PPF Monetarna Politika

7/26/2019 PPF Monetarna Politika

1/63

MONETARNA POLITIKA-

mjere i instrumentiProf. dr.Vinko Bari


2/63

!od

Monetarnu politiku u RH definira, regulira i provodi"r!atska narodna #anka $"NB%.

Osnovni cilj Hrvatske narodne banke je, u okvirunjezinih ovlasti, postizanje i odravanje sta#i&nosti'ijena.

U obavljanju svojih poslova HN je sa!ostalna, ali iodgovorna "aboru#

$oslovanje! HN%a upravlja (a!jet, dok je zaprovo&enje odluka odgovoran )u!erner# 'lanovi "avjeta izabiru se na ( godina, tj# na rok dui

od zastupni)kog *+ godine#


3/63

*&a!ne +adae i funk'ije

"NB-a,-# Upravljanje !e&unarodni! pri)uva!a

.# /zdavanje nov)anica i kovanog novca

0# Nadziranje osnivanja, poslovanja te ukidanjabanaka

+# Reguliranje, unapre&enje i nadzor platnog sustava

1# Obavljanje zakono! utvr&enih poslova za RH


4/63

ILEVI MONETARNE POLITIKE

Osnovni, zakono! utvr&eni, cilj HN%a je postizanjei odravanje stabilnosti cijena#

U svrhu ostvarenja osnovnog cilja, HN kao posrednicilj koristi nomina&no sidro u o#&iku de!i+no)te/aja kune 0rema euru.

$ored te)aja, operativni cilj u svakodnevno!vo&enju !onetarne politike predstavlja i ra+ina&ik!idnosti #ankarsko) susta!a.


5/63

ILEVI MONETARNE POLITIKE

/nstru!entarij !onetarne politike HN%a u .221#godini bio je u funkciji dvaju ciljeva !onetarnepolitike34 daljnjeg us0ora!anjai zaustavljanja rasta

ino+emno) +adu1i!anjaradi odravanja!akroekono!ske stabilnosti i

4 una0rje2enja monetarno) u0ra!&janjauvo&enje! operacija na otvoreno! tri5tu#


6/63

IN(TRMENTI I MERE MONETARNE

POLITIKE Operacije na otvoreno! tri5tu Obvezna pri)uva

6rani)na obvezna pri)uva $osebna obvezna pri)uva lagajni)ki zapisi HN%a 7evizne aukcije

Mini!alno potrebna devizna potraivanja 8ratkoro)ni kredit za likvidnost 8a!atne stope i naknade HN%a Me&unarodne pri)uve


7/63

OPERAIE NA OTVORENOM

TR3I4T Novi instru!ent za upravljanje likvidno59u

Uveden s na!jero! da se smanje os'i&a'ijeka!atnihstopa na tri5tu novca i da se stope stabiliziraju#

$rovedbeni okvir operacija na otvoreno! tri5tuuklju)uje tri vrste operacija3

-# redovite obratne repo aukcije.# operacije fine prilagodbe0# strukturne operacije


8/63

Redovite obratne repo operacije

"lue za 0o!eanje &ik!idnostiu sustavu, a provode seobratni! repo transakcija!a#

$rovode se svaki tjedan *srijedo!, s roko! dospije9aod jednog tjedna#

/zvr5avaju se na aukcija!a pute! standardnih ponuda#

Na aukcija!a sudjeluju do!a9e banke, a kao kolateralkoriste se kunski trezorski zapisi Ministarstva financija#


9/63

Operacije fine prilagodbe

"lue za 0ri!remeno smanjenje i&i 0o!eanje&ik!idnostiu sustavu#

$rovode se pute!3%deviznih s:apova,

%repo i obratnih repo operacija i

%izravni! prodaja!a i kupnja!a vrijednosnihpapira i deviza#

U)estalost i dospije9e operacija fine prilagodbe nisu

standardizirani#


10/63

$rovode se na aukcija!a pute!3

%nestandardnih ponuda ili%bilateralni! pute!s ograni)eni! broje!sudionika#

$rihvatljiv kolateral3 trezorski zapisi Ministarstvafinancija u kuna!a#


11/63

"trukturne operacije

8oriste se u slu)aju potrebe za du)oro/nijom0ri&a)od#omstrukturne pozicije&ik!idnosti

$rovode se pute!3%izravnih kupnji;prodaja vrijednosnih papira i

%repo;obratnih repo operacija#

Mogu se provoditi u redoviti! vre!enski! intervali!aili povre!eno te njihovo dospije9e nijestandardizirano#


12/63

$rovode se na aukcija!a pute! standardni50onudana koji!a sudjeluju poslovne banke#

sudionici3 sve banke koje ispunjavaju odre&ene op9ekriterije#

$rihvatljiv kolateral za ovaj oblik operacija3 dr1a!ni!rijednosni 0a0iri.


13/63

OBVE6NA PRI7VA

Obveznici3 do!a9e banke i podrunice stranih

banaka "topa obvezne pri)uve3 -


14/63

8. Kunski i+!ori sredsta!a,

% pri!ljeni depoziti i krediti u kuna!a *sa i bezvalutne klauzule,

% izdani duni)ki vrijednosni papiri u kuna!a,

% hibridni i podre&eni instru!enti u kuna!a *svalutno! klauzulo! i bez valutne klauzule i

% ostale financijske obveze u kuna!a#


15/63

9. :e!i+ni i+!ori sredsta!a,

% pri!ljeni devizni depoziti i krediti,

% obveze po izdani! vrijednosni! papiri!a udeviza!a *osi! vlasni)kih vrijednosnih papirabanke,

% hibridni i podre&eni instru!enti u deviza!a i

% ostale financijske obveze u deviza!a#


16/63

8unski i devizni dio osnovice izra)unavaju se 0ose#no,a )ine ih 0rosje/na dne!na stanjakunskih i deviznihizvora sredstava u jedno! obra)unsko! razdoblju#

Od obra)unatoga deviznog dijela obvezne pri)uve 12=se uklju)uje u obra)unati kunski dio obvezne pri)uve iizvr5ava u kuna!a#

Obra)unsko razdoblje traje od prvoga do posljednjegdana kalendarskog !jeseca#


17/63

$ostotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pri)uveiznosi


18/63

:EVI6NE AKIE

$rovode se radi o/u!anja sta#i&nosti domae !a&uteiodravanja likvidnosti pla9anja u ze!lji i inoze!stvu#

Mogu biti3 % o#ostrane*HN kupuje i prodaje devize i%jednostrane*HN kupuje ili prodaje devize#

@ip aukcije !oe biti mu&ti0&e 0ri'eili uniform 0ri'e.

$ristup aukcija!a i!aju sa!o banke koje i!ajuo!&a;tenje +a o#a!&janje 0os&o!a 0&atno) 0rometa sino+emst!om.


19/63

BLA*ANI7KI 6API(I

Ne!aterijalizirani prenosivi blagajni)ki zapisino!inirani u kuna!a

$rodaja preko !ultiple price tipa aukcija uz diskont.

HN utvr&uje datu! odravanja aukcije i obavje5tavasudionike#

Rok dospije9a3 01 dana

$ristup pri!arno! tri5tu i!aju do!a9e banke,podrunice stranih banaka i HOR#

$oslove depozitorija blagajni)kih zapisa obavlja(redi;nja de0o+itarna a)en'ijad#d#


20/63

MINIMALNO POTREBNA :EVI6NA

POTRA3IVANA Obveznici3 banke i podrunice stranih banaka u

Republici Hrvatskoj na koje se pri!jenjuje Aakon obanka!a, osi! HOR%a i sta!benih 5tedionica#

Mini!alno potrebna devizna potraivanja iznose 0.=deviznih obveza#

Obveza odravanja propisanog postotka je dne!na.

/zvje5tajno razdoblje3 kalendarski !jesec Rok izvje5tavanja3 -2 radnih dana od isteka izvje5tajnog

!jeseca, za svaki radni dan izvje5tajnog !jeseca#


21/63

KRATKORO7NI KRE:IT 6A

LIKVI:NO(T Na!ijenjen banka!a koje i!aju likvidnosnih

pote5ko9a uz uvjet da su so&!entne.

8redit se !oe koristiti najdulje < mjese'i#/zni!no, banka !oe kredit koristiti dulje od (!jeseci, ali ne dulje od -. !jeseci, ako je zahtjevza odobrenje kredita uputila i za njegov povrat

ja!)i Re0u#&ika "r!atska.

Odobravanje kredita dio je !jera za pobolj5anjestanja u banci koje HN poduzi!a na te!eljuAakona o banka!a#


22/63

B Odobrava se na teme&ju +a&o)a34 #&a)ajni/ki5 +a0isaHN%aC

4 !rijednosni5 0a0iraMinistarstva financijaRepublike HrvatskeC4 o#!e+ni'aza koje je RH zakono! preuzela

obvezu da ih a!ortizira ili za koje garantira, akoji!a je preostali rok dospije9a do dvije godineC

4 +adu1ni'a=4 mjeni'a> 0ot!rda o de0o+itu> o#!e+ni'a i

osta&i5 du1ni/ki5 !rijednosni5 0a0ira.


23/63

(TALNO RA(POLO3IVE

MO*?NO(TI Obuhva9aju instru!ente koji!a se banke koriste na

svoju inicijativu, neograni)en broj dana u !jesecu#

"lue za sta#i&i+iranje neo/eki!ani5 0romjenaukretanju &ik!idnosti banaka#

"talno raspoloive !ogu9nosti i!aju prekono9no

dospije9e i !ogu se koristiti u obliku &om#ardno)kredita, u slu)aju !anjka sredstava, i u oblikuno!/ano) de0o+ita, u slu)aju vi5ka sredstava#


24/63

Monetarna politika HN%a

6lavni oslonac provedbe !onetarne politike je te/aj. No!inalno je to bio sustav upravljano

%fluktuiraju9eg, no u stvarnosti se provodio sustav

fiksnog te)aja#

7va osnovna !otiva zbog kojih je izabran fiksnite)ajni rei!34 Kredi#i&nostpostignuta stabilni! te)aje! i

nisko! inflacijo!4 Limitiranje akti!nosti sredi;nje #anke3 zadrati

te)ajni rizik i obeshrabriti 5pekulativne tokovekapitala, te o!ogu9iti da te)aj odraavaekono!ske funda!ente#


25/63

Monetarna politika koju provodi HN te!elji se na0o&iti'i nomina&no) sidra, tj# upravljano%plutaju9egte)aja kune pre!a euru#

Razlog za vo&enje politike te)aja kao no!inalnogsidra je iskustvo kroni)ne visoke inflacije koje jeurodilo visoki! stupnje! eurizacije hrvatskoggospodarstva#

HN intervenira na svoji! devizni! aukcija!akupuju9i odnosno prodaju9i devize od poslovnihbanaka u nastojanju da ublai preko!jernakolebanja te)aja#


26/63

Euri+a'ija

6lavnu specifi)nost okruja u koje! djeluje!onetarna politika u Hrvatskoj predstavlja !isokara+ina euri+a'ije $do&ari+a'ije%koja hrvatski

financijski sustav )ini ranjivi! pre!a oscilacija!ate)aja kune pre!a euru#

>isoka razina eurizacije 0os&jedi'aje kroni)ne!isoke inf&a'ijetijeko! -DE2%ih i po)etko! D2%ih

godina kada su hrvatski gra&ani i poduze9a, upoku5aju za5tite od gubitka vrijednosti financijskei!ovine, prihvatili dranje deviza kao glavni oblik5tednje#


27/63

Udio deviznih depozita u ukupnim

depozitima

Izvor: HNB


28/63

Ostvarena eurizacija u velikoj je !jeri ire!er+i#i&napa do!a9a valuta jo5 uvijek nije preuzela svefunkcije novca#

8una u potpunosti ostvaruje funkciju sredst!ara+mjene, )e!u pogoduju i zakoni pre!a koje! sesve transakcije !oraju odvijati u do!a9oj valuti#

Funkciju mjere !rijednostikuna sve vi5e popri!atako da se cijena rada i jeftinijih proizvodaobra)unava isklju)ivo u kuna!a, dok su u euru idalje indeksirane cijene ve9ine skupljih, uvoznihproizvoda *npr# auto!obila, te nekretnina#


29/63

Funkciju sredst!a ;tednje, kuna nikad nije upotpunosti preuzela#

@ako tijeko! posljednjih desetak godina udiokunskih depozita u ukupni! 5tedni! i oro)eni!depoziti!a nije pre!a5io .2=, dok udio kunskih

depozita kod sektora stanovni5tva iznosi ispod -2=#


30/63

Va&utna struktura oro/eni5

de0o+ita

Izvor: HNB


31/63

Monetarna 0o&itika @

uasi-'urren'C #oard D

Izvor: HNB


32/63

Osnovni proble! pri provedbi takve te)ajne,odnosno !onetarne politike, je njezina du)oro/nadu)oro/naneodr1i!ostneodr1i!ost#

/zvoz se ne !ijenja vi5e od deset godina, dok seuvoz izrazito pove9ava#

Rezultat je ku!uliranje inoze!nog zaduenja#


33/63

Ra+!oj monetarne 0o&itike u

"r!atskoj @ri razdoblja3

Razdoblje hiperinflacijeRazdoblje konsolidacije i privatizacije

bankarskog sektora *-DD+#%-DDD#"uvre!eno razdoblje


34/63

Monetarna 0o&itika tijekom

5i0erinf&a'ije $88.-8F.% Osnovno obiljeje hrvatskoga gospodarstva tog

razdoblja je !isoka i u#r+a!ajua inf&a'ija, pra9ena

drasti)ni! s!anjenje! 7$%a te porasto!nezaposlenosti#

Najvaniji uzrok takvih kretanja !akroekono!skih

agregata bio je rat.


35/63

Hrvatska hiperinflacija proiza5la je iz3

udetske krize Ne!ogu9nosti dravnog zaduivanja u ze!lji iliinoze!stvu#

Rezultat je bilo deficitarno financiranje budetskogdeficita *javnoga duga tj# njegova !onetizacija$tiskanje no!'a #e+ 0okriaD%.


36/63

(ku0 mjera +a o#u+da!anje 5i0erinf&a'ije*GOsnove stabilizacijskog progra!a3 Mjere us!jerene k uravnoteenju dravne

potro5nje Mjere us!jerene k pla9a!a

Mjere us!jerene na ovladavanje inflatorni!o)ekivanji!a


37/63

Ovladavanje inflatorni! o)ekivanji!a provedeno jekroz 0ro'es kreiranja de!i+ni5 re+er!iHN%a#

8roz neograni)en otkup deviza postignuta su dvaefekta3 ukinuta je pre!ija na crno! devizno!

tri5tu

kreiranje pri!arnog novca *Mo pute! deviznihtransakcija o!ogu9ilo je sredi5njoj bancina!etanje te)aja valute#


38/63

Ra+do#&je konso&ida'ije i

0ri!ati+a'ije #ankarsko) sektora $rovodi se restrikti!na monetarna 0o&itika, pra9enauravnoteeni! prora)uno!#

Rezultat34 Negativna inflacija na godi5njoj razini4 "tagnacija 7$%a

4 Iprecijacija te)aja kune4 Udvostru)enje deviznih rezervi HN%a4 >isoke ka!atne stope


39/63

Restriktivna !onetarna politika, uz specifi)nubankarsku strukturu, odrazila se na porast aktivnihka!atnih stopa uz stagnaciju pasivnih tj# na 0orast

#ankarsko) s0reada.

U -DD1# godini banke su, prvi put bitnije, izvorfinanciranja potraile u inoze!stvu#

Na !onetarnu politiku ze!lje tijeko! -DD1# godinepresudno je utjecao s0ora+um s MMG-omoprovo&enju "tand bJ aran!ana#


40/63

(ana'ija #anakaponajprije je posljedica njihovalo5eg poslovanja u razdoblju -DD-#%-DD(#, pri )e!usu banke zabiljeile gubitke vi5estruko ve9e od

kapitala#

6ubici su posljedica nenaplativih plas!ana veliki!dravni! poduze9i!a, zbog )ega su banke postale

insolventne# Rijeka banka, Splitska banka, Privredna banka

Kri+a #ankarsko) sektora


41/63

-DDE# godina zapo)ela je uvo&enje! $7>%a

U oujku -DDE# izbija afera oko 7ubrova)ke banke %otpo)inje dru)a #ankarska kri+a.

"te)aj 6lu!ina i /lirija banke, >ukovarske banke,6ra&anske 5tedionice#

U -DDD# pokrenut je ste)aj i u 6radskoj banci,

Kupanjskoj banci, $ro!dei banci te 8o!ercijalnojbanci# "anacija Lroatia banke


42/63

>e9ina Gproble!ati)nih banaka svoj rast i 5irenjete!eljila je na a)resi!noj 0o&iti'i 0ri!&a/enja;tednjeobe9ani! visoki! pasivni! ka!atni!

stopa!a i obra)unavanje! visokih aktivnih ka!atnihstopa na dane kredite#

$ojedine banke su velik dio kredita dale 0o!e+anim

oso#ama, bez odgovaraju9ih ja!stava i brige okonaplate potraivanja#


43/63

Nakon pokrenutih ste)ajnih procesa, na tri5tu ostaju!anje banke s likvidonosni! proble!i!a i jedan diobanaka s vrlo visoko! razino! likvidnosti#

"lobodna sredstva *vi5kove likvidnosti banke suus!jerile na ku0nju #&a)ajni/ki5 +a0isaHN%a itre+orski5 +a0isaMinistarstva financija#

Razlog to!e je sporiji oporavak realnog sektora odrecesije -DDD# godine od financijskog#


44/63

Pri!ati+a'ija #ankarsko) sektora

Osnovna karakteristika privatizacije u bankarstvubila je 0rodaja ino+emnim !&asni'ima.

Nakon .22.# godine, ve9insko inoze!no vlasni5tvokre9e se na razini oko D2= ukupne aktive bankarskogsustava#

>isoke udjele inoze!nog vlasni5tva i!aju iugarska, ?stonija, itva, 'e5ka i "lova)ka#


45/63

dio strano) !&asni;t!a u akti!i#ankarsko) susta!a $H%>

stanje 9F. )odine

Izvor: HGK


46/63

>lasni)ka struktura bankovnog

sustava *aktivau % 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2.tr.06.

BANKE U DOMAEM

VLASNITVU 10,7 9,8 9,0 8,7 8,9 9,5

Banke u domaem dravnom

vlasnitvu 5,0 4,0 3,4 3,1 3,4 4,2Banke u domaem privatnom

vlasnitvu 5,6 5,8 5,6 5,6 5,5 5,3

BANKE U STRANOM

VLASNI

TVU 89,3 90,2 91,0 91,3 91,3 90,5


47/63

$rivatizacijo! banaka kroz vlasni5tvo inoze!nihbankarskih grupa otvorila se i povoljnost+adu1i!anja kod mati/ni5 #anaka u ino+emst!u.

Po#o&j;ana je &ik!idnost #ankarsko) susta!a.7odatan i!puls rastu likvidnosti dala je i otplatastarih dravnih dugova#

@o razdoblje karakterizira i 0ad kamatni5 sto0a. $ri!jerice, ka!atne stope na kredite s valutno!

klauzulo! u posljednjih 1 godina gotovo suprepolovljene#


48/63

:u)oro/ne kamatne sto0e na

#ankarskom tr1i;tuRa+&ika i+me2u akti!ni5 i0asi!ni5 kamatni5 sto0a $9F%

Prosje/ne kamatne sto0e

Prosjek EU


49/63

.22-# intenzivira se kreditna aktivnost poslovnihbanaka na do!a9e! tri5tu#

8reditna dina!ika u Hrvatskoj pri!arno jeorijentirana 0rema stano!ni;t!u#

Hrvatska i!a najve9i udio kredita privatno! sektoru u7$%u !e&u ze!lja!a "rednje i /sto)ne ?urope#


50/63

Udio kredita sektoru

stanovni5tva,.220# godine *u =

Izvor: HGK


51/63

Udio kredita u 7$%u

(u %)2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Ukupno krediti 44 54 59 62 70

Ukupno krediti privatnom sektoru 41 50 54 57 63

Stanovnitvo 18 24 29 32 35

Trgovaka drutva 23 26 26 26 28

Izvor: HNB


52/63

Udio kredita privatno! sektoru

u 7$%uu % 2001. 2002. 2003. 2004.

Estonija 25 27 33 43

Litva 11 14 20 26

Bugarska 15 20 27 37

u!unjska 7,7 8,3 9,5 10

Latvija 21 27 35 45

"a#arska 34 36 43 46

$ov&nija 39 39 42 46

'ojska 28 28 29 28

&ka 40 30 31 32

$ova*ka 38 40 32 31

Izvor: HNB


53/63

Nakon 5to su iscrpljeni po)etni efekti pove9anjadepozita u vrije!e kon!er+ija euro !a&utau euro.22-# godine, banke su se za potrebe daljnjeg

5irenja svog kreditnog potencijala po)inju povoljno+adu1i!ati kod mati/ni5 #anaka u ino+emst!u.

@ako banke na razlici ka!ata po koji!a se zaduuju

i znatno vi5ih ka!ata po koji!a plasiraju kredite uze!lji, ostvaruju znatne profite#

Ino+emno +adu1i!anje


54/63

"truktura pasive poslovnih

banaka *glavne ko!ponente(u %)

2001. 2005.

+&vini -&oiti 50,4 +&vini -&oiti 34

/aitaski ra*uni 17,9 no&!na asiva 26,3

no&!na asiva 15,3 /aitaski ra*uni 12,8

+&oitni nova 10,6 t&-ni i oro*&ni -&oiti 11

t&-ni i oro*&ni -&oiti 7,2 +&oitni nova 10,4

+&oiti sr&-inj& -rav& 4 +&oiti sr&-inj& -rav& 3,6

/r&-iti ri!j&ni o- sr&-inj&ank& 0

/r&-iti ri!j&ni o- sr&-inj&ank& 1,7

Izvor: HNB


55/63

"truktura aktive poslovnih

banaka *glavne ko!ponente(u %)

2001. 2005.

'otraivanja o- trgova*ki-rutava 30,1 'otraivanja o- stanovitva 30,8

no&!na aktiva 23'otraivanja o- trgova*ki-rutava 26,2

'otraivanja o- stanovitva 21,1 'ri*uva ko- Ba 16,4'otraivanja o- sr&-inj& iokan& -rav& 15 no&!na aktiva 13,9

'ri*uva ko- Ba 10,5'otraivanja o- sr&-inj& i okan&-rav& 12

Izvor: HNB


56/63

$osljedice inoze!nog

zaduivanja Oslanjanje banaka na inoze!no zaduivanje, uz

snano financiranje krajnje potro5nje, doprinijelo

je3%nepovoljni! u)inci!a na platnu bilancu

%rastu inoze!nog duga

%pove9ani! aprecijacijski! pritisci!a na te)ajkune#

I i d i t & t


57/63

Ino+emni du) i ot0&ateino+emno) du)a

U db lj L??


58/63

Usporedba sa ze!lja!a L??3/noze!ni dug na kraju .22+#

*kao = 7$%a

Izvor: HNB


59/63

" cilje! sta#i&i+a'ije ino+emno) +adu1i!anjasta#i&i+a'ije ino+emno) +adu1i!anjabanaka!onetarna vlast provodi3% Od .220# ad!inistrativno ograni)avanje rasta

kredita% Uvo&enje grani)ne obvezne pri)uve u .22+# godini

Od .22+# HN slijede9i! !jera!a nastoji o&ak;ati

+adu1i!anje dr1a!e na domaem tr1i;tu,+adu1i!anje dr1a!e na domaem tr1i;tu,%s!anjenje stope obvezne rezerve%operacije na otvoreno! tri5tu

$ro!jene u !onetarnoj politici


60/63

Osno!ni makroekonomski ri+i'i

preveliki fiskalni deficit

neodrivi rast inoze!nog duga tokovi inoze!nog kapitala povezani so)ekivanji!a ulaska Hrvatske u ?U

ovisnost o turiz!u


61/63

Inf&a'ija

Hrvatska i!a kontinuirano nisku razinu inflacijeod-DD+# godine iako je u posljednje dvije godine, podsnani! pritisko! rasta cijena sirove nafte na

svjetsko! tri5tu# "tabilnost rasta cijena u velikoj !jeri ovisi ostabilno! te)aju#

$rosje)na godi5nja stopa rasta cijena na !alo uHrvatskoj iznosila je u .220# godini za prvih osa!!jeseci -,+=,5to je nie od prosje)ne inflacije napodru)ju euro%zone#


62/63

Usporedba stope inflacije s ?U

10 1617 20

47

56

93

25

44

2724

33

5558

0

12

3

4

5

67

8

9

10

!eka "o#$ska %rvatska &uropodru$e

S#oveni$a 'a(arska S#ovaka

)

2003* 2004*

Izvor: HNB


63/63

6ak&ju/ak

Monetarna politika HN%a nije s!anjila eurizaciju#

6lavni izazov je kako rje5avati proble! priljevakapitala prije ulaska u ?U i ?MU *vanjski dug#

Hrvatska bi i!ala velike koristi od prihva9anja eura

zbog velike eurizacije#

Documents

PPF Monetarna Politika