Siromaštvo, nejednakost i razvojMJERENJE NEJEDNAKOSTI

Glavne mjere raspodjele dohotka: 1. lična ili raspodjela dohotka po veličini

2. funkcionalna ili raspodjela dohotka po faktorima

1. lična ili raspodjela dohotka po veličini- se bavi individuama ili domaćinstvima, kao i njihovim ukupnim prihodom koje ostvaruju , ne

razmatrajući način ostvarivanja prihoda • podjela populacije u nizove petina ili desetina (shodno nivou zarade od najmanjeg ka najvećem) kako bi

se utvrdilo koji omjer ukupnog nacionalnog proizvoda prima svaka od ovih dohodovnih grupa• iz dohodovne distribucije može se izračunati zajednička mjera nejednakosti ili Kuznjecov omjer (omjer

između prihoda gonjih 20% i donjih 40% stanovništva)

Lorenzova krivulja- pokazuje koliki postotak dohotka je ostvario određeni postotak primalaca- „savršena jednakost" – dijagonalna linija u raspodjeli prihoda prema veličini (donjih 40% prima 40% prihoda, dok gornjih 10% prima samo 10% ukupnog prihoda)

- što je Lorenzova krivulja udaljenija od dijagonale to je veći stepen nejednakosti -

Ginijev koeficijent- mjera ukupne nejednakosti (omjer područja između dijagonalne i Lorenzove krivulje / ukupno područje

od pola kvadrata u kojem leži krivulja ) - 0 (savršena jednakost) – 1 (savršena nejednakost)

G 0,50 - 0,70 (zemlje sa izraženom nejednakošću raspodjele prihoda)G 0,20 - 0,30 (zemlje sa relativno ravnomjernom raspodjelom)

2. funkcionalna ili raspodjela dohotka po faktorima- objašnjava udio u ukupnom nacionalnom dohotku koji svaki od faktora p-dnje dobiva (Z, R, K) - istražuju se procenti koji radnici dobivaju u cjelini i procenti ukupnog prihoda koji se raspodjeljuje u obliku renti, kamata i dobiti- objašnjava prihod faktora p-dnje na osnovu doprinosa koje taj faktor čini u okviru p-dnje

- krivulje Pn i Pž određuju jediničnu cijenu svakog produktivnog faktora - prihod svakog od faktora utvrđuje se tako da se njegova jedinična cijena pomnoži s količinom u proizvodnji angažiranog faktora - npr. Pn i Pž za Rs određuju tržišne plate (fond plaća = tržišno određena plaća x broj zaposlenih) - nemogućnost pristupa da uzme u obzir ulogu i utjecaj netržišnih sila (vlasti u određivanju faktorskih cijena - kolektivno pregovaranje, moć monopolista i sl.)Apsolutno siromaštvo - minimalni nivo prihoda potreban za zadovoljenje osnovnih fizičkih potreba za hranom, odjećom i krovom nad glavom da bi se osigurao trajan opstanak

• Međunarodna linija siromaštva ( < 1 $ na dan ili 2 $ u PPP)• Apsolutno siromaštvo postoji i u New Yorku, Kalkuti, Kairu... ali u mnogo manjem % u odnosu na

ukupno st.• Jedna od mjera apsolutnog siromaštva koji iskazuje udio siromašnih u ukupnom stanovništvu je Indeks

apsolutnog siromaštva (Headcount indeks) • Indeks apsolutnog siromaštva = H / N;- H broj onih čiji je prihod ispod linije apsolutnog siromaštva - N ukupan broj stanovnika- Iako je međunarodna linija siromaštva 1 ili 2 $ po st., pravo stanje u vezi siromaštva može se utvrditi tek

ako se zna cijena potrošačke korpe (troškovi prehrane, troškovi odjeće i obuće, troškovi stanovanja, troškovi za medicinsku skrb)

- Za ozbiljnije analize siromaštva nije dovoljno izračunati Indeks apsolutnog siromaštva jer nam kazuje samo relativni udio u ukupnom stanovništvu. On nam ne kazuje koliko su siromašni stvarno siromašni odnosno koliko im prihoda nedostaje za preživljavanje.

- Stoga ekonomisti pokušavaju izračunati ukupni jaz siromaštva (TPG) - Prosječan jaz siromaštva: APG = TPG / N - Prosječni nedostatak prihoda: AIS = TPG / HUkupni jaz siromaštva (TPG) pokazuje koliki je ukupan iznos prihoda koji je neophodan da bi svi koji se nalaze ispod linije siromaštva dosegli tu liniju.

- zemlje A i B - 50% stanovništva se nalazi ispod iste linije siromaštva; - TPG A < B

Ukupni jaz siromaštva (TPG) je zasjenjeno područje između dohodovnog profila populacije i linije siromaštva

TPG se izračunava tako što zbrojimo iznose koji predstavljaju razliku između prihoda na razini linije siromaštva Yp i prihoda što ga ostvaruje siromašna osoba Yi

• Indeks ljudskog siromaštva (HPI )je pokazatelj siromaštva koji je uveo UNDP (Razvojni program UN-a) 1997.g. zbog nezadovoljstva kriterijem WB “dolar na dan”

• Analogan indeksu humanog razvoja (HDI) - ljudsko siromaštvo mjeri se posredstvom tri ključne uskraćenosti stanovništva:

trajanja života ( > 30% ljudi u NZ vjerovatno neće doživjeti 40 godina starosti), osnovnog obrazovanja (% odraslih nepismenih) i ekonomskom situacijom (% osoba bez pristupa zdravstvenim ustanovama i čistoj vodi + procent

neuhranjene djece ispod 5 g.) • Veći HPI - veća ugroženost• Razlike u zemljama - siromaštvo se mjeri Indeksom apsolutnog siromaštva ili Indeksom ljudskog

siromaštva • Prema UNDP-u zemlje koje su bolje rangirane prema HPI imaju bolje rezultate u smanjivanju

siromaštva

• Simon Kuznjec - u ranim fazama raspodjela prihoda ekonomskog rasta pokazuje tendenciju pogoršanja; tek u kasnijim fazama će se poboljšati (vezano za prirodu strukturalnih promjena)

• Tajvan, J. Koreja ... više nivoe prihoda može pratiti veća nejednakost (a ne manja nejednakost)• Zambija - najsiromašnijih 20% - 3,3% prihoda, dok najviših 10% - 41% prihoda• Nejednakost nije u značajnoj korelaciji s per capita prihodom

veličina apsolutnog siromaštva - kombinacija niskog prihoda pc i velike neravnomjernosti u raspodjeli prihoda - % svj.st. koje živi u apsolutnom siromaštvu: 28,3% (1987.g.) - 24% (1997.g.) Zavisi od:

1. stope ekonomskog rasta - pod uvjetom da se odvija na održiv način2. nivoa resursa koji će biti doznačeni za programe siromaštva i kvaliteta tih programa

- Milenijski razvojni ciljevi kojim bi se trebalo siromaštvo smanjiti na 1/2 do 2015.g.

Siromaštvo u ZUR se pomjera prema J.Aziji i Subsaharskoj Africi

Siromaštvom su osobito pogođene slijedeće skupine stanovništva:• Ruralno stanovništvo

- 2/3 siromašnih zarađuje za preživljavanje radeći na malim poljop. dobrima - 80% siromašnih u Africi i Aziji žive u ruralnim područjima

• Žene - niže zarade, manje mogućnosti pristupa obrazovanju i zapošljavanju...

• Manjine i starosjedilačko stanovništvo - teško doći do podataka iz političkih razloga - Meksiko 80% starosjedilaca siromašno, Irak (Kurdi),...

KOJE MJERE MOGU PODUZETI ZEMLJE NISKOG DOHOTKA DA BI SMANJILE SIROMAŠTVO I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI, A DABI ISTOVREMENO MOGLE ZADRŽATI ILI ČAK UBRZATI EKONOMSKI RAST?

Četiri su moguća područja intervencije:1. Promjena funkcionalne raspodjele prihoda putem politika koje imaju za cilj promjenu relativnih cijena

proizvodnih faktora2. Modifikacija raspodjele po veličini prihoda putem preraspodjele vlasništva nad proizvodnim faktorima3. Promjena raspodjele po veličini prihoda primjenom progresivnih poreza na prihod i bogatstvo4. Direktni novčani transferi i javno pružanje usluga najsiromašnijim skupinama stanovništva

1) Promjena funkcionalne raspodjele prihoda putem politika koje imaju za cilj promjenu relativnih cijena proizvodnih faktora - jediničnu cijenu svakog faktora određuje odnos Pn i Pž - visinu plaće ne određuju samo tržišni odnosi, na nju utječu i sindikati (kolektivno pregovaranje) i država (subvencije); cijena radne snage može tako biti vrlo visoka čak i u uvjetima visoke nezaposlenosti - utjecaj zemljoposjednika i monopolista na određivanje cijene zemljišta i kapitala - država svojim mjerama može utjecati na cijenu kapitala u uvjetima njegove nestašice: subvencioniranim kamatama, poreznim olakšicama...

Kako je uz pomoć ekonomske politike moguće riješiti ovaj problem ? Smanjenjem relativne cijene rada u uvjetima visoke nezaposlenosti, a povećanjem cijene kapitala u uvjetima njegove oskudnosti, nudilo bi se više radnih mjesta za nezaposlene i više poslova za nedovoljno zaposlene što bi utjecalo na smanjenje siromaštva i nejednakosti u zemlji.

2. Modifikacija raspodjele po veličini prihoda putem preraspodjele vlasništva nad proizvodnim faktorima - glavni uzrok nejednakosti u raspodjeli prihoda - mali udio stanovništva ima velik udio u vlasništvu - 20% st. raspolaže s 50% dohotka jer tih 20% posjeduje i kontrolira preko 90% proizvodnih resursa (fizički kapital i zemlju, finansijski kapital i ljudski kapital) P olitik e preraspodjele :a) zemljišna reforma (pretvaranje zakupaca u vlasnike i formiranje malih poljoprivrednih gospodarstava) b) osiguranje povoljnih komercijalnih kredita (mikrokrediti)c) povećanje mogućnosti uključivanja u obrazovne programe

3) Promjena raspodjele po veličini prihoda primjenom progresivnih poreza na prihod i bogatstvo - progresivno oporezivanje tekućih osobnih prihoda i prihoda preduzeća, akumuliranih sredstava (štednja) te imovine fizičkih osoba i preduzeća - teret poreza u najvećoj mjeri pada na skupine stanovništva s najvišim prihodima i imovinom (iako se pokazalo da skupine s nižim i srednjim prihodom plaćaju srazmjerno veći udio prihoda za porez u odnosu na skupine koje imaju više razine prihoda) - najveći dio ukupnog prihoda bogatih potječe od prihoda na proizvodne fondove i finansijski kapital što često prolazi neprijavljeno; bogati imaju i moć izbjegavanja plaćanja poreza

4) Direktni novčani transferi i javno pružanje usluga najsiromašnijim skupinama stanovništva - razvoj javnog zdravstva u udaljenim ruralnim područjima, subvencioniranje cijene osnovnih životnih namirnica, besplatni školski obroci... Problemi:

Kako osigurati da sredstva uistinu dobiju oni koji su siromašni? Postići da korisnici ne postanu posve ovisni o programu protiv siromaštva Osigurati da se ljudi ne udalje od produktivnog angažmana u alternativnim ekonomskim aktivnostima Često su na programe protiv siromaštva ogorčeni oni koji rade naporno, a sami nisu daleko iznad linije

siromaštva

Politike borbe protiv siromaštva i za smanjenje nejednakosti u raspodjeli izlaze izvan ekonomske sfere i ulaze u socijalnu, političku, institucionalnu i kulturnu sferu života , ali” SIROMAŠTVO NIJE VIŠE NEIZBJEŽNO. SVIJET IMA MATERIJALNE I PRIRODNE RESURSE, ZNANJE I LJUDE DA UČINE SVIJET BEZ SIROMAŠTVA REALNIM ZA MANJE OD JEDNE GENERACIJE ”(James Speth, izvršni direktor Razvojnog programa UN, Human Development Report, 1997.g.)

Ljudski kapital: obrazovanje i zdravlje u ekonomskom razvoju

Obrazovanje - oblik ljudskog kapitala (ljudski jer postaje dio čovjeka, a kapital jer je izvor budućih zadovoljstava, budućih zarada...)Obrazovanje i zdravstvo - osnovni ciljevi razvoja

- obrazovanje - apsorbcija moderne tehnologije i razvoj kapaciteta za samoodrživi rast - zdravlje - preduvjet za povećanje produktivnosti, gdje se i uspješno obrazovanje oslanja na odgovarajuće zdravstvo Zdravstvo i obrazovanje - vitalne komponente rasta i razvoja, kao inputi u složenoj f-ji proizvodnje

• Pismenost danas 80% - 1970.g. 63% - dijete u Evropi, Sj. Americi ili Japanu > od 12 g. školovanja - dijete u Subsaharskoj Africi i J.Aziji < od 4 g. školovanjaVeze između zdravstva i obrazovanja kao oblika ljudskog kapitala Dvojni utjecaj efekata potrošnje u zdravstvu na učinkovitost obrazovnog sistema i obratno (veze između prihoda, s jedne, i zdravstva i obrazovanja, s druge strane)

Viši prihod domaćinstva ne predstavlja garanciju boljeg zdravlja ili obrazovanja Zdravstvo i obrazovanje mogu biti veoma neujednačeno raspoređeni, kao što je to slučaj sa

prihodom ili bogatstvom Obrazovanje i zdravlje - ulaganje u razvoj :

- veći zdravstveni kapital uvećava profit iz investicije u obrazovanje- veći obrazovni kapital uvećava profit iz investicije u zdravstvo

• Nivoi zdravstva i obrazovanja su mnogo viši u zemljama s visokim prihodom (iako uvećanje prihoda ne mora značiti i investiranje u obrazovanje i zdravlje – prihod se troši i na ostalu robu)

• Koristi iz investiranja u nečije zdravlje ili obrazovanje (bolje obrazovanje majke vodi boljem zdravlju djece ; zdrava osoba može doprinijeti zajednici na mnoge načine na koje bolesna osoba to ne može učiniti; bolje zdravlje - učinkovitije učenje...)

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), 2000.g.; Izvještaj o svjetskom zdravlju: „Konačna odgovornost za djelotvornost zdravstvenog sistema neke države leži na njenoj vladi."

finansijske zamjene (trade off) u odluci o nastavku školovanja

• Široko rasprostranjen problem u ZUR• Međunarodna organizacija rada (ILO) ima vodeću ulogu u problemu dječijeg rada- 120 miliona djece u ZUR (5-14.g.) rade puno radno vrijeme - 130 miliona djece rade pola radnog vremena• Afrika ima najveću stopu dječijeg rada (41%) Postoje četiri osnovna pristupa politici dječijeg rada u ZUR:• Prvi prepoznaje dječiji rad kao izraz siromaštva (naglasak na uklanjanje siromaštva) - Svjetska banka• Drugi pristup naglašava strategije za uvođenje većeg broja djece u škole (proširenje broja škola...)• Treći pristup naglašava reguliranje dječijeg rada kako bi se spriječilo iskorištavanje - UNICEF• Četvrti pristup, favorizira zabranu dječijeg rada - ILO

• Manji stepen pismenosti žena u odnosu na muškarce• Milenijski razvojni cilj: promovirati jednakost u pogledu gendera i osnažiti žene• Zašto je važno obrazovanje žena?

- prihod iz obrazovanja žena je veći u odnosu na stepen prihoda obrazovanja muškaraca - povećanje produktivnosti na farmama ili u fabrikama ali i veće učešće radne snage, manja stopa fertiliteta i poboljšanje zdravlja i ishrane djece - poboljšanje zdravlja i obrazovanja imaju višestruki učinak u kvalitetu ljudskih resursa za buduće generacije - poboljšanje njihovog statusa (putem obrazovanja) može imati značajan utjecaj na prekid začaranog kruga siromaštva i neodgovarajućeg obrazovanja jer žene nose neproporcionalno breme siromaštva i neposjedovanja zemlje

• Ponuda i potražnja u obrazovanju • Sa strane potražnje, dva osnovna utjecaja na količinu željenog obrazovanja:

1) obrazovaniji učenik putem zaposlenja u modernom sektoru više zarađuje (privatne koristi obrazovanja)2) troškovi obrazovanja (direktni i indirektni) koje snose učenik i njegova porodica

• Društvena korist od obrazovanja za sve nivoe obrazovanja je daleko ispod privatnih koristi

Raspodjela obrazovanja• Lorenzova krivulja za distribuciju obrazovanja (što je bliža dijagonalnoj liniji distribucija obrazovanja

je ujednačenija )

• Obrazovanje, nejednakost i siromaštvo• Veći troškovi (direktni i indirektni) i manje očekivane koristi od obrazovanja za siromašne tj. stepen

profita iz investicije u dječije obrazovanje je manji za siromašne porodice• Neravnopravna priroda sistema obrazovanja u ZUR• Obrazovni sistem nije alat za razvoj veće jednakosti u ZUR jer često djeluje u suprotnom smjeru • Obrazovanje, unutrašnja migracija i odliv mozgova• Ruralno - urbane migracije - obrazovaniji imaju veće mogućnostima za posao u modernom sektoru• Odliv mozgova - iz siromašnih u bogate zemlje (naučnici, akademici, liječnici..obrazovani u

institucijama u svojoj domovini, odlaze van domovine uz značajne društvene troškove, da bi koristi tog rada imale bogate države)

• Neophodna temeljna reforma obrazovnih sistema ZUR

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) - “Zdravlje je stanje potpune fizičke, mentalne i društvene dobrobiti, a ne samo nedostatak bolesti i nemoći.”

• Velik zdravstveni jaz između bogatih i siromašnih u visoko nejednakim privredama • Subsaharska Afrika

- zagađenost vode, neuhranjenost djece (40%), životni vijek samo 46 godina - veća vjerovatnoća da će dijete umrijeti prije pete godine nego da će ići u srednju školu

• AIDS, malarija i paraziti - tri vodeća problema • Trećina stanovnišva Zambije inficirana malarijom;

Žrtve malarije dolaze iz zemalja s niskim prihodima, koje ne mogu sebi priuštiti skupe lijekove, pa zbog toga nije bilo poticaja za farmaceutske kompanije da se usmjere na istraživanja u ovom polju.

• Od parazitskih bolesti - šistosomijaza ima najveći utjecaj na ljude i razvoj • AIDS - vodeći uzrok smrtnosti za odrasle muškarce u privredno aktivnim godinama života; AIDS stvara

virtualnu generaciju siročadi u nekim afričkim zemljama• Zdravlje i produktivnost• Slabe prehrambene navike, neadekvatna ishrana, nizak standard lične higijene izazivaju pogoršanje

radnikovog zdravlja te mogu negativno utjecati na njegov odnos prema poslu i drugim ljudima na poslu.

• Politika zdravstvenih sistema• 2000.g. WHO - prvi detaljni izvještaj o usporedbi zdravstvenih sistema širom svijeta (velike razlike u

uspješnosti zdravstvenih sistema na svim nivoima prihoda)• Favoriziranje bogatih• Vlade ZUR ulažu u gradske bolnice koje pružaju skupu njegu po zapadnom modelu• Ignorirane ili nedovoljno finansirane jeftine preventivne zdravstvene kampanje i osnovna medicinska

njega, namijenjena najsiromašnijim• Doktori, koji su educirani putem javnih subvencija, obično se odluče spacijalizirati u bogatim

područjima gradova ili emigriraju u razvijene zemlje • Problem pogrešnog lociranja medicinskih stručnjaka (100.000 st.- 4 ljekara u ZUR) • Politika zdravstvenih sistema• Uspješna uloga vlade u zdravstvenim sistemima je od ključne važnosti najmanje zbog tri važna

razloga:- Prvo, zdravlje predstavlja ključni faktor u ublažavanju siromaštva zato što su ljudi obično nedovoljno

informirani o zdravstvu, što je situacija kojoj doprinosi siromaštvo- Drugo, domaćinstva nedovoljno troše na zdravstvo jer zanemaruju ono što im je izvan pogleda (npr.

problem zaraze) - Treće, tržište bi premalo investiralo u zdravstvenu infrastrukturu, istraživanje i razvoj i prenos

tehnologija u ZUR zbog tržišnih propustao WHO: “Zdravlje ljudi je uvijek nacionalni prioritet, odgovornost vlade za zdravlje je stalna i

neprekidna."

Ekonomija poljoprivrednog razvoja

PRELAZAK IZ SEOSKE U KOMERCIJALNU ZEMLJORADNJUTri faze u evoluciji poljoprivredne proizvodnje:• Naturalna poljoprivredna proizvodnja• Raznolika ili mješovita zemljoradnja• Moderna komercijalna zemljoradnja

NATURALNA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA• Proizvodnja osnovnih sirovina-pšenica, riža..• Output i produktivnost niski• Zemlja i rad – glavni faktori proizvodnje• Minimalne kapitalne investicije• Nespremnost na rizik

MJESOVITA ZEMLJISTA• Nove komercijalne kulture-voće, povrće...• Tržišni višak za prodaju• Minimiziranje posljedica slabog uroda osnovnih kultura• Važnost društvenih, komercijalnih i institucionalnih uvjeta u kojima poljoprivrednik mora djelovati

MODERNA KOMERCIJALNA ZEMLJORADNJA• Ostvarivanje maksimalnih prihoda po hektaru• Čista komercijalna zarada postaje kriterij uspjeha • Akumuliranje kapitala, tehnološki napredak, naučno istraživanje i razvoj• Naglasak na jednoj poljoprivrednoj kulturi

(ekonomija obima)STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE I RURALNIH PODRUCJAIzvori napretka male poljoprivrede:1.Tehnološke promjene i inovacije2.Odgovarajuće ekonomske politike vlade3.Podrška socijalnih institucijaIzvori napretka male poljoprivrede:1.Tehnološke promjene i inovacije2.Odgovarajuće ekonomske politike vlade3.Podrška socijalnih institucijaAGRARNA REFORMAStrukture gazdinstava i obrasci zakupljivanja zemljišta moraju se prilagoditi dvostrukim ciljevima povećanja proizvodnje hrane i promoviranja šire distribucije dobrobiti agrarnog napretka- redistribucija prava vlasništva ili korištenja zemljišta od velikih zemljoposjednika u korist zemljoradnika sa malim ili nikakvim dobrimaPOLITIKE PODRSKE

• Ukupne prednosti razvoja male poljoprivrede ne mogu se realizirati ako se ne uspostave vladini sistemi podrške koji će osigurati neophodne poticaje, ekonomske prilike i pristup potrebnim kreditima i ulaganjima u cilju omogućavanja malim zemljoradnicima da poboljšaju svoj učinak i povećaju produktivnost

- promjene u ruralnim institucijama koje kontroliraju proizvodnju (banke, zajmodavci...)

Okolis i razvoj

ODRZIVI RAZVOJ• Svjetska komisija za životnu sredinu i razvoj u Izvještaju “Naša zajednička budućnost” 1987. definiše

održivi razvoj kao razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, a da ne dovodi u pitanje sposobnost budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe.

• Ravnoteža između potrošnje resursa i sposobnosti prirodnih sistema da zadovoljavaju potrebe budućih generacija

• Integralni ekonomski, tehnološki, socijalni i kulturni razvoj, usklađen sa potrebama zaštite i unapređenja životne sredine, koji omogućava sadašnjim i budućim generacijama zadovoljavanje njihovih potreba i poboljšanje kvaliteta života.

• Prirodnih resursi, kvalitet zraka, vode i tla predstavljaju zajedničko naslijeđe za sve generacije • Tokom jednog minuta ...   

... desi se emitovanje ugljen-dioksida u ukupnoj količini od 38.000 tona.... ljudi unište 3,5 kvadratnih kilometara šume....proizvedemo preko 15.000 tona smeća ... 90 novih automobila dodatno optereti našu životnu sredinu.... broj stanovnika na zemlji se poveća za 165.... skoro jedan kvadratni kilometar prirodnih površina se izgubi gradnjom ili ograđivanjem...

• Najuspješniji model sprovođenja koncepta održivog razvoja je Agenda 21, odnosno lokalna Agenda 21 koja je zaživjela na Svjetskoj konferenciji o zaštiti životne sredine i razvoja održane u Riju 1992

• To je globalni akcioni program održivog razvoja u kojem su predviđene aktivnosti na svim nivoima i to tako da svi nivoi zavise jedan od drugog - od "globalne Agende 21" do mnogobrojnih projekata širom svijeta u okviru "lokalne Agende 21"

• Sve nacije trebaju zajednički djelovati u globalnom partnerstvu u smislu održivog razvoja ali održivi razvoj se mora dešavati tamo gdje žive ljudi, gdje kupuju, gdje imaju škole - dakle na lokalnom nivou (gradovi i općine)

• Razmišljati globalno - djelovati lokalnoPostoji sedam pitanja kojima se definira okoliš razvoja:

• koncept održivog razvoja i veze između okoliša, • stanovništva i resursa, • siromaštva, • ekonomskog rasta,• ruralnog razvoja,• urbanizacije i • globalne ekonomije

RURALNI RAZVOJ Neposredni rezultati pritiska na okoliš:1) erozija tla – mala pokrivenost biljkama, isušenje i ispiranje glinastog tla, smanjenje produktivnosti

zemljista, smanjenje lokalne proizvodnje2) krčanje šuma – šume se koriste kao gorivo za kuhanje Uništenje okoliša putem krčenja šuma može ostaviti dva efekta na siromašno stanovništvo:

a) krčenje šume dovodi do brojnih bolesti okoliša koje smanjuju poljoprivredne prinose i povećavaju probleme ruralnog življenja.b) propadanje okoliša na lokalnom nivou može dovesti do regionalnog problema: zagađenja vode, poplava, suša i klizišta što razarajuće utiče na regionalnu poljoprivrednu ekonomiju.

TRADICIONALNI EKONOMSKI MODELI OKOLISA Resursi u privatnom vlasništvu• Neoklasična teorija se primjenjuje na problematiku okoliša kako bi se odredili uvjeti neophodni za

efikasnu raspodjelu resursa i opisalo kako propusti tržišta dovode do neefikasnosti, te kako bi se predložili načini na koje se ovo iskrivljenje može ispraviti.

• Cijena robe koja se povremeno ograničava (tokom vremena) mora se izjednačiti s tekućom vrijednošću granične neto dobiti posljednje utrošene jedinice u svakom periodu

aPb – višak za proizvođačaDPb– višak za potrošača

PsabP – naknada za nestašicu koju je naplatio vlasnik

• Savršena tržišta s pravima vlasništva imaju četiri preduvjeta:1. Univerzalnost - svi resursi su u privatnom vlasništvu.2. Ekskluzivnost - mora biti moguće spriječiti druge da imaju korist od resursa koji je u privatnom

vlasništvu.3. Prenosivost - vlasnik resursa može prodati resurs kada to zaželi.4. Izvršivost - namjeravana tržišna distribucija dobiti od resursa mora biti zakonski provodiva

Resursi u zajedničkom vlasništvu• Onaj ko želi maksimizirati profit, unajmit će

L* radnika, s ukupnim rezultatom jednakim prosječnom proizvodu AP* pomnoženom s brojem radnika, L*. Naknada za nestašicu koju će naplatiti zemljovlasnik bit će jednaka AP*CDW (osjenčeni dio na dijagramu)

Sl.1 Statična efikasnost kod raspodjele resursa

Sl.2 Optimalna raspodjela resursa tokom vremena

Sl.3 Resursi u zajedničkom vlasništvu i loša raspodjela

Pozitivne i negativne odlike javnog vlasništva: regionalno propadanje okoliša i problem „slobodnih jahača“

Javno dobro je ono što stvara korist za svakoga, i čija raspoloživost se ne umanjuje istovremenom upotrebom od drugih ljudi (čisti zrak i nacionalna odbrana)

Javno zlo je bilo koji proizvod ili stanje kojim se smanjuje dobrobit drugim ljudima, i to na neiscrpan način (zagađenje zraka i vode)

Jasno je da će biti proizvedeno previše onoga što predstavlja javno zlo, s obzirom na to da pojedinci ne plaćaju puni trošak povezan sa svojim postupcima. Rezultat je društveno neoptimalan ishod.

Zbog prisustva slobodnih jahača, tržištima je gotovo nemoguće efikasno pružati javna dobra; neophodno je da ih subvencionira ili u cijelosti plaća država

Ekologija gradskih sirotinjskih kvartova : - loša ventilacija u domovima- zagađena voda- visoki troškovi zdravstvenih usluga- isparavanja iz tvornica i automobila- nesanirani kanalizacijaki otvori- hronični i akutni bronhitis,dijareja....

Industrijalizacija i zagađenje zraka u gradu: • “Kuznjecova krivulja okoliša" - gradsko zagađivanje raste s rastom nacionalnog dohotka, a zatim opada • Glavni izvori zagađenja zraka povezani s modernizacijom - upotreba energenata, emisija motornih

vozila i industrijska proizvodnja • Kvalitet zraka i vode blisko vezani za regulatorne mjere vlade (u nedostatku regulative neželjeni

popratni proizvodi se ispuštaju u zrak, odljevne kanale...)• Težina industrijskog zagađenja Problemi prenaseljenosti , ne postojanja čiste vode te provođenja zdravstvenih mjera : • Dva najvažnija okolišna faktora koja utječu na zdravlje gradskog siromašnog stanovništva su

neraspoloživost čiste vode i manjak sanitarija (dijareja, paraziti, stomačne bolesti...)• Ugrožena zarada u stranoj valuti (zbog zabrane uvoza poljoprivrednih proizvoda iz ZUR proizvedeni uz

upotrebu potencijalno zagađene vode)• Investicije u čistu vodu i sanitarije

POTREBA ZA REFORMOM POLITIKE• Poduzeto nedovoljno za smanjenje zagađenja okoliša kroz primarne zdravstvene usluge, obrazovanje i

obezbjeđenje čiste vode i sanitarija...• Godišnje se troši samo oko 0,5% BDP-a ZUR na sanitarije i vodovodne instalacije• Vladini programi zaštite su daleko od pružanja jedinstvenog pristupa za siromašne, koji su izloženi

najtežim ekološkim problemima• Siromašni su prinuđeni kupovati vodu od trgovaca po mnogo većoj cijeni od one iz vodovoda• Promjena načina na koji se upravlja ograničenim resursima

GLOBALNI OKOLIS: UNISTENJE PRASUMA I PLINOVI STAKLANIKA• Iscrpljenje ozona, nadolazeće globalno zagrijavanje

rak kože, širenje pustinje, rast nivoa okeana • Globalna javna dobra - dobra (ili zla, kao što je iscrpljenje ozona i globalno zagrijavanje), čije koristi (i

troškovi) prelaze nacionalne granice • ZUR najviše doprinose globalnim koncentracijama isparavanja koja stvaraju efekt staklenika

(zatopljavanje klime)• Tropska prašuma predstavlja važan mehanizam kroz koji se ekosistem obnavlja - krčenje šuma dovodi

do uništenja vitalnih izvora atmosferskog kisika

OPCIJE POLITIKE ZUR1. Odgovarajuće određivanje cijena resursima

Reforma vladine politike postavljanja cijena koja uzrokuje nestašicu resursa i ohrabruje neodržive metode proizvodnje - bogata domaćinstva uglavnom su većinski korisnici struje, vode i poljoprivrednih subvencija, rasipnička upotreba resursa... 2. Sudjelovanje zajednica Usklađenost programa sa lokalnim i nacionalnim ciljevima3. Jasnija prava vlasništva nad imovinom i resursima Zemljišna reforma neophodna tamo gdje je nejednaka raspodjela zemljišta dovela do velikih površina neobrađene a visokokvalitetne zemlje4. Programi poboljšanja ekonomskih alternativa za siromašne Investicije u sisteme navodnjavanja, održive tehnike obrađivanja, upotrebe alternativnih goriva, stvaranje prepreka eroziji tla...omogućiti kreditiranje i inpute za uvećanje obradivog zemljišta...alternativne mogućnosti zapošljavanja izgradnjom ruralne infrastrukture.. 5. Jačanje ekonomskog statusa žene Povećanje nivoa obrazovanja - bolji pristup informacijama (prehrana djeteta, higijena...)6. Politike smanjenja industrijskih emisija Oporezivanje emisija, dozvole za emisiju, kvote, propisani standardi, porezni krediti i subvencije vezani za kupovinu čiste tehnologije...KAKO RAZVIJENE ZEMLJE MOGU POMOCI MANJE RAZVIJENIM ZEMLJAMA

• Trgovinske politike (eliminacija trgovnskih barijera prema izvozu iz ZUR)• Oproštaj duga (obimnim servisiranjem duga se u velikoj mjeri smanjuju sredstva koja su na

raspolaganju vladama ZUR za domaće socijalne programe)• Zamjena dug za prirodu (inozemne privatne organizacije za zaštitu okoliša zajedno s lokalnim

organizacijama za zaštitu okoliša, kupe dio duga ZUR otprilike 30% stvarne vrijednosti. Dug se, zatim, mijenja za vladine obveznice u valuti zemlje dužnika, ali ostaje u ukupnoj vrijednosti originalnog inozemnog duga. Kupci duga mogu povećati vrijednost svojih sredstava za 230%. Prihod od obveznica se koristi za održavanje šuma)

• Razvojna pomoć (u interesu svih živih bića na zemlji )STA RAZVIJENE ZEMLJE MOGU URADITI ZA GLOBALNI OKOLIS

• Kontrola emisija (RZ moraju voditi put globalnih promjena budući da su one najveći zagađivači zraka i mora)

• Istraživanje i razvoj (mnoge čiste tehnologije preskupe za ZUR)• Ograničenja uvoza (zabrana uvoza proizvoda koji su rezultat ekološki neodržive proizvodnje)