Dvorac Pejačević  nalazi se u središtu Našica.

Smješten je u perivoj, danas gradskom parku, zajedno s manjim dvorcem i gospodarskim objektima te nedavno izgrađenim stambenim zgradama i hotelom.

Ime nosi po znamenitoj plemićkoj obitelji Pejačević

Temelje prvotnog dvorca postavio je polovicom siječnja 1811. grof Vincencije Pejačević (1780.-1820.)

11. ožujka blagoslovio ih je opat Stjepan Darašević, uz veliko mnoštvo naroda.

U siječnju 1812. dvorac je bio gotov. Taj stari dvorac bio je građen

u klasicističkom stilu i bio je manji od današnjeg.

Poznato je da je taj dvorac popravljen nakon potresa u svibnju 1817. godine

značajna obnova bila je u doba grofa Ladislava Pejačevića (1824.-1901.) oko 1850. godine.

No, njegov izgled u potpunosti je promijenjen u obnovi započetoj u siječnju 1865.koju je poduzeo grof Ferdinand Karlo Rajner (1800.-1878.)

Osim umjetničkog, dvorac ima i povijesni značaj. U njemu je živjela znamenita hrvatska skladateljica Dora Pejačević, kći hrvatskog bana Teodora Pejačevića.

Grof Teodor PejačevićDora Pejačević

Mali dvorac prizemna je građevina podignuta nekoliko stotina metara od velikog dvorca. Sagrađen je 1904.-1905.godine u neoklasističkom  stilu

Uz veliki dvorac podignut je perivoj kojega je povijest gotovo nepoznata.

Perivoj je mogao nastati tek nakon izgradnje dvorca, a to znači poslije 1812. godine.

Vjerojatno je perivoj oblikovan oko 1850., kada je Ladislav grof Pejačević dotjerivao i dvorac

Perivoj bio konačno oblikovan i uzorno održavan od kraja 19. stoljeća do 1930-ih godina, u doba grofa Teodora Pejačevića.

Ljubav prema glazbi u obitelji Pejačević i u njihovim dvorcima u Našicama osobito su njegovale Gabrijela, žena Ladislava, i Lila, žena Teodora, koje su bile i pokroviteljice Hrvatskoga glazbenoga zavoda u Zagrebu.

U jakom glazbenom ozračju rodila se i rasla Teodora, poznatija pod imenom Dora, najstarija kćerka Teodora grofa Pejačevića

Dora Pejačević (1885.-1923.) istaknuta je hrvatska skladateljica koja je, na žalost, kao i mnogi drugi umjetnici, bila poznatija i cjenjenija u inozemstvu nego u Hrvatskoj.

Dora je bila prva žena skladateljica u Hrvatskoj

Od njezinih 58 opusa, nastalih između 1897. i 1922. godine, najpoznatije joj je djelo klavirski koncert iz 1913., poznat kao prvi klavirski koncert u hrvatskoj glazbi te, po mnogima, najuspjeliji rad – simfonija u fis-molu iz 1918. godine.

DORA VISKOVIĆ 8.b