DUZNOSTI-STARAOCA - SEMINARSKI RAD

Seminarski: Mjesto vanparninog postupka u pravnom sistemu

UNIVERZITET U TRAVNIKUPRAVNI FAKULTET

ODSJEK/SMJER: Ope pravoDUNOSTI STARAOCA seminarski rad iz predmeta Roditeljsko i starateljsko pravoSADRAJ3UVOD

41. POJAM STARAOCA

52. VRSTE STARAOCA

73. STAVLJANJE POD STARATELJSTVO I POSTAVLJANJE STARAOCA

84. DUNOSTI STARAOCA

84.1. Staranje o linosti tienika

84.2. Staranje o imovini tienika

94.3. Zastupanje tienika

104.4. Pribavljanje sredstava za izdravanje tienika

114.5. Podnoenje izvjetaja i polaganje rauna o radu

125. PRESTANAK DUNOSTI STARAOCA

125.1. Smrt staraoca

135.2. Razrjeenje staraoca po slubenoj dunosti

145.3. Razrjeenje po zahtjevu staraoca

155.4. Prestanak starateljstva

17ZAKLJUAK

18LITERATURA

UVODTema seminarskog rada vidljiva je iz samog naslova. U ovome radu u nastojati objasniti dunosti staraoca. Staralac je osoba koju ovlasti organ starateljstva, odnosno i zadui ga da se brine o odreenom tieniku, a tienik je osoba koja se stavi pod starateljstvo. Uloga staraoca je jako bitna i znaajna i posveuje. Od njega prvenstveno zavisi osiguranje linosti, prava i interesa tienika, zbog toga je zakonodavac sve to se tie staraoca propisao i razjasnio, od postupka njegovog imenovanja i prestanka njegovih dunosti. U nastavku teksta u detaljnije objasniti iste i koji su to naini njihovog prestanka. 1. POJAM STARAOCA

Staralac se odreuje kao poslovno sposobno fiziko lice koje ima odreena lina svojstva i sposobnosti postavljeno od strane starateljtva ili po sili zakona ili po svom prethodnom pristanku pod nadzorom organa starateljtva, samostalno i svjesno stara o linosti, pravima i dunostima, interesima i imovini tienika .Staralac je fizika osoba koja ima poslovnu sposobnost, lina svojstva i sposobnost za uspjeno obavljanje funkcije staraoca. Funkcija staraoca se zasniva na naelu dobrovoljnosti. On svoju funkciju vri samostalno. Postoje osobe koje se ne mogu imenovati za staraoca iz odreenih razloga. Neke od tih razloga emo nabrojati:

a) osoba kojoj je oduzeto roditeljsko staranje Ovakvoj osobi se ne smije povjeriti dunost staraoca, jer je ona nee dobro izvriti. Jasno je zbog ega, dunosti staraoca su iste kao dunosti roditelja, a ako je nekoj osobi oduzeto roditeljsko staranje, kako da od nje oekujemo da e se dobro brinuti o tieniku.

b) osoba kojoj je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost To su osobe koje se ni o sebi ne mogu dovoljno dobro brinuti, ni o svojim pravima i obavezama i logino je da ne mogu brinuti ni o drugome.c) osoba iji su interesi u suprotnosti sa interesima tienika Ova okolnost osobu staraoca ini posebno nepodobnim za vrenje ove funkcije. Nisu rijetke ove situacije u ivotu. Vrlo esto se susreemo sa osobama iji su interesi u suprotnosti, nije bitno o kojim se interesima radi, moe biti spor o nekome pravu ili o sporu nastalim prilikom povrede prava.

d) osoba od koje se s obzirom svjesno ranije ponaanje, sadanje ponaanje i svojstva i odnosi sa tienikom i njegovim roditeljima ne moe ocijeniti da e pravilno vriti roditeljsko staranjeOvo znai da lina svojstva i ponaanje te osobe znae opu, apsolutnu nepodobnost: od osobe koja je nesavjesna, neodgovorna ili sklona asocijalnom ponaanju, ne moe se oekivati da uspjeno izvrava dunosti staraoca, bez obzira na to, tko je tienik.

e) osoba sa kojom je tienik sklopio ugovor o doivotnom izdravanju Ugovorom o doivotnom izdravanju jedna se strana obvezuje doivotno izdravati drugu, a ova ostaviti svoju imovinu ili njen dio u nasljee prvoj. Kako je interes davaoca izdravanja da to manje plati na ime izdravanja, a to vie dobije iz imovine primaoca izdravanja, oito je da su njihovi interesi u sukobu, zbog ega ne postoji dovoljno garancija da e staralac tititi interes tienika.

2. VRSTE STARAOCA

Klasifikacija staralaca se vri prema vie kriterija, i oni su od bitnog znaaja i kada doe do prestanka dunosti staraoca. Pa tako imamo:

a) Prema broju tienika prema kojima on vri svoju dunost, odnosno dunost staraoca, razlikujemo individualnog i kolektivnog staraoca.

Individualni je staralac onaj koji vri tu funkciju nad jednim tienikom ili pak nad vie tienika kojima je za staraoca imenovan posebnim rjeenjima organa starateljstva. U ovom drugom sluaju izmeu tienika ne postoji nikakva veza, a i osnv pod kojim se stavljaju pod starateljstvo moe biti razliit, tako da ne postoji jedno starateljstvo. Naprotiv, individualni staralac je pojedinani staralac svakom od tienika.

Kolektivni staralac vri starateljsku funkciju prema vie tienika izmeu kojih postoji neka veza. Osnov starateljstva je isti za sve tienike, pa staraoc svoju funkciju vri zajedniki, kao cjelinu. Kolektivni staralac se javlja u dva oblika.Zavodski staralac vri starateljsku dunost prema svim tienicima smjetenim u jednoj ustanovi. Tu funkciju vri rukovodilac ustanove po sili zakona: stupanjem na mjesto rukovodioca postaje i staralac, odnosno prestankom te funkcije prestaje i dunost staraoca.

Zajedniki staralac obavlja starateljsku dunost nad tienicima koji imaju zajedniku, nepodijeljenu imovinu. Prema Zakonu o nasljeivanju ako nijedan od nasljednika nije sposoban upravljatizaostavtinom, a nema zakonskog zastupnika, sud postavlja privremenog staraoca zaostavtine, o emu obavjetava organ starateljstva koji moe postaviti drugog staraoca. Ovaj staralac zastupa sve nasljednike.

b) Staralac prema prirodi i obimu ovlatenja

Matini staralac se imenuje svakom tieniku pa se moe oznaiti i kao osnovni staralac. Osnovna dunost matinog skrbnika je staranje o linosti tienika. Pored matinog tieniku se moe imenovati i staralac imovine ili posebni staralac ili zavodski staralac.

Staralac imovine se imenuje pored matinog,odnosno pored zavodskog skrbnika samo onda kada postoji potreba. To je sluaj kada tienik ima imovinu izvan podruja nadlenosti organa skrbnitva tj. izvan ustanove u koju je smjeten. Zbog prostorne udaljenosti i nemogunosti skrbnika da se stara o toj imovini imenuje se staralac ija je dunost da se stara o zatiti imovinskih interesa tienika.

Naroiti (kolizioni ili posebni) staralac se imenuje tieniku onda kada izmeu njega i skrbnika nastane sukob interesa odnosno kada nastane spor izmeu njih ili kada treba da zakljue neki pravni posao. Ovog staraoca imenuje organ skrbnitva,a u sluajevima u kojima je za zatitu prava djeteta nadlean organ skrbnitva,imenuje ga sud.c)Prema trajanju starateljske funkcije

Trajni (stalni) staralac je onaj koji se imenuje svakom tieniku bez odreivanja duzine trajanja njegove funkcije. On ovu dunost vri dok postoji potreba za skrbnitvom ili do razrjeenja od dunosti.

Privremeni staralac se imenuje za odreeno,obino krae vrijeme,osobi koja uestvuje u postupku a nije u stanju sama zastupati svoje interese.Ovaj se staralac imenuje osobi u toku postupka za oduzimanje ili ogranienje poslovne

sposobnosti.3. STAVLJANJE POD STARATELJSTVO I POSTAVLJANJE STARAOCA

Postupak za stavljanje pod starateljstvo pokree se i vodi po naelu oficijelnosti i hitnosti. Organ starateljstva ga pokree po slubenoj dunosti, odmah po saznanju za potrebu stavljanja pod starateljstvo. Postupak se vodi po odredbama ZUP-a, ali organ starateljstva primjenjuje i metode strunog rada, pribavlja miljenje odgovarajuih organizacija i strunjaka, te sarauje sa odgovarajuim organizacijama i organima.

Organ starateljstva donosi rjeenje o postavljanju staraoca, u kome odreuje njegove dunosti i obim njegovih ovlatenja, zavisno od okolnosti konkretnog sluaja. Organ starateljstva se moe odluiti i za neposredno vrenje starateljstva.

Staralac vri svoje obaveze u pogledu linosti tienika nakon to rjeenje o postavljanju staraoca postane pravosnano, a u pogledu tienikove imovine nako to mu se ona preda na upravljanje. O stavljanju pod starateljstvo organ starateljstva obavjetava nadlenog matiara u roku od 15 dana od pravosnanosti rjeenja. Ako tienik ima nepokretnu imovinu, obavjetava se i osnovni sud radi upisa starateljstva u zemljine knjige. 4. DUNOSTI STARAOCA

Staralac je duan savjesno se starati o linosti, pravima, obavezama i interesima tienika i upravljanju njegovom imovinom. Obavezan je pribavljati sredstva za izdravanje tienika, te podnositi izvjetaj i raun o radu.

4.1. Staranje o linosti tienika

Ovo je najvanija obaveza staraoca koja obuhvata brigu o zdravlju, vaspitanju i obrazovanju, ako i svemu drugom znaajnom za tienika. U nekim posebnim sluajevima starateljstva staralac nije duan brinuti o linosti tienika. To je sluaj sa kolizionim i staraocem nad imovinom iji je vlasnik nepoznat.

4.2. Staranje o imovini tienika

O imovini staralac treba da se stara kao dobar roditelj. Mora je sauvati od propadanja, unitenja i umanjenja, odnosno ako postoji mogunost trebalo bi i da je uvea. Da bi se izbjegli eventualni sporovi i zloupotrebe, prije predaje tienikove imovine staraocu na upravljanje vri se njen popis i procjena. Popis vri komisija koju obrazuje organ starateljstva, u prisustvu staraoca, tienika koji moe shvatiti o emu se radi i draoca tienikove imovine. Vrijednost imovine odreuje se prema njenom stanju u vrijeme popisa.

Staralac samostalno preduzima poslove koji ne prelaze okvire redovnog poslovanja ili upravljanja tienikovom imovinom. Za sve poslove koji prelaze okvire redovnog upravljanja i poslovanja staralac mora imati odobrenje organa starateljstva. Pri preduzimanju vanijeg posla, ako je to mogue, staralac je duan posavjetovati se sa tienikom ako je ovaj u stanju razumjeti o emu se radi, ali nije obavezan uvaiti tienikovo miljenje. Staralac se stara o imovini koju tienik nije stekao radom.Imovinom steenom radom tienik samostalno raspolae, pri emu je duan doprinositi za svoje izdravanje, vaspitanje i obrazovanje.

4.3. Zastupanje tienika

Zakonski zastupnik tienika je staralac, odnosno organ starateljstva. Ovlatenja staraoca su znatno ua od ovlatenja roditelja, tako da je staralac samostalan samo onoliko koliko je to potrebno za uspjeno obavljanje poslova. Ovlatenja staraoca u vezi sa zastupanjem zavise od vrste posla u kojem tienik uestvuje kao ugovorna strana. Ovi poslovi se mogu podijeliti u 3 grupe:

Poslovi koje staralac samostalno obavlja. Zakon ove poslove generalno odreuje. Tako prema l.190 staralac samostalno vri poslove koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom tienika.

Poslovi za koje je potrebno odobrenje organa starateljstva. Odobrenje organa starateljstva potrebno je za obavljanje svih poslova koji prelaze okvire redovnog poslovanja ili upravljanja tienikovom imovinom. Pored ovog generalnog odreenja, Zakon posebno navodi neke poslove koji se ne mogu zakljuiti bez ovog odobrenja. To su:

otuenje ili optereenje nepokretne imovine tienika;

otuenje iz imovine tienika pokretnih stvari vee i posebne line vrijednosti, ili raspolaganje imovinskim pravima vee vrijednosti;

za odricanje od nasljedstva, legata ili odbijanje poklona;

za preduzimanje drugih mjera odreenih zakonom.

U postupku davanja odobrenja organ starateljstva se rukovodi interesom tienika. Obaveza je organa starateljstva da u rjeenju kojim odobrava poslove raspolaganja iupravljanja tienikovom imovinom odredi namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu upotrebu (l.188/2 PZ). Staralac samo uz prethodno odobrenje moe zakljuiti i pravni posao sa tienikom, ukoliko je to u interesu tienika, meutim u tom sluaju se za zakljuenje pravnog posla tieniku postavlja poseban staralac.

Poslovi u kojima staralac ne moe zastupati tienika. To su:

poslovi koji su strogo vezani za linost tienika priznanje materinstva i oinstva, podnoenje prijedloga maloljetnog lica za davanje dozvole za zakljuenje braka, pravljenje testamenta;

poslovi koji se odnose na njegovu imovinu a nanose mu oiglednu tetu oprost duga, odricanje od prava, obavezivanje tienika kao jemca, pokloni iz tienikove imovine;

poslovi u kojima postoji kolizija tienikovih i staraoevih interesa spor ili neki pravni posao izmeu tienika i staraoca, ili 2 tienika istog staraoca. U ovim sluajevima se tieniku postavlja poseban kolizioni staralac.

Slina rjeenja su i u uporednom pravu.

4.4. Pribavljanje sredstava za izdravanje tienika

Staralac nije obavezan iz svojih sredstava izdravati tienika, osim ako mu je on blizak srodnik kojeg je po tom osnovu duan izdravati. Staralac je duan koristiti izvore prihoda redoslijedom koji je zakon odredio da bi se sprijeilo umanjenje tienikove imovine sve dotle dok se iz drugih izvora moe osigurati njegovo izdravanje. Staralac ova sredstva osigurava slijedeim redoslijedom:

Iz prihoda tienika, ako ih ima;

Od lica koja su obavezna izdravati tienika (srodnici i eventualno druga lica);

Iz ostale imovine tienika, koja e se opteretiti ili otuiti uz odobrenje organa starateljstva;

Iz sredstava dobijenih po osnovu socijalne zatite; Drugi izvori (pokloni, nagrade, naknada tete, stipendije i sl).

Svaki naredni izvor sredstava koristi se samo ako se iz prethodnog ne mogu osigurati dovoljna sredstva.4.5. Podnoenje izvjetaja i polaganje rauna o raduStaralac je duan godinje, kao i na zahtjev organa starateljstva, podnijeti organu starateljstva izvjetaj i poloiti raun o svom radu. Izvjetaj se podnosi pismeno ili usmeno na zapisnik, a mora sadravati podatke o mjerama preduzetim prema linosti i prema imovini tienika u skladu sa dunostima staraoca. to se tie imovine, izvjetaj mora sadravati podatke o svim prihodima i rashodima u protekloj godini, kao i konanom stanju tienikove imovine. Ovaj dio izvjetaja mora biti dokumentovan, uz njega se moraju priloiti rauni, ugovori i druge isprave.

Po prestanku starateljstva staralac je duan podnijeti konani izvjetaj i poloiti raun o svom radu.

Pored prihvatanja izvjetaja staraoca, organ starateljstva je duan i povremeno, linim uvidom kontrolisati kako staralac vri svoje dunosti prema tieniku. 5. PRESTANAK DUNOSTI STARAOCA

Poznato je da dunost staraoca prestaje prestankom starateljstva. Meutim, ona moe prestati i nezavisno od prestanka starateljstva, odnosno dok ono jo uvijek postoji. Prema Porodinom zakonu dunost staraoca prestaje u etiri sljedea sluaja. Poto emo u nastavku objasniti kad prestaje dunost staraoca, sad emo samo nabrojati kada prestaje starateljstvo, o tome neemo detaljnije pisati.

Starateljstvo prestaje:1. kada maloljetni tienik navri 18. godina ivota;2. kada maloljetni tienik stekne potpunu poslovnu sposobnost prije punoljetstva;3. kada maloljetni tienik bude usvojen;4. kada bude donijeta pravosnana sudska odluka o vraanju roditeljskog prava odnosno ostjecanju ili vraanju poslovne sposobnosti roditelju maloljetnog tienika;5. kada bude donijeta pravosnana sudska odluka o vraanju poslovne sposobnostipunoljetnom tieniku;6. kada tienik umre.

Starateljstvo moe da prestane i kada roditelj koji se nije starao o djetetu ili sestarao o djetetu na neodgovarajui nain pone da se stara o djetetu na odgovarajui nain.Prestankom starateljstva prestaju prava i dunosti staratelja. Starateljstvo ne prestaje razrjeenjem ili smru staratelja.

Sad emo obratiti panju na naine prestanka dunosti staraoca.

5.1. Smrt staraocaStaralac se imenuje na osnovu svojih linih kvaliteta i sposobnosti. Pri njegovom odabiru na to se posebno obraa panja, jer od tih osobina ovisi uspjenost vrenja njegove funkcije. Nakon to se izabere i imenuje, on tu funkciju vri lino. Znai osoba koja se izabere vri tu funkciju sam, bez obzira na druge. Stoga, njegovom smru ova funkcijaprestaje, bez bilo kakve mogunosti da se prenese na njegove nasljednike ili bilo koja druga lica. Znai ova funkcija staraoca je vezana iskljuivo za linost. Tko se izabere za staraoca, on tu funkciju vri do smrti, ako prije iz nekih drugih razloga ne doe do prestanka njegove dunosti.

Punoljetni nasljednici staraoca koji su ivjeli sa njim u zajednici obavezni su samo obavijestiti organ starateljstva o njegovoj smrti, kako bi ovaj preduzeo potrebne mjere, znai sve ono to se tie tienika, nakon to je nastupila smrt staraoca. Organ starateljstva je, naime, duan bez odlaganja preduzeti mjere za zatitu interesa tienika do imenovanja novog staraoca.

Ta se zatita moe obezbijediti neposrednim staranjem o tieniku ili njegovim povjeravanjem drugoj osobi. Stanje u pogledu linosti i imovine tienika u momentu imenovanja novog staraoca trebalo bi da utvrdi organ starateljstva, odnosno komisija ovog organa. Znai staralac je jako bitan za tienika, ali koji je staralac najbolji odluiti e organ starateljstva, s obzirom na linost i potrebe tienika. Gledat e se da tieniku bude dobro, i zato nakon smrti staraoca, organ starateljstva e nastojati to prije odrediti novog, koji e nastaviti brinuti o tieniku i uiniti sve to je najbolje za njegovo dobro, a to je naravno u samoj moi staraoca. Kada doe do smrti staraoca, tienik je u rukama organa starateljstva, koji privremeno mijenja staraoca.

5.2. Razrjeenje staraoca po slubenoj dunosti

Organ starateljstva razrjeava staraoca dunosti ako utvrdi da je u vrenju dunosti nemaran, da zloupotrebljava svoja ovlatenja, da ugroava interese tienika ili ako ocijeni da bi za tienika bilo korisnije da mu se postavi drugi staralac. U prva tri sluaja razrjeenje, odnosno smjenjivanje staraoca je sankcija koja mu se izrie zbog nepravilnog vrenja dunosti, dok se u posljednjoj situaciji radi o tome da staralac savjesno i u interesu tienika obavlja svoje obaveze, ali je organ starateljstva utvrdio da bi nekadruga osoba to uspjenije radila. Imenovanjem te osobe za staraoca interesi tienika e se zatititi u veoj mjeri, pa e to imenovanje biti korisnije za njega.Organ starateljstva postupa po slubenoj dunosti, pa im utvrdi postojanje bilo koje od navedenih okolnosti, duan je bez odlaganja razrijeiti staraoca dunosti i imenovati tieniku novog staraoca.

Ukoliko je tienik sposoban shvatiti o emu se radi, organ starateljstva e pri razrjeenju staraoca cijeniti njegovo miljenje.Ovo miljenje mu nekada moe olakati donoenje odluke, a ako se radi o maloljetnom tieniku, na ovaj se nain osigurava realizacija njegovog prava na formiranje i izraavanje vlastitog miljenja (zagarantovanog lanom 12. Konvencije o pravima djeteta).

Po prestanku dunosti, staralac je duan podnijeti izvjetaj o radu i predati svu imovinu na upravljanje organu starateljstva. Imovina se predaje u prisustvu predstavnika organa starateljstva, a ukoliko je tienik sposoban shvatiti o emu se radi, obavezno je i njegovo prisustvo.

PZ Republike Srpske normira razrjeenje staraoca od dunosti iz istih razloga kao i PZ FBiH, te dunost staraoca da podnese izvjetaj i poloi raun o svom radu organu starateljstva.

5.3. Razrjeenje po zahtjevu staraoca

Staralac svoju dunost prihvata i obavlja dobrovoljno, tako da od njegovog stava zavisi i njeno trajanje: on sam odluuje kada e je prestati vriti. Organ starateljstva je duan zahtjev staraoca, bez mogunosti ispitivanja razloga za to, razrijeiti ga dunosti. Odluku o tome mora donijeti u roku od tri mjeseca od dana podnoenja staraoevog zahtjeva. Obaveza donoenja odluke u tom roku osigurava interese staraoca, poto on nee morati ekati due od tri mjeseca da prestane vriti svoju dunost. Nemogunou prestanka ovedunosti neposredno po podnoenju zahtjeva titi se interes tienika: organu starateljstva se ostavlja dovoljno vremena da pronae drugu osobu podobnu za staraoca i time osigurava kontinuitet staranja o tieniku. Kao to smo naveli, sve se radi zbog bolje brige o tieniku, i da se on ne ostavlja sam ni na koje vrijeme.

Organ starateljstva mora odmah po donoenju ovog zahtjeva preduzeti sve mjere, koje su potrebne za zatitu interesa tienika, kako bi se po prestanku staraoeve dunosti moglo nesmetano nastaviti pruanje starateljske zatite. Zbog toga i jeste najvaniji organ starateljstva, bez njega bi sve ovo bilo teko izvedivo. Ovaj organ i postoji zbog zatite onih kojima je staranje zaista potrebno.

Zakonska odredba o obvezi staraoca na podnoenje izvjetaja radu i predaji imovine vai i u sluaju razrjeenja staraoca po vlastitom zahtjevu.

Porodini Zakon Republike Srpske razrjeuje i u ovom sluaju normira na isti nain.145.4. Prestanak starateljstva

Po prestanku potrebe za starateljstvom organ starateljstva donosi rjeenje o prestanku starateljstva i o razrjeenju staraoca dunosti. U tom sluaju organ starateljstva poziva staraoca da u odreenom roku podnese izvjetaj o svom radu i o stanju tienikove imovine, te da preda svu imovinu na upravljanje tieniku, odnosno roditelju.

Imovina se predaju u prisistvu staraoca, tienika, odnosno roditelja, i predstavnika organa starateljstva. O predaji imovine sastavlja se zapisnik, u kojem je sve jasno zapisano.

Propisivanjem i izvravanjem ove obveze titi se tienik od mogue zloupotrebe staraoca i sprjeava se umanjenje, odnosno oteenje imovine tienika.

Na osnovu izvjetaja i predaje imovine, organ starateljstva e lake i bre utvrditi nepravilnosti u radu staraoca i pokrenuti postupak naknade eventualno prouzrokovane tete.Porodini Zakon Republike Srpske ima istu odredbu kao i Porodini Zakon Federacije Bosne i Hercegovine, osim to nije normirano sastavljanje zapisnika o predaji imovine u sluaju trajnog prestanka starateljstva.ZAKLJUAKStaralac se odreuje kao poslovno sposobno fiziko lice koje ima odreena lina svojstva i sposobnosti postavljeno od strane starateljtva ili po sili zakona ili po svom prethodnom pristanku pod nadzorom organa starateljtva, samostalno i svjesno stara o linosti, pravima i dunostima, interesima i imovini tienika. Staralac je fizika osoba koja ima poslovnu sposobnost, lina svojstva i sposobnost za uspjeno obavljanje funkcije staraoca. Funkcija staraoca se zasniva na naelu dobrovoljnosti. Poznato je da dunost staraoca prestaje prestankom starateljstva. Meutim, ona moe prestati i nezavisno od prestanka starateljstva, odnosno dok ono jo uvijek postoji. Prema Porodinom zakonu dunost staraoca prestaje u etiri sluaja, a to su:

Smrt staraoca

Razrjeenje staraoca po slubenoj dunosti

Razrjeenje po zahtjevu staraoca

Prestanak starateljstva

Staraoc je jako bitna osoba za tienika, i organ starateljstva pazi na njegov izbor i na sve ono to on radi, a tie se tienika.LITERATURA

Bubi S., Tralji N. (2007.), Roditeljsko i starateljsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo Porodini Zakon FBiH

Porodini Zakon RS

Eisner Bertold, (1950.), Porodino pravo, Zagreb

http://www.svizajedno.org/ba/aktuelno/129-usvojenje , stranica bila dostupna 22. 03. 2015.

http://upravusi.rs/socijalna-zastita/centar-za-socijalni-rad-socijalna-zastita/starateljstvo-%E2%80%94-procedure/ , stranica bila dostupna 23. 03. 2015. Bubi S., Tralji N. (2007.), Roditeljsko i starateljsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo str.249

lan 132. u vezi sa lanom 181,Zakon o nasljeivanju, Sl.list SRBiH br.7/80-267, 15/80-711

Bubi S., Tralji N. (2007.), Roditeljsko i starateljsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo

Bubi S., Tralji N. (2007.), Roditeljsko i starateljsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo str.258


lan 183, Zakon o nasljeivanju, Sl.list SRBiH br.7/80-267, 15/80-711


lan 184. stav 2, Zakon o nasljeivanju, Sl.list SRBiH br.7/80-267, 15/80-711




Kiseljak, mart 2015.2.

Documents

DUZNOSTI-STARAOCA - SEMINARSKI RAD