of 44 /44
1 MENADŽMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadžersko računovodstvo MENADŽMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadžersko računovodstvo POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA U U dosadašnjoj računovodstvenoj teoriji i računovodstvenoj dosadašnjoj računovodstvenoj teoriji i računovodstvenoj praksi nije utvrđen jedinstven sintetički pokazatelj kojim praksi nije utvrđen jedinstven sintetički pokazatelj kojim bi se odredila uspješnost poslovanja pravnog lica. bi se odredila uspješnost poslovanja pravnog lica. Koriste se i brojni pokazatelji po pojedinim segmentima Koriste se i brojni pokazatelji po pojedinim segmentima poslovanja koji će biti tretirani u nastavku ovoga rada. poslovanja koji će biti tretirani u nastavku ovoga rada. Pored toga, za davanje konačne ocjene u poslovanju Pored toga, za davanje konačne ocjene u poslovanju koristiće se podaci i informacije iz finansijskih koristiće se podaci i informacije iz finansijskih izvještaja, empirijska istraživanja i iskustvo u poslovanju izvještaja, empirijska istraživanja i iskustvo u poslovanju kao i podaci drugih pravnih lica, naročito onih iz kao i podaci drugih pravnih lica, naročito onih iz okruženja. okruženja. U daljem tekstu biće tretirane i prezentirane sljedeće U daljem tekstu biće tretirane i prezentirane sljedeće vrste odnosno tipovi analize: vrste odnosno tipovi analize: horizontalna analiza bilansa, horizontalna analiza bilansa, vertikalna analiza bilansa, vertikalna analiza bilansa, analiza odnosa pozicija bilansa stanja i bilansa uspjeha, i analiza odnosa pozicija bilansa stanja i bilansa uspjeha, i analiza novčanih tokova analiza novčanih tokova

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA. U dosadašnjoj računovodstvenoj teoriji i računovodstvenoj praksi nije utvrđen jedinstven sintetički pokazatelj kojim bi se odredila uspješnost poslovanja pravnog lica. - PowerPoint PPT Presentation

Text of POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA

Dr. sc. Boris Tušek TEB Poslovno savjetovanje d.o.o.POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA
U dosadašnjoj raunovodstvenoj teoriji i raunovodstvenoj praksi nije utvren jedinstven sintetiki pokazatelj kojim bi se odredila uspješnost poslovanja pravnog lica.
Koriste se i brojni pokazatelji po pojedinim segmentima poslovanja koji e biti tretirani u nastavku ovoga rada.
Pored toga, za davanje konane ocjene u poslovanju koristie se podaci i informacije iz finansijskih izvještaja, empirijska istraivanja i iskustvo u poslovanju kao i podaci drugih pravnih lica, naroito onih iz okruenja.
U daljem tekstu bie tretirane i prezentirane sljedee vrste odnosno tipovi analize:
horizontalna analiza bilansa,
vertikalna analiza bilansa,
analiza novanih tokova
Horizontalna analiza bilansa
Ova analiza predstavlja uporedni prikaz pozicija bilansa stanja i bilansa uspjeha izraenih u finansijskim pokazateljima za više uzastopnih obraunskih perioda
Predvianje poslovanja ne moe se sa sigurnošu utvrditi bez dinamikog razvoja i analize posmatranih pojava u duem vremenskom periodu.
INDEKSNE METODE i izraunavanje dinamike
Formalne i materijalne smetnje komparacije
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Vertikalna analiza bilansa
Suštinu vertikalne analize bilansa (bilansa stanja i bilansa uspjeha) predstavlja utvrivanje participacije pojedinih bilansnih pozicija u odnosu na njihov ukupan zbir izraen u procentima.
Tako je u aktivi bilansa mogue razmotriti procentualno ueše tekuih (obrtnih) sredstava u odnosu na ukupnu vrijednost aktive ili participacija stalnih sredstava u odnosu na ukupna sredstva.
Komparacijom pokazatelja koje daje vertikalna analiza bilansa za nekoliko obraunskih perioda utvrdie se kretanje (trend) ovih pokazatelja za koje se moe rei da su rezultat poslovne politike i politike investiranja konkretnog pravnog lica
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Analiza odnosa pozicija bilansa stanja i uspjeha
Ova analiza pomae u provoenju menaerskih aktivnosti prije svega u iznalaenju i realizaciji tekuih menaderskih odluka i u izboru strateških odluka u budunosti.
U praktinom pogledu analiza pozicija odnosa bilansa stanja i bilansa uspjeha predstavlja analizu performansi i pomae u definisanju i kvantifikaciji pokazatelja uspješnosti u poslovanju pravnog lica.
Analizom odnosa utvruje se profitabilnost, likvidnost, solventnost i obrt sredstava.
Isto tako, praktina upotreba analize odnosa prezentira se i kroz analizu investicija, analizu dodatne vrijednosti i utvrivanje ukupnog izraza uspješnosti u poslovanju.
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza rentabilnosti
Primarni pokazatelji su
profitna mara i
povrat na investirano
analiza rentabilnosti
bruto profitnu maru,
operativnu profitnu maru,
analiza rentabilnosti
povrat na ukupni kapital,
povrat na dioniki kapital
analiza rentabilnosti
Bruto profitna mara dobije se stavljanjem u odnos bruto dobiti i prihoda od prodaje.
Bruto profitna mara = Bruto dobit / Prihod od prodaje
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza rentabilnosti
Bruto profitna mara dobije se stavljanjem u odnos bruto dobiti i prihoda od prodaje.
Bruto profitna mara = Bruto dobit / Prihod od prodaje
Ostvarena mara u navedenim procentima pokazuje da pravnom licu nakon pokria proizvodnih troškova ostaju navedeni procenti prihoda za pokrie opštih troškova uprave i prodaje (OTU) i troškova finansiranja i na kraju za ostvarenje dobiti.
Ovaj pokazatelj je od izuzetne vanosti jer omoguuje menaderu provoenje odgovarajuih mjera u cilju racionalizacije troškova
bruto profitna mara slui menaderu i kao indikator za komparaciju sa drugim preduzeima koja se bave istom djelatnosti
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza rentabilnosti
Operativna profitna stopa utvruje se stavljanjem u odnos operativne dobiti i ostvarenog prihoda od prodaje:
Operativna profitna stopa = Operativni dobitak / Prihod od prodaje
Ovaj indikator pokazuje koliko prihoda preostaje preduzeu nakon podmirenja proizvodnih i opštih troškova, dakle, svih troškova osim troškova finansiranja.
U sluaju samofinansiranja tj. finansiranja bez angaovanja kredita operativna dobit bila bi jednaka iznosu dobiti prije oporezivanja
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza rentabilnosti
Profitna mara prije oporezivanja je odnos dobiti prije poreza i prihoda od prodaje.
Operativna profitna mara = Dobit prije oporezivanja / Prihod od prodaje
U sluaju kada postoje troškovi finansiranja profitna mara prije oporezivanja e se smanjiti srazmjerno visini nastalih troškova finansiranja.
Pokazatelj profitne mare prije oporezivanja posebno dolazi do znaaja u situacijama kada se mijenja poreska politika, kako bi se uspješnost poslovanja mogla uporediti u više obraunskih perioda kao i poreenje sa razliitim poreskim reimima zemalja u kojima egzistiraju pravna lica (npr. u razliitim dravama).
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza rentabilnosti
Neto profitna mara dobija se stavljanjem u odnos dobiti poslije oporezivanja i prihoda od prodaje. Prema podacima bilansa uspjeha ovaj pokazatelj profitabilnosti poslovanja utvrdili bi na slijedei nain:
Neto profitna mara = Dobit poslije oporezivanja / Prihod od prodaje
U procesu planiranja poslovanja neto profitna stopa predstavlja indikator na koji se menader esto oslanja kako nebi nastali eventualni gubici u poslovanju.
Procjenjivanje neto profitne stope u poslovanju je vrlo sloen posao
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza rentabilnosti
Mara neto profita je pokazatelj koji u obraun uvodi eksterni podatak o trišnoj cijeni kapitala.
Ovaj pokazatelj daje odgovor na pitanje kako se isplate ulaganja dioniara ili vlasnika kapitala u odnosu na zaradu koju bi ostvarili ulaganjem u alternativni posao koji bi sa manje rizika ostvario trišnu cijenu kapitala ili kamatu na posueni kapital.
Neto profit dobije se oduzimanjem trišne cijene vlastitog kapitala od visine ostvarenog dobitka (profita) prije, odnosno poslije oporezivanja.
Neto profit = Dobit – Trišna cijena uloenog kapitala
Trišna cijena uloenog kapitala = Uloeni vlastiti kapital Trišna stopa na posueni kapital
U odreenim situacijama izraen je problem utvrivanja trišne cijene kapitala naroito onda kada trište kapitala nije dovoljno razvijeno. U tom sluaju kao alternativa bi se pojavila kamatna stopa koju plaa banka za uloeni kapital.
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza rentabilnosti
Povrat na ukupni kapital utvruje se iz odnosa operativnog dobitka prema ukupnoj aktivi.
Povrat na ukupni kapital = Operativni dobitak / Ukupna aktiva
Pri utvrivanju ovog indikatora u brojniku je uzet iznos operativnog dobitka iz razloga što on obuhvata i kamate na korišteni tui kapital jer se ova kategorija dobitka ostvaruje korištenjem i vlastitog i tueg kapitala.
Pošto su aktiva i pasiva bilansa stanja kvantitativno uravnoteene sasvim je sve jedno koju stranu bilansa treba uvrstiti u nazivnik.
Isto tako je mogue radi preciznijeg obrauna u obrazac uvrstiti iznos prosjeno korištene aktive
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza rentabilnosti
Povrat na ukupni dioniki kapital ili na ukupno korišteni vlastiti kapital utvruje se iz odnosa dobitka nakon oporezivanja i ukupno korištenog vlastitog kapitala.
Povrat na ukupni dioniki kapital = Dobitak poslije oporezivanja / Ukupni vlastiti kapital
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza rentabilnosti
Povrat na uloeni dugoroni kapital utvruje se iz odnosa operativnog dobitka umanjenog za kamate na kratkorone kredite i ukupne pasive umanjene za tekue obaveze.
Povrat na dugoroni kapital = (Operativni dobitak – Kamate na kratkorone kredite) / (Ukupna pasiva –Tekue obaveze)
Iskljuivanje kamata na kratkorone kredite iz operativnog dobitka vrši se iz razloga što su te kamate rezultat angaovanja tekuih a ne dugoronih izvora imovine
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza likvidnosti
Pod pojmom likvidnosti podrazumijeva se mogunost pravnog lica da blagovremeno moe podmiriti svoje tekue obaveze.
U raunovodstvenoj literaturi likvidnost se definiše kao kratkorona solventnost što u suštini i nije greška jer je solventnost sposobnost pravnog lica da u roku odgovori svojim dugoronim obavezama.
Za preuzimanje mjera likvidnosti zainteresovan je, prije svega, menadment a zatim potencijalni kratkoroni kreditori (roba ili novana sredstva).
Ukoliko se blagovremeno vrši izmirenje tekuih obaveza tada nee dolaziti do zastoja u isporukama resursa od strane dobavljaa kao ni do neugodnih i nepoeljnih blokada sredstava na raunima novanih sredstava.
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza likvidnosti
Mjere za utvrivanje likvidnosti mogu se klasificirati u dvije grupacije :
mjere zasnovane na odnosima tekue aktive i tekue pasive i
mjere koje pokazuju mogunost transformacije kratkorone nenovane aktive u novac.
Mjere zasnovane na odnosima tekue aktive i pasive obuhvataju :
tekui odnos,
analiza likvidnosti
Pod tekuim odnosom podrazumijeva se odnos izmeu tekue aktive i tekue pasive.
Tekua aktiva pored novanih sredstava obuhvata pozicije koje e u toku godine biti transformisane u novac. Ovdje spadaju vrijednosni (kratkoroni) papiri, potraivanja od kupaca, zalihe gotovih proizvoda, robe i sl.
U tekuu pasivu svrstavaju se obaveze koje treba likvidirati tokom tekue godine. Tu spadaju obaveze prema dobavljaima, porezima, dividendama, kreditima i sl.
Tekui odnos = Tekua aktiva / Tekua pasiva
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza likvidnosti
Pod tekuim odnosom podrazumijeva se odnos izmeu tekue aktive i tekue pasive.
Tekua aktiva pored novanih sredstava obuhvata pozicije koje e u toku godine biti transformisane u novac. Ovdje spadaju vrijednosni (kratkoroni) papiri, potraivanja od kupaca, zalihe gotovih proizvoda, robe i sl.
U tekuu pasivu svrstavaju se obaveze koje treba likvidirati tokom tekue godine. Tu spadaju obaveze prema dobavljaima, porezima, dividendama, kreditima i sl.
Tekui odnos = Tekua aktiva / Tekua pasiva
Raunovodstvena iskustva pokazuju da je sasvim povoljan odnos ovih dvaju veliina 2(1,5 - 2):1 i da je tada pravno lice finansijski stabilno kada je u pitanju aspekt likvidnosti
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza likvidnosti
Radno raspoloivi kapital ini razliku izmeu tekue aktive i tekue pasive
Radno raspoloivi kapital = Tekua aktiva – Tekua pasiva
Iako ova kategorija ne predstavlja neki odgovarajui odnos ve razliku davaoci kratkoronih robnih i novanih kredita zahtijevaju da im se predoi i ova mjera likvidnosti.
Po svom karakteru radno raspoloivi kapital moe biti pozitivan ili negativan zavisno od toga kakva je razlika izmeu tekue aktive i tekue pasive.
Informacija o radno raspoloivom kapitalu pokazuje da li treba pristupiti pribavljanju novog tekueg kapitala i u kojoj visini kako bi se obezbijedila sigurnost u pogledu blagovremenog izmirenja nastalih tekuih obaveza.
Ukoliko radno raspoloivi kapital premašuje optimalnu sumu on moe ukazati na mogunost novog kratkoronog zaduenja ili eventualno plasmana slobodnih sredstava koji donose prihod od kamate.
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza likvidnosti
novanih sredstava i brzo unovive aktive koja obuhvata kratkorone vrijednosne papira i kratkorona potraivanja od kupaca u odnosu na tekue obaveze.
Informacija o brzom odnosu govori o tome kolika je mogunost preduzea da u kratkom roku osigura odreenu koliinu novca, a u poslovnoj praksi nisu rijetke situacije kada se pojavljuje neodgodiva potreba za gotovinom.
U brojnik obrasca za izraunavanje brzog odnosa nije ukljuena bilansna pozicija zaliha materijala iz razloga što taj imovinski dio nije jednostavno transformisati u novana sredstva jer predstoji proces proizvodnje i proces realizacije koji mogu trajati dui vremenski period.
U poslovnoj praksi smatra se da je brzi odnos u srazmjeri od 0,8:1 ili 1:1 zadovoljavajui.
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
analiza likvidnosti
U okviru aktivnosti menaderskog raunovodstva analizira se vrijeme naplate potraivanja od kupca i mjere koje pokazuju sposobnosti pretvaranja zaliha u gotovinu.
Kao izuzetno znaajno pitanje koje doprinosi postizanju veeg stepena likvidnosti je brzina procesa pretvaranja zaliha materijala u gotove proizvode odnosno u potraivanja od kupaca i naplata tih potraivanja.
Prvo pitanje koje se postavlja u vezi sa gornjom konstatacijom je pitanje broja obrta zaliha u odreenom vremenu.
Za izraunavanje broja obrta (obrtaja) koristi se sljedei obrazac:
Broj obrtaja zaliha = Troškovi prodatih proizvoda / Prosjeno stanje zaliha
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Analiza solventnosti
Solventnost pkazuje dugoronu finansijsku stabilnost pravnog lica.
Ta stabilnost analizira se kroz odnose strukture kapitala i finansijske strukture preduzea kao i kroz odnose pojedinih elemenata te strukture sa aktivom bilansa.
Finansijska struktura predstavlja strukturu ukupne pasive, a pod strukturom kapitala (kapitalna struktura) podrazumijeva se struktura ukupnog dugoronog kapitala (vlastitog i tueg)
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Analiza solventnosti
Za solventnost pravnog lica pored menadmenta zainteresirani su kreditori i investitori radi povrata pozajmljenih sredstava. postoji itav niz mjera za praenje i procjenu solventnosti od kojih navodimo slijedee:
dugorone obaveze u odnosu na ukupni dugoroni kapital
odnos ukupih obaveza i ukupne aktive (stepen zaduenosti) ili odnos dionike glavnice i ukupne aktive
odnos ukupnih obaveza i glavnice itd.
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Analiza solventnosti
predstavlja udjel tueg kapitala.
Na dugorone obaveze obraunava se i plaa kamata ija visina ne zavisi od rezultata poslovanja pa ona ima fiksni karakter.
Obrazac za utvrivanje ove mjere solventnosti izgleda ovako:
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Analiza solventnosti
Naime, ovaj pokazatelj nas upuuje na procentualno ueše kratkoronih i dugoronih izvora u ukupnoj imovini preduzea. Stepen zaduenosti utvrujemo slijedeim obrascem:
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Analiza solventnosti
Utvreni rezultat stepena zaduenosti pokazuje nam mogunost pokria kratkoronih i dugoronih obaveza pravnog lica prema svojim kreditorima i investitorima.
Ukoliko je rezultat navedenog obrasca manji to je stepen udovoljenja spomenutih obaveza vei i obrnuto.
kada imamo vei stepen zaduenja tada je vei i rizik ulaganja kapitala u to preduzee. S
matra se da stepen zaduenosti ne bi trebao biti vei od 50%.
Umjesto stepena zaduenosti kao mjera solventnosti u praksi se koristi i pokazatelj odnosa vlastitog kapitala i aktive.
Ukoliko bi procenat zaduenosti iznosio npr. 45,2% onda bi procenat iz odnosa vlastitog kapitala i aktive iznosio 54,8% (100-45,2).
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Analiza solventnosti
pokazuje zaduenost preduzea u odnosu na visinu vlastitog kapitala.
U literaturi taj odnos se još naziva i odnosom duga i glavnice.
Ovaj odnos daje istu informaciju kao i stepen zaduenosti samo kroz drugaiji odnos pa se kod utvrivanja solventnsti preduzea koristi samo jedan a ne oba navedena pokazatelja.
Krajnji odnos duga prema glavnici ne bi trebao premašiti odnos 1:1 jer bi se u suprotnom sluaju radilo o prezaduenosti preduzea.
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Analiza solventnosti
Odnos pokria kamata je odnos izmeu operativnog dobitka tj. dobitka prije oduzimanja kamata i poreza
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Analiza solventnosti
Odnos pokria kamata je odnos izmeu operativnog dobitka tj. dobitka prije oduzimanja kamata i poreza
Ovaj pokazatelj je interesantan kreditorima koji prije posuivanja sredstava ele provjeriti mogunost preduzea za plaanje kamata i vraanje duga.
Da bi se kamate vratile ovaj odnos mora biti vei od 1 a izraunava se kao što to gornji obrazac pokazuje na osnovu podataka bilansa uspjeha
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Analiza solventnosti
Odnos izmeu dugotrajne imovine i vlasnike glavnice predstavlja posebnu mjeru solventnosti preduzea.
Vrijednost dugotrajne imovine ne bi trebala prelaziti visinu vlastitog kapitala.
Meutim, ova konstatacija nije uvijek generalno prihvatljiva, s obzirom da mogunost dugoronog zaduivanja na štetu kratkoronih obaveza ipak zavisi o profitabilnosti preduzea
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Analiza obrta imovine
Ova analiza predstavlja odnos prihoda i ukupne aktive. Dobiveni koeficijent oznaava koliko jedna novana jedinica ukupne aktive stvara novanih jedinica prihoda.
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Analiza obrta imovine
Na osnovu podataka bilansa stanja i uspjeha mogu se izraunati i drugi koeficijenti kao npr:
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Efikasnost investicija dioniara
Pokazatelji efikasnosti investicija dioniara pruaju dioniarima kao i potencijalnim dioniarima informacije o efektima ulaganja u redovne dionice dionikog društva.
Postoje brojni pokazatelji koji ukazuju na efikasnost ovih investicija a meu najbitnije ubrojili bi
zarada po dionici
dividende po dionici
prinos od dividendi
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Efikasnost investicija dioniara
Zarada po dionici
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Efikasnost investicija dioniara
Dividende po dionici
Ovo je nakon zarade po dionici, druga mjera profitabilnosti posmatrana sa pozicija obinih dioniara.
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Efikasnost investicija dioniara
Povrat na dioniku glavnicu redovnih dionica je mjera profitabilnosti dioniara koji posjeduju redovne dionice.
Ovdje se iskljuuje kapital po osnovu povlaštenih dionica.
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Efikasnost investicija dioniara
Prinos od dividendi utvruje se stavljanjem u odnos dividende po dionici prema trišnoj cijeni dionice
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Utvrivanje ukupnog izraza uspješnosti
Na osnovu empirijskih istraivanja izvršeni su pokušaji selekcije i grupisanja meusobno povezanih pokazatelja u cilju utvrivanja ukupnog izraza uspješnosti zvanog “Zeta Score” ili “Z” pokazatelj.
Na razrješenju toga problema najprikladnije rješenje dao je ameriki teoretiar Altman.
Sa grupom istraivaa on je do ukupnog pokazatelja uspješnosti došao tako što je uzeo pet analitikih pokazatelja dovodei ih u meusobnu povezanost odredivši intenzitet uticaja svakog od njih pojedinano na ukupan izraz uspješnosti
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Utvrivanje ukupnog izraza uspješnosti
Pomenuti pokazatelj “Zeta Score” ili pokazatelj “Z” dobili bi na osnovu sljedeeg obrasca:
Z = 0,012 x 1 + 0,014 x 2 + 0,033 x 3 + 0,006 x 4 + 0,010 x 5
Navedeni ponderi su konstantne veliine utvrene na osnovu empirijskih studija i analiza.
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Utvrivanje ukupnog izraza uspješnosti
Utvrivanje ukupnog izraza uspješnosti
Istraivanje profesora Altmana rezultirala su saznanjem kako preduzee posluje i kakvi su izgledi poslovanja u budunosti:
Ako je “Z” > 3,0 preduzee posluje vrlodobro i ima blistavu budunost .
Ako je “Z” < 1.8 preduzee posluje slabo i oekuje neuspjeh za najviše dvije godine
Ako je “Z” manje od 3.0 i vee od 1.8 preduzee mora hitno preispitati svoje poslovanje.
MENADMENT FINANSIJSKE DJELATNOSTI – Menadersko raunovodstvo
Utvrivanje ukupnog izraza uspješnosti
Zeta obrazac se esto koristi u cilju bolje procjene trenutnog poslovanja i procjene stanja u budunosti.
Ovim obrascem se esto slue revizori.
Na kraju, da napomenemo i mogunost korištenja drugih obrazaca kao što je npr: dodatna vrijednost kao pokazatelj produktivnosti.
U raunovodstvenoj i ekonomskoj terminologiji, pored kategorije dodatne vrijednosti koristi se i termin novostvorene vrijednosti.