SVEUČILIŠTE U SPLITUFILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Katarina Duplančić

HUEBER U HRVATSKOJSeminarski rad

Split, 2013.

SVEUČILIŠTE U SPLITUFILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Katarina Duplančić

HUEBER U HRVATSKOJSeminarski rad

Kolegij: Umjetnost XV. i XVI. stoljećaNositelj kolegija: dr. sc. Ivana Meštrov

dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, red. prof.

Split, 2013.

1

SADRŽAJ:

1. Kratak sažetak................................................................................................3

2. Ključne riječi...................................................................................................3

3. Uvod................................................................................................................3

4. Hueber............................................................................................................3

5. Ludbreg...........................................................................................................5

5.1. Povijest i legende................................................................................5

5.2. Dvorac Batthyny.................................................................................9

5.2.1. Povijest i arhitektura.....................................................................9

5.2.2. Freske..........................................................................................12

6. Zaključak.......................................................................................................14

7. Popis izvora...................................................................................................15

2

1. Kratak sažetak

Glavna tema ovog seminarskog rada je dvorac Batthyany (Bačani) u Ludbregu, barokno ostvarenje austrijskog arhitekta Josepha Huebera. Uz fokus na arhitekturi dvorca, kao popratne teme obradit će se i kontekst izgradnje kompleksa te povijesni događaji koji su uvjetovali taj arhitektonski pothvat. Kroz nekoliko poglavlja objasnit ću izgled, namjenu i povijest dvorca te samoga grada, a također će biti govora o legendama koje su pratile razvoj grada. Kao najvažnija legenda je ona o relikviji Krvi Kristove, oko koje se polemizira već stoljećima i koja je učinila Ludbreg važnim kršćanskim centrom.

2. Ključne riječi

Hueber, barok, Ludbreg, Batthyany, dvorac

3. Uvod

Dvorac obitelji Bačani u Ludbregu značajan je fragment hrvatske barokne baštine. Položaj Ludbrega blizu današnje granice s Mađarskom osigurao je ludbreškom području velik utjecaj austro-ugarskih slikara, arhitekata i filozofa. Upravo pod utjecajem von Hildenbrandta, arhitekt Hueber iz Graza stvorio je dvorski kompleks u Ludbregu. Pregledavajući literaturu vezanu uz ovu temu, odlučila sam rad proširiti te ga usmjeriti, osim prema ludbreškom dvorcu, također prema perivojima dvorca, ali i legendama te tradicijama grada Ludbrega. Prema tome, rad je podijeljen u nekoliko poglavlja kroz koja ću pisati o povijesti grada, kratko o Hueberu, zatim o dvorcu Batthyany i o freskama Michaela Pecka.Sva poglavlja objedinit će se u subjektivnom zaključku koji će isprovocirati neka pitanja.Materijali korišteni za pisanje ovog rada različitog su podrijetla, pa tako uključuju materijale iz Sveučilišne knjižnice u Splitu te knjižnice fakulteta, a neke informacije i ilustracije pronađene su na internetskim stranicama.

4. Hueber

Joseph Hueber, (1715 – 1787), bio je značajni barokni majstor iz Austrije, koji je učio pod Johannom Lukasom von Hildenbrandtom. Arhitektura Štajerske u doba vladavine Marije Tereze dobila je novu dimenziju u djelovanju Josepha Huebera. Ugođaj te arhitekture manje je odisao bečkim utjecajima, a više bavarskim. Hueber kao sin bečkog zidara 1730-ih putuje i nailazi na velika barokna ostvarenja središnje i sjeverne Europe, koja mu služe kao inspiracija i šablona za njegov rad. U Grazu ženi udovicu graditelja Josepha Carlonea 1740. godine te tako prihvaća Carloneov položaj i posao u građevinarstvu. 1742. godine Hueber gradi tornjeve-blizance pri Mariahilfkirche u Grazu, kod kojih dolazi do izražaja njegov dinamičan stil. Tornjevi su postavljeni na pročelju Minoritenkirche, koju je izgradio Pietro de Pomis na obali rijeke Mure. 1

Među njegove najveće pothvate ubraja se župna crkva Naše Gospe na Weizbergu, u

1 Hempel, 1965., str. 292.

3

Štajerskom gradu Weizu, te hodočasnička crkva svetog Vita u Svetom Vitu. Crkva u Weizbergu građena je između 1757. i 1776., a predstavlja veliko ostvarenje za Huebera, što je postavljanje samostalnih centraliziranih prostora u longitudinalne građevine. Iluzionistički dojam prostora pojačan je freskama Josepha von Mölka. Ipak, Hueberovo najznačajnije djelo je poznata knjižnica u opatiji Admont. Također, nadzirao je izgradnju baroknog paviljona za park dvorca Eggenberg u Grazu, kao i preobrazbu kazališta dvorca Eggenberg u baroknu kapelu, Naše Gospe od Snijega.2

Pročelje Mariahilfkirche u Grazu 3

2 http://eng.archinform.net/arch/58385.htm [25.04.2013.]3 Kempel, 1965., str. 181. (The Plate)

4

5. Ludbreg

5.1. Povijest i legende

Ludbreg je maleno podravsko mjesto na rijeci Bednji koje su nekoć naseljavali

Rimljani, ali i Panonci, o čemu svjedoče ostaci njihovih tumulusa. Vjeruje se da

Rimljani na ovo područje dolaze 9. godine poslije Krista i podižu utvrdu Iovija.

Već u četvrtom stoljeću zabilježeno je ime biskupa Amanacija, što je

svjedočanstvo ranom prodoru kršćanstva. Međutim, grad prestaje živjeti u doba

pada Zapadnog Rimskog Carstva, a o tome do danas nemamo dovoljno podataka

te se povjesničari orijentiraju prema zapisima svetog Jeronima, koji spominje

navale Huna, Markomana i drugih, da bi kasnije na prostore Podravine došli

Hrvati. Legenda o postanku Ludbrega kaže kako je burgundski plemić i križar

Londbrig po povratku iz Jeruzalema podigao temelje Ludbrega, a ta legenda je

zapisana u pismohranu obitelji Batthyani, koja podiže svoj vlastelinski dvorac

upravo u tom gradiću.4

Kako navodi Đurkan, popis zagrebačkih biskupija iz 1334. spominje ludbrešku

crkvu nazvanu “Ecclesia S. Trinitas de Ludbregh”. Također, postoje brojni

povijesni spisi, točnije 264 isprave koje su dio kneževskog pismohrana u

mađarskom gradiću Körmendu, u kojima piše kako oko 1300. Ludbregom

gospodari obitelj Paližna. Kasnije njime gospodari obitelj Bakonjić, a 1338. Nikola

de Gostolović. Nakon njega dolazi Ivan Chuz koji 28. listopada 1410. godine

podiže crkvu u čast Presvetog Trojstva.5

Ludbreg je stoljećima duhovno odredište kršćana, a razlog tome je postojanje

legende o Presvete Krvi Isusove. Naime, u doba procvata humanizma, u doba

jačanja skepse i ispitivanja vjerskih dogma, Ludbreg je iznenadilo čudo.

1411. godine, ludbreški dvorski svećenik kao razuman čovjek je doveo u pitanje

vlastitu vjeru, te je prilikom održavanja mise posumnjao da od hostije (kruha)

postaje Tijelo Kristovo, ka i to da od vina Njegova Krv.

Tada, prema legendi, Bog odgovara svećeniku koji uviđa da se u kaležu stvarno

pojavila krv. Kasnije tu krv svećenik prelijeva u staklenu posudu i u tajnosti je

zazidao u svojim odajama, sve dok pred smrt nije otkrio svoju tajnu javnosti.

4 Vuk, 2009., str. 11.5 Đurkan, 1997., str. 16.

5

To je dovelo do toga da papa Leon X. izdaje bulu 1513. godine, kojom utemeljuje

ludbreško proštenište Predragocjene Krvi Isusove.6

Idućih stoljeća Ludbregom upravlja obitelj Henrika de Roho, potom Turoczy, pa

Suzana Ratkay koja 1687. Ludbreg poklanja obitelji Erdödy. Kraljica Marija

Terezija 1742. godine Ludbreg daruje grofu Ljudevitu Batthyanyu, u čijjoj lozi

Ludbreg ostaje do kraja prvog svjetskog rata.7

Župna crkva Presvetog Trojstva 8

U crkvi Presvetog Trojstva se od 18. stoljeća čuva Relikvija Predragocjene Krvi

Isusove. Ampulica sa Predragocjenom Krvi Isusovom čuva se u monstranci

(pokaznici) izrađenoj 1721. godine u augzburškoj zlatarskoj školi.9

6 Đurkan, 1997., str. 14.7 Đurkan, 1997., str. 16.8 http://www.crtice-hrvatske.com/slika1.php?filename=slike/gradovi/crkva_presvetog_trojstva.jpg [25.04.2013.]9 http://www.vbv.hr/ludbreg.html [24.04.2013.]

6

Predragocjena Krv10

Postoji legenda o Ludbregu kao centru svijeta. Prema toj legendi, na prostoru

Ludbrega su bili opisani zemaljski krugovi, a na njihovim obodima su smještene

svjetske metropole. Tom legendom se u 18. stoljeću bavio Kazimir Bedeković,

hrvatski pisac, teolog, filozof i matematičar, a također i Rudolf Fizir, konstruktor

jednog od ranih zrakoplova. Tek Erasmus Weddingen kao entuzijast postmoderne

razvija priču oko Ludbrega kao Centrum Mundi.

Još jedna u nizu legendi veže se uz samo ime Ludbrega, a sugerira kako je isto

preuzeto od princeze Ludberge. Navodno je živjela u dvanaestom stoljeću, a njenu

čistu i nevinu mladost prekida Sotona koji preuzima lik viteza Ulrika te tako tjera

Ludbergu da poklekne pred tjelesnim iskušenjem. Tada Ludberga život nastavlja u

osami sa svojim sinom, u malenoj kleti gdje razvija svoje vinogradarsko umijeće,

te njeno vino ubrzo postaje popularno i u Rimu.

Nad Ludbregom tako bdiju Ludberga i sveti Florijan, te tako objedinjuju četiri

elementa prirode, kojima se kao peti pridodaje i vino. Dan grada Ludbrega

obilježava se prvog travnja kad gradskom fontanom umjesto vode poteče vino.11

10 http://www.therealpresence.org/eucharst/mir/english_pdf/Ludbreg1.pdf [24.04.2013.]11 http://www.croatia.ch/drustva/hkk/libra_030618.php [24.04.2013.]

7

Upisani Centrum Mundi 12

12 http://www.croatia.ch/drustva/hkk/images/ludbreg_bokocrt.jpg [24.04.2013.]

8

Centrum Mundi13

5.2. Dvorac Batthyany

5.2.1. Povijest i arhitektura

Sklop dvorca i gospodarskih zgrada barokno-klasicističkih obilježja je

najreprezentativniji gradski prostor u Ludbregu, smješten na glavnoj ludbreškoj

uzvisini. Jezgru plemićkog posjeda čine trokatni dvorac i dvije gospodarske

zgrade južno od njega, formirajući središnji pretprostor cijeloga sklopa. Prostor

između zgrada oplemenjen je zelenim površinama. Današnji izgled dvorac je

13 http://u.jimdo.com/www7/o/sd1814b3f7dd985a2/img/ic093134039ebd593/1279179003/std/die-centrum-mundi-marmortafel.jpg

9

dobio sredinom 18. stoljeća kada je barokiziran stari srednjovjekovni i

renesansni kaštel.14

U Ludbregu je postojao srednjovjekovni grad koji se 1320. godine spominje

kao kastrum. U doba turskih osvajanja, kada je vlasnik bila obitelj Turoczy,

kastrum je pretvoren u renesansni kaštel izveden kao četverokrilni dvor u tri

razine oko središnjeg dvorišta. Bio je opasan zidom visokim 2,7 m sa četiri

kule, a također je bio i okružen jarkom ispunjenim vodom preko kog se

prelazilo pokretnim mostom.

Potkraj 17. stoljeća vlasnik ludbreškog kaštela postaje grof Adam Batthyany i

njegova žena Eleonora Strattmann. Grad (kaštel) je već bio dosta trošan, ali je

imao zastakljene prozore, prizemne prozore s rešetkama, prostorije su imale

zelene peći predbaroknog stila, a postojali su i sobni zahodi. Za vrijeme Adama

Batthanyja i Eleonore Strattman preuređeno je tek nekoliko soba. 15

Tek 1745. je počela, a 1753. dovršena radikalna preobrazba kaštela, odnosno

izvedba nove dvorske kapele Čudotvorne Krvi. O tome Katarina Horvat Levaj

piše: „Iako je riječ o adaptaciji starije kapele smještene u srednjovjekovnoj

kuli, barokizacijom je ostvaren posve originalan spomenik, koji nalazi rijetke

paralele u Hrvatskoj. Prostor u kvadratičnoj kuli pretvoren je u svetište

nadsvođeno kupolom na pandantivima. Odnos broda i svetišta odražava

baroknu dinamiku, a ograničenost interijera potencirana je i oblim nišama,

izvedenim poput bočnih kapela u širini svakog traveja.“16

Za novi barokni dvorac Batthyany Hueberu plaća 1000 guldena, isplativši tako

njegov rad na dvorcu između 1745. i 1768. godine. U tlocrtu je dvorac gotovo

kvadrat s duljinom od 32 te širinom od 33 metra, a unutrašnje dvorište je

pravokutno, veliko 11,5 x 16,5 metara. Ukupna površina dvorca iznosi oko

3300 metara četvornih.

Pročelja dvorca su decentna i s malo ukrasa, što odiše klasicizmom, a svečaniji

izgled glavnog (južnog) pročelja postignut je umetanjem središnjeg rizalita s

četiri pilastra. Na naglašavanju dekoracije djeluju i raskošno obrađeni prozori

14 Novak, 2001., str. 121.15 Novak, 2001., str. 122-123.16 http://www.svetiste-ludbreg.hr/sakralna-graditeljska-bastina/ludbreki-dvorac/13-kapela-dvorca-batthyany.html [25.04.2013.]

10

prvog i drugog kata te portal s ovalnom perforiranom balustradom. Ostala

pročelja ukrašena su samo rustikom i istaknutim prozorskim okvirima. U

prizemlju dvorca bili su stanovi kućepazitelja i trabanta, šest soba, dvije

kuhinje, dvorska kapela i zatvor. Na prvom katu bilo je jedanaest soba i velika

dvorana. Na drugom katu nalazilo se dvanaest soba za goste i časnike te

kuhinja, a na trećem katu bilo je petnaest soba, kuhinja i pušnica za meso.

Tavan se upotrebljavao kao spremište za žito, a ispod cijele površine dvorca

prostirali su se podrumi.17

Pročelje dvorca Batthyany18

17 Novak, 2001., str. 124.18 http://dvorci.hr/images/pic.ashx/0.jpg/400/300/20/707B76/?PicPath=Slike/Stranice/Ludbreg02GL.jpg

11

Pročelje dvorca Batthyany19

Dvorac je izrađen u četiri etaže, gdje je posljednja završena mansardnim

krovom, koji do danas zadržava svoj oblik iz 19. stoljeća.

Južno od dvorca su dvokatne gospodarske zgrade koje su uključivale stan

dvorskog suca i kolarnicu, te žitnicu i podrum (zapadna zgrada). Istočna zgrada

je u prizemlju imala konjušnice, spremišta bačava, podrum dvorskog suca te

spremišta žita.20

Ladislav Batthyany-Strattmann prodao je 1923. godine imanje tvrtki „Braća

Berger“, a 1939. je dvorac kupila općina Ludbreg, u čijem vlasništvu ostaje do

danas. Od 1959. godine u dvorcu je bila smještena tvornica „Varteks“ iz

Varaždina, koja je krajem 1980-ih godina iselila iz zgrade. Nakon ratnih

haranja u Domovinskom ratu, kulturno-umjetničku baštinu je spašavalo

petnaest tajnih depoa za provremeno čuvanje umjetnina, među kojima je bio i

dvorac u Ludbregu, iz čega je i proizašla ideja o uređenju istog u

Restauratorski centar. Danas ludbreški dvorac ima restauratorske radionice,

knjižnicu, fotolaboratorij, stalni postav sakralne umjetnosti ludbreškog kraja te

druge sadržaje. 21

19 http://www.varazdin-info.com/wp-content/gallery/ludbreg-p/ludbreg-2011-012.jpg [25.04.2013.]20 Novak, 2001., str. 124.21 Novak, 2001., str. 125.

12

5.2.2. Freske

Kapelica se do izgradnje Hueberovog dvorca nalazila u kuli renesansnog kaštela,

na mjestu današnjeg svetišta. U to vrijeme je kapela bila povezana s dvorskom

dvoranom preko vrata. Prilikom barokizacije dvorca i dvorana i kapela su

presvođene te spojene u veliku jednobrodnu kapelu s četvrtastim svetištem u

srednjovjekovno-renesansnoj kuli.

Zidovi i svod kapele oslikani su 1753. godine, a prema potpisu na jednoj od freski,

autorstvo pripada Mihaelu Pecku iz Kaniže kraj Slavonskog Broda (Nagykanizse).

Također, ovo su najstarije freske ludbreškog kraja.22

U maloj kupoli svetišta prikazano je Presveto Trojstvo kojem je posvećena i cijela

župa. Kupola je oslikana oblacima i anđelima koji pridržavaju globus i križ. U

pandantivima su prikazana četiri evanđelista sa svojim simbolima, odnosno

atributima. Brod kapele je u potpunosti oslikan. Na zidu nasuprot ulazu smještena

su tri oltara i dvije oltarne pale.

Oltari su posvećeni Majci Božjoj Žalosnoj, Presvetom Trojstvu i Ivanu

Nepomuku. Nad glavnim oltarom bilo je veliko drveno raspelo izrezano iz jednog

komada. Na svodu broda su prikazane tri scene vezane uz legendu o krvi

Kristovoj. Također, dvorana „Sallaterain“ u zapadnoj gospodarskoj zgradi oslikana

je kasnobaroknim zidnim i stropnim slikama profanog sadržaja te vješto izvedenim

dekoracijama.

Kapela se povremeno koristila sve do završetka II. svjetskog rata, kada je u

potpunosti razrušena. Uništeni su i razbijeni oltari i raspelo, korske klupe

rascijepane, a zid premazan vapnom. Danas kapela služi kao dvorana za vjenčanja.

Manja dvorana pokraj dvorane »Sallaterain« također je oslikana.23

22 Novak, 2001., str. 124.23 http://www.svetiste-ludbreg.hr/sakralna-graditeljska-bastina/kapela-dvorca-batthyany.html [24.04.2013.]

13

Glavni oltar24

Što se tiče dvorskog perivoja, o njemu se piše u staroj katastarskoj karti, prema

kojoj se dvorski perivojni prostor sastojao od dva dijela. Prvi dio je uključivao

pejzažno oblikovani perivoj oko dvorca, a drugi zatvoreni vrt zapadno od dvorca,

koji je vjerojatno bio ostatak renesansnog vrta uza stari kaštel. 25 Površina perivoja

iznosila je otprilike 1,5 hektar, a okruživao je dvorac sa tri strane te se prostirao do

rijeke Bednje. Drugi dio, dekorativni vrt renesansno-ranobaroknih obilježja,

veličine oko 0,8 hektara, geometrijski oblikovan, nestao je zbog kasnijih

graditeljskih izvedbi. Glavno pročelje dvorca zajedno s gospodarskim zgradama je

stvaralo pretprostor, odnosno svečano dvorište.

Krajem 19. stoljeća taj je prostor ograđen, postavljen je ulazni portal i zasađeno

drveće, a sve je to srušeno za vrijeme Drugoga svjetskog rata. 26

24 Đurkan, 1997., str. 17.25 http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/dvorac-batthyany-strattmann-ludbreg/#.UXRrN7Wj0Zl [24.04.2013.]26 Novak, 2001., str. 124.

14

6. Zaključak

Tražeći izvore za pisanje ovog rada, primijetila sam da je Hueber nedovoljno

proučavan, odnosno da nema dovoljno dostupnih podataka o njemu, bar što se tiče

njegovog djelovanja na hrvatskom tlu. Osim ludbreškog dvorca, i dalje mi nije

poznato na čemu još je Hueber možda radio, ili tek surađivao s nekim. Ludbreg kao

maleno mjesto zanimljivo je odredište za izgradnju ovakvog dvorca, s obzirom na svoj

položaj koji je bio primamljiva meta Turcima. Unatoč nedaćama koje su zatekle i

zaobišle ovu građevinu, možemo reći da je prošla bolje nego li većina zdanja u

Hrvatskoj. Kao Restauratorski centar, dvorac Batthyany donekle može uživati

nekakvu zaštitu i dostojanstvo, koje mnoge druge građevine nažalost, ne mogu.

Osim literature koju je bilo teško naći, spajanja tekstova molitvenika i gospodarskih

zapisa o gradu s povijesnoumjetničkom literaturom, ono što me više iznenadilo je

povijest i legende koje prate Ludbreg.

Maleno mjesto utopljeno u moru kršćanskih i nekršćanskih legendi danas je mnogima

nepoznato kao takvo, a upravo legenda o Ludbregu kao centru svijeta mi je osobno

probudila interes te me navela na daljnje istraživanje o antipodijima, teorijama o

središtu svijeta, mitovima vezanim za tzv. Šuplju Zemlju itd.

Zanimljivo je kako su umjetnost, povijest, znanost i religija isprepleteni, nadovezujući

se jedno na drugo i istovremeno proturječni.

15

7. Popis izvora

1. Hempel, Baroque art and architecture in Central Europe, London 1965.

2. Đurkan, Euharistijsko proštenište..., Ludbreg, 1997.

3. Novak, Zapisi o ludbreškoj Podravini, Varaždinske Toplice/Grad Ludbreg, 2001.

4. Vuk Ružica, Ludbreška Podravina, Samobor, 2009.

16