivnost Pojam produktivnosti

    moe se motriti kao naelo uspjenosti pokazuje racionalnost poslovnog procesa nastojanjem da se:

    ostvarenim (planiranim) utrocima faktora proizvodnje polue maksimalni prinosi

    Ostvareni (planirani) uinci polue uz minimalne utroke faktora proizvodnje

    pokazatelj odrava realno stanje odnosa uinka te utroka faktora proizvodnje, potrebnih za njihovu proizvodnju; pokazuje nam:

    koliko se jedinica uinaka ostvaruje na jednu jedinicu ulaganja

    Koliko je jedinica ulaganja faktora proizvodnje potrebno da bi se ostvarila jedna jedinica uinka

    moe se pratiti kao zbirni i parcijalni pokazatelj

    Pokazatelj odnosa ostvarene proizvodnje i bilo kojeg posebnog faktora proizvodnje:

    faktora gproizvodno datog kolicina

    aproizvodnjfaktora gproizvodno pojedinogost Produktivn =

    Produktivnost se prati i kao odnos proizvodnje (planirane ili ostvarene) prema radu:

    ka)(zaposleni radnika rad

    aproizvodnjradu prema odnosu u ostProduktivn =

    Granina produktivnost rezultat proizvodnje koja se pripisuje zadnjoj jedinici koritenog proizvodnog faktora

    osjetljivija je od prosjene produktivosti jae istie varijacije randmana kao funkcije koliine upotrijebljenih proizvodnih faktora

  • Mjerenje produktivnosti

    prati se kao odnos proizvodnje i koliine rada

    razlikujemo materijalni izraz produktivnosti (m) radni izraz produktivnosti rada (r), odnosno tzv. jedininu koliinu rada

    Materijalni izraz produktivnosti rada koliina proizvoda ostvarena u jedinici vremena (p produktivnost izraena koliinom upotrebnih vrijednosti i usluga u jedinici vremena; q koliina upotrebnih vrijednosti proizvoda i usluga izraenih fizikim, uvjetno naturalnim ili drugim naturalnim jedinicama mjere; t utroeno radno vrijeme za proizvodnju upotrebnih vrijednosti izraenih naturalno)

    t

    qp =

    Koliine proizvoda razliitog asortimana se ne mogu zbrajati

    Reciproni oblik proizvodnosti, tj. tzv. jedinina koliina rada (r izraz produktivnosti izraene utroenim radnim vremenom potrebnim za proizvodnju jedinice proizvoda ili usluga)

    q

    tr =

    Dinamika produktvnosti Kretanje produktivnosti u razliitim izvjetajnim razdobljima u odnosu prema baznom razdoblju moemo utvrditi p0, q0, t0, r0 (za bazno razdoblje), p1, q1, t1, r1 (za prvo izvjetajno razdoblje), p2, q2, t2, r2 (za drugo izvjetajno razdoblje)...

    Indeks produktivnosti:

    0

    1

    0

    1

    0

    1

    t

    p

    postiproduktivn indeks

    t

    q

    q

    ==

    Indeks produktivnosti na bazi jedinine koliine rada:

    0

    1

    0

    1

    1

    0ostiproduktivn indeks

    q

    q

    t

    t

    r

    r==

    Primjeri mjerenja produktivnostiMjerenje produktivnosti na razini proizvoda i usluga, te organizacijskih jedinica

    Mjerenje produktivnosti na razini proizvoda i usluga te organizacijskih jedinica temelji se na preraunavanju proizvodnje u vrijednost izraenu uvjetnom jedinicom mjere (ponderiranjem proizvodnje)

    Temeljni interval za praenje produktivnosti bazna godina 0

    Izraunati stanje proizvodnosti za svaku fazu proizvodnje za bazno razdoblje 0

  • Za izraunavanje produktivnosti za Fazu 1 raspolaemo sljedeim podacima:

    Proizvod Jedinice mjere

    Proizvedene koliine

    Ostvareni sati

    1 2 3 4

    A

    B

    C

    Komada

    kg

    Komada

    1000

    2000

    5000

    20000

    10000

    50000

    Stanje produktivnosti izraunavamo prema sljedeem postupku:

    Proizvod Jedinica mjere

    Proizvedene koliine

    q0

    Utroak u radnim satima

    t0

    Radni izraz produktivnosti

    Jedinina koliina rada

    r0

    Materijalni izraz

    produktivnosti

    p0

    1 2 3 4 5 6

    A

    B

    C

    Komada

    Kg

    Komada

    1000

    2000

    5000

    20000

    10000

    50000

    20

    5

    10

    0,05

    0,20

    0,10

    80000

    elimo li pratiti produktivnost u godini 1, tada moramo prikupiti podatke o proizvodnji i utroku rada za jedan odabrani interval, primjerice, sijeanj godine 1:

    Proizvod Jedinice mjere Proizvedene koliine

    Ostvareni sati

    1 2 3 4

    A

    B

    C

    Komada

    Kg

    Komada

    100

    200

    400

    1900

    1000

    4200

    Kretanje proizvodnje u slijenju godine 1 u odnosu prema stanju produktivnosti u baznoj godini 0 izraunat emo:

    Proizvod Jedinica mjere

    Proizvedene koliine

    q1

    Utroak u radnim satima

    t1

    Radni izraz produktivnosti

    Jedinina koliina rada

    r1

    Materijalni izraz

    produktivnosti

    p1

    Indeks produktivno

    sti

    Ip1

    Ponderiranaproizvodnja

    q1r0

    1 2 3 4 5 6 7 8

    A

    B

    C

    Komada

    Kg

    Komada

    100

    200

    400

    1900

    1000

    4200

    19,0

    5,0

    10,5

    0,0526

    0,2000

    0,0952

    105,26

    100,00

    95,24

    2000

    1000

    4000

    Faza Ponderiranaproizvodnja

    q1r0

    Ostvareni sati

    1 2 3 4

    Faza 1

    Faza 2

    Faza 3

    Faza 4

    Faza 5

    Faza 6

    Faza 7

    Faza 8

    Faza 9

    7000

    6000

    3000

    2000

    1000

    20000

    10000

    2000

    100

    7100

    5800

    3100

    1980

    950

    19000

    10500

    2000

    1000

    98059

    103,45

    96,77

    101,01

    105,26

    105,26

    95,24

    100,00

    100,00

    Ukupno 52000 51430 101,11

    Produktivnost za sve proizvodne organizacijske jedinice u sijenju kodine 1 raste za 1.1% u odnosu prema stanju produktivnosti u godini 1.

    =

    1

    01

    1t

    rqIp Metode mjerenja produktivnosti

    Tvornica proizvoda genetikog proizvoda A proizvodi 3 njegove vrste, a podaci za izraunavanje produktivnostisusljedei:

    1. Ostvarena proizvodnja u tonamagodina 0 godina 1

    - Proizvod A-1 70000t 60000t- Proizvod A-2 30000t 43000t- Proizvod A-3 20000t 25000t

    ukupno 120000t 119000t2. Broj radnika 300 2903. Efektivno utroeni sati rada

    501500 4905004. Norma sati rada za 1 tonu- Proizvod A-1 3,0- Proizvod A-2 6,2- Proizvod A-3 6,9

  • Rjeenjea) Primjena naturalne metode

    prikladna kod istovrsne proizvodnje

    q ukupna koliina proizvodnje

    t koliina rada u satima rada

    t

    qp =

    q

    tr =

    100

    100

    0

    1

    0

    1

    =

    =

    r

    rIp

    p

    pIp

    r

    p

    radnika broj

    qp =

    p0=0,2395 t / sati radap1=0,2426 t / sati radaIpp=101,4

    Izmjerena produktivnost porasla je u godini 1 u usporedbi s godinom 0 za 1.4%

    r0=4,18h rada za 1 t Ar1=4,12h rada za 1 t AIpr=98,6

    koliina rada po jedinici proizvoda u godini 1smanjena je za 1.4 indeksna poena u odnosu na godinu 0 produktivnost je porasla

    Kretanje produktivnosti moemo izraunati i preko izraza proizvodnje po radniku:

    p0=400 t/radnikp1=410 t/radnikIpp=102.5

    Produktivnost porasla za 2.5%

    Prosjean broj zaposlenika smanjen je vie od smanjenja broja utroenih sati rada

    Kao izraz utroka rada preciznije je koristiti sate rada

    Ova metoda je u ovom sluaju nerealna

    Naturalna metoda je potpuno realna samo onda kad se radi o jednoj vrsti proizvoda

    Rjeenjeb) Primjena reprezentativne metode

    Prikladna kod vezanih ili usporednih proizvoda Koliina najzastupljenijeg (reprezentativnog) proizvoda

    U naem stuaju, to je proizvod A-1:p0=0,196 t/sati radap0=0,1223 t/sati radaIpp=87,6 neprihvatljiva metoda za ovaj sluaj kretanje proizvodnje ostalih proizvoda upravo je suprotno od kretanja proizvodnje reprezentativnog proizvoda

    daje realne pokazatelje samo ako je pravac i intenzitet kretanja proizvodnje reprezentanta ioslatih proizvoda priblino jednak (vezani ili paralelni proizvodi)

    Rjeenjec) Primjena naturalno-uvjetne metode

    prikladna kod srodnih, neistovrsnih proizvoda najprihvatljivija u ovom sluaju

    Uvjetni proizvod se utvruje po slobodnom izboru, a ostali se proizvodi prevode koeficijentom ekvivalencije u uvjetni proizvodprema meusobnom omjeru potrebnog radnog vremena za proizvodnju jedinice uinka

    Proizvod Ostvarena koliina u baznom razdoblju

    oq0

    Ostvarena koliina u izvjetajnom razdoblju

    oq1

    Norma sati po jedinici

    Koeficijent ekvivalencije

    Uvjetna koliina u baznom razdoblju

    uq0

    Uvjetna koliina u izvjetajnom razdoblju

    uq1

    1 2 3 4 5 6 7

    Proizvod A-1

    Proizvod A-2

    Proizvod A-3

    70000

    30000

    20000

    60000

    34000

    25000

    3,0

    6,2

    6,9

    1,0

    2,1

    2,3

    70000

    62000

    46000

    60000

    70267

    57500

    120000 119000 178000 187767

    p0=0,355 t uvjetnog proizvoda po satu

    p1=0,383 t uvjetnog proizvoda po satu

    Ipp=107,8% Produktivnost jeporaslaza 7,8%

    Rjeenjed) Primjena radne metode

    u svim sluajevima Potrebno radno vrijeme (planirano, normirano) u godinama 0 i 1 iznosi:

    Proizvod Ostvarena koliina u baznom razdoblju

    oq0

    Ostvarena koliina u izvjetajnom razdoblju

    oq1

    Norma sati po jedinici

    Potrebno vrijeme rada u baznom

    razdoblju (u norma satima)

    nv0

    Potrebno vijemerada u

    izvjetajnom razdoblju (u norma satima)

    nv1

    1 2 3 4 5 6

    Proizvod A-1

    Proizvod A-2

    Proizvod A-3

    70000

    30000

    20000

    60000

    34000

    25000

    3,0

    6,2

    6,9

    210000

    186000

    138000

    180000

    210800

    172500

    120000 119000 534000 563300

  • 100vijeme radno starno sati, efektivnih

    vrijeme radno potrebno sati, norma=r

    r0=106,48r1=114,84Ipr=107,85

    Produktivnost je porasla za 7.8 % Radna metoda iskazuje izvrenje norme esto se koristi za izraunavanje individualnog i grupnog izvrenja norme radnika

    Tehnika i energetska opremljenost rada

    1. Opremljenost radnika (zaposlenika) osnovnim sredstvima TOR

    - U operativnijem obliku:

    radnika broj

    sredstava osnovnih vrijednost=TOR

    smjeni najjaaj u radnika broj prosjero

    uporabi u sredstava osnovnh vrijednost nabavna=TOR

    Nabavna vrijednost realnija od sadanje Sadanja vrijednost se stalno smanjuje ovisno o primjenjenoj metodi amortizacije

    Za usporedivost podataka meu poduzeima:

    iproizvodnj jneposredno u smjeni jednoj u mjesta radnih mogucih broj

    iproizvodnj jneposredno u koritenih sredstava osnovnih vrijednost nabavnaTOR

    djelatnika i radnika svih smjeni jednoj u mjesta radnih mogucih broj

    uporabi u sredstava osnovnih svih vrijednost nabavnaTOR

    II

    I

    =

    =

    2. Energetska opremljenost rada - EOR

    a) Potencijalna energetska opremljenost rada (PEOR)

    b) Stvarna energetska opremljenost rada (SEOR)

    - Opremljenost radnika pogonskom energijom, te koeficijentima mehaniacije

    godine tijekom smjenama svim u radnika broj stvarni

    godine tijekom kWh u rgijaelektroene utosena stvarno

    smjeni najjaaj u radnika broj moguci

    planu menergetsko prema kW u izrazena snaga ainstaliran

    =

    =

    SEOR

    PEOR

    EkonominostPojam ekonominosti

    moe se motriti kao naelo uspjenosti pokazuje racionalnost poslovnog procesa nastojanjem da se: ostvarenim rashodima/trokovima polue maksimalni prinosi

    ostvareni (planirani) prihodi polue uz minimalne rashode/trokove

    pokazatelj odrava realno stanje odnosa prihoda ostvarenih realizacijom proizvoda i usluga, te njihovih trokova; pokazuje nam: koliko se novanih jedinica ostvaruje na jednu jedinicu rashoda/trokova

    koliko je novanih jedinica rashoda/trokova potrebno da bi se ostvarila jedna jedinica prihoda

    rashodi ukupni

    prihodukupan stEkonomicno

    cijene nabavneeproizvodnj faktori utroseni

    cijene prodajneucinak ostvarenistEkonomicno

    faktori utroseni

    ucinak ostvarenistEkonomicno

    =

    =

    =

  • moe se pratiti kao zbirni i parcijalni pokazatelj

    Faktori proizvodnje se mogu dovesti u odnos s ostvarenim uincima (prihodima)

    (1)

    (2)

    (3)

    cijene nabavnemjere) jedinice (fizicke rada predmeti

    cijene nabavneucinak ukupni

    cijene nabavness) (u rada sredstva

    cijene nabavneucinak ukupni

    cijene nabavners) (u snaga radna

    cijene nabavneucinak ukupni

    Ako se pokazatelj definira kao naturalni (nevrijednosni), tada je rije o pokazatelju izdanosti, praktiki po definiciji, parcijalnom

    (1)

    (2)

    (3)

    mjere) jedinice (fizicke rada predmeti

    mjere) jedinice (fizickeucinak ukupni

    (ss) rada sredstva

    mjere) jedinice (fizickeucinak ukupni

    (rs) snaga radna

    mjere) jedinice (fizickeucinak ukupni

    Ekonominost, odnosno izdanost, moe izraavati ostvarenu ili planiranu poslovnu efikasnost

    podaci ostvarenja ili plana cijene tekue (trine) ili planske (bazne)

    Mjerenje ekonominosti

    Fiziko (koliinsko) mjerenje ekonominosti:

    +

    +

    =

    satastrojnog

    cijena planska

    obrade strojne sati

    broj planirani

    rada sata

    cijena planska

    obrade rucne sati

    broj planirani

    materijala cijena

    planskamaterijala

    kolicina planirana

    cijena prodajna planiranaucinka kolicina planirana stekonomicno kolicinska planirana

    +

    +

    =

    satastrojnog

    cijena planska

    obrade strojne sati

    broj ostvareni

    rada sata

    cijena planska

    obrade ruu sati

    broj ostvareni

    materijala cijena

    planskamaterijala

    kolicina ostvarena

    cijena prodajna planiranaucinaka kolicina ostvarenastekonomicno kolicinska ostvarena

    Vrijednosno mjerenje ekonominosti:

    +

    +

    =

    satastrojnog

    cijena planska

    obrade strojne sati

    broj planirani

    rada sata

    cijena planska

    obrade rucne sati

    broj planirani

    materijala cijena

    planskamaterijala

    kolicina planirana

    cijena prodajna planiranaucinaka kolicina planiranastekonomicno avrijednosn planirana

    +

    +

    =

    satastrojnog

    cijena ostvarena

    obrade strojne sati

    broj planirani

    rada sata

    cijena ostvarena

    obrade rucne sati

    broj planirani

    materijala cijena

    ostvarenamaterijala

    kolicina planirana

    cijena prodajna ostvarenaucinaka kolicina planiranastekonomicno avrijednosn ostvarena

    +

    +

    =

    satastrojnog

    cijena ostvarena

    obrade

    strojne sati

    broj ostvareni

    rada sata

    cijena ostvarena

    obrade

    rucne sati

    broj ostvareni

    materijala

    cijena ostvarena

    materijala

    kolicina ostvarena

    cijena prodajna ostvarenaucinaka kolicina ostvarenast(altern)ekonomicno avrijednosn ostvarena

    Primjer izraunavanja ekonominosti poslovanja

    Podaci se odnose na fiktivno trgovako drutvo X:

    18600,00372,0050,00Prodajna vrijednost

    16000,00

    2600,00

    320,00

    52,00

    50,00

    50,00

    Cijena kotanja

    Razlika realizacije

    6400,00

    6000,00

    10000,00

    20,00

    60,00

    320,00

    100,00

    200,00

    Osnovni materijal A

    Obrada, u rs

    Obrada, u ss

    4321

    TroakCijenaKoliinaPozicija

    PLAN

  • 20879,90348,0060,00Prodajna vrijednost

    18750,50

    2129,40

    312,50

    35,49

    60,00

    60,00

    Cijena kotanja

    Cijena realizacije

    7920,00

    8750,50

    10000,00

    22,00

    55,00

    360,00

    159,00

    222,00

    Materijal A

    Obrada, u rs

    Obrada, u ss

    4321

    TroakCijenaKoliinaPozicija

    OSTVARENJE

    Koliinski i vrijednosni utjecaj na trokove(faktor: predmet rada)

    7920,0022,00360,00

    Ostvarena potronja materijala za ostvareni volumen po ostvarenoj cijeni

    7

    7200,00

    720,00

    20,00

    2,00

    360,00

    360,00

    Ostvarena potronja materijala po planskoj cijeni za ostvareni volumen

    Kretanje porasta trokova zbog promjene nabavnih cijena materijala

    (efekt promjene cijena)

    5

    6

    7680,00

    -480,00

    20,00

    20,00

    384,00

    -24,00

    Planirana potronja materijala po planskoj cijeni za ostvareni volumen

    Koliinska odstupanja potronje materjala u odnosu prema normativima

    (efekt koliinske potronje faktora)

    3

    4

    6400,00

    1280,00

    20,00

    20,00

    320,00

    64,00

    Planirana potronja materijala po planskoj cijeni za planirani volumen

    Usklaivanje potronje materijala sa ostvarenim volumenom proizvodnje

    (efekt volumena)

    1

    2

    54321

    TroakCijenaKoliinaPromjeneRedni broj

    Ostvarena potronja materijala uveana je prema planiranoj:

    7920 6400 = 1520Odstupanje: plan/ostvarenje

    64 kg x 20 kn = 1280

    -24 kg x 20 kn = -480

    60 kg x 2 kn = 720

    Potrebno koliinsko poveanje potronje materijala zbog poveanja koliine proizvoda iznad planske veliine

    (uinak obujma proizvodnje/poslovanja)

    Koliinska uteda prema planom utvrenom normativu potronje

    (uinak koliinske potronje faktora)

    Porast nabavne cijene materijala

    (uinak promjene cijena)

    a)

    b)

    c)

    Koliinski i vrijednosni utjecaj na trokove(faktor: rad)

    8750,5055,00159,10

    Ostvareni utroak radnog vremena za ostvareni volumen po ostvarenoj cijeni

    7

    9546,00

    -795,00

    60,00

    -5,00

    159,10

    159,10

    Ostvareni utroak radnog vremena po planskoj cijeni za ostvareni volumen

    Kretanje trokova zbog promjene cijena sata rada

    (efekt promjene cijena)

    5

    6

    7200,00

    2346,00

    60,00

    60,00

    120,00

    39,10

    Planirani utroak radnog vremena po planskoj cijeni za ostvareni volumen

    Koliinska odstupanja utroka radnog vremena u odnosu prema normativima

    (efekt koliinske potronje faktora)

    3

    4

    6000,00

    1200,00

    60,00

    60,00

    100,00

    20,00

    Planirani utroak radnog vremena po planskoj cijeni za planirani volumen

    Usklaivanje utroka radnog vremena sa ostvarenim volumenom proizvodnje

    (efekt volumena)

    1

    2

    54321

    TroakCijenaKoliinaPromjeneRedni broj

    Trokovi rada uveani su (8750-6000=2750) na to su utjecali sljedei razlozi:

    8750,00 6000,00 = 2750,50Odstupanje: plan/ostvarenje

    20,00 rs x 60,00 kn = 1200,00

    30,10 rs x 60,00 kn = 2346,00

    159,10 rs x -5,00 kn = 795,50

    Poveani obujam proizvodnje

    (uinak obujma proizvodnje/poslovanja)

    Sporija obrada

    (uinak koliinske potronje faktora)

    Poveanje obujma proizvodnje i sniavanje cijene obrade, to je dovelo do utede

    (uinak promjene cijena)

    a)

    b)

    c)

    Koliinski i vrijednosni utjecaji na trokove(faktor: sredstvo rada)

  • Koliinski i vrijednosni utjecaji na prihode

    20879,90348,0060,00

    Ostvareni prihod za ostvareni volumen po ostvarenoj cijeni

    7

    22320,00

    -1440,10

    372,00

    -24,00

    60,00

    60,00

    Planirani prihod po planskoj cijeni za ostvareni volumen

    Promjene prihoda zbog promjene prodajnih cijena

    (efekt promjene prodajne cijene)

    3

    4

    18600,00

    3720,00

    372,00

    372,00

    50,00

    10,00

    Planirani prihod po planskoj cijeni za planirani volumen

    Kretanje prihoda zbog promjene volumena proizvodnje

    (efekt promjene volumena)

    1

    2

    54321

    PrihodCijenaKoliinaPromjeneRedni broj

    Identificirani su uvjeti koji su doveli do poveanja ostvarenog u odnosu na planirani prihod:

    a) Efekt promjene volumena 10,00 372,00 3.720,00b) Efekt promjene prodajne cijene 60,00 -24,00 -1.440,10___________________________________________________________

    odstupanjeplan 20.879,00ostvarenje 18.600,00

    ______________________________________________ostvareni rezultat 2.279,90

    Profitabilnost

    moe se motriti kao naelo uspjenosti pokazuje racionalnost poslovnog procesa nastojanjem da se: uloenom imovinom polui maksimalna poslovna dobit Ostvarena (planirana) poslovna dobit polui uz minimalni ulog imovine

    pokazatelj odrava realno stanje odnosa poslovne dobiti ostvarene poslovanjem te uloenje imovine; pokazuje nam: koliko se novanih jedinica poslovne dobiti ostvaruje na jednu jedinicu uloene imovine

    koliko je novanih jedinica imovine potrebno da bi se ostvarila jedna novana jedinica poslovne dobiti

    razlika ostvarenih prihoda i rashoda (konane i poentne vrijednosti imovine u analiziranom obraunskom razdoblju)

    =

    =

    kapital glavnica, vlasnicka imovina, ulozena

    dobit poslovnaimovine nostProfitabil

    Ii

    =

    =

    troskovi rashodi,

    dobit poslovnaeproizvodnj nostProfitabil

    Tt

    =

    =

    uslugaproizvoda/ erealizacij od prihod prihod, ukupan

    dobit poslovnaprometa nostProfitabil

    Pp

    Profitabilnost imovine jedini pravi pokazatelj profitabilnosti ukazuje na stupanj poveanja bogatstva u poduzeu koliko se novanih jedinica poslovne dobiti ostvaruje na novanu jedinicu uloene imovine

    Profitabilnost proizvodnje predstavlja prijelaz prema ekonominosti koliko se novanih jedinica poslovne dobiti ostvaruje na svaku novanu jedinicu rashoda/trokova

    Profitabilnost prometa pokazuje koliko se u strukturi ostvarenog prihoda izdvaja za poslovnu dobit

    Profitabilnost imovine moe se izdvojiti utjecaj trita:

    I

    P

    P

    P

    P

    I

    i

    i

    =

    =

    (2)

    (1)

    P/I = koeficijen obrtanja u nazivniku visina akumulacije pokazateljakumulativnosti

  • Brzina kruenja vrijednosti obrtnih sredstava koeficijent obrtanja

    elimo utvrditi brzinu kruenja vrijednosti sredstava

    ukupno vijeme trajanja obrtanja vrijednosti uinaka trajanje vrijednosti zaliha materijala trajanje vrijednosti proizvodnje trajanje vrijednosti zaliha gotovih proizvoda vijeme trajanja i obrtanja novca

    vrijeme dugovanja kupca vrijeme leanja novca na iro-raunu

    Vrijeme obrtanja moemo mjeriti na 2 naina: izravno pojedinano mjerenje, a mjeri se vremenom: rada angairanja sredstava rada angairanja predmeta rada

    neizravno mjerenje pomou koeficijenata obrtaja:

    sredstava ivrijednost stanje prosjecno

    sredstava) promet (izlazni izlaza vrijednostobrtanja tkoeficijen

    razdoblju vremenskom odredenom u sredstava zaliha stanje prosjecno

    razdoblju vremenskom odredenom u ulaganja iznos ukupniobrtaja broj

    razdoblju vremenskom odredenom u ulaganja iznos ukupni

    razdoblju vremenskom odredenom u sredstava zaliha stanje prosjecnosredstava obrtanja trajanje

    =

    =

    =

    Likvidnost poslovanja u uem smislu se odreuje kao sposobnost poduzea da u svako doba moe tono i na vrijeme izvravati svoje obveze

    u irem smislu sposobnost poduzea da u svako doba moe slobodno raspolagati svojim sredstvima i izvorima sredstava

    izraunavamo je temeljem bilance likvidnosti obrtna sredstva su razvrstana u nekoliko skupina po stupnjevima unovivosti

    I stupanj unovivosti: obrtna sredstva unoviva u roku od 30 dana

    II stupanj unovivosti: obrtna sredstva unoviva u roku od 60 dana

    III stupanj unovivosti: obrtna sredstva unoviva u roku od 90 dana

    IV stupanj unovivosti: obrtna sredstva unoviva u roku od 180 dana

    V stupanj unovivosti: obrtna sredstva unoviva u roku od 360 dana

    Minimum za praenje likvidnosti za svako poduzee jest praenje I i II stupnja likvidnosti

    Minimum za praenje likvidnosti je praenje kretanja likvidnosti I i V stupnja V stupanj se vodi kao II stupanj

    Koeficijente likvidnosti od I do V stupnja se raunaju na slijedei nain:

    ( )ilikvidnost bilanci u pasivadana broj odredeni za dospjevaju koji sredstava obrtnih izvori ikratkorocn

    i)likvidnost bilanci u (aktiva

    danaodredenog do unovciva sredstva obrtna

    =L

    K

    Standard optimalne likvidnosti

    Stupnjevi stvarne likvidnosti:1. Pretjerana likvidnost2. Optimalna likvidnost3. Nedostatna likvidnost4. Granina likvidnost5. Povremeni zastoji u likvidnosti6. Tube i ovrhe zbog neplaanja7. Obustave plaanja (insolvencija) Likvidnou nazivamo situacije 1-3, a

    nelikvidnou situacije 5-7

    treba utvrditi onoliko koeficijenata optimalne likvidnosti koliko koeficijenata stvarne likvidnosti pratimo tijekom godine

    minimalno: za sredstva unovivosti do 30 dana, i za sva obrtna sredstva unovivosti do 360 dana

    da bismo utvrdili standard moramo pouzdano utvrditi postotke rizika

  • Primjer:

    % rizika: za sredstva unoviva do 30 dana 16% za sredstva unoviva za 360 dana 8%

    Proraun koeficijenata optimalne likvidnosti I i II stupnja:

    obveza kn / sredstava kn 09,18%-100%

    100%stupnja II ilikvidnost optimalne tkoeficijen

    obveza kn / sredstava kn 19,1%16%100

    %100stupnja I ilikvidnost optimalne tkoeficijen

    ==

    =

    =

    Interpretacija rezultata:

    Podatak o koeficijentu optimalne likvidnosti I stupnja kazuje nam da je potrebno drati na iro-raunu 1,19 kn sredstava unovivih u roku od 30 dana na svaku kunu kratkoronih obveza koje treba podmiriti tijekom 30 dana

    Podatak o koeficijentu optimalne likvidnosti II stupnja kazuje nam da je potrebno na iro raunu drati 1,09 kn sredstava unovivih u roku od 360 dana na svaku kunu kratkoronih obveza koje treba podmiriti tijekom 360 dana

    Koeficijent optimalne likvidnosti se utvruje u rasponu: Koeficijent optimalne likvidnosti I stupnja: 1,15 1,25 Koeficijent optimalne likvidnosti II stupnja: 1,05 1,15