Boris VujčićHUKR, Osijek, rujan 2008.

Ekonomska situacija i monetarna politika

- gdje smo na kraju 2008? -

Industrijska proizvodnja

Izvori: DZS; HNB

90

100

110

120

130

140

150

16012

/03.

4/04

.

8/04

.

12/0

4.

4/05

.

8/05

.

12/0

5.

4/06

.

8/06

.

12/0

6.

4/07

.

8/07

.

12/0

7.

4/08

.

8/08

.

inde

ks, 2

000.

=100

Originalni indeks Desezonirani indeksTrend - ciklus

Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje

Slabljenje potražnje za industrijskim proizvodima

110

115

120

125

130

135

140

145

150

1/05

.

4/05

.

7/05

.

10/0

5.

1/06

.

4/06

.

7/06

.

10/0

6.

1/07

.

4/07

.

7/07

.

10/0

7.

1/08

.

4/08

.

7/08

.

inde

ks, 2

000.

= 1

00

0

2

4

6

8

10

12

14

u m

lrd. k

n, n

omin

. vrij

edn.

Industrija_ukupno (lijevo) Zalihe u industriji (lijevo)

Robni izvoz (desno) Robni uvoz (desno)

Razine, trend-ciklus vrijednosti

Izvori: DZS; HNB

Godišnja dinamika, postotne promjene

Izvori: DZS; HNB

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1/05

.

4/05

.

7/05

.

10/0

5.

1/06

.

4/06

.

7/06

.

10/0

6.

1/07

.

4/07

.

7/07

.

10/0

7.

1/08

.

4/08

.

7/08

.

%

Industrija_ukupno Zalihe u industrijiRobni izvoz Robni uvoz

Građevinarstvo

Izvori: DZS; HNB

Indeks fizičkog obujma građevinskih radova

90

110

130

150

170

190

21012

/03.

4/04

.

8/04

.

12/0

4.

4/05

.

8/05

.

12/0

5.

4/06

.

8/06

.

12/0

6.

4/07

.

8/07

.

12/0

7.

4/08

.

inde

ks, 2

000.

=100

Originalni indeks Desezonirani indeksTrend - ciklus

Građevinski “boom” u izgradnji nestambenih objekata (koliko dugo?)

140

145

150

155

160

165

170

175

180

1/05

.

4/05

.

7/05

.

10/0

5.

1/06

.

4/06

.

7/06

.

10/0

6.

1/07

.

4/07

.

7/07

.

10/0

7.

1/08

.

4/08

.

7/08

.

inde

ks, 2

000.

=100

200

250

300

350

400

450

500

550

inde

ks, 2

000.

=100

Građevinarstvo (lijevo) Vrijedn. narudžbi (desno)

Dozvole ukupno (desno)

Razine, trend-ciklus vrijednosti

Izvori: DZS; HNB

Godišnja dinamika, postotne promjene

Izvori: DZS; HNB

-40

-20

0

20

40

60

80

1/05

.

4/05

.

7/05

.

10/0

5.

1/06

.

4/06

.

7/06

.

10/0

6.

1/07

.

4/07

.

7/07

.

10/0

7.

1/08

.

4/08

.

7/08

.

%

Građevinarstvo Vrijedn. narudžbi Dozvole ukupno

Trgovina na malo

Izvori: DZS; HNB

Promet u trgovini na malo

80

100

120

140

160

180

200

12/0

3.

4/04

.

8/04

.

12/0

4.

4/05

.

8/05

.

12/0

5.

4/06

.

8/06

.

12/0

6.

4/07

.

8/07

.

12/0

7.

4/08

.

inde

ks, 2

000.

=100

Originalni indeks Desezonirani indeksTrend - ciklus

Potrošači: mogućnosti financiranja lošije, a pesimizam veći

110

120

130

140

150

160

170

1/05

.

5/05

.

9/05

.

1/06

.

5/06

.

9/06

.

1/07

.

5/07

.

9/07

.

1/08

.

5/08

.

9/08

.

inde

ks, 2

000.

=100

-35

-30

-25

-20

-15

-10

Trgovina na malo (lijevo)Realne neto plaće (lijevo)Indeks pouzdanja potrošača (desno)

Razine, trend-ciklus vrijednosti

Izvori: DZS; HNB

Godišnja dinamika, postotne promjene

Izvori: DZS; HNB

-3

-1

1

3

5

7

1/05

.

4/05

.

7/05

.

10/0

5.

1/06

.

4/06

.

7/06

.

10/0

6.

1/07

.

4/07

.

7/07

.

10/0

7.

1/08

.

4/08

.

7/08

.

%

Trgovina na malo Realne neto plaće

Nezaposlenost se i dalje smanjuje,

a zaposlenost raste

102010501080111011401170120012301260129013201350

1/01

.7/

01.

1/02

.

7/02

.1/

03.

7/03

.

1/04

.7/

04.

1/05

.7/

05.

1/06

.

7/06

.1/

07.

7/07

.

1/08

.7/

08.

u tis

.1080

1110

1140

1170

1200

1230

1260

1290

1320

1350

u tis

.

Zaposleni u pravnim osobama (administrativni izvori)

Osiguranici HZMO-a (bez ind. poljoprivrednika i obrta)

Administrativna i anketna stopa nezaposlenosti

Izvor: DZS Izvori: DZS; HZMO

Zaposleni u pravnim osobamaprema administrativnim izvorima i HZMO-u

8

10

12

14

16

18

20

22

24

1/01

.

7/01

.

1/02

.

7/02

.

1/03

.

7/03

.

1/04

.

7/04

.

1/05

.

7/05

.

1/06

.

7/06

.

1/07

.

7/07

.

1/08

.

7/08

.

%

Administrativna stopa nezaposlenostiAdministrativna stopa nezaposlenosti - trendAnketna stopa nezaposlenosti*

*Anketa o radnoj snazi se od početka 2007. godine objavljuje u tromjesečnoj dinamici

Fiskalni indikatori

-8

-7

-6

-5

-4

-3

-2

-1

0

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.o.

% B

DP

-a

Saldo konsolidirane opće države, GFS 1986*

Saldo konsolidirane opće države, GFS 2001**

Državni dug

Napomena: Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za koji jamči središnja država te ukupan dug HBOR-a.

Izvor: HNB

Saldo opće države

* Ukupni saldo bez kapitalnih prihoda (GFS 1986), od 1999. do 2001. prikazan je na gotovinskom načelu, a nakon toga na modificiranom obračunskom načelu. HAC, HC, HFP i DAB uključeni su od 2001. godine.** Na gotovinskom načelu.

Izvor: MF

0

10

20

30

40

50

60

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.o.

% B

DP

-a

Dug opće državeDug opće države uključujući izdana državna jamstva

Financiranje manjka opće države

Napomena: Manjak je izražen na gotovinskom načelu.Izvor: MF

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

mil.

HR

K

Manjak Domaće zaduživanje (neto)Inozemno zaduživanje (neto)Promjena gotovine i depozita (minus označava povećanje)Prihodi od kapitala i privatizacije

Saldo tekućeg računa i FDI

8,6

5,35,0 4,9

3,8

2,5

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Hrv

atsk

a

Slo

vačk

a

Mađ

arsk

a

Slo

veni

ja

Pol

jska

Češ

ka

% B

DP

-a

Izvor: HNB

Deficit tekućeg računa i FDI

Deficit tekućeg računa- usporedba (2007.)

Izvori: HNB; Eurostat; web stranice središnjih banaka

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

14,0

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.o.

% B

DP

-a

FDI u Hrvatsku Deficit tekućeg računa

Jedinični troškovi rada Od zadnjih 14 kvartala samo je u četiri kvartala

rast plaća u industriji bio veći od rasta bruto dodane vrijednosti

Javna uprava je nakon 2000. prestala biti wage leader

U situaciji kvazi-fiksnog tečaja konkurentnost domaćeg gospodarstva u najvećoj mjeri ovisi o inflacijskom diferencijalu i kretanju jediničnih troškova rada

Proizvodnost radaProsječne realne bruto plaće u javnoj

upravi i industriji te bruto dodana vrijednost u industriji po zaposlenom

Izvor: DZS

-10-8-6-4-202468

1012

1.tr.

01.

3.tr.

01.

1.tr.

02.

3.tr.

02.

1.tr.

03.

3.tr.

03.

1.tr.

04.

3.tr.

04.

1.tr.

05.

3.tr.

05.

1.tr.

06.

3.tr.

06.

1.tr.

07.

3.tr.

07.

1.tr.

08.

%

Realne plaće u industrijiRealne plaće u javnoj upraviBDV u industriji po zaposlenom

Zaustavljen rast inozemnog duga u BDP-u

39,7

51,355,0

87,8

99,1 102,4

0

20

40

60

80

100

120

Češ

ka

Pol

jska

Slo

vačk

a

Hrv

atsk

a

Mad

žars

ka

Slo

veni

ja

% B

DP

-a

Izvor: HNB Izvori: HNB; Eurostat; web stranice središnjih banaka

Otplate inozemnog duga uključuju otplate glavnice po osnovi obveznica, dugoročnih trgovinskih kredita i dugoročnih kredita, i ukupnu otplatu kamata, bez otplate kamata s osnove izravnih ulaganja.

Udio inozemnog duga u BDP-u – usporedba (2007.)

0

20

40

60

80

100

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.o.

%

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

%

Inozemni dug, % BDP-a - lijevoInozemni dug, % izvoza roba i usluga - desnoOtplaćeni inozemni dug, % izvoza roba i usluga - desno

Vanjska likvidnost

Izvor: HNB

Međunarodne pričuve Kratkoročni inozemni dug

* Dug na kraju srpnja 2008. prema novom sustavu izvještavanja

Izvor: HNB

0

2

4

6

8

10

12

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

VIII

.200

8.

Međunarodne pričuve, mlrd. EUR Međunarodne pričuve, u mjesecima uvoza roba i usluga

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

VII.

200

8.

mlrd

. EU

R0

2

4

6

8

10

12

14

16

%

Kratkoročni inozemni dug - lijevoUdio kratkoročnoga inozemnog duga u ukupnom dugu - desno

Sektorska struktura otplate inozemnog duga

* Ostvarena plaćanja do 31.7.2008. i projicirana plaćanja do kraja godineIzvor: HNB

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

1120

08.*

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

2015

.

2016

.

2017

.

Ost

alo

mlrd

. EU

R

Država Ostali sektori

Inflacija potrošačkih cijena u Hrvatskoj i CEE zemljama

Inflacija potrošačkih cijena u CEE zemljama

Izvori: DZS; Eurostat

Inflacija u CEE zemljama(prosjek 2000. – 2007.)

Izvori: DZS; web stranice središnjih banaka

2,4 2,9 3,55,4 6,0 6,4 6,6

18,8

02468

101214161820

Češ

ka

Hrv

atsk

a

Pol

jska

Slo

veni

ja

Slo

vačk

a

Mad

žars

ka

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka

%

0

5

10

15

20

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

%

0

10

20

30

40

50

60

%

Češka Hrvatska PoljskaSlovenia Slovačka MadžarskaBugarska Rumunjska (desno)

Neugodno iznenađenje: nagli rast cijena sirovina na svjetskom tržištu

2000. = 100

Izvor: HWWI

Recentno: pad cijena sirove nafte i cijena sirovina bez energije nakon što su početkom srpnja 2008. dosegle rekordne razine

Pad cijena sirovina na svjetskom tržištu odraz je usporavanja globalne potražnje i očekivanja povećanja ponude

90

160

230

300

370

440

510

1/05

.

4/05

.

7/05

.

10/0

5.

1/06

.

4/06

.

7/06

.

10/0

6.

1/07

.

4/07

.

7/07

.

10/0

7.

1/08

.

4/08

.

7/08

.

Prehrana Žitarice Uljarice Nafta

Rast inflacije potrošačkih cijena zbog povećanja cijena prehrane i energije

Izvori: DZS; OECD

Potrošačke cijene, izabrani proizvodi (godišnje stope promjene)

Rast cijena prehrambenih sirovina i cijena sirove nafte na svjetskom tržištu prelio se na rast cijena prehrane i energije

Veličina direktnog učinka povećanja određenih cijena na porast ukupne inflacije u određenoj zemlji ovisi o intenzitetu porasta tih cijena i ponderu proizvoda u košarici za izračun indeksa potrošačkih cijena

CPI bezprehrane i energije

Eurozona*7/07. 1,8 2,0 0,0 1,97/08. 4,1 6,7 17,1 1,7

Austrija7/07. 2,1 3,5 3,6 1,87/08. 3,8 7,1 16,2 1,9

Italija7/07. 1,6 2,4 -1,7 1,77/08. 4,1 6,3 16,5 2,6

Njemačka7/07. 1,9 1,9 1,5 2,07/08. 3,3 7,4 15,1 1,2

Češka7/07. 2,5 2,5 0,3 2,97/08. 6,8 10,4 9,8 5,5

Hrvatska7/07. 2,1 1,3 -1,1 3,37/08. 7,4 14,7 16,5 3,6

Madžarska7/07. 8,4 9,9 14,5 6,67/08. 6,7 13,0 13,3 3,3

Poljska7/07. 2,2 4,1 3,2 1,17/08. 4,8 7,4 10,3 2,0

Slovačka7/07. 2,3 2,4 0,4 2,97/08. 4,9 10,0 4,5 3,3

Prehrana EnergijaCPI

Inflatorni učinak od šokova na strani ponude ovisi u znatnoj mjeri o udjelu

prehrane i energije u indeksima potrošačkih cijena

14,4 15,8 16,119,3 20,9

22,9 23,2

34,5

17,1 17,2

22,0

29,1

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Eur

ozon

a

Slo

veni

ja

Slo

vačk

a

Češ

ka

Mad

žars

ka

Est

onija

Pol

jska

Leto

nija

Bug

arsk

a

Litv

a

Hrv

atsk

a

Rum

unjs

ka

%

Udio prehrane u košarici za izračun CPI-a (Hrvatska) i HICP-a

Izvori: DZS; Eurostat

Udio energije u košarici za izračun CPI-a (Hrvatska) i HICP-a

Izvori: DZS; Eurostat

9,811,3 12,2

13,4 13,6 14,2 14,6

18,1

12,9 13,4 13,6

16,9

0

5

10

15

20

Eur

ozon

a

Leto

nija

Est

onija

Pol

jska

Litv

a

Slo

veni

ja

Mad

žars

ka

Hrv

atsk

a

Bug

arsk

a

Češ

ka

Slo

vačk

a

Rum

unjs

ka

%

Stope rasta potrošačkih cijena prehrane veće su u Hrvatskoj i CEE

zemljama nego u eurozoni

Moguća objašnjenja (ECB): Niža razina konkurencije u maloprodajnom sektoru prehrane

nego u eurozoni Specifičnosti u pojedinoj zemlji (slaba žetva, snažan rast

plaća u nekim zemljama) Proizvodnja hrane je energetski intenzivnija nego u eurozoni Institucionalni činitelji (utjecaj ograničenja ponude

nametnutih poljoprivrednom politikom (Common Agricultural Policy) u nekim CEE zemljama

Mala fleksibilnost nominalnog tečaja u nekim zemljama, što limitira učinak aprecijacije domaće valute na cijene prehrane

Konvergencija razina cijena između CEE zemalja i eurozone

Nominalna konvergencija i tečaj

Izvori: OECD; Eurostat

Cijene prehrane u Hrvatskoj dosegnule su u 2006. godini 87% razine cijena u EU-27, a cijene prehrane u, primjerice, Poljskoj i Bugarskoj samo 65%, odnosno 55% prosjeka

Relativno visoka razina cijena prehrane u Hrvatskoj povećava ponder prehrane u košarici za izračun CPI-a, što pojačava inflatorni pritisak porasta tih cijena

To bi, međutim, trebalo ublažiti učinak buduće “konvergencije cijena” na stopu inflacije

*CPI za sve zemlje osim Slovenije, Estonije, Letonije, Rumunjske, Litve i Bugarske, za koje se koristi HICP.**Pozitivna vrijednost označava aprecijaciju domaće valute prema euru.

Komparativna razina cijena Cijene prehrane*, 7/08. Tečaj**, 7/07. - 7/08.prehrane u 2006., EU-27 = 100 (godišnja stopa promjene) (prosječna godišnja stopa)

Italija 116 6,3 -Austrija 111 7,1 -Njemačka 106 7,4 -Hrvatska 87 14,7 0,8Slovenija 87 12,7 -Estonija 74 17,0 0,0Madžarska 70 13,0 1,8Češka 68 10,4 9,1Letonija 68 21,2 -0,2Rumunjska 70 11,2 -4,5Slovačka 66 10,0 7,4Poljska 65 7,4 8,3Litva 63 18,7 0,0Bugarska 55 18,7 0,0

.08

.12

.16

.20

.24

.28

.32

.36

50 60 70 80 90 100

Food price level (2006)

Cumu

lative

grow

th rat

e of fo

od pr

ices (

from

12/20

06)

Food price convergence

PL

SK

CZ

RO

CRO

SI

EU 27

BGEE

LV

LT

HU

Inflacijska očekivanja

Izvor: HNB

Inflacijska očekivanja i godišnja stopa promjene cijena prehrambenih proizvoda u

Hrvatskoj

Stabilizirati inflacijska očekivanja

Spriječiti mogući “second-round” učinak

-5

5

15

25

35

45

55

Q2/

99.

Q1/

00.

Q4/

00.

Q3/

01.

Q2/

02.

Q1/

03.

Q4/

03.

Q3/

04.

Q2/

05.

Q1/

06.

Q4/

06.

Q3/

07.

Q2/

08. -5

-3-1

1

35

7

9

1113

15

%

Inflacijska očekivanja (lijevo)Godišnja stopa promjene cijena prehrane (desno)

Tečaj: “Leaning against the wind”

Izvor: HNB

-1.600

-1.200

-800

-400

0

400

800

1.200

1.600

2.000

2.400

2.8001/

1/96

.

19/7

/96.

4/2/

97.

23/8

/97.

11/3

/98.

27/9

/98.

15/4

/99.

1/11

/99.

19/5

/00.

5/12

/00.

23/6

/01.

9/1/

02.

28/7

/02.

13/2

/03.

1/9/

03.

19/3

/04.

5/10

/04.

23/4

/05.

9/11

/05.

28/5

/06.

14/1

2/06

.

2/7/

07.

18/1

/08.

5/8/

08.

mil.

HR

K

6,8

7,0

7,2

7,4

7,6

7,8

8,0

HR

K/E

UR

Devizne intervencije - lijevoTečaj - desno

Tečaj: stabilnost i sezonalnost

Izvor: HNB

Kretanje tečaja(HRK/EUR, na kraju

razdoblja)

7,0

7,1

7,2

7,3

7,4

7,5

7,6si

ječa

nj

velja

ča

ožuj

ak

trava

nj

svib

anj

lipan

j

srpa

nj

kolo

voz

ruja

n

listo

pad

stud

eni

pros

inac

2005. 2006. 2007. 2008.

Repo aukcije

Izvor: HNB

0

1

2

3

4

5

6

76/

4/05

.25

/5/0

5.13

/7/0

5.31

/8/0

5.19

/10/

05.

7/12

/05.

25/1

/06.

15/3

/06.

3/5/

06.

21/6

/06.

9/8/

06.

4/10

/06.

22/1

1/06

.10

/1/0

7.28

/2/0

7.18

/4/0

7.6/

6/07

.25

/7/0

7.12

/9/0

7.31

/10/

07.

19/1

2/07

.6/

2/08

.26

/3/0

8.14

/5/0

8.2/

7/08

.20

/8/0

8.

u m

lrd. H

RK

0

1

2

3

4

5

6

kam

atna

sto

pa

Ukupan iznos pristiglih ponuda - lijevoUkupan iznos prihvaćenih ponuda - lijevo Vagana repo stopaNajviša ponuđena repo stopaGranična repo stopa

Kreiranje kunske likvidnosti

Izvor: HNB

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

1/05

.

3/05

.

5/05

.

7/05

.

9/05

.

11/0

5.

1/06

.

3/06

.

5/06

.

7/06

.

9/06

.

11/0

6.

1/07

.

3/07

.

5/07

.

7/07

.

9/07

.

11/0

7.

1/08

.

3/08

.

5/08

.

7/08

.

mlrd

. HR

K

7,15

7,20

7,25

7,30

7,35

7,40

7,45

7,50

7,55

7,60

HR

K/E

UR

Obratne repo operacije (prosjek)Iznos likvidnosti kreirane otkupom deviza Slobodna novčana sredstva (prosjek)Prosječan tečaj HRK/EUR (desno)

…kao posljedica mjera HNB-a za usporavanje rasta kredita i inozemnog

zaduživanja banaka

Izvor: HNB

Granična obvezna pričuva (GOP)

Nova odluka o adekvatnosti kapitala banaka

Obvezni blagajnički zapisi HNB-a

0

5

10

15

20

25

30

35

12/0

1.3/

02.

6/02

.9/

02.

12/0

2.3/

03.

6/03

.9/

03.

12/0

3.3/

04.

6/04

.9/

04.

12/0

4.3/

05.

6/05

.9/

05.

12/0

5.3/

06.

6/06

.9/

06.

12/0

6.3/

07.

6/07

.9/

07.

12/0

7.3/

08.

6/08

.

%

Plasmani banaka (godišnja stopa rasta)

Obvezni blagajnički zapisi HNB-a

Prosječne kamatne stope

Rast pasivnih i aktivnih kamatnih stopa

Izvor: HNB

0

5

10

15

20

2512

/96.

6/97

.12

/97.

6/98

.12

/98.

6/99

.

12/9

9.6/

00.

12/0

0.

6/01

.12

/01.

6/02

.12

/02.

6/03

.12

/03.

6/04

.

12/0

4.6/

05.

12/0

5.

6/06

.12

/06.

6/07

.

12/0

7.6/

08.

%

Kunski krediti s valutnom klauzulom Devizni depoziti

Recentna kretanja inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj

Od sredine trećeg tromjesečja 2007. godine u Hrvatskoj je zabilježeno znatno ubrzanje inflacije potrošačkih cijena

Inflatorni pritisci uglavnom su bili posljedica šokova na strani ponude

U nastavku godine i 2009. godini očekuje se usporavanje godišnje stope rasta inflacije

Doprinos cijena prehrane godišnjoj stopi promjene ukupne inflacije potrošačkih

cijena

Izvori: DZS; izračuni HNB-a

Projicirane vrijednosti indeksa potrošačkih cijena i doprinosa cijena prehrane za razdoblje od rujna do prosinca 2008. godine.

-1

0

1

2

3

45

6

7

8

9

12/0

3.3/

04.

6/04

.9/

04.

12/0

4.3/

05.

6/05

.9/

05.

12/0

5.3/

06.

6/06

.9/

06.

12/0

6.3/

07.

6/07

.9/

07.

12/0

7.3/

08.

6/08

.9/

08.

12/0

8.

%

Doprinos cijena prehrane Ukupni CPI

Hrvatska: godišnje stope rasta zaduživanja sektora poduzeća,

prema izvorima

Izvor: HNB

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

4012

/00.

6/01

.

12/0

1.

6/02

.

12/0

2.

6/03

.

12/0

3.

6/04

.

12/0

4.

6/05

.

12/0

5.

6/06

.

12/0

6.

6/07

.

12/0

7.

God

išnj

a st

opa

prom

jene

Ukupno financiranje Plasmani banaka Ostalo financiranje

Godišnji prirast kredita privatnom sektoru,

kao % BDP-a

Izvori: HNB; IFS; web stranice središnjih banaka

* procjena

-5

0

5

10

15

20

25

30

2002 2003 2004 2005 2006 2007 6/2008*

God

išnj

i prir

ast k

redi

ta (%

)

Hrvatska Češka MađarskaPoljska Bugarska Rumunjska

Rast plasmana više nije financiran rastom inozemne pasive banaka…

Izvor: HNB

02040

6080

100120

140160180200

220240

12/0

0.4/

01.

8/01

.12

/01.

4/02

.8/

02.

12/0

2.4/

03.

8/03

.12

/03.

4/04

.8/

04.

12/0

4.4/

05.

8/05

.12

/05.

4/06

.8/

06.

12/0

6.4/

07.

8/07

.12

/07.

4/08

.8/

08.

mlrd

. HR

K

Plasmani banaka Inozemna pasiva banaka

…već dokapitalizacijom banaka…

Izvor: HNB

0

5

10

15

20

25

30

12/05. 3/06. 6/06. 9/06. 12/06. 3/07. 6/07. 9/07. 12/07. 3/08. 6/08.

mlrd

. HR

K

Dionički kapital poslovnih banaka

Promjena valutne strukture bilanci

60

65

70

75

80

85

90

12/9

5.

12/9

6.

12/9

7.

12/9

8.

12/9

9.

12/0

0.

12/0

1.

12/0

2.

12/0

3.

12/0

4.

12/0

5.

12/0

6.

12/0

7.

%

Udio deviznih depozita u ukupnim štednim i oročenim dep.

uključujući kune s valutnom klauzulom

Izvor: HNB Izvor: HNB

45

50

55

60

65

70

12/9

5.

12/9

6.

12/9

7.

12/9

8.

12/9

9.

12/0

0.

12/0

1.

12/0

2.

12/0

3.

12/0

4.

12/0

5.

12/0

6.

12/0

7.

%

Udio deviznih depozita u M4

uključujući kune s valutnom klauzulom

Valutna struktura kredita banaka – rast kune, stagnacija CHF

Izvor: HNB

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

12/0

4.

3/05

.

6/05

.

9/05

.

12/0

5.

3/06

.

6/06

.

9/06

.

12/0

6.

3/07

.

6/07

.

9/07

.

12/0

7.

3/08

.

6/08

.

EUR CHF HRK Other

Mjesečni promet dionica i vrijednost indeksa Crobex na kraju

mjeseca

Izvor: Zagrebačka burza

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,51/

02.

7/02

.

1/03

.

7/03

.

1/04

.

7/04

.

1/05

.

7/05

.

1/06

.

7/06

.

1/07

.

7/07

.

1/08

.

7/08

.

u m

lrd. H

RK

8001300

1800230028003300

380043004800

53005800

Promet dionicama - lijevo CROBEX - desno

Kretanje omjera cijena dionica i zarada po dionici za indekse odabranih burza

510152025303540455055

3/06

.

6/06

.

9/06

.

12/0

6.

3/07

.

6/07

.

9/07

.

12/0

7.

3/08

.

Hrvatska CROBEX Slovenija SVSM Poljska WIG

Češka PX Bugarska SOFIX Rumunjska BET

Izvor: Bloomberg

Kretanje neto imovine otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom prema njihovoj vrsti

Izvor: Hanfa

0

5

10

15

20

25

30

35

31.1

2.20

03.

31.1

2.20

04.

31.1

2.20

05.

31.1

2.20

06.

31.1

2.20

07.

31.3

.200

8.

30.6

.200

8.

31.8

.200

8.

u m

lrd. H

RK

Novčani Obveznički Mješoviti Dionički

Kunski i devizni depoziti stanovništva

Izvor: HNB

85

90

95

100

105

110

115

120

125

9/06. 12/06. 3/07. 6/07. 9/07. 12/07. 3/08. 6/08. 8/08.

mlrd

. HR

K

Kunski i devizni depoziti stanovništva