DOKUMENT EVROPSKE BANKE

ZA OBNOVU I RAZVOJ

STRATEGIJA ZA

BOSNU I HERCEGOVINU

EBRD stavlja čitateljima na raspolaganje prevod izvornog teksta ovog dokumenta

isključivo radi lakšeg snalaženja. Iako je sa dužnom pažnjom nastojao osigurati

vjerodostojnost prevoda, EBRD ne garantira i ne odgovara za tačnost prevoda. Čitalac se

može osloniti na prevod samo na vlastiti rizik. EBRD, njegovi uposlenici ili osobe koje ga

zastupaju neće ni u kojem slučaju biti odgovorni prema čitatelju niti bilo kojoj drugoj osobi

ni za kakvu netačnost, grešku, propust, ispušteni tekst, manjkavosti i/ili bilo kakve izmjene

bilo kojeg dijela sadržaja u prevodu, bez obzira na uzrok, niti za bilo kakvu štetu koja iz

toga proizađe. U slučaju bilo kakvog neslaganja ili proturječnosti između verzije na

engleskom jeziku i prevoda, engleska verzija se smatra mjerodavnom.

i

SADRŽAJ

IZVRŠNI REZIME ...................................................................................................... 1

1. PORTFELJ BANKE .......................................................................................... 3 1.1 Pregled dosadašnjih aktivnosti Banke ........................................................... 3

1.2 Implementacija prethodne strategije za zemlju .............................................. 5 1.3 Učinak portfelja Banke na tranziciju ............................................................. 6

2. OPERATIVNO OKRUŽENJE.......................................................................... 8 2.1 Političke prilike .............................................................................................. 8 2.2 Makroekonomsko okruženje .......................................................................... 9

2.3 Strukturalna reforma .................................................................................... 10 2.4 Poslovno okruženje ...................................................................................... 11

2.5 Socijalne prilike ........................................................................................... 12 2.6 Zakonsko-pravni kontekst ............................................................................ 13 2.7 Energetska efikasnost i kontekst klimatskih promjena ................................ 13

3. STRATEŠKA ORIJENTACIJA ..................................................................... 14 3.1. Ključni izazovi i operativni odgovori .................................................... 15 3.2 Okolišne i socijalne implikacije predloženih aktivnosti Banke ................... 18

4. PRISTUP KAPITALU: PRIVATNI I JAVNI IZVORI FINANSIRANJA . 19 4.1 Privatni izvori kapitala ................................................................................. 19

4.2 MDB financiranje i saradnja sa drugim MFI, EU i multilateralnim

donatorima ................................................................................................... 20

ANEKS 1 – POLITIČKA ANALIZA ...................................................................... 23

ANEKS 2 – ANALIZA IZAZOVA TRANZICIJE ................................................. 32

ANEKS 3 – ZAKONSKO-PRAVNA TRANZICIJA ............................................. 40

ANEKS 4 - PODRŠKA ZA MALA PREDUZEĆA ................................................ 44

ANEKS 5 – TEHNIČKA SARADNJA .................................................................... 47

ANEKS 6 – ODABRANI EKONOMSKI POKAZATELJI ................................... 48

ANEKS 7 – JEDNAKOST SPOLOVA .................................................................... 49

1

IZVRŠNI REZIME

Bosna i Hercegovina (BiH) je prihvatila i provodi principe višepartijske demokracije,

pluralizma i tržišne ekonomije u skladu sa uslovima navedenim u članu 1 Sporazuma o

uspostavljanju Banke.

U isto vrijeme, na funkcionisanje države općenito, a posebno njenih demokratski izabranih

institucija, utiču specifičnosti ustavnog uređenja zemlje. Dejtonski sporazum iz 1995 godine,

koji je okončao rat u BiH i omogućio stabilnost zemlje, stvorio je izuzetno kompleksnu

institucionalnu strukturu i iscjepkan aparat za donošenje odluka. Kao rezultat toga, mnoge

slabosti koje su zajedničke drugim zapadno-balkanskim zemljama su se umnožile u BiH, što

čini poslovanje u toj zemlji posebno zahtjevnim. Bez sveobuhvatne ustavne reforme, dalji

napredak u pravcu efikasnije države, implementacije značajnog programa reforme i

približavanja Evropskoj uniji će biti teško postići.

Globalna kriza je negativno uticala na ekonomiju Bosne i Hercegovine u posljednjih pet

godina, ali su i domaći faktori također doprinijeli ekonomskoj slabosti zemlje. Slaba domaća

potražnja, nepovoljno vanjsko okruženje i politički zastoj i dalje suzbijaju oporavak zemlje.

Visoka i sve veća stopa nezaposlenosti, trenutno gotovo 30%, također ograničava potrošnju.

U isto vrijeme, slabiji rast u eurozoni negativno utiče na izvozne aktivnosti Bosne i

Hercegovine i na priliv kapitala. Inflacija ostaje niska jer odražava prigušenu domaću

potražnju.

Bosna i Hercegovina ima značajne ekonomske potencijale u nizu sektora, ali je uspješno

ostvarivanje tih potencijala bilo usporeno složenim političkim okvirom i nedostatkom

spremnosti da se provedu duboke strukturne reforme. Zbog toga je napredovanje zemlje u

procesu tranzicije zaustavljeno već dugi niz godina, i ona zaostaje za drugim zemljama u

jugoistočnoj Evropi prema većini indikatora reformi i poslovnog okruženja. Postoji

sveobuhvatan program privatizacije ali je samo mali broj glavnih preduzeća stavljen na

tržište.

Kao i u drugim zemljama u regionu, put Bosne i Hercegovine ka održivom rastu i razvoju

zahtijeva mnogo veći fokus na omogućavanje poslovnog okruženja za razvoj privatnog

sektora, jačanje veza između entiteta i sa susjednim zemljama, i veću eksploataciju prirodnih

resursa zemlje. U svojoj strategiji za naredni period Banka će se stoga fokusirati na to da

odgovori na slijedeće izazove:

Restrukturiranje i širenje lokalnog privatnog sektora. Bosna i Hercegovina ima jako industrijsko naslijeđe, obilne izvore energije, i značajne resurse za podršku

prerađivačkoj industriji. Kako bi podržala širenje privatnog sektora, Banka će ponuditi

lokalnim i stranim preduzećima široku paletu proizvoda, uključujući direktno

financiranje za velika preduzeća, dok će po Investicionom programu za lokalna

preduzeća biti osigurano financiranje za restrukturiranje i širenje manjih lokalnih

preduzeća koja se trenutno suočavaju sa ograničenim pristupom izvorima financiranja.

Banka će davati kreditne linije za mala i srednja preduzeća putem lokalnih banaka,

kredite za mikrofinanciranje, kao i nefinancijsku podršku putem Programa usluga za

mala preduzeća, odnosno kroz Program poslovnog savjetovanja i Program razvoja

preduzeća. Banka će nastaviti aktivan dijalog o politikama za poboljšanje investicijske

klime.

2

Stvaranje čvršćih veza sa širim regionalnim tržištima. Mala otvorena ekonomija kao što je ekonomija Bosne i Hercegovine može dostići svoj puni ekonomski potencijal

samo integracijom sa širim regionalnim tržištima. Regionalna integracija, kako fizička

tako i komercijalna, će dobiti na značaju u novoj strategiji, jer je Bosna i Hercegovina

od 1. jula 2013. sa ulaskom Hrvatske u EU dobila granicu sa Evropskom unijom. Banka

će stoga nastaviti pružati podršku poboljšanjima infrastrukture i ohrabrivati veće učešće

privatnog sektora u modernizaciji javne infrastrukture, kao i privatna ulaganja koja

podržavaju jaču regionalnu integraciju kroz investicione i trgovinske tokove, čime će se

jačati transportne i trgovinske veze sa susjednim zemljama Zapadnog Balkana,

uključujući kroz ciljane inicijative dijaloga o politikama. Kako pristup EU tržištu

zahtijeva poštivanje rigoroznih standarda kvalitete, Banka će staviti naglasak na

poboljšanje standarda, kako kroz direktno financiranje izvozno-orijentiranih preduzeća

tako i kroz programe usluga za mala preduzeća.

Promoviranje efikasnijeg i održivog korištenja resursa. I javna i privatna preduzeća veoma neefikasno koriste postojeće resurse, što kao rezultat ima nepotrebno visoke

troškove energije i znatne okolinske štete. U cilju podrške efikasnijem i održivom

korištenju resursa, Banka će se fokusirati na investicije u održivu energiju sa snažnim

demonstracionim efektima. Koristiće se različiti investicijski programi, uključujući

Program direktnog financiranja projekata održive energije na Zapadnom Balkanu, kao i

posredno financiranje putem lokalnih financijskih institucija kroz Program kreditnih

linija za financiranje projekata održive energije na Zapadnom Balkanu. Banka će davati

direktno financiranje za poboljšanja energetske efikasnosti i efikasnije korištenje

resursa za velike korporativne klijente u privatnom i javnom sektoru, kao i za

restrukturiranje i komercijalizaciju opštinskih komunalnih preduzeća. Banka će

nastaviti voditi aktivan dijalog o politikama za održivo korištenje resursa korištenjem

tehničke pomoći i u uskoj saradnji sa drugim donatorima.

U svojim aktivnostima u BiH, Banka će nastojati promovirati internu integraciju aktivnim

odabiranjem investicija koje dalje produbljuju ekonomske veze između dva entiteta i Brčko

distrikta, kako sa privatnim kompanijama tako i kroz institucionalne reforme u javnom

sektoru.

U svim tim aktivnostima, EBRD će nastojati uskladiti svoje operacije sa prioritetima lokalnih

vlasti i usko će sarađivati sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama i donatorima,

uključujući Evropsku uniju, kako kroz sufinansiranje odabranih projekata tako i kroz

koordiniranje inicijativa za dijalog o politikama. Banka će, posebno, koordinirati, i, ukoliko

to bude moguće, implementirati zajedničke operacije sa Evropskom investicionom bankom i

Svjetskom bankom unutar Zajedničkog akcionog plana Međunarodnih finansijskih institucija

za rast.

3

1. PORTFELJ BANKE

1.1 Pregled dosadašnjih aktivnosti Banke

Tokom sadašnjeg strateškog perioda, Banka je potpisala 46 projekta u iznosu od ukupno

466,3 miliona eura, i mobilizirala sufinansiranje u iznosu od 1.006 miliona eura sa 31

decembrom 2013 godine. Od početka rada u augustu 1996 ukupan kumulativni obim

angažiranih sredstava dostigao je iznos od 1,675 milijardi eura, a mobilizirano je

sufinansiranje u iznosu od 2,033 milijardi eura. Samo 3,5% od ukupno angažiranih sredstava

se odnosi na regionalne projekte. 46% kumulativnih angažiranih sredstava je uloženo u sektor

infrastrukture, 29% u finansijski sektor, 14% u sektor industrije, trgovine i agribiznisa, i 11%

u sektor energije.

Tabela 1: Pregled portfelja Banke u Bosni i Hercegovini sa krajem decembra 2013

godine

SEKTOR NETO UKUPNI OBIM ULAGANJA SADAŠNJI PORTFELJ

Iznos u milionima eura Broj projekata

Ukupna

vrijednost

projekata

EBRD

potpisao

EBRD % od

ukupnog

Broje

projekata

Portfelj % od

portfelja

Operativna

sredstva

% od

operativnih

sredstava

Energetika 6 337 188 11% 5 103 10% 66 11%

Prirodni resursi 1 25 17 1% 1 16 2% 14 2%

Električna energija 5 312 171 10% 4 87 9% 52 9%

Financijske institutcije 58 655 489 29% 24 162 16% 87 15%

Deponentski kredit (banke) 34 379 302 18% 10 67 7% 46 8%

Osiguranje, Penzije, Fondovi 2 52 51 3% 1 50 5% 0 0%

Financiranje lizinga 5 50 50 3% 3 17 2% 17 3%

Nedeponentski kredit (nebankarske

institucije)

18 174 86 5% 10 28 3% 24 4%

Industrija, trgovina & Agribiznis 32 607 225 13% 15 56 6% 42 7%

Agribiznis 13 212 93 6% 4 24 2% 15 3%

Fondovi za dokapitalizaciju 5 39 11 1% 4 7 1% 2 0%

Informacione & komunikacijske

tehnologije

5 187 55 3% 1 2 0% 2 0%

Proizvodnja i usluge 7 148 61 4% 6 23 2% 23 4%

Nekretnine i turizam 2 20 5 0% 0 0 0% 0 0%

Infrastruktura 18 2,110 772 46% 17 664 67% 396 67%

Komunalna i okolišna

infrastruktura

8 150 81 5% 8 79 8% 12 2%

Transport 10 1,960 691 41% 9 585 59% 385 65%

UKUPNO 115 3,708 1,675 100% 61 985 100% 591 100%

Aktivni portfelj sa krajem decembra 2013 uključuje 61 projekt u ukupnom iznosu od 985

miliona eura. Banka je napravila veliki napredak u implementaciji velikih infrastrukturnih

projekata potpisanih u prethodnom strateškom periodu, sa isplatama u iznosu od 487,2

miliona eura tokom tekućeg strateškog perioda. Kao rezultat toga, omjer nepovučenih

sredstava se poboljšao sa 53,1% krajem 2010 godine na 40% krajem decembra 2013 godine.

Međutim, implementacija nekoliko projekata iz javnog sektora i dalje je značajno usporena

(restrukturiranje željeznica, obnova vodovoda i kanalizacije u Sarajevu), a jedan veliki

projekt sa državnom garancijom, potpisan tokom prethodnog strateškog perioda, proširenje

Sarajevskog aerodroma, morao je biti otkazan zbog negativnog utjecaja ekonomske krize na

rad aerodroma. Vrijednost nekvalitetnih sredstava pala je sa 7,1 miliona eura (1,6%

operativnih sredstava) u vrijeme odobravanja sadašnje strategije u oktobru 2010 godine na 2

miliona eura (0,3% operativnih sredstava) u decembru 2013 godine.

4

Tabela 2: Razvoj portfelja u Bosni i Hercegovini, 2010.-2013.

2010* 2011 2012 2013

Razvoj u periodu

strategije (Okt

2010-Dec 2013)

Neto ukupni obim ulaganja 1,307.5 1,389.4 1,474.2 1,674.8 354.4

Sadašnji portfelj 921 908.2 883.3 984.5 80.5

Broj operacija 94 100 107 115 24

Operativna sredstva 431.9 437.6 491.5 591.3 159.4

53% 52% 44% 40%

kumulativno

Godišnji obim ulaganja 190.2 94.4 125.4 194.5 466.3

Broj operacija 14 12 12 15 46

privatni sektor 8 10 10 10 36

javni sektor 6 2 2 5 10

Bruto isplate sredstava 116.3 97.7 164.6 168.6 487.2

Godišnja otkazivanja 0.4 7 35.6 0 43

Aktivni projekti 220 294.3 142.8 137.6

Udio privatnog sektora (% Portfelja) 28% 25% 20% 18%

Bez državne garancije (% Portfelja) 28% 25% 20% 21%

Iznos u milionima eura

% nepovučenih sredstava isklj.

garancije

*Napomena: Prethodna strategija za BiH je bila odobrena u oktobru 2010 god; prema tome, glavnina poslovanja

Banke u 2010 je realizirana prema Strategiji za 2008.-2010.

Omjer portfelja

Omjer portfelja se povećao sa 35,8% u privatnom sektoru (na petogodišnjoj kontinuiranoj

osnovi) u vrijeme odobravanja sadašnje strategije na 37,4% u decembru 2013 godine, kao

rezultat ukupnog udjela projekata u privatnom sektoru od 41% u periodu između odobravanja

sadašnje strategije u oktobru 2010 godine i kraja decembra 2013. Tokom tog perioda, Banka

je potpisala 36 projekata u privatnom sektoru i 10 projekata u javnom sektoru, a prosječna

veličina projekata bila je 4,6 miliona eura u privatnom sektoru odnosno 29,9 miliona eura u

javnom sektoru. Međutim, omjer portfelja zemlje još uvijek je značajno niži od omjera

predviđenog Članom 11.3 Sporazuma o osnivanju Banke.

Sadašnjim aktivnim portfeljom javnog sektora i dalje dominiraju veliki poslijeratni projekti

obnove u javnom sektoru potpisani tokom proteklih 15 godina. Udio projekata javnog sektora

najvjerovatnije će i dalje biti značajan, s obzirom na veličinu potencijalnih projekata (i

razmjerno malu prosječnu veličinu projekata u privatnom sektoru) za poticanje jačih

regionalnih veza i reformu javnih preduzeća. Bančina ekspertiza u ovim sektorima je još

uvijek veoma potrebna a dodatne vrijednosti koje Banka donosi su nedvojbene. Banka će,

međutim, tražiti veće učešće privatnog sektora u takvim projektima, što je podložno tržišnim

uslovima, i fokusiraće se na širenje svojih aktivnosti sa privatnim kompanijama. Ovakav

pristup bi trebao dovesti do postepenog rebalansa omjera portfelja tokom srednjoročnog i

dugoročnog perioda u skladu sa Bančinom Politikom omjera portfelja.

5

1.2 Implementacija prethodne strategije za zemlju

Strategija za Bosnu i Hercegovinu, odobrena u septembru 2010 godine postavila je slijedeće

glavne strateške prioritete:

Infrastruktura i energija

U sektoru transporta, osigurati podršku kako za izgradnju nove tako i za rekonstrukciju postojeće infrastrukture, i olakšati komercijalni pristup sa većim

uključivanjem privatnog sektora;

U sektoru komunalne i okolišne infrastrukture, staviti težište kako na reforme sektora sa lokalnim vlastima tako i na institucionalno jačanje na nivou operativnih kompanija;

U sektoru energije, podrška rekonstrukciji ili zamjeni postojećih termoenergetskih kapaciteta kako bi se povećala njihova efikasnost i pouzdanost i kako bi se izvršilo

usklađivanje sa EU standardima emisije čestica, podrška daljem razvoju prenosnih i

distributivnih mreža, i povećanje komercijalizacije energetskog sektora kako bi se

promoviralo bolje funkcioniranje tržišta; i

Za energetsku efikasnost, osigurati komercijalne zajmove javnim komunalnim preduzećima za finansiranje mjera i investicija čiji je cilj postizanje energetske

efikasnosti, i korištenje postojećih programa za realiziranje malih projekata

energetske efikasnosti i obnovljive energije, uključujući program kreditnih linija za

finansiranje projekata održive energije za Zapadni Balkan (WeBSECLF).

Finansijski sektor

Podržati mikro, mala i srednja preduzeća putem lokalnih banaka, kompanija za lizing, i ne-bankarskih mikrofinansijskih institucija, i nuditi mehanizme za podjelu rizika; i

Osigurati pred-privatizacijske investicije u sektorima bankarstva i osiguranja i podržati manje banke u domaćem vlasništvu i mikrokreditne organizacije, između

ostalog kroz dokapitalizaciju, kako bi olakšali ulaz novih strateških investitora i dali

poticaj daljoj konsolidaciji sektora.

Industrija, trgovina i agribiznis

Podržati strateške lokalne i međunarodne investitore, posebno za velika preduzeća koja su u procesu privatizacije ili restrukturiranja. Banka će aktivno tražiti projekte u

sektorima agribiznisa, industrije, nekretnina i turizma, prerade drveta i

metaloprerađivačkom sektoru;

Podržati mala i srednja domaća i strana privatna preduzeća putem dugoročnog kreditiranja ili dokapitalizacije korištenjem Investicionog programa za domaća

preduzeća (LEF).

Osigurati da Programi usluga za mala preduzeća (SBS) nastave pružati savjetodavne usluge malim i srednjim preduzećima.

Usprkos teškom poslovnom okruženju i ograničenom napretku u strukturalnim reformama

tokom perioda sadašnje strategije, Banka je uspjela u implementiranju mnogih projekata sa

značajnim tranzicionim utjecajem u skladu sa odobrenim strateškim prioritetima:

Banka je podržavala reforme u sektoru transporta i kontinuirano finansirala glavne

autoputeve i obilaznice. Autoput Doboj-Prnjavor, najveći projekt u sadašnjem strateškom

6

periodu, je dio najbrže cestovne veze glavnog grada Republike Srpske, Banja Luke, sa

glavnim gradom zemlje, Sarajevom. U isto vrijeme, ovaj autoput će povezati Banjaluku sa

autoputem Koridor Vc čime će se potpomoći unutarnja i međunarodna integracija Bosne i

Hercegovine. Ključna tranzicijska odredba ovog projekta je napredak sa tenderom za PPP,

zasnovanom na najboljim primjerima iz međunarodne prakse, za susjednu dionicu Koridora

Vc. Banka je također potpisala nekoliko ugovora o finansiranju za podršku reformi u

komunalnom sektoru vodosnabdijevanja u oba entiteta. Imajući na umu stečena znanja iz

svog iskustva sa početnom sporom implementacijom infrastrukturnih projekata tokom

sadašnjeg strateškog perioda, Banka će se fokusirati na strukturiranje budućih transakcija u

javnom sektoru na način koji će omogućiti bržu implementaciju, uključujući i potencijalnu

tehničku pomoć usmjerenu na javne nabavke.

U finansijskom sektoru, Banka se fokusirala na ublažavanje posljedica smanjenja sopstvenih

plasmana banaka u okviru Bečke inicijative i na osiguranje finansiranja ugroženih grupa,

uključujući mikropreduzeća u poljoprivrednom sektoru, osiguranjem nekoliko kreditnih linija

za mala i srednja preduzeća, energetsku efikasnost i mikrofinansiranje. Intenziviran je dijalog

o politici u oblasti reforme sektora mikrofinansiranja, a Banka je podržala prvu uspješnu

transformaciju jedne institucije za mikrofinansiranje u komercijalnu kompaniju koja sada ima

punu bankarsku dozvolu. Ovo je bio prvi opipljiv korak u transformaciji lokalnih

mikrokreditnih institucija u komercijalne subjekte, koji su potpuno integrisani u lokalni

finansijski sektor i podliježu istim propisima i nadzoru kao i drugi davaoci finansijskih

usluga. U novom strateškom periodu, Banka će se usmjeriti na proširenje uspješne podrške

malim i srednjim preduzećima i reformu mikrofinansijskog sektora uvođenjem novih

finansijskih proizvoda usmjerenih ka malim i srednjim preduzećima sa ograničenim

pristupom finansijskim sredstvima, npr. žene poduzetnice i ruralni poduzetnici.

U tekućem strateškom periodu, Banka je pružala podršku lokalnom korporativnom sektoru

kroz investicioni program za domaća preduzeća i ostale programe namjenskog investiranja

poput programa za direktno finansiranje projekata održive energije za Zapadni Balkan

(WeBSEDFF). Banka je podržala veliki broj lokalnih kompanija u jačanju njihovog

poslovanja i širenja, što je za rezultat imalo značajne promjene u relevantnim tržišnim

strukturama i bolje usluge potrošačima (primjeri obuhvataju: sektor maloprodaje, proizvodnja

hrane, kablovska TV i telekomunikacije). Banka je pored toga osigurala finansiranje nekoliko

vodećih izvoznih preduzeća da bi ublažila efekte krize likvidnosti i da bi im omogućila da

nastave sa širenjem proizvodnje i izvoza kroz jačanja veza sa dobavljačima (sektor jestivog

ulja, prerada drveta). Izvršeno je i nekoliko značajnih investicija sa snažnim demonstracionim

efektima u oblasti energetske efikasnosti, uključujući investiciju u najveću kompaniju za

preradu drveta u zemlji, Natron Hayat. U sklopu ovog projekta izvršena je zamjena kotla na

ugalj kotlom na biomasu, sa uštedom od 275.000 tona CO2 godišnje. Velika potražnja za

finansiranjem unapređenja energetske efikasnosti u privatnom sektoru u tekućem strateškom

periodu će se iskoristiti kao osnova za veće usmjeravanje na efikasnije korištenje energetskih

resursa u novom strateškom periodu, i na širenje finansiranja energetske efikasnosti na javni

sektor (daljinsko grijanje na biomasu i energetska efikasnost u javnim zgradama).

1.3 Učinak portfelja Banke na tranziciju

Kroz svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini tokom perioda 2010-2013 godine, Banka je

radila na rješavanju velikog broja tranzicijskih ciljeva utvrđenih u strategiji. Strateški prioritet

pružanja podrške u proširivanju tržišta i povećanju konkurentnosti u korporativnom sektoru

je obuhvaćen poslovanjem Banke sa malim i srednjim privatnim preduzećima u oblasti

7

agrobiznisa, informaciono-komunikacionih tehnologija, proizvodnje i usluga. Preko četrdeset

posto novih projekata je potpisano u korporativnom sektoru. Podrška mikro, malim i srednjim

preduzećima kroz dugoročno kreditiranje domaćih finansijskih institucija ostvarena je putem

kreditnih linija komercijalnim bankama i mikrofinansijskim institucijama (jedna trećina

novopotpisanih projekata u BiH). Konačno, podrška u obnovi i modernizaciji infrastrukure,

jačanju institucija i izgradnji kapaciteta je obuhvaćena zajmovima Banke sa državnom

garancijom za preduzeća u sektoru vodovoda i transporta.

Odražavajući jednaku raspodjelu projekata koji predstavljaju strateške prioritete u tri

sektorske grupe, investicijske djelatnosti Banke u BiH su bile usmjerene na brojne

tranzicijske ciljeve. Oko polovine projekata je bilo usmjereno na institucionalna i regulatorna

poboljšanja i usvajanje najboljih korporativnih i poslovnih standarda i praksi. Jedna trećina

novih operacija je bila usmjerena na povećanje konkurentnosti kroz podršku lokalnim

kompanijama, širenje finansijskih proizvoda na područja nedovoljno opskrbljena takvim

uslugama putem kreditnih linija komercijalnim bankama za mikro, mala i srednja preduzeća,

i pokazujući uspješno restrukturiranje povećanjem operativne efikasnosti klijenata.

Slika 1. Obuhvaćeni tranzicijski ciljevi (udio u ukupnom) u Bosni i Hercegovini,

oktobar 2010 – maj 2013

U sklopu procesa unutrašnje kontrole i odgovornosti, Banka vrši procjenu potencijalnog

tranzicijskog učinka projekta prilikom razmatranja utvrđenih tranzicijskih izazova1. Sve nove

operacije potpisane u BiH u periodu od oktobra 2010 do maja 2013 godine dobile su ocjenu

Dobar potencijal tranzicijskog učinka. Ovo je znatno više od institucionalnog cilja da

najmanje 80% projekata treba da budu rangirani kao Dobri ili bolji, utvrđenog da se osigura

visok početni kvalitet operacija Banke sa aspekta tranzicijskog učinka.

Banka redovno prati sve projekte da bi tranzicijski učinak koji očekuje od svojih aktivnosti

bio na kraju i ostvaren. Ostvareni tranzicijski rezultat projekata u portfelju BiH je dobar. Od

1 Vidi http://www.ebrd.com/pages/research/economics/transition.shtml radi procjene tranzicijskog učinka i

metodologije praćenja

http://www.ebrd.com/pages/research/economics/transition.shtml

8

29 operacija koje se trenutno implementiraju u aktivnom portfelju2 na kraju maja 2013

godine, dvanaest ih je već uglavnom ostvarilo predviđeni tranzicijski učinak. Ovo obuhvata

uspješnu implementaciju regulatornih reformi i poboljšane poslovne standarde za pet

projekata za razvoj puteva i željeznica, i širenje proizvoda na područja sa slabom

opskrbljenošću uslugama i provođenje programa za izgradnju kapaciteta u lokalnim bankama

kroz pet projekata podrške mikro, malim i srednjim preduzećima. Trenutno je 14 operacija u

aktivnom portfelju procijenjeno da se kreću u pravcu postizanja svojih zacrtanih tranzicijskih

ciljeva, uključujući niz projekata na daljem unapređenju regulative i kapaciteta u sektorima

infrastrukture i energetike.

Tri operacije nisu uspješno ostvarile očekivani tranzicijski učinak. Projekat u oblasti

upravljanja avio-saobraćajem se suočavao sa odlaganjima u fizičkoj implementaciji, što još

uvijek nije omogućilo realizaciju regulatornih unapređenja. Zajam velikoj mikrofinansijskoj

instituciji nije ostvario održivo povećanje dostupnosti kredita malim i srednjim preduzećima

zbog negativnog učinka krize na klijente i pod-zajmoprimce. Konačno, projekat u sektoru

proizvodnje i usluga nije uspio povećati konkurentnost i unaprijediti standarde zbog

finansijskih poteškoća klijenta koje su izazvane zahtjevnim tržišnim uslovima. Očekivani

tranzicijski učinak aktivnog portfelja BiH, brojčano izraženog u prosječnom rangu3 krajem

maja 2013 godine je bio 3,79, što je bolje i od institucionalnog cilja od 4,35 i rezultata za

cijeli portfelj Banke (4,05).

Devet projekata u BiH je završeno (tj. potpuno otplaćeno od strane klijenata) tokom

strateškog perioda. Osam od ovih projekata je uglavnom ostvarilo očekivani tranzicijski

učinak, uključujući i šest projekata sa finansijskim institucijama u zemlji, gdje je izvršena

potpuna isplata sredstava ciljanim područjima koja su bila nedovoljno opskrbljena uslugama i

realizirana je tehnička pomoć za izgradnju kapaciteta banaka. Dva projekta u korporativnom

sektoru su također bili uspješni u uvođenju novih procesa i unapređenju njihovih

korporativnih standarda. Preostali završeni projekt, kredit u korporativnom sektoru, je

prijevremeno otplaćen prije ostvarivanja bilo kojeg referentnog pokazatelja.

2. OPERATIVNO OKRUŽENJE

2.1 Političke prilike

Kompleksan sistem ravnoteže koji proizlazi iz dejtonskog ustavnog uređenja otežava

efikasno funkcioniranje države. Konsenzus između nacionalnih lidera i između dva entiteta o

optimalnom budućem unutrašnjem uređenju BiH još uvijek se ne nazire, no bez

sveobuhvatne reforme ustavnog uređenja teško će se ostvariti napredak ka efikasnijoj državi i

implementaciji plana EU. Od usvajanja prethodne Strategije nije postignut značajniji

napredak u ovom pogledu.

Mnoge poteškoće koje su zajedničke sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, poput

nerazvijenih institucija, niskih kapaciteta državne službe, i slabog pravosuđa su se umnožile u

2 Sve operacije aktivne duže od 6 mjeseci od potpisivanja kod kojih se najmanje jedanput prati njihov

tranzicijski učinak 3 Rang predstavlja kombinaciju rangiranja tranzicijskog učinka i rizika za tranzicijski učinak. Očekivana

tranzicija svake operacije se obično prati jednom godišnje i rangira se brojčano od 1 do 8, s tim da ocjene od 1

do 3 pokazuju većinom realiziran učinak, od 3 do 6 – većinom na putu ostvarivanja tranzicijskih ciljeva, i od 7

do 8 – postignuti minimalni učinak ili prevelike rizike.

9

BiH. To znači da je poslovanje u BiH mnogo teže nego u mnogim drugim zemljama u

regionu, premda su lokalna preduzeća vremenom naučila kako zaobići razne barijere.

Postojeća centralna vlada je formirana 10 februara 2012 godine. Kašnjenje od 16 mjeseci u

formiranju vlade nakon opštih izbora 2010 godine ukazuje na institucionalnu

disfunkcionalnost zemlje. Centralna vlada predstavlja široku koaliciju sastavljenu od ključnih

političkih partija u kojoj su zastupljene tri glavne nacionalne zajednice. Centralna vlada i

dalje je slabija od vladâ dva entiteta koji čine državu (Federacija Bosne i Hercegovine i

Republika Srpska). Slijedeći opšti izbori i na centralnom nivou i na nivou entiteta se trebaju

održati 2014. godine. Evropska komisija (EC) je konstatirala da bi kontinuirano

neispunjavanje presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) iz 2009 godine o

zaustavljanju diskriminacije prema nacionalnim manjinama u BiH moglo ozbiljno ugroziti

legitimnost i kredibilitet ovih izbora.

Kako se do sada nije našlo rješenje za implementiranje gore navedene odluke ECHR-a i kako

nije uspostavljen mehanizam koordinacije na državnom nivou za odnose sa EU, EC je u

oktobru 2013 godine odlučila pokrenuti proceduru da smanji za 54% inicijalno predviđeni

Instrument za predpristupnu pomoć (IPA) za 2013 godinu za BiH i da odgodi razgovore o

programu IPA II dok se zemlja ne vrati na put integracija u EU. Ova odluka kratkoročno neće

imati značajniji uticaj na Bančine projekte u zemlji koji ne uključuju EU fondove. Međutim,

Banka će trebati da uzme u obzir budući razvoj odnosa između EU i BiH prilikom izbora i

prioritiziranja svojih projekata. Vijeće Evropske unije je na svom posljednjem sastanku 17

decembra 2013 godine konstatiralo nemoć BiH lidera da ispune EU zahtjeve što je dovelo do

"gubitka IPA fondova za 2013 godinu" i "odgađanja daljih odluka o IPA II", i izrazilo

“ozbiljnu zabrinutost da je proces integracije u EU zaustavljen zbog nedostatka političke

volje od strane BiH političkog rukovodstva"4

Vidi Aneks 1 radi detaljnije političke procjene.

2.2 Makroekonomsko okruženje

Globalna kriza je negativno uticala na ekonomiju Bosne i Hercegovine u posljednjih pet

godina, ali domaći faktori su također doprinijeli ekonomskim slabostima u zemlji. Slaba

domaća potražnja, nepovoljno vanjsko okruženje i politički zastoj su zaustavili oporavak.

Negativni uticaj na potrošnju imale su kako mjere štednje tako i smanjene doznake iz

inostranstva koje su značajno ispod kriznog nivoa. Visoka i rastuća nezaposlenost, trenutno

gotovo 30%, je također ograničila potrošnju. Istovremeno, slabiji rast u eurozoni je

negativno uticao na izvoznu aktivnost Bosne i Hercegovine i na dotok kapitala. Inflacija je i

dalje niska i odražava oslabljenu domaću potražnju. U martu 2013 inflacija je iznosila samo

0,8% u odnosu na isti period prošle godine. Valutni odbor – uspostavljen 1997 godine – i

dalje je ključno uporište monetarne politike.

Novi Stand-by aranžman (SBA) sa MMF-om je odobren u septembru 2012 godine. Stand-by

aranžman u iznosu od 520,6 miliona US$ na 24 mjeseca će biti tampon od vanjskih udara

postojeće krize eurozone kao i uporište za strukturalne reforme predviđene ekonomskim

programom zemlje za period 2012-2014. Ovaj novi aranžman je uslijedio nakon isteka Stand-

by aranžmana od 36 mjeseci, koji je obustavljen 2011 godine zbog političkog zastoja koji je

doveo do toga da zemlja nije imala centralnu vladu preko 15 mjeseci od izbora u oktobru

4 Zaključci Vijeća za opće poslove, Vijeće Evropske unije, 17 decembar 2013, strana 20.

10

2010 godine. Odbor MMF-a je izvršio prvu reviziju u decembru 2012 godine, a drugu u maju

2013 godine. Ekonomski program predviđa nastavak fiskalne konsolidacije uz strukturalne

fiskalne reforme u cilju očuvanja srednjoročne fiskalne održivosti.

Sektor bankarstva u Bosni i Hercegovini je i dalje razmjerno likvidan i dobro kapitaliziran

premda je nivo nekvalitetne aktive (NPL) u porastu. Strane banke drže preko 90% ukupnih

sredstava u finansijskom sistemu BiH, ali sektor bankarstva nije izložen velikim kreditnim

odlivima prema matičnim bankama, pa je sistem i dalje prilično likvidan. Međutim, NPL-ovi

su u značajnom porastu. Do kraja 2012 godine dostigli su 13,5% u poređenju sa 7,1% u

2010 godini i 5,9% u 2009 godini. Bosna i Hercegovina je članica Bečke inicijative od 2009

godine.

Loše vanjske i unutrašnje prilike će vjerovatno ograničiti rast u BiH u naredne dvije godine.

Nakon negativnog rasta u 2012 godini, svaki oporavak u 2013 godini će u najboljem slučaju

biti skroman. Određeni rast se očekuje u srednjeročnom periodu ako se poboljšaju globalni i

regionalni izgledi. Međutim, ekonomija je i dalje ugrožena na mnogim frontovima, ne samo

zbog toga što je cijeli region u teškoj situaciji, već i zbog toga što unutrašnja složenost

političke strukture zemlje i loša investiciona klima predstavljaju glavne prepreke ulaganjima.

Postoji također i rizik od slabljenja fiskalnog položaja ukoliko vlasti, naročito u Federaciji, ne

ispune preuzete obaveze u skladu sa programom MMF-a za fiskalnu konsolidaciju, kao

rezultat jakog pritiska različitih interesnih grupa. Svako odstupanje od programa može

ugroziti dalja finansiranja od strane Evropske unije i Svjetske banke.

Vidi Aneks 7 radi tabele sa odabranim ekonomskim pokazateljima.

2.3 Strukturalna reforma

Bosna i Hercegovina je sporo napredovala u reformama, posebno posljednih godina gdje je

teško istaći konkretna ostvarenja u sferi reformi. EBRD-ovi tranzicijski pokazatelji na nivou

zemlje pokazuju da je BiH ostvarila skoro maksimalan rezultat (4) za liberalizaciju cijena,

trgovinski i devizni sistem, odražavajući široko liberaliziranu i otvorenu ekonomiju. Zemlja

također ima relativno visok rezultat (3) u oblasti male i velike privatizacije. Zemlja ima

najslabiji rezultat u oblasti reforme uprave i poduzetništva (2-) kao i politike konkuretnosti

(2+), dvije oblasti u kojima se reforme tradicionalno teže sprovode, a dobri rezultati se

povezuju sa zemljama u poodmaklim fazama tranzicijskog procesa.

Na nivou sektora, postigut je djelomičan napredak u posljednje tri godine. Najzapaženiji je

početak implementacije prvog PPP-a u sektoru transporta u 2012 godini, što obuhvata

izgradnju i održavanje autoputa Doboj-Vukosavlje, dijela trans-nacionalnog transportnog

Koridora Vc. Ukoliko bude uspješan, ovaj projekat bi mogao biti važan znak za druge zemlje

u regionu. U ostalim sektorima mnoge reforme već duže vrijeme nisu završene. Napredak u

privatizaciji je u zastoju, a razvoj privatnog sektora je ugrožen slabim poslovnim okruženjem.

BiH čeka još dug put u procesu tranzicije. Rezultati tranzicije po sektorima, na skali od 1 do

4+, prikazani su na Slici 2. Rezultati se baziraju na procjeni preostalih tranzicijskih “jazova”,

u pogledu strukture tržišta i snage institucija za podršku tržišta. Izuzev jednog sektora,

tranzicijski jazovi u BiH se u svim sektorima procjenjuju kao “srednji” ili “veliki.” Najveći

jazovi su prisutni u nebankarskim finansijskim institucijama (tržište kapitala i privatni

kapital) kao i u sektoru nekretnina. Značajni tranzicijski jazovi i dalje su prisutni u

11

energetskom sektoru, naročito u sektoru prirodnih resursa i održive energije, kao i

komunalnoj i okolišnoj infrastrukturi, posebno u oblasti vodoopskrbe i otpadnih voda.

Vidi Aneks 2. radi potpune procjene tranzicijskih izazova.

2.4 Poslovno okruženje

Poslovno okruženje u BiH i dalje je najkompliciranije u regionu. U protekle dvije godine

provedene su neke reforme da bi se smanjile administrativne barijere za otvaranje novih

preduzeća, smanjenjem regulatornog poreskog opterećenja i pojednostavljenom registracijom

imovine. Međutim, BiH je i dalje nisko rangirana na osnovu većine pokazatelja kvaliteta

poslovnog okruženja. U posljednjem Izvještaju Svjetske banke o uslovima poslovanja, BiH

se nalazila na 126 mjestu od 185 zemalja svijeta po sveukupnoj lakoći poslovanja, ispod svih

zemalja Jugoistočne Evrope i među najlošije rangiranim u cijeloj tranzicijskoj regiji. Zemlja

je naročito slabo rangirana po pokazateljima za dobijanje građevinske dozvole (na 163

mjestu), lakoću otvaranja preduzeća (na 162 mjestu), i priključenje električne energije (na

158 mjestu).

BiH je nešto bolje rangirana prema pokazatelju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o

globalnoj konkurentnosti i nalazi se na 88 mjestu od 144 zemlje u smislu cjelokupne

konkurentnosti. Prema WEF-ovom pokazatelju globalne konkrentnosti, kvalitet javnih

institucija u BiH je visok u odnosu na zemlje regiona (BiH je na 79 mjestu prema ovom

pokazatelju iza svega dvije zemlje Jugoistočne Evrope) uprkos složenom političkom

ambijentu. Prema pokazateljima kvaliteta makroekonomskog okruženja BiH se nalazi na 97

mjestu što je malo ispod prosjeka za region Jugoistočne Evrope, ali prema pokazateljima

kvaliteta infrastrukture BiH ima loš rezultat. Nalazi se na predzadnjem mjestu - na 143

mjestu od ukupno 144 obuhvaćene zemlje - po kvalitetu svoje transportne infrastrukture.

U istraživanju poslovnog ambijenta i uspješnosti rada preduzeća EBRD-a i Svjetske banke

(BEEPS), koje je provedeno 2009 godine, preduzeća su istakla političku nestabilnost, poreske

stope, veliki neformalni sektor i pristup finansiranju kao glavne prepreke u poslovanju

preduzeća.

12

Prema indeksu percepcije korupcije (CPI) agencije Transparency International za 2013

godinu, BiH se nalazi na 72 mjestu od 177 zemalja. Ovo je nepromijenjeno u odnosu na

prošlu godinu. Međutim, korupcija i dalje predstavlja ozbiljan problem, a građani je smatraju

veoma raširenom pojavom.

2.5 Socijalne prilike

Bez obzira na stalne ekonomske i reformske izazove, u posljednjoj deceniji se dohodak po

stanovniku i životni standard značajno poboljšao u BiH. Stvarni BDP po stanovniku je

porastao 32 procenta tokom decenije do 2012 godine. Međutim, sa dohotkom po stanovniku,

korigovanom prema PPP (paritetu kupovne snage), nešto višem od 8.000 US$, BiH i dalje

ostaje jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi. Prema procjenama Eurostata, u Bosni i

Hercegovini BDP po stanovniku, korigovan prema standardima kupovne moći, u 2012 godini

iznosi 28% od prosjeka EU.

BiH ima najnižu stopu participacije u tržištu rada u Evropi. Na osnovu posljednje ankete

Statističkog ureda o radnoj snazi, prosječna stopa participacije BiH je bila samo 44 procenta,

znatno niža od zemalja u regionu, koje imaju stopu od preko 60%, a prosjek EU je preko

70%. Ovo odražava u velikoj mjeri izuzetno nisku stopu participacije među ženama, koja je

bila 33% u 2012 godini.

Uprkos niskoj stopi participacije radne snage, BiH još uvijek bilježi najvišu stopu

nezaposlenosti u regionu. Nezaposlenost mladih je naročito akutan problem. Dok prosječna

stopa nezaposlenosti za cijelu populaciju trenutno iznosi 28%, nezaposlenost među osobama

mlađim od 24 godine prelazi 60%. Nezaposlenost mladih je naročito visoka u Federaciji, gdje

je iznosila blizu 70% u 2012 godini.

U BiH postoje značajni regionalni dispariteti. Prema posljednjem istraživanju troškova

domaćinstva, kojeg su proveli državni i entitetski uredi za statistiku 2007 godine, stopa

siromaštva domaćinstava je bila najviša u Brčko distriktu i to 26%, zatim slijedi Republika

Srpska sa 22% i Federacija BiH sa 16,3%. U oba entiteta postoje oštri dispariteti između

urbanog i ruralnog stanovništva. Siromaštvo je znatno manje u urbanim područjima u

poređenju sa ruralnim područjima (u BiH, stopa ruralnog siromaštva iznosila je 23,7% u

poređenju sa 10,8% u urbanim područjima).

Pristup obrazovanju je i dalje ispod standarda OECD-a. Upis u osnovne škole se kreće oko

90% u poređenju sa skoro univerzalnom stopom u OECD-u, a stopa završavanja osnovne

škole je 76% i manja je od stope u većini zemalja u regionu. Na osnovu podataka Svjetske

banke, BiH ima jednu od najnižih stopa upisa na treći stepen obrazovanja u regionu.

Globalna finansijska kriza je u značajnoj mjeri pogodila BiH, premda u manjoj mjeri nego

ostale zemlje Jugoistočne Evrope. Dokazi iz ankete Život u tranziciji (LiTS) EBRD-a i

Svjetske banke ukazuju da građani smatraju da je uticaj krize veoma veliki. Preko 60%

domaćinstava je izjavilo da ih je kriza pogodila jako ili u znatnoj mjeri, u poređenju sa

prosjekom tranzicijske regije od 42 procenta. Veliki broj domaćinstava je izjavio da su morali

smanjiti osnovne troškove kao što su osnovne namirnice i zdravstvena zaštita da bi se mogli

nositi sa krizom.

13

2.6 Zakonsko-pravni kontekst

Zakonsko-pravno okruženje je i dalje kompleksno i problematično. U proteklom periodu su

izvršene neke značajne reforme ali je neophodno učiniti više. Višeslojna ustavna i politička

struktura zemlje ima i dalje negativan uticaj na pravne reforme. Problemi višeslojne pravne

strukture su vidljivi u mnogim pravnim oblastima.

Korporativno upravljanje je regulisano na entitetskom nivou; postoje dva različita sistema

korporativnog upravljanja, a svaki entitet ima vlastitu primarnu i sekundarnu legislativu. U

sektoru pravosuđa, postoje dva odvojena pravna sistema i ograničena koordinacija na

državnom nivou. Pravni okvir za tržište vrijednosnih papira je regulisan na entitetskom nivou,

a svaki entitet ima vlastitu komisiju za vrijednosne papire i berzu.

U nekim pravnim oblastima, BiH ima zakone koji na papiru zadovoljavaju i premašuju

standarde u drugim zemljama u kojima djeluje EBRD; međutim, u praksi, primjena tih

zakona je često slaba zbog slabosti ključnih institucija. Zakon o stečaju i nelikvidnosti ima

ocjenu ‘visok stepen usaglašenosti’ sa međunarodnim standardima; međutim, praktično

funkcionisanje režima nelikvidnosti ima slabosti u smislu odgovarajućeg reguliranja stečajnih

upravnika. Zakon i okvir o sigurnim transakcijama je savremen; međutim, u praksi, provedba

je spora i podložna opstrukcijama. Problemi efikasnosti sudova i poteškoće u zadovoljavanju

potreba su najslabije karike sistema, pa stoga dužnici mogu opstruirati postupak izvršenja.

Zakoni koji se primjenjuju na PPP i koncesije su složeni i rascjepkani; kombinirani set

zakonskih akata koji koegzistiraju na različitim nivoima regulira slična pitanja.

Izgledi za Bosnu i Hercegovinu umnogome zavise od implementacije praktičnih zakonskih

reformi i unutrašnje i regionalne integracije.

Vidi Aneks 3. radi detaljnije procjene zakonsko-pravnog konteksta.

2.7 Energetska efikasnost i kontekst klimatskih promjena

Članstvo u Energetskoj zajednici u velikoj mjeri pokreće energetsku politiku u BiH, zajedno

sa domaćim ograničenjima i problemima. Dok će ovo vremenom osigurati da pitanja održive

energije postanu prioritet, trenutno se energija i drugi prirodni resursi (uključujući i šume)

neefikasno koriste u javnom i privatnom sektoru i već odavno su neophodne značajne

investicije u energetsku efikasnost u proizvodnji električne energije, industrijskom, javnom i

stambenom sektoru kao i zakonske i regulatorne promjene.

Pored značajnog potencijala u unapređenju energetske efikasnosti, BiH ima neiskorišten

potencijal u oblasti ulaganja u obnovljivu energiju (hidroenergija, biomasa, vjetroelektrane i

proizvodnja solarne energije). Međutim, da bi se ovaj potencijal potpuno iskoristio

neophodno je izvršiti zakonska i regulatorna poboljšanja, uključujući i politiku feed-in tarifa i

koncesija, i veće uloge privatnog sektora.

U komunalnom sektoru, javna komunalna preduzeća su još uvijek uglavnom nereformirana,

što za posljedicu ima loše operativne i finansijske rezultate i nizak nivo usluga klijentima.

Tarifna reforma, finansijska i operativna poboljšanja sa bolje definisanim odnosom između

vlasnika i davalaca usluga, i investicije u istrošenu infrastrukturu su ključni izazovi u ovoj

oblasti, a omogućili bi ulaganja u energetsku efikasnost. Veći doprinos privatnog sektora bi

također mogao doprinijeti poboljšanjima energetske efikasnosti.

14

Adaptacija

Za region Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, se predviđa da će doći do

povećanja temperature, smanjenja padavina (posebno tokom ljeta) i do veće varijabilnosti

padavina. Kao posljedica toga, predviđa se da bi u Bosni i Hercegovini moglo doći do

sezonskih nestašica vode. Varijabilnije padavine za posljedicu mogu imati i fluktuacije u

hidrologiji rijeka i češće ekstremne pojave poput poplava.

3. STRATEŠKA ORIJENTACIJA

Bosna i Hercegovina ima značajne ekonomske potencijale u nizu sektora, ali je ostvarivanje

tih potencijala bilo usporeno složenim i nefunkcionalnim političkim okvirom i nedostatkom

spremnosti da se provedu duboke strukturalne reforme. Kao i u drugim zemljama u regionu,

put Bosne i Hercegovine ka održivom rastu zahtijeva mnogo veći fokus na omogućavanje

poslovnog okruženja za razvoj privatnog sektora, jačanje veza između entiteta i sa susjednim

zemljama, i veću eksploataciju prirodnih komparativnih prednosti zemlje. U svojoj strategiji

za naredni period Banka će se stoga fokusirati da odgovori na sljedeće izazove:

Restrukturiranje i širenje lokalnog privatnog sektora. Bosna i Hercegovina ima jako industrijsko naslijeđe, obilne izvore energije, i značajne resurse za podršku

prerađivačkoj industriji. Kako bi podržala širenje privatnog sektora, Banka će ponuditi

lokalnim i stranim preduzećima široku paletu proizvoda, uključujući direktno

financiranje za velika preduzeća, dok će po LEF programu biti osigurano financiranje

za restrukturiranje i širenje manjih lokalnih preduzeća koja se trenutno suočavaju sa

ograničenim pristupom izvorima financiranja. Banka će davati kreditne linije za mala i

srednja preduzeća putem lokalnih banaka, kredite za mikrofinanciranje, kao i

nefinancijsku podršku putem Programa usluga za mala preduzeća, odnosno kroz

Program razvoja preduzeća i Program poslovnog savjetovanja. Banka će nastaviti

aktivan dijalog o politikama za poboljšanje investicijske klime.

Stvaranje čvršćih veza sa širim regionalnim tržištima. Mala otvorena ekonomija kao što je ekonomija Bosne i Hercegovine može dostići svoj puni ekonomski potencijal

samo integracijom sa širim regionalnim tržištima. Regionalna integracija, kako fizička

tako i komercijalna, će dobiti na značaju u novoj strategiji, jer je Bosna i Hercegovina

od 1. jula 2013. godine, sa ulaskom Hrvatske u EU, dobila granicu sa Evropskom

unijom. Banka će stoga nastaviti pružati podršku poboljšanjima infrastrukture i

ohrabrivati veće učešće privatnog sektora u modernizaciji javne infrastrukture, kao i

privatna ulaganja koja podržavaju jaču regionalnu integraciju kroz investicione i

trgovinske tokove, čime će se jačati transportne i trgovinske veze sa susjednim

zemljama Zapadnog Balkana, uključujući putem ciljanih dijaloga o politikama. Kako

pristup EU tržištu zahtijeva poštivanje rigoroznih standarda kvalitete, Banka će staviti

naglasak na poboljšanje standarda, kako kroz direktno financiranje izvozno-

orijentiranih preduzeća tako i kroz programe usluga za mala preduzeća.

Promoviranje efikasnijeg i održivog korištenja resursa. Javna preduzeća i privatna preduzeća veoma neefikasno koriste postojeće resurse, što kao rezultat ima nepotrebno

visoke troškove energije i znatne okolinske štete. U cilju podrške efikasnijem i

održivom korištenju resursa, Banka će se fokusirati na investicije u održivu energiju sa

snažnim demonstracionim efektima. Koristiće se različiti investicijski programi,

15

uključujući Program direktnog financiranja projekata održive energije na Zapadnom

Balkanu, kao i posredno financiranje putem lokalnih financijskih institucija kroz

Program kreditnih linija za financiranje projekata održive energije na Zapadnom

Balkanu. Banka će davati direktno financiranje za poboljšanja energetske efikasnosti i

efikasnije korištenje resursa za velike korporativne klijente u privatnom i javnom

sektoru, kao i za restrukturiranje i komercijalizaciju opštinskih komunalnih preduzeća.

Banka će nastaviti voditi aktivan dijalog o politikama za održivo korištenje resursa

korištenjem tehničke pomoći i u uskoj saradnji sa drugim donatorima.

Što je najvažnije, Banka će nastojati promovirati internu integraciju aktivnim odabiranjem

investicija koje dalje produbljuju ekonomske veze između dva entiteta i Brčko distrikta, kako

sa privatnim kompanijama tako i kroz institucionalne reforme u javnom sektoru.

U skladu sa implementacijom Strateške inicijative za jednakost spolova, Banka će pokušati

da izradi i implementira projekte u relevantnim sektorima i područjima u Bosni i

Hercegovini, budući da se radi o zemlji sa velikim spolnim razlikama u područjima pristupa

finansiranju, radnih odnosa i zapošljavanja. Banka će nastojati da radi sa svojim klijetima u

bankarskom sektoru kako bi definirala načine, gdje je to moguće, za pružanje podrške

ženama poduzetnicama u smislu olakšavanja njihovog pristupa finansiranju i podržavanja

njihovih poslovnih aktivnosti. Ovaj angažman će, gdje to bude moguće, osigurati vezu sa

uslugama koje pružaju Bančini Programi usluga za mala preduzeća.

Vidi Aneks 8. za Jednakost spolova.

3.1. Ključni izazovi i operativni odgovori

3.1.1 Restrukturiranje i širenje domaćeg privatnog sektora

Tranzicijski izazovi

Udio privatnog sektora u ekonomiji je nizak u odnosu na druge zemlje u regiji, zbog kombinacije nezavršenog programa privatizacije (naročito za neka velika preduzeća) i

lošeg poslovnog okruženja. Mnoga velika domaća preduzeća treba da izvrše obimno

operativno, upravljačko i financijsko restrukturiranje.

Pristup malih i srednjih preduzeća vanjskim izvorima financiranja je ograničen, naročito u posljednjih nekoliko godina, što onemogućava njihov rast i stvaranje radnih

mjesta u zemlji gdje je stopa nezaposlenosti oko 30%.

Još uvijek nisu implementirane značajne pravne i regulatorne reforme, uključujući reforme u oblasti reguliranja financijskog sektora.

Operativni odgovor

Banka će podržati širenje privatnog sektora, sa naglaskom na inovativna i izvozno-

orijentirana preduzeća sa visokim nivoom dodatne vrijednosti, kroz široku paletu proizvoda

uključujući direktne kredite i ulaganja u kapital preduzeća, projekte u okviru LEF programa /

Fonda za razvoj preduzeća (ENEF), kreditne linije za mala i srednja preduzeća,

mikrofinanciranje i Program usluga za mala preduzeća (Program poslovnog savjetovanja i

Program razvoja preduzeća, uključujući podršku implementiranju EU akta o malim

preduzećima).

16

Banka će se selektivno angažirati na restrukturiranju održivih privatnih preduzeća da potakne

njihovu konkurentnost, kako davanjem kredita tako i ulaganjem u kapital, i dati podršku

privatizaciji podesnih velikih preduzeća, ukoliko vlasti pokažu spremnost da ponovo pokrenu

proces privatizacije i da se pridržavaju visokih standarda transparentnosti i dobre prakse u

organizovanju konkurentnih tendera.

Aktivnosti u privatnom sektoru će se fokusirati na sektore gdje zemlja ima konkurente

prednosti i gdje privatni sektor ima najveću mogućnost ekspanzije, uključujući proizvođače u

sektoru agribiznisa, maloprodaje hrane, nekretnina i prozvodnih preduzeća. Gdje god bude

moguće ohrabriće se i dati podrška stranim investitorima.

Banka će također podržati reformu finansijskog sektora, uključujući reformu

mikrofinancijskih institucija, kako bi se osigurala stabilnost finansijskog sektora, omogućiti

lakši pristup financiranju za privatne kompanije i produbiti lokalna kapitalna tržišta kroz

uvođenje novih finansijskih proizvoda, koji će potencijalno uključivati proizvode sa

podjelom rizika za podršku ženama poduzetnicama. Banka trenutno razmatra strukturiranje

Programa kreditiranja sa pokrićem rizika od prvog gubitka putem subvencije za Zapadni

Balkan, uključujući usluge koje bi se pružale potencijalnim krajnjim korisnicima Programa

usluga za mala preduzeća. Usluge ovog programa za žene poduzetnice će također biti

obuhvaćene u sklopu programa sa pokrićem rizika od prvog gubitka.

Dijalog o politikama

Dijalog o poslovnom okruženju će obuhvatati učestvovanje EBRD-a u nadzornim odborima

Vijeća stranih investitora i Agencije za promociju stranih ulaganja i fokusiraće se na

pojednostavljivanje i jačanje relevantnih zakona i propisa, sa naglaskom na potrebu da se

poduzimaju odlučne aktivnosti protiv korupcije. Pored toga, Banka će nastaviti pružati

podršku pravosudnoj obuci u područjima vezanim za poslovanje.

Banka će koristiti nalaze novog kruga ankete EBRD-a i Svjetske banke o poslovnom

okruženju i rezultatima preduzeća (BEEPS), a očekuje se da će rezultati te ankete biti na

raspolaganju krajem 2013 godine.

Oslanjajući se na svoje uspješne dosadašnje aktivnosti, Banka će jačati dijalog o politikama u

oblasti mikrofinanciranja, da bi omogućila napredak u komercijalizaciji i transformaciji

mikrokreditnih institucija.

3.1.2 Stvaranje čvršćih veza sa širim regionalnim tržištima

Tranzicijski izazovi

Ključne transportne mreže su još uvijek neadekvatne da omoguće privatnim preduzećima da iskoriste strateški položaj zemlje. S obzirom na fiskalna ograničenja

postoji urgentna potreba da se počne sa financiranjem poboljšanja infrastrukture

korištenjem javno-privatnog partnerstva.

Mnoga domaća preduzeća ne mogu ostvariti koristi koje im pruža blizina većih regionalnih tržišta sve dok ne poboljšaju svoju konkurentnost i ne podignu standarde

kvalitete.

17

Operativni odgovor

Banka će razmotriti financiranje modernizacije ključnih infrastrukturnih mreža, uključujući

Koridor Vc i druge dijelove strateških transportnih mreža u skladu sa indikativnim

definicijama mreža koje su za ovu regiju navedene u novim EU TEN-T regulativama, uz

paralelnu reformu relevantnih institucija i infrastrukturnih preduzeća, uključujući reformu

procesa nabavke i veće učešće privatog sektora u poboljšanjima infrastrukture.

Banka će davati financijska sredstva privatnim preduzećima za poboljšanja standarda

kvalitete do nivoa potrebnog za ulazak na glavna međunarodna tržišta. Banka će također

obezbijediti finansiranje za privatna preduzeća koja podržavaju jaču regionalnu integraciju

putem investicionih i trgovinskih tokova. Ovi programi će biti dopunjeni relevantnim

projektima Programa usluga za mala preduzeća.

Dijalog o politikama

Banka će biti spremna da osigura tehničku pomoć za implementiranje reformi nabavke,

podršku restrukturiranju preduzeća u transportnom sektoru i da omogući veće korištenje

javno-privatnog partnerstva u zemlji. Banka će također biti spremna da osigura tehničku

pomoć za javne nabavke i zakonodavstvo za koncesije i da osigura jačanje kapaciteta

nabavki, uključujući ciljanu obuku i radionice.

3.1.3 Promoviranje efikasnijeg i održivog korištenja resursa

Tranzicijski izazovi

Energija i drugi prirodni resursi (uključujući šume) se koriste neefikasno kako u javnom tako i u privatnom sektoru i već odavno postoji potreba za značajnim

ulaganjima u energetsku efikasnost u proizvodnji energije, industriji, javnom i

stambenom sektoru, kao i za pravnim i regulatornim izmjenama.

Komunalna preduzeća su najvećim dijelom još uvijek nereformirana, što rezultira slabim operativnim i financijskim rezultatima i niskim nivoom usluga koje se pružaju

korisnicima. Ključni izazovi u ovoj oblasti su tarifne reforme, financijska i operativna

poboljšanja uz bolje definirane odnose između vlasnika i pružalaca usluga, i

investiranje u zastarjelu infrastrukturu.

BiH ima velike neostvarene potencijale u oblasti ulaganja u obnovljivu energiju (hidroenergija, biomasa, vjetroelektrane, proizvodnja solarne energije), a za puno

iskorištenje tih potencijala potrebna su pravna i regulatorna poboljšanja, uključujući

feed-in tarife i koncesije, i veća uloga za privatni sektor.

Operativni odgovor

Banka će financirati investicije u održivu energiju, direktno i korištenjem posebnih

financijskih programa: Program kreditnih linija za financiranje projekata održive energije za

Zapadni Balkan preko lokalnih privatnih financijskih institucija i Program direktnog

financiranja projekata održive energije za Zapadani Balkan za direktno financiranje manjih

projekata.

Banka će financirati restrukturiranje i komercijalizaciju komunalnih preduzeća u oblasti

vodovoda i kanalizacije kao i daljinskog grijanja, i težiti da podrži restrukturiranje sektora

18

odlaganja krutog otpada i gradskog saobraćaja, ukoliko vlasti odluče da počnu implementirati

reforme u tim sektorima.

Banka će se usmjeriti na investicije u energetskom sektoru koje će doprinijeti efikasnom

korištenju resursa i smanjenju nivoa zagađenja; na primjer, obnovljiva energija i

rekonstrukcija ili zamjena starih i neefikasnih proizvodnih postrojenja, u skladu sa

strategijom Banke za energetski sektor.

Dijalog o politikama

Vodiće se sveobuhvatan dijalog o održivoj energiji, u uskoj saradnji sa EU i drugim

donatorima, uključujući tehničku pomoć u pravnim i regulatornim oblastima koje se

fokusiraju na razvoj tržišta za preduzeća za energetske usluge (ESCO), uvođenje ugovora o

energetskom učinku (EPC), transpoziciju EU direktive o energetskim svojstvima zgrada

(EPBD), upravljanje šumama/efikasnije korištenje biomase i reformu sektora daljinskog

grijanja.

Banka će promovirati i fokusirati se na komercijalizaciju komunalnih i elektroprivrednih

preduzeća, uključujući reforme tarifa, poboljšanja regulativa i usvajanja ugovora o pružanju

javnih usluga, kroz projekte tehničke pomoći koji će biti priključeni individualnim

investicionim projektima.

Promoviraće se poboljšanja politike koncesija i veća uloga privatnog sektora u osiguranju

boljeg korištenja resursa kako bi se omogućila ulaganja u sektor, organiziranim i blisko

koordiniranim naporima svih relevantnih odjeljenja.

3.2 Okolišne i socijalne implikacije predloženih aktivnosti Banke

Svi projekti EBRD-a podliježu Okolišnoj i socijalnoj politici iz 2008 godine i Provedbenim

zahtjevima5. Banka će raditi sa klijentima kako bi procijenila okolišni i društveni utjecaj

svakog projekta, rizike i mogućnosti, i pomagaće im u implementiranju Provedbenih

zahtjeva, uključujući dobru međunarodnu praksu i relevantne EU standarde. Tokom faze

izgradnje i rada, EBRD će nadzirati da li su projekti u skladu sa dogovorenim obavezama i

standardima, a priroda i učestalost monitoringa će se određivati na osnovu okolišnih i

društvenih rizika povezanih sa određenom investicijom.

Upravljanje okolišem u Bosni i Hercegovini i dalje otežavaju institucionalni, politički i

zakonsko-pravni okviri koji nisu najoptimalniji. Međutim, proces harmonizacije sa EU

standardima dovodi do okolišnih reformi, a predpristupni period EU je stvorio mogućnosti za

zemlju da počne sistematično prilagođavati svoje zakone i pristupati dodatnim resursima i

tehničkoj pomoći. Neki okolišni zakoni su usklađeni sa EU direktivama (uključujući Zakon o

upravljanju otpadom, Zakon o zaštiti vazduha, Zakon o zaštiti prirode i Fondu za zaštitu

okoliša). Projekti treba da budu usklađeni sa EU okolinskim standardima i acquis-om. U

slučaju da projekti ne ispunjavaju u potpunosti okolinske zahtjeve EU, to će biti jasno

naznačeno u informaciji Banke za Upravni odbor, uz odgovarajuće obrazloženje za svako

odstupanje, kao i u javnom dokumentu Kratki opis projekta. EBRD će osigurati da budu

5 Okolišna i socijalna politika iz 2008 i Provedbeni zahtjevi će biti ponovo razmatrani i revidirani u 2013

godini. Nova politika će se primjenjivati na projekte čiji Koncept projekta će biti dat na razmatranje na datum

ili nakon nakon datuma stupanja na snagu takve nove politike.

19

poduzete potrebne aktivnosti da se projekti koji ne ispunjavaju okolinske kriterije EU u

potpunosti usklade sa EU acquis-om.

Banka će za projekte koji uključuju lokalna mala i srednja preduzeća ocijeniti njihovu

sposobnost da implementiraju projekte u skladu sa okolišnim i socijalnim zahtjevima Banke.

To može uključivati izgradnju kapaciteta u područjima kao što su upravljanje okolišem,

zdravlje i sigurnost na radu, transparentnost i javne konsultacije. Isto tako, za projekte koji

uključuju finansijske posrednike, kapacitet partnerske banke da ocijeni i upravlja okolišnim i

socijalnim rizicima i mogućnostima je od suštinskog značaja za postizanje održivog rezultata.

EBRD će, kada to bude potrebno, osigurati obuku za te finansijske institucije.

U sektoru transporta, EBRD će nastojati da finansira projekte koji unapređuju održivi

transport. Infrastruktura i javni transport treba da budu dostupni, efikasni, dobri po okoliš, i

sigurni. Kod projekata autoputeva i gradskog prevoza, Banka radi na promoviranju sigurnosti

na cesti za vozače, pješake i druge korisnike cesta. Sigurnost pri izgradnji je drugo važno

pitanje za sektor transporta, a tamo gdje je za projekte potrebna eksproprijacija zemljišta,

primjenjujue se EBRD-ovi zahtjevi za preseljenje i obnovu sredstava za život.

Efikasno i održivo korištenje resursa je sljedeći važan cilj mnogih EBRD-ovih projekata.

Procijenjeno je da će emisija stakleničkih plinova (GHG) u Bosni i Hercegovini rasti skoro

30% u periodu između 2005 i 2030 godine, a trenutno, 73% emisija stakleničkih plinova

potječe iz sektora energetike6. Investicije EBRD-a u energetsku efikasnost, obnovljivu

energiju i efikasnost resursa pomoći će da se smanji intenzitet emisija ugljika u Bosni i

Hercegovini kao i zagađenost, i dovesti do efikasnosti i uštede u troškovima. Za projekte

obnovljive energije, posebno vjetroelektrane, odluke o lokaciji bi trebale uzeti u obzir

biodiverzitet i okolnosti staništa, uz izbjegavanje ili minimiziranje utjecaja na zaštićene zone

i migraciona kretanja ptica. Za projekte biomase, EBRD će raditi sa klijentima kako bi im

pomogla da razumiju svoje snabdjevačke lance i kako bi promovirala korištenje legalnih i

održivih izvora goriva.

Poremećaji u opskrbi vodom će imati negativan uticaj na industrije koje mnogo koriste vodu,

posebno na poljoprivredu. Oni će negativno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju i povećati

potrebu za navodnjavanjem. Investicije u hidroenergiju će također trebati uzeti u obzir

promjene u hidrologiji izazvane klimatskim promjenama. Potreba za investiranjem u

efikasnije sisteme vodoopskrbe i za bolje upravljanje tim sistemima će se povećati zbog sve

većih poremećaja u vodoopskrbi izazvanih klimatskim promjenama. Biće potrebno preduzeti

aktivnosti u sektorima koji ovise o vodi kao što su sektori vodoopskrbe, struje i energije

(posebno hidroenergije) kao i industrijama koje koriste velike količine vode kao što su

rudarstvo, agribiznis i proizvodnja.

4. PRISTUP KAPITALU: PRIVATNI I JAVNI IZVORI FINANSIRANJA

4.1 Privatni izvori kapitala

Većina javnog duga Bosne i Hercegovine se finansira eksterno iz zvaničnih izvora kao što su

MMF, EU i Svjetska banka. Ostatak javnog duga se finansira kroz pozajmice na domaćim

tržištima kapitala. BiH još uvijek nije koristila međunarodne izvore kapitala za finansiranje

6 UNECE, 2011

20

javnog duga. Zbog niskog kreditnog rejtinga zemlje (S&P rangira BiH kao B, dva nivoa

ispod investicionog ranga; Moody-ev rejting je B3, dno spekulativne i visoko-rizične grupe)

takvo zaduživanje je do sada bilo preskupo.

Bankovni sektor u BiH je uglavnom u rukama stranaca. Banke u stranom vlasništvu

posjeduju više od 90% svih bankovnih sredstava u zemlji. Njihov ulazak u BiH je doveo do

značajnog povećanja u pristupu kreditima kako za domaćinstva tako i za preduzeća. U 2007 i

2008 godini, upravo prije nego što će globalna finansijska kriza pogoditi region, kredit je

rastao po stopi od skoro 30% u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, od tada se kreditni

rast značajno smanjio. Krajem 2012 godine, rastao je jedva 2% u odnosu na prethodnu

godinu.

Na kućanstva otpada oko 45% ukupnih zajmova u privatnom sektoru dok na preduzeća

otpada preostalih 55%. Većina zajmova je ili denominirana ili indeksirana u odnosu na stranu

valutu. Pristup finansiranju za mikro, mala i srednja preduzeća je posebno pogođen

ograničenom likvidnošću i povećanom odbojnošću prema riziku u finansijskom sistemu zbog

krize.

Domaća tržišta kapitala su još uvijek nerazvijena. Tržišta vladinih obveznica i tržišta novcem

su i dalje na vrlo niskim nivoima razvoja. Tržištu vladinih obveznica nedostaje likvidnost i

transparentnost kroz ponudu na zvaničnim stranicama. Ni OTC tržište nije razvijeno. Tržišta

novca su i dalje slaba i nedostaju im referentni indeksi i likvidnost. Tržište korporativnih

obveznica je u nastajanju i zadnjih pet godina nije bilo nikakvih emisija.

4.2 MDB financiranje i saradnja sa drugim MFI, EU i multilateralnim donatorima

Banka će usko sarađivati sa drugim donatorima u Bosni i Hercegovini, uključujući

koordiniranje donatorskih aktivnosti koje se odnose na proces integracije u EU. Glavne

oblasti saradnje sa drugim donatorima će obuhvatiti:

Saradnja u dijalogu o politikama: EBRD će nastaviti da bude aktivni učesnik

polugodišnjih koordinacijskih sastanaka donatora sa vlastima. Donatorska koordinacija u

segmentu dijaloga o politikama će uključivati redovne sastanke predstavnika raznih agencija

o specifičnim sektorima (npr., redovni sastanci koji se odnose na dijalog o politikama u

sektoru komunalne i okolinske infrastrukture), bilateralne sastanke donatora o određenim

projektima (Koridor Vc, energetika, komunalna preduzeća), i ad-hoc sastanke kada bude

potrebno. U privatnom sektoru, očekuje se da će saradnja između MFI i donatora ostati manje

formalna, osim za mikrofinancijski sektor gdje će kreditori/donatori imati zajedničke dijaloge

o politikama sa regulatorima i usko će koordinirati aktivnosti. Sve MFI će sarađivati na

provođenju istih visokih standarda korporativnog upravljanja i transparentnosti, a EBRD će

imati vodeću ulogu u ovoj oblasti za mikrofinancijski sektor.

Sufinanciranje projekata: Nekoliko infrastrukturnih projekata koji su u toku ili su

pripremljeni od strane EBRD-a tokom perioda tekuće strategije uključuju sufinanciranje sa

EIB-om (Koridor Vc, autoput Doboj-Banja Luka, EPBiH) i bilateralnim donatorima (Koridor

Vc, svi projekti u sektoru komunalne i okolinske infrastrukture (MEI)). Očekuje se da će se

ova saradnja nastaviti tokom perioda ove nove strategije koja je u pripremi. Iako prema

aktuelnom MMF-ovom programu EBRD-ovi krediti nisu obuhvaćeni bilo kakvim MMF-

ovim uvjetima koncesionalnosti, ograničene mogućnosti zaduživanja će zahtijevati značajno

21

sufinanciranje putem grantova naročito za komunalne projekte u područjima van glavnog

grada.

Tehnička pomoć: Banka će nastaviti da aktivno koristi značajnu tehničku pomoć od EU,

bilateralnih donatora, i EBRD-ovog dioničarskog fonda, uglavnom za pripremu i

implementaciju projekata u ključnim strateškim sektorima (infrastruktura, održiva energija,

financiranje malih i srednjih preduzeća i mikrofinanciranje, kao i podrška malim

preduzećima). Banka će također angažirati pravnu i regulatornu tehničku pomoć financiranu

iz donacija za ključne oblasti, uključujući sektor energetike, održive energije, i financijski

sektor. Dodatne oblasti gdje se očekuje aktivnije učestvovanje u tehničkoj pomoći

financiranoj iz donacija obuhvataju dalju podršku transformaciji mikrofinancijskog sektora,

poboljšanja investicijske klime i borbu protiv korupcije, i privatne koncesije.

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF): uspostavljen u decembru 2009 godine,

WBIF obuhvata zajednički program grantova i zajednički program kreditiranja za prioritetne

investicije u regionu. Cilj ovog programa je da se pojednostavi pristup kreditnim sredstvima

udruživanjem i koordiniranjem različitih izvora financiranja i tehničke pomoći. U Bosni i

Hercegovini inicijalni fokus na sektor infastrukture, uključujući društvenu infrastrukturu, će

se nastaviti, ovisno o razvoju procesa integracije u EU, i biti proširen tokom perioda strategije

da obuhvati podršku malim preduzećima unutar okvira Programa za razvoj i inovacije

preduzeća.

Saradnja između EBRD-a i EU:

Bosna i Hercegovina je priznata kao država potencijalni kandidat za pristupanje EU 2003

godine i potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2008 godine, prihvatajući

uvjete za članstvo u EU. Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju je ratificiran ali još nije stupio

na snagu.

Bosna i Hercegovina je dobijala financijsku pomoć po Instrumentu za predpristupnu pomoć

(IPA) od 2007 godine. Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini je odgovorna za

implementaciju financijske pomoći u zemlji. U oktobru 2013 godine Evropska komisija je

pokrenula proceduru da smanji za 54% inicijalno predviđeni program po Instrumentu za

predpristupnu pomoć (IPA) 2013 za BiH i da odgodi razgovore o programu IPA II dok se

zemlja ne vrati na put integracije u EU. Vijeće Evropske unije je na svom posljednjem

sastanku 17 decembra 2013 godine konstatiralo nemoć lidera BiH da ispune EU zahtjeve što

je dovelo do "gubitka IPA fondova za 2013 godinu" i "odgađanja daljih razgovora o IPA II", i

izrazilo “ozbiljnu zabrinutost da je proces integracije u EU zaustavljen zbog nedostatka

političke volje od strane BiH političkog rukovodstva". Dok se ne riješi zastoj u procesu

integracije u EU, neće biti na raspolaganju nova EU i WBIF sredstva. Banka će, međutim,

nastaviti da implementira projekte sa već odobrenim EU sufinanciranjem, i razmatrati nove

projekte na bazi već odobrenih sredstava EU tehničke pomoći, u uskoj saradnji sa EU. EU će

također nastaviti da financira aktivnosti Programa usluga za mala preduzeća (SBS) u BiH po

programu IPA 2013.

U novembru 2009 godine, Vijeće Evropske unije je usvojilo odluku da Bosni i Hercegovini

stavi na raspolaganje EU makrofinancijsku pomoć u iznosu do 100 miliona eura u formi

kredita u dvije jednake tranše od po 50 miliona eura. Memorandum o razumijevanju definira

uvjete za isplatu te pomoći, naime zadovoljavajuća dostignuća u implementiranju Stand-By

aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom i ispunjavanje određenih uvjeta za svaku

tranšu. Isplata prve tranše od 50 miliona eura je bila uvjetovana odobravanjem Globalnog

22

okvira fiskalnih politika od strane Fiskalnog vijeća i objavljivanjem tendera za nabavku

zajedničkog vladinog informacionog sistema za upravljanje budžetom. BiH je ispunila ove

uvjete i prva tranša je isplaćena u februaru 2013 godine. Za isplatu druge tranše od 50

miliona eura postavljeno je osam daljih kriterija strukturalnih reformi i ona je isplaćena u

septembru 2013.

Saradnja između EBRD-a i EU u Bosni i Hercegovini se odvija na tri načina: i) uska saradnja

u dijalozima o politikama u svim sektorima gdje je EBRD aktivna (snažan fokus na transport,

posebno na međunarodni Koridor Vc), ii) financiranje tehničke pomoći za određene projekte,

a EU je dala oko jednu četvrtinu ukupnih sredstava za tehničku pomoć do sada, i iii)

investiciono sufinanciranje korištenjem Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) i

Investicionog fonda za Zapadni Balkan (WBIF).

Zajednički Akcioni plan Međunarodnih finansijskih institucija za rast. EBRD, EIB i

Svjetska banka blisko sarađuju na ovom planu kako bi oživjeli rast u regionu CESEE,

uključujući potencijalne zajedničke projekte.

23

ANEKS 1 – POLITIČKA ANALIZA

Bosna i Hercegovina (BiH) je posvećena i primjenjuje principe višestranačke demokracije,

pluralizma i tržišne ekonomije u skladu sa uslovima navedenim u članu 1. Sporazuma o

osnivanju Banke.

U BiH postoje ustavni i zakonodavni okviri za pluralističku parlamentarnu demokraciju,

razdvajanje ovlasti i ravnoteža u političkom sistemu, garancije fundamentalnih prava i

značajnu ulogu civilnog društva i u velikoj mjeri su u skladu sa međunarodnim i evropskim

standardima.

Međutim, na funkcioniranje države generalno, a posebno njenih demokratski izabranih

institucija, utiču specifičnosti ustavnog uređenja zemlje. Dejtonski mirovni sporazum iz 1995

godine, kojim je zaustavljen rat u BiH i omogućena stabilnost u zemlji, stvorio je izuzetno

kompleksnu državnu strukturu i fragmentiran politički aparat. Na centralnom nivou, proces

donošenja odluka zasniva se na kompliciranom sistemu ravnoteža, koji je osmišljen tako da

zaštiti interese tri “konstitutivna” naroda i koji de facto ohrabruje njihove predstavnike u

centralnim tijelima da pokažu privrženost svom konstitutivnom narodu, a ne državi.

Konsenzus između nacionalnih lidera o optimalnom budućem unutrašnjem uređenju BiH još

uvijek se ne nazire, no bez sveobuhvatne reforme ustavnog uređenja teško će se ostvariti

napredak ka efikasnijoj državi i implementaciji plana EU. Od usvajanja prethodne Strategije

nije postignut značajniji napredak u vezi sa mogućim ustavnim reformama.

Mnoge slabosti koje su zajedničke drugim zemljama Zapadnog Balkana – kao što su ukupna

institucionalna slabost, relativno nizak kapacitet javne administracije, pretjerana politizacija i

manjak meritokracije u državim službama, slabo pravosuđe, i težak poslovni ambijent – su

umnožene u BiH. To je jedan od glavnih razloga zašto je zemlja često rangirana među

najgorim u regionu u raznim tabelama glede poslovnog ambijenta.

Specifičnosti ustavnog uređenja također utiču na ljudska prava. Neki dijelovi postojećeg BiH

zakonodavstva nisu usklađeni sa međunarodnim standardima, uključujući i Evropsku

konvenciju o ljudskim pravima. U 2009 godini Evropski sud za ljudska prava (ECHR) je

donio presudu da se zaustavi diskriminacija protiv etničkih manjina u BiH, čijim

predstavnicima je zakonom onemogućeno da se kandidiraju za najviše javne službe. Ova

presuda Evropskog suda za ljudska prava još nije implementirana. Neuspjeh u

implementiranju presude ECHR-a je trenutno jedna od glavnih prepreka za dostavljanje

formalne aplikacije za članstvo u EU. BiH ostaje jedina zemlja Zapadnog Balkana (osim

Kosova) koja još uvijek nije aplicirala za članstvo u EU.

Posljednja rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PACE) o BiH navodi da je

postignut “veoma mali napredak u implementaciji ključnih preuzetih obaveza prema Vijeću

Evrope” i da sadašnja situacija “koči završetak prijeko potrebnih reformi u ključnim

sektorima, kao što su demokratske institucije, vladavina prava i ljudska prava (…)”.7

Nedostatak napretka u demokratskim reformama je negativno uticao na napredovanje zemlje

u procesu približavanja EU. Evropska komisija (EC) je u svom zadnjem izvještaju o

napretku za BiH zaključila da je zemlja “na mrtvoj tački u procesu evropskih integracija“. 8

7 Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE), Rezolucija 1855 o “Funkcioniranju demokratskih institucija u

Bosni i Hercegovini” (usvojena na plenarnoj sjednici 9. januara 2012.) 8 Evropska komisija, Strategija proširenja i glavni izazovi 2013-2014, Saopštenje Komisije za Evropski

parlament i Vijeće, 16 oktobar 2013, strana 19.

24

Vijeće Evropske unije je na svom posljednjem sastanku 17 decembra 2013 godine utvrdilo

nemoć lidera BiH da ispune EU zahtjeve što je dovelo do "gubitka IPA fondova za 2013

godinu" i "odgađanja daljih razgovora o IPA II", i izrazilo “ozbiljnu zabrinutost da je proces

integracije u EU zaustavljen zbog nedostatka političke volje od strane BiH političkog

rukovodstva"9

Predstavnička i odgovorna vlada

Slobodni, pošteni i konkurentni izbori

Postojeći pravni okvir, čak i ovako složen i koga karakteriše neusklađenost između Entiteta,

omogućuje provođenje demokratskih izbora. Izbori se uglavnom provode u skladu sa

obavezama koje nameće OSCE i Vijeće Europe, po procjeni ove dvije navedene institucije.

Izborni zakon iz 2001 godine čini osnovu izbornog pravnog okvira, koji je doživio značajne i

pozitivne promjene tokom godina.

Međutim, postoji jedno područje u kojem pravni okvir nije uspješan u pogledu aktivnog i

pasivnog biračkog prava: postojeća ograničenja zasnovana na etničkoj pripadnosti i mjestu

prebivališta u vezi sa pravom na izbor kandidata nisu u skladu sa Europskom konvencijom o

ljudskim pravima i u suprotnosti su sa OSCE dokumentom iz Kopenhagena i drugim

međunarodnim standardima. PACE (Parlamentarna skupština Vijeća Evrope) je u više

navrata od BiH vlasti tražila donošenje amandmana na Ustav i Izborni zakon kako bi se stalo

na kraj diskriminaciji etničkih manjina.10 Europski sud je 22 decembra 2009 godine donio

pravno obavezujuću presudu prema kojoj je uskraćivanje prava na osnovu etničke pripadnosti

nespojivo sa opštim načelima Europske konvencije. U 2011 godini uspostavljen je

Privremeni zajednički parlamentarni odbor za izradu nacrta izmjena i dopuna Ustava i

Izbornog zakona kako bi se isti uskladili sa presudom ECHR-a, ali do sada nije došlo do

dogovora ključnih sudionika. EC je navela da bi kontinuirano neispunjavanje presude ECHR-

a od strane vlasti moglo “ozbiljno ugroziti legitimnost i kredibilitet“ sljedećih općih izbora u

2014 godini. 11

U praksi, izbori omogućuju nadmetanje između različitih političkih stranaka kao i slobodan

izbor za birače. Kandidati mogu voditi svoje kampanje slobodno i bez ometanja od strane

vlasti. Centralna izborna komisija (CIK) je nezavisno stalno tijelo koje imenuje specijalna

Komisija za izbor i imenovanja. Predstavnici OSCE-a i Ureda visokog predstavnika (OHR)

koji su bili članovi Izborne komisije do 2005 godine i dalje imaju savjetodavno mjesto u

CIK-u, bez prava glasa. Opštinske izborne komisije su stalna tijela koja imenuju opštinski

organi vlasti i čija imenovanja odobrava CIK.

Mediji glasačima omogućavaju raznovrsnu i široku pokrivenost izborne kampanje. Izborni

zakon predviđa domaće i međunarodne posmatrače izbora na svim nivoima izborne

administracije. Međutim, smanjuje se broj domaćih posmatrača iz civilnog društva u velikoj

mjeri zbog nedostatka sredstava. Specifičnosti ustavnog ustrojstva zemlje i preostale etničke

podjele rezultiraju činjenicom prema kojoj političke stranke uglavnom saobraćaju sa svojim

9 Zaključci Vijeća za opće poslove, Vijeće Evropske unije, 17 decembar 2013, strana 20.

10 Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE), Rezolucija 1701 (2010), Rezolucija 1725 (2010), i

Rezolucija 1855 (2012) 11

Evropska komisija, Memorandum o ishodu 3. runde dijaloga na visokom nivou o procesu pristupanja, 10 oktobar 2013.

25

etničkim grupama. Međutim, postoji i nekoliko političkih stranaka koje u većoj mjeri imaju

multietnički pristup.

Od kraja rata (1992-1995), BiH je održavala redovne demokratske i konkurentne izbore na

centralnom i opštinskom nivou. U prošlosti su izbori bili uspješno organizirani od strane

OSCE-a. Održavanje dvaju posljednjih opštih izbora (2006. i 2010. godine) kao i opštinskih

izbora (2008. i 2012. godine) bilo je u potpunosti obavljeno od strane BiH vlasti. Posljednji

opšti izbori su od strane OSCE-ove / ODIHR-ove misije za posmatranje izbora bili ocijenjeni

kao izuzetno uspješni i u skladu sa OSCE obavezama.12 U opštim izborima je učestvovalo

ukupno 3.900 kandidata koji su glasačima pružili veliku mogućnost izbora. Izborna kampanja

je bila takmičarska i uglavnom mirna, u skladu sa propisima, miroljubiva, iako je ponekad

bila obilježena nacionalističkom retorikom nekih učesnika. Kada govorimo o ponavljanju

proceduralnih nepravilnosti, treba spomenuti takozvano 'proxy' (porodično) glasanje, posebno

u ruralnim područjima.

Odvajanje ovlasti, efikasne kontrole i ravnoteža

U BiH postoji ustavni i zakonodavni okvir parlamentarne demokratije koji karakteriše

odvajanje ovlasti, kontrole i ravnoteža u političkom sistemu, nezavisno zakonodavstvo i

procedure zakonodavnog nadzora u propisanoj domeni odlučivanja. Jedinstvena složenost

arhitekture upravljanja u BiH proizilazi iz odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma sa

razrađenim sistemom provjera i ravnoteže. One su u velikoj mjeri bile osmišljene u cilju

zaštite interesa tri "konstitutivna" naroda. U stvarnosti, one ohrabruju političke predstavnike

da pokažu predanost samo svom entitetu i njihovoj etničkoj grupi, a ne državi u cjelini.

Funkcionalnost i efikasnost centralne vlade je ograničena, kao i koordinacija kreiranja

politike. Ustav pruža ograničene ovlasti institucijama na državnom nivou, dok većinu takvih

ovlasti daje Entitetima: Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS).

Efikasnost Parlamentarne skupštine BiH je ograničena, iako je u posljednje vrijeme postignut

određeni napredak u reorganizaciji njenog Sekretarijata. Na entitetskom je nivou ukupno

funkcionisanje Parlamentarnih skupština efikasnije.

Efikasnost ovlasti za upravljanje izabranih zvaničnika

BiH je uspostavila institucionalne, pravne i finansijske aranžmane za izabrane zvaničnike

kako bi koristili svoja ovlaštenja koja nisu ograničena internim nedemokratskim pravom veta

ili drugim neprimjerenim utjecajima. Kao i u mnogim drugim zemljama u tranziciji, već dugo

postoji blizak odnos između poslovnih i političkih elita. Međutim,