DOKUMENT EVROPSKE BANKE
ZA OBNOVU I RAZVOJ
STRATEGIJA ZA
BOSNU I HERCEGOVINU
EBRD stavlja čitateljima na raspolaganje prevod izvornog teksta ovog dokumenta
isključivo radi lakšeg snalaženja. Iako je sa dužnom pažnjom nastojao osigurati
vjerodostojnost prevoda, EBRD ne garantira i ne odgovara za tačnost prevoda. Čitalac se
može osloniti na prevod samo na vlastiti rizik. EBRD, njegovi uposlenici ili osobe koje ga
zastupaju neće ni u kojem slučaju biti odgovorni prema čitatelju niti bilo kojoj drugoj osobi
ni za kakvu netačnost, grešku, propust, ispušteni tekst, manjkavosti i/ili bilo kakve izmjene
bilo kojeg dijela sadržaja u prevodu, bez obzira na uzrok, niti za bilo kakvu štetu koja iz
toga proizađe. U slučaju bilo kakvog neslaganja ili proturječnosti između verzije na
engleskom jeziku i prevoda, engleska verzija se smatra mjerodavnom.
i
SADRŽAJ
IZVRŠNI REZIME ...................................................................................................... 1
1. PORTFELJ BANKE .......................................................................................... 3 1.1 Pregled dosadašnjih aktivnosti Banke ........................................................... 3
1.2 Implementacija prethodne strategije za zemlju .............................................. 5 1.3 Učinak portfelja Banke na tranziciju ............................................................. 6
2. OPERATIVNO OKRUŽENJE.......................................................................... 8 2.1 Političke prilike .............................................................................................. 8 2.2 Makroekonomsko okruženje .......................................................................... 9
2.3 Strukturalna reforma .................................................................................... 10 2.4 Poslovno okruženje ...................................................................................... 11
2.5 Socijalne prilike ........................................................................................... 12 2.6 Zakonsko-pravni kontekst ............................................................................ 13 2.7 Energetska efikasnost i kontekst klimatskih promjena ................................ 13
3. STRATEŠKA ORIJENTACIJA ..................................................................... 14 3.1. Ključni izazovi i operativni odgovori .................................................... 15 3.2 Okolišne i socijalne implikacije predloženih aktivnosti Banke ................... 18
4. PRISTUP KAPITALU: PRIVATNI I JAVNI IZVORI FINANSIRANJA . 19 4.1 Privatni izvori kapitala ................................................................................. 19
4.2 MDB financiranje i saradnja sa drugim MFI, EU i multilateralnim
donatorima ................................................................................................... 20
ANEKS 1 – POLITIČKA ANALIZA ...................................................................... 23
ANEKS 2 – ANALIZA IZAZOVA TRANZICIJE ................................................. 32
ANEKS 3 – ZAKONSKO-PRAVNA TRANZICIJA ............................................. 40
ANEKS 4 - PODRŠKA ZA MALA PREDUZEĆA ................................................ 44
ANEKS 5 – TEHNIČKA SARADNJA .................................................................... 47
ANEKS 6 – ODABRANI EKONOMSKI POKAZATELJI ................................... 48
ANEKS 7 – JEDNAKOST SPOLOVA .................................................................... 49
1
IZVRŠNI REZIME
Bosna i Hercegovina (BiH) je prihvatila i provodi principe višepartijske demokracije,
pluralizma i tržišne ekonomije u skladu sa uslovima navedenim u članu 1 Sporazuma o
uspostavljanju Banke.
U isto vrijeme, na funkcionisanje države općenito, a posebno njenih demokratski izabranih
institucija, utiču specifičnosti ustavnog uređenja zemlje. Dejtonski sporazum iz 1995 godine,
koji je okončao rat u BiH i omogućio stabilnost zemlje, stvorio je izuzetno kompleksnu
institucionalnu strukturu i iscjepkan aparat za donošenje odluka. Kao rezultat toga, mnoge
slabosti koje su zajedničke drugim zapadno-balkanskim zemljama su se umnožile u BiH, što
čini poslovanje u toj zemlji posebno zahtjevnim. Bez sveobuhvatne ustavne reforme, dalji
napredak u pravcu efikasnije države, implementacije značajnog programa reforme i
približavanja Evropskoj uniji će biti teško postići.
Globalna kriza je negativno uticala na ekonomiju Bosne i Hercegovine u posljednjih pet
godina, ali su i domaći faktori također doprinijeli ekonomskoj slabosti zemlje. Slaba domaća
potražnja, nepovoljno vanjsko okruženje i politički zastoj i dalje suzbijaju oporavak zemlje.
Visoka i sve veća stopa nezaposlenosti, trenutno gotovo 30%, također ograničava potrošnju.
U isto vrijeme, slabiji rast u eurozoni negativno utiče na izvozne aktivnosti Bosne i
Hercegovine i na priliv kapitala. Inflacija ostaje niska jer odražava prigušenu domaću
potražnju.
Bosna i Hercegovina ima značajne ekonomske potencijale u nizu sektora, ali je uspješno
ostvarivanje tih potencijala bilo usporeno složenim političkim okvirom i nedostatkom
spremnosti da se provedu duboke strukturne reforme. Zbog toga je napredovanje zemlje u
procesu tranzicije zaustavljeno već dugi niz godina, i ona zaostaje za drugim zemljama u
jugoistočnoj Evropi prema većini indikatora reformi i poslovnog okruženja. Postoji
sveobuhvatan program privatizacije ali je samo mali broj glavnih preduzeća stavljen na
tržište.
Kao i u drugim zemljama u regionu, put Bosne i Hercegovine ka održivom rastu i razvoju
zahtijeva mnogo veći fokus na omogućavanje poslovnog okruženja za razvoj privatnog
sektora, jačanje veza između entiteta i sa susjednim zemljama, i veću eksploataciju prirodnih
resursa zemlje. U svojoj strategiji za naredni period Banka će se stoga fokusirati na to da
odgovori na slijedeće izazove:
Restrukturiranje i širenje lokalnog privatnog sektora. Bosna i Hercegovina ima
jako industrijsko naslijeđe, obilne izvore energije, i značajne resurse za podršku
prerađivačkoj industriji. Kako bi podržala širenje privatnog sektora, Banka će ponuditi
lokalnim i stranim preduzećima široku paletu proizvoda, uključujući direktno
financiranje za velika preduzeća, dok će po Investicionom programu za lokalna
preduzeća biti osigurano financiranje za restrukturiranje i širenje manjih lokalnih
preduzeća koja se trenutno suočavaju sa ograničenim pristupom izvorima financiranja.
Banka će davati kreditne linije za mala i srednja preduzeća putem lokalnih banaka,
kredite za mikrofinanciranje, kao i nefinancijsku podršku putem Programa usluga za
mala preduzeća, odnosno kroz Program poslovnog savjetovanja i Program razvoja
preduzeća. Banka će nastaviti aktivan dijalog o politikama za poboljšanje investicijske
klime.
2
Stvaranje čvršćih veza sa širim regionalnim tržištima. Mala otvorena ekonomija kao
što je ekonomija Bosne i Hercegovine može dostići svoj puni ekonomski potencijal
samo integracijom sa širim regionalnim tržištima. Regionalna integracija, kako fizička
tako i komercijalna, će dobiti na značaju u novoj strategiji, jer je Bosna i Hercegovina
od 1. jula 2013. sa ulaskom Hrvatske u EU dobila granicu sa Evropskom unijom. Banka
će stoga nastaviti pružati podršku poboljšanjima infrastrukture i ohrabrivati veće učešće
privatnog sektora u modernizaciji javne infrastrukture, kao i privatna ulaganja koja
podržavaju jaču regionalnu integraciju kroz investicione i trgovinske tokove, čime će se
jačati transportne i trgovinske veze sa susjednim zemljama Zapadnog Balkana,
uključujući kroz ciljane inicijative dijaloga o politikama. Kako pristup EU tržištu
zahtijeva poštivanje rigoroznih standarda kvalitete, Banka će staviti naglasak na
poboljšanje standarda, kako kroz direktno financiranje izvozno-orijentiranih preduzeća
tako i kroz programe usluga za mala preduzeća.
Promoviranje efikasnijeg i održivog korištenja resursa. I javna i privatna preduzeća
veoma neefikasno koriste postojeće resurse, što kao rezultat ima nepotrebno visoke
troškove energije i znatne okolinske štete. U cilju podrške efikasnijem i održivom
korištenju resursa, Banka će se fokusirati na investicije u održivu energiju sa snažnim
demonstracionim efektima. Koristiće se različiti investicijski programi, uključujući
Program direktnog financiranja projekata održive energije na Zapadnom Balkanu, kao i
posredno financiranje putem lokalnih financijskih institucija kroz Program kreditnih
linija za financiranje projekata održive energije na Zapadnom Balkanu. Banka će davati
direktno financiranje za poboljšanja energetske efikasnosti i efikasnije korištenje
resursa za velike korporativne klijente u privatnom i javnom sektoru, kao i za
restrukturiranje i komercijalizaciju opštinskih komunalnih preduzeća. Banka će
nastaviti voditi aktivan dijalog o politikama za održivo korištenje resursa korištenjem
tehničke pomoći i u uskoj saradnji sa drugim donatorima.
U svojim aktivnostima u BiH, Banka će nastojati promovirati internu integraciju aktivnim
odabiranjem investicija koje dalje produbljuju ekonomske veze između dva entiteta i Brčko
distrikta, kako sa privatnim kompanijama tako i kroz institucionalne reforme u javnom
sektoru.
U svim tim aktivnostima, EBRD će nastojati uskladiti svoje operacije sa prioritetima lokalnih
vlasti i usko će sarađivati sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama i donatorima,
uključujući Evropsku uniju, kako kroz sufinansiranje odabranih projekata tako i kroz
koordiniranje inicijativa za dijalog o politikama. Banka će, posebno, koordinirati, i, ukoliko
to bude moguće, implementirati zajedničke operacije sa Evropskom investicionom bankom i
Svjetskom bankom unutar Zajedničkog akcionog plana Međunarodnih finansijskih institucija
za rast.
3
1. PORTFELJ BANKE
1.1 Pregled dosadašnjih aktivnosti Banke
Tokom sadašnjeg strateškog perioda, Banka je potpisala 46 projekta u iznosu od ukupno
466,3 miliona eura, i mobilizirala sufinansiranje u iznosu od 1.006 miliona eura sa 31
decembrom 2013 godine. Od početka rada u augustu 1996 ukupan kumulativni obim
angažiranih sredstava dostigao je iznos od 1,675 milijardi eura, a mobilizirano je
sufinansiranje u iznosu od 2,033 milijardi eura. Samo 3,5% od ukupno angažiranih sredstava
se odnosi na regionalne projekte. 46% kumulativnih angažiranih sredstava je uloženo u sektor
infrastrukture, 29% u finansijski sektor, 14% u sektor industrije, trgovine i agribiznisa, i 11%
u sektor energije.
Tabela 1: Pregled portfelja Banke u Bosni i Hercegovini sa krajem decembra 2013
godine
SEKTOR NETO UKUPNI OBIM ULAGANJA SADAŠNJI PORTFELJ
Iznos u milionima eura Broj
projekata
Ukupna
vrijednost
projekata
EBRD
potpisao
EBRD % od
ukupnog
Broje
projekata
Portfelj % od
portfelja
Operativna
sredstva
% od
operativnih
sredstava
Energetika 6 337 188 11% 5 103 10% 66 11%
Prirodni resursi 1 25 17 1% 1 16 2% 14 2%
Električna energija 5 312 171 10% 4 87 9% 52 9%
Financijske institutcije 58 655 489 29% 24 162 16% 87 15%
Deponentski kredit (banke) 34 379 302 18% 10 67 7% 46 8%
Osiguranje, Penzije, Fondovi 2 52 51 3% 1 50 5% 0 0%
Financiranje lizinga 5 50 50 3% 3 17 2% 17 3%
Nedeponentski kredit (nebankarske
institucije)
18 174 86 5% 10 28 3% 24 4%
Industrija, trgovina & Agribiznis 32 607 225 13% 15 56 6% 42 7%
Agribiznis 13 212 93 6% 4 24 2% 15 3%
Fondovi za dokapitalizaciju 5 39 11 1% 4 7 1% 2 0%
Informacione & komunikacijske
tehnologije
5 187 55 3% 1 2 0% 2 0%
Proizvodnja i usluge 7 148 61 4% 6 23 2% 23 4%
Nekretnine i turizam 2 20 5 0% 0 0 0% 0 0%
Infrastruktura 18 2,110 772 46% 17 664 67% 396 67%
Komunalna i okolišna
infrastruktura
8 150 81 5% 8 79 8% 12 2%
Transport 10 1,960 691 41% 9 585 59% 385 65%
UKUPNO 115 3,708 1,675 100% 61 985 100% 591 100%
Aktivni portfelj sa krajem decembra 2013 uključuje 61 projekt u ukupnom iznosu od 985
miliona eura. Banka je napravila veliki napredak u implementaciji velikih infrastrukturnih
projekata potpisanih u prethodnom strateškom periodu, sa isplatama u iznosu od 487,2
miliona eura tokom tekućeg strateškog perioda. Kao rezultat toga, omjer nepovučenih
sredstava se poboljšao sa 53,1% krajem 2010 godine na 40% krajem decembra 2013 godine.
Međutim, implementacija nekoliko projekata iz javnog sektora i dalje je značajno usporena
(restrukturiranje željeznica, obnova vodovoda i kanalizacije u Sarajevu), a jedan veliki
projekt sa državnom garancijom, potpisan tokom prethodnog strateškog perioda, proširenje
Sarajevskog aerodroma, morao je biti otkazan zbog negativnog utjecaja ekonomske krize na
rad aerodroma. Vrijednost nekvalitetnih sredstava pala je sa 7,1 miliona eura (1,6%
operativnih sredstava) u vrijeme odobravanja sadašnje strategije u oktobru 2010 godine na 2
miliona eura (0,3% operativnih sredstava) u decembru 2013 godine.
4
Tabela 2: Razvoj portfelja u Bosni i Hercegovini, 2010.-2013.
2010* 2011 2012 2013
Razvoj u periodu
strategije (Okt
2010-Dec 2013)
Neto ukupni obim ulaganja 1,307.5 1,389.4 1,474.2 1,674.8 354.4
Sadašnji portfelj 921 908.2 883.3 984.5 80.5
Broj operacija 94 100 107 115 24
Operativna sredstva 431.9 437.6 491.5 591.3 159.4
53% 52% 44% 40%
kumulativno
Godišnji obim ulaganja 190.2 94.4 125.4 194.5 466.3
Broj operacija 14 12 12 15 46
privatni sektor 8 10 10 10 36
javni sektor 6 2 2 5 10
Bruto isplate sredstava 116.3 97.7 164.6 168.6 487.2
Godišnja otkazivanja 0.4 7 35.6 0 43
Aktivni projekti 220 294.3 142.8 137.6
Udio privatnog sektora (% Portfelja) 28% 25% 20% 18%
Bez državne garancije (% Portfelja) 28% 25% 20% 21%
Iznos u milionima eura
% nepovučenih sredstava isklj.
garancije
*Napomena: Prethodna strategija za BiH je bila odobrena u oktobru 2010 god; prema tome, glavnina poslovanja
Banke u 2010 je realizirana prema Strategiji za 2008.-2010.
Omjer portfelja
Omjer portfelja se povećao sa 35,8% u privatnom sektoru (na petogodišnjoj kontinuiranoj
osnovi) u vrijeme odobravanja sadašnje strategije na 37,4% u decembru 2013 godine, kao
rezultat ukupnog udjela projekata u privatnom sektoru od 41% u periodu između odobravanja
sadašnje strategije u oktobru 2010 godine i kraja decembra 2013. Tokom tog perioda, Banka
je potpisala 36 projekata u privatnom sektoru i 10 projekata u javnom sektoru, a prosječna
veličina projekata bila je 4,6 miliona eura u privatnom sektoru odnosno 29,9 miliona eura u
javnom sektoru. Međutim, omjer portfelja zemlje još uvijek je značajno niži od omjera
predviđenog Članom 11.3 Sporazuma o osnivanju Banke.
Sadašnjim aktivnim portfeljom javnog sektora i dalje dominiraju veliki poslijeratni projekti
obnove u javnom sektoru potpisani tokom proteklih 15 godina. Udio projekata javnog sektora
najvjerovatnije će i dalje biti značajan, s obzirom na veličinu potencijalnih projekata (i
razmjerno malu prosječnu veličinu projekata u privatnom sektoru) za poticanje jačih
regionalnih veza i reformu javnih preduzeća. Bančina ekspertiza u ovim sektorima je još
uvijek veoma potrebna a dodatne vrijednosti koje Banka donosi su nedvojbene. Banka će,
međutim, tražiti veće učešće privatnog sektora u takvim projektima, što je podložno tržišnim
uslovima, i fokusiraće se na širenje svojih aktivnosti sa privatnim kompanijama. Ovakav
pristup bi trebao dovesti do postepenog rebalansa omjera portfelja tokom srednjoročnog i
dugoročnog perioda u skladu sa Bančinom Politikom omjera portfelja.
5
1.2 Implementacija prethodne strategije za zemlju
Strategija za Bosnu i Hercegovinu, odobrena u septembru 2010 godine postavila je slijedeće
glavne strateške prioritete:
Infrastruktura i energija
U sektoru transporta, osigurati podršku kako za izgradnju nove tako i za
rekonstrukciju postojeće infrastrukture, i olakšati komercijalni pristup sa većim
uključivanjem privatnog sektora;
U sektoru komunalne i okolišne infrastrukture, staviti težište kako na reforme sektora
sa lokalnim vlastima tako i na institucionalno jačanje na nivou operativnih kompanija;
U sektoru energije, podrška rekonstrukciji ili zamjeni postojećih termoenergetskih
kapaciteta kako bi se povećala njihova efikasnost i pouzdanost i kako bi se izvršilo
usklađivanje sa EU standardima emisije čestica, podrška daljem razvoju prenosnih i
distributivnih mreža, i povećanje komercijalizacije energetskog sektora kako bi se
promoviralo bolje funkcioniranje tržišta; i
Za energetsku efikasnost, osigurati komercijalne zajmove javnim komunalnim
preduzećima za finansiranje mjera i investicija čiji je cilj postizanje energetske
efikasnosti, i korištenje postojećih programa za realiziranje malih projekata
energetske efikasnosti i obnovljive energije, uključujući program kreditnih linija za
finansiranje projekata održive energije za Zapadni Balkan (WeBSECLF).
Finansijski sektor
Podržati mikro, mala i srednja preduzeća putem lokalnih banaka, kompanija za lizing,
i ne-bankarskih mikrofinansijskih institucija, i nuditi mehanizme za podjelu rizika; i
Osigurati pred-privatizacijske investicije u sektorima bankarstva i osiguranja i
podržati manje banke u domaćem vlasništvu i mikrokreditne organizacije, između
ostalog kroz dokapitalizaciju, kako bi olakšali ulaz novih strateških investitora i dali
poticaj daljoj konsolidaciji sektora.
Industrija, trgovina i agribiznis
Podržati strateške lokalne i međunarodne investitore, posebno za velika preduzeća
koja su u procesu privatizacije ili restrukturiranja. Banka će aktivno tražiti projekte u
sektorima agribiznisa, industrije, nekretnina i turizma, prerade drveta i
metaloprerađivačkom sektoru;
Podržati mala i srednja domaća i strana privatna preduzeća putem dugoročnog
kreditiranja ili dokapitalizacije korištenjem Investicionog programa za domaća
preduzeća (LEF).
Osigurati da Programi usluga za mala preduzeća (SBS) nastave pružati savjetodavne
usluge malim i srednjim preduzećima.
Usprkos teškom poslovnom okruženju i ograničenom napretku u strukturalnim reformama
tokom perioda sadašnje strategije, Banka je uspjela u implementiranju mnogih projekata sa
značajnim tranzicionim utjecajem u skladu sa odobrenim strateškim prioritetima:
Banka je podržavala reforme u sektoru transporta i kontinuirano finansirala glavne
autoputeve i obilaznice. Autoput Doboj-Prnjavor, najveći projekt u sadašnjem strateškom
6
periodu, je dio najbrže cestovne veze glavnog grada Republike Srpske, Banja Luke, sa
glavnim gradom zemlje, Sarajevom. U isto vrijeme, ovaj autoput će povezati Banjaluku sa
autoputem Koridor Vc čime će se potpomoći unutarnja i međunarodna integracija Bosne i
Hercegovine. Ključna tranzicijska odredba ovog projekta je napredak sa tenderom za PPP,
zasnovanom na najboljim primjerima iz međunarodne prakse, za susjednu dionicu Koridora
Vc. Banka je također potpisala nekoliko ugovora o finansiranju za podršku reformi u
komunalnom sektoru vodosnabdijevanja u oba entiteta. Imajući na umu stečena znanja iz
svog iskustva sa početnom sporom implementacijom infrastrukturnih projekata tokom
sadašnjeg strateškog perioda, Banka će se fokusirati na strukturiranje budućih transakcija u
javnom sektoru na način koji će omogućiti bržu implementaciju, uključujući i potencijalnu
tehničku pomoć usmjerenu na javne nabavke.
U finansijskom sektoru, Banka se fokusirala na ublažavanje posljedica smanjenja sopstvenih
plasmana banaka u okviru Bečke inicijative i na osiguranje finansiranja ugroženih grupa,
uključujući mikropreduzeća u poljoprivrednom sektoru, osiguranjem nekoliko kreditnih linija
za mala i srednja preduzeća, energetsku efikasnost i mikrofinansiranje. Intenziviran je dijalog
o politici u oblasti reforme sektora mikrofinansiranja, a Banka je podržala prvu uspješnu
transformaciju jedne institucije za mikrofinansiranje u komercijalnu kompaniju koja sada ima
punu bankarsku dozvolu. Ovo je bio prvi opipljiv korak u transformaciji lokalnih
mikrokreditnih institucija u komercijalne subjekte, koji su potpuno integrisani u lokalni
finansijski sektor i podliježu istim propisima i nadzoru kao i drugi davaoci finansijskih
usluga. U novom strateškom periodu, Banka će se usmjeriti na proširenje uspješne podrške
malim i srednjim preduzećima i reformu mikrofinansijskog sektora uvođenjem novih
finansijskih proizvoda usmjerenih ka malim i srednjim preduzećima sa ograničenim
pristupom finansijskim sredstvima, npr. žene poduzetnice i ruralni poduzetnici.
U tekućem strateškom periodu, Banka je pružala podršku lokalnom korporativnom sektoru
kroz investicioni program za domaća preduzeća i ostale programe namjenskog investiranja
poput programa za direktno finansiranje projekata održive energije za Zapadni Balkan
(WeBSEDFF). Banka je podržala veliki broj lokalnih kompanija u jačanju njihovog
poslovanja i širenja, što je za rezultat imalo značajne promjene u relevantnim tržišnim
strukturama i bolje usluge potrošačima (primjeri obuhvataju: sektor maloprodaje, proizvodnja
hrane, kablovska TV i telekomunikacije). Banka je pored toga osigurala finansiranje nekoliko
vodećih izvoznih preduzeća da bi ublažila efekte krize likvidnosti i da bi im omogućila da
nastave sa širenjem proizvodnje i izvoza kroz jačanja veza sa dobavljačima (sektor jestivog
ulja, prerada drveta). Izvršeno je i nekoliko značajnih investicija sa snažnim demonstracionim
efektima u oblasti energetske efikasnosti, uključujući investiciju u najveću kompaniju za
preradu drveta u zemlji, Natron Hayat. U sklopu ovog projekta izvršena je zamjena kotla na
ugalj kotlom na biomasu, sa uštedom od 275.000 tona CO2 godišnje. Velika potražnja za
finansiranjem unapređenja energetske efikasnosti u privatnom sektoru u tekućem strateškom
periodu će se iskoristiti kao osnova za veće usmjeravanje na efikasnije korištenje energetskih
resursa u novom strateškom periodu, i na širenje finansiranja energetske efikasnosti na javni
sektor (daljinsko grijanje na biomasu i energetska efikasnost u javnim zgradama).
1.3 Učinak portfelja Banke na tranziciju
Kroz svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini tokom perioda 2010-2013 godine, Banka je
radila na rješavanju velikog broja tranzicijskih ciljeva utvrđenih u strategiji. Strateški prioritet
pružanja podrške u proširivanju tržišta i povećanju konkurentnosti u korporativnom sektoru
je obuhvaćen poslovanjem Banke sa malim i srednjim privatnim preduzećima u oblasti
7
agrobiznisa, informaciono-komunikacionih tehnologija, proizvodnje i usluga. Preko četrdeset
posto novih projekata je potpisano u korporativnom sektoru. Podrška mikro, malim i srednjim
preduzećima kroz dugoročno kreditiranje domaćih finansijskih institucija ostvarena je putem
kreditnih linija komercijalnim bankama i mikrofinansijskim institucijama (jedna trećina
novopotpisanih projekata u BiH). Konačno, podrška u obnovi i modernizaciji infrastrukure,
jačanju institucija i izgradnji kapaciteta je obuhvaćena zajmovima Banke sa državnom
garancijom za preduzeća u sektoru vodovoda i transporta.
Odražavajući jednaku raspodjelu projekata koji predstavljaju strateške prioritete u tri
sektorske grupe, investicijske djelatnosti Banke u BiH su bile usmjerene na brojne
tranzicijske ciljeve. Oko polovine projekata je bilo usmjereno na institucionalna i regulatorna
poboljšanja i usvajanje najboljih korporativnih i poslovnih standarda i praksi. Jedna trećina
novih operacija je bila usmjerena na povećanje konkurentnosti kroz podršku lokalnim
kompanijama, širenje finansijskih proizvoda na područja nedovoljno opskrbljena takvim
uslugama putem kreditnih linija komercijalnim bankama za mikro, mala i srednja preduzeća,
i pokazujući uspješno restrukturiranje povećanjem operativne efikasnosti klijenata.
Slika 1. Obuhvaćeni tranzicijski ciljevi (udio u ukupnom) u Bosni i Hercegovini,
oktobar 2010 – maj 2013
U sklopu procesa unutrašnje kontrole i odgovornosti, Banka vrši procjenu potencijalnog
tranzicijskog učinka projekta prilikom razmatranja utvrđenih tranzicijskih izazova1. Sve nove
operacije potpisane u BiH u periodu od oktobra 2010 do maja 2013 godine dobile su ocjenu
Dobar potencijal tranzicijskog učinka. Ovo je znatno više od institucionalnog cilja da
najmanje 80% projekata treba da budu rangirani kao Dobri ili bolji, utvrđenog da se osigura
visok početni kvalitet operacija Banke sa aspekta tranzicijskog učinka.
Banka redovno prati sve projekte da bi tranzicijski učinak koji očekuje od svojih aktivnosti
bio na kraju i ostvaren. Ostvareni tranzicijski rezultat projekata u portfelju BiH je dobar. Od
1 Vidi http://www.ebrd.com/pages/research/economics/transition.shtml radi procjene tranzicijskog učinka i
metodologije praćenja
8
29 operacija koje se trenutno implementiraju u aktivnom portfelju2 na kraju maja 2013
godine, dvanaest ih je već uglavnom ostvarilo predviđeni tranzicijski učinak. Ovo obuhvata
uspješnu implementaciju regulatornih reformi i poboljšane poslovne standarde za pet
projekata za razvoj puteva i željeznica, i širenje proizvoda na područja sa slabom
opskrbljenošću uslugama i provođenje programa za izgradnju kapaciteta u lokalnim bankama
kroz pet projekata podrške mikro, malim i srednjim preduzećima. Trenutno je 14 operacija u
aktivnom portfelju procijenjeno da se kreću u pravcu postizanja svojih zacrtanih tranzicijskih
ciljeva, uključujući niz projekata na daljem unapređenju regulative i kapaciteta u sektorima
infrastrukture i energetike.
Tri operacije nisu uspješno ostvarile očekivani tranzicijski učinak. Projekat u oblasti
upravljanja avio-saobraćajem se suočavao sa odlaganjima u fizičkoj implementaciji, što još
uvijek nije omogućilo realizaciju regulatornih unapređenja. Zajam velikoj mikrofinansijskoj
instituciji nije ostvario održivo povećanje dostupnosti kredita malim i srednjim preduzećima
zbog negativnog učinka krize na klijente i pod-zajmoprimce. Konačno, projekat u sektoru
proizvodnje i usluga nije uspio povećati konkurentnost i unaprijediti standarde zbog
finansijskih poteškoća klijenta koje su izazvane zahtjevnim tržišnim uslovima. Očekivani
tranzicijski učinak aktivnog portfelja BiH, brojčano izraženog u prosječnom rangu3 krajem
maja 2013 godine je bio 3,79, što je bolje i od institucionalnog cilja od 4,35 i rezultata za
cijeli portfelj Banke (4,05).
Devet projekata u BiH je završeno (tj. potpuno otplaćeno od strane klijenata) tokom
strateškog perioda. Osam od ovih projekata je uglavnom ostvarilo očekivani tranzicijski
učinak, uključujući i šest projekata sa finansijskim institucijama u zemlji, gdje je izvršena
potpuna isplata sredstava ciljanim područjima koja su bila nedovoljno opskrbljena uslugama i
realizirana je tehnička pomoć za izgradnju kapaciteta banaka. Dva projekta u korporativnom
sektoru su također bili uspješni u uvođenju novih procesa i unapređenju njihovih
korporativnih standarda. Preostali završeni projekt, kredit u korporativnom sektoru, je
prijevremeno otplaćen prije ostvarivanja bilo kojeg referentnog pokazatelja.
2. OPERATIVNO OKRUŽENJE
2.1 Političke prilike
Kompleksan sistem ravnoteže koji proizlazi iz dejtonskog ustavnog uređenja otežava
efikasno funkcioniranje države. Konsenzus između nacionalnih lidera i između dva entiteta o
optimalnom budućem unutrašnjem uređenju BiH još uvijek se ne nazire, no bez
sveobuhvatne reforme ustavnog uređenja teško će se ostvariti napredak ka efikasnijoj državi i
implementaciji plana EU. Od usvajanja prethodne Strategije nije postignut značajniji
napredak u ovom pogledu.
Mnoge poteškoće koje su zajedničke sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, poput
nerazvijenih institucija, niskih kapaciteta državne službe, i slabog pravosuđa su se umnožile u
2 Sve operacije aktivne duže od 6 mjeseci od potpisivanja kod kojih se najmanje jedanput prati njihov
tranzicijski učinak 3 Rang predstavlja kombinaciju rangiranja tranzicijskog učinka i rizika za tranzicijski učinak. Očekivana
tranzicija svake operacije se obično prati jednom godišnje i rangira se brojčano od 1 do 8, s tim da ocjene od 1
do 3 pokazuju većinom realiziran učinak, od 3 do 6 – većinom na putu ostvarivanja tranzicijskih ciljeva, i od 7
do 8 – postignuti minimalni učinak ili prevelike rizike.
9
BiH. To znači da je poslovanje u BiH mnogo teže nego u mnogim drugim zemljama u
regionu, premda su lokalna preduzeća vremenom naučila kako zaobići razne barijere.
Postojeća centralna vlada je formirana 10 februara 2012 godine. Kašnjenje od 16 mjeseci u
formiranju vlade nakon opštih izbora 2010 godine ukazuje na institucionalnu
disfunkcionalnost zemlje. Centralna vlada predstavlja široku koaliciju sastavljenu od ključnih
političkih partija u kojoj su zastupljene tri glavne nacionalne zajednice. Centralna vlada i
dalje je slabija od vladâ dva entiteta koji čine državu (Federacija Bosne i Hercegovine i
Republika Srpska). Slijedeći opšti izbori i na centralnom nivou i na nivou entiteta se trebaju
održati 2014. godine. Evropska komisija (EC) je konstatirala da bi kontinuirano
neispunjavanje presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) iz 2009 godine o
zaustavljanju diskriminacije prema nacionalnim manjinama u BiH moglo ozbiljno ugroziti
legitimnost i kredibilitet ovih izbora.
Kako se do sada nije našlo rješenje za implementiranje gore navedene odluke ECHR-a i kako
nije uspostavljen mehanizam koordinacije na državnom nivou za odnose sa EU, EC je u
oktobru 2013 godine odlučila pokrenuti proceduru da smanji za 54% inicijalno predviđeni
Instrument za predpristupnu pomoć (IPA) za 2013 godinu za BiH i da odgodi razgovore o
programu IPA II dok se zemlja ne vrati na put integracija u EU. Ova odluka kratkoročno neće
imati značajniji uticaj na Bančine projekte u zemlji koji ne uključuju EU fondove. Međutim,
Banka će trebati da uzme u obzir budući razvoj odnosa između EU i BiH prilikom izbora i
prioritiziranja svojih projekata. Vijeće Evropske unije je na svom posljednjem sastanku 17
decembra 2013 godine konstatiralo nemoć BiH lidera da ispune EU zahtjeve što je dovelo do
"gubitka IPA fondova za 2013 godinu" i "odgađanja daljih odluka o IPA II", i izrazilo
“ozbiljnu zabrinutost da je proces integracije u EU zaustavljen zbog nedostatka političke
volje od strane BiH političkog rukovodstva"4
Vidi Aneks 1 radi detaljnije političke procjene.
2.2 Makroekonomsko okruženje
Globalna kriza je negativno uticala na ekonomiju Bosne i Hercegovine u posljednjih pet
godina, ali domaći faktori su također doprinijeli ekonomskim slabostima u zemlji. Slaba
domaća potražnja, nepovoljno vanjsko okruženje i politički zastoj su zaustavili oporavak.
Negativni uticaj na potrošnju imale su kako mjere štednje tako i smanjene doznake iz
inostranstva koje su značajno ispod kriznog nivoa. Visoka i rastuća nezaposlenost, trenutno
gotovo 30%, je također ograničila potrošnju. Istovremeno, slabiji rast u eurozoni je
negativno uticao na izvoznu aktivnost Bosne i Hercegovine i na dotok kapitala. Inflacija je i
dalje niska i odražava oslabljenu domaću potražnju. U martu 2013 inflacija je iznosila samo
0,8% u odnosu na isti period prošle godine. Valutni odbor – uspostavljen 1997 godine – i
dalje je ključno uporište monetarne politike.
Novi Stand-by aranžman (SBA) sa MMF-om je odobren u septembru 2012 godine. Stand-by
aranžman u iznosu od 520,6 miliona US$ na 24 mjeseca će biti tampon od vanjskih udara
postojeće krize eurozone kao i uporište za strukturalne reforme predviđene ekonomskim
programom zemlje za period 2012-2014. Ovaj novi aranžman je uslijedio nakon isteka Stand-
by aranžmana od 36 mjeseci, koji je obustavljen 2011 godine zbog političkog zastoja koji je
doveo do toga da zemlja nije imala centralnu vladu preko 15 mjeseci od izbora u oktobru
4 Zaključci Vijeća za opće poslove, Vijeće Evropske unije, 17 decembar 2013, strana 20.
10
2010 godine. Odbor MMF-a je izvršio prvu reviziju u decembru 2012 godine, a drugu u maju
2013 godine. Ekonomski program predviđa nastavak fiskalne konsolidacije uz strukturalne
fiskalne reforme u cilju očuvanja srednjoročne fiskalne održivosti.
Sektor bankarstva u Bosni i Hercegovini je i dalje razmjerno likvidan i dobro kapitaliziran
premda je nivo nekvalitetne aktive (NPL) u porastu. Strane banke drže preko 90% ukupnih
sredstava u finansijskom sistemu BiH, ali sektor bankarstva nije izložen velikim kreditnim
odlivima prema matičnim bankama, pa je sistem i dalje prilično likvidan. Međutim, NPL-ovi
su u značajnom porastu. Do kraja 2012 godine dostigli su 13,5% u poređenju sa 7,1% u
2010 godini i 5,9% u 2009 godini. Bosna i Hercegovina je članica Bečke inicijative od 2009
godine.
Loše vanjske i unutrašnje prilike će vjerovatno ograničiti rast u BiH u naredne dvije godine.
Nakon negativnog rasta u 2012 godini, svaki oporavak u 2013 godini će u najboljem slučaju
biti skroman. Određeni rast se očekuje u srednjeročnom periodu ako se poboljšaju globalni i
regionalni izgledi. Međutim, ekonomija je i dalje ugrožena na mnogim frontovima, ne samo
zbog toga što je cijeli region u teškoj situaciji, već i zbog toga što unutrašnja složenost
političke strukture zemlje i loša investiciona klima predstavljaju glavne prepreke ulaganjima.
Postoji također i rizik od slabljenja fiskalnog položaja ukoliko vlasti, naročito u Federaciji, ne
ispune preuzete obaveze u skladu sa programom MMF-a za fiskalnu konsolidaciju, kao
rezultat jakog pritiska različitih interesnih grupa. Svako odstupanje od programa može
ugroziti dalja finansiranja od strane Evropske unije i Svjetske banke.
Vidi Aneks 7 radi tabele sa odabranim ekonomskim pokazateljima.
2.3 Strukturalna reforma
Bosna i Hercegovina je sporo napredovala u reformama, posebno posljednih godina gdje je
teško istaći konkretna ostvarenja u sferi reformi. EBRD-ovi tranzicijski pokazatelji na nivou
zemlje pokazuju da je BiH ostvarila skoro maksimalan rezultat (4) za liberalizaciju cijena,
trgovinski i devizni sistem, odražavajući široko liberaliziranu i otvorenu ekonomiju. Zemlja
također ima relativno visok rezultat (3) u oblasti male i velike privatizacije. Zemlja ima
najslabiji rezultat u oblasti reforme uprave i poduzetništva (2-) kao i politike konkuretnosti
(2+), dvije oblasti u kojima se reforme tradicionalno teže sprovode, a dobri rezultati se
povezuju sa zemljama u poodmaklim fazama tranzicijskog procesa.
Na nivou sektora, postigut je djelomičan napredak u posljednje tri godine. Najzapaženiji je
početak implementacije prvog PPP-a u sektoru transporta u 2012 godini, što obuhvata
izgradnju i održavanje autoputa Doboj-Vukosavlje, dijela trans-nacionalnog transportnog
Koridora Vc. Ukoliko bude uspješan, ovaj projekat bi mogao biti važan znak za druge zemlje
u regionu. U ostalim sektorima mnoge reforme već duže vrijeme nisu završene. Napredak u
privatizaciji je u zastoju, a razvoj privatnog sektora je ugrožen slabim poslovnim okruženjem.
BiH čeka još dug put u procesu tranzicije. Rezultati tranzicije po sektorima, na skali od 1 do
4+, prikazani su na Slici 2. Rezultati se baziraju na procjeni preostalih tranzicijskih “jazova”,
u pogledu strukture tržišta i snage institucija za podršku tržišta. Izuzev jednog sektora,
tranzicijski jazovi u BiH se u svim sektorima procjenjuju kao “srednji” ili “veliki.” Najveći
jazovi su prisutni u nebankarskim finansijskim institucijama (tržište kapitala i privatni
kapital) kao i u sektoru nekretnina. Značajni tranzicijski jazovi i dalje su prisutni u
11
energetskom sektoru, naročito u sektoru prirodnih resursa i održive energije, kao i
komunalnoj i okolišnoj infrastrukturi, posebno u oblasti vodoopskrbe i otpadnih voda.
Vidi Aneks 2. radi potpune procjene tranzicijskih izazova.
2.4 Poslovno okruženje
Poslovno okruženje u BiH i dalje je najkompliciranije u regionu. U protekle dvije godine
provedene su neke reforme da bi se smanjile administrativne barijere za otvaranje novih
preduzeća, smanjenjem regulatornog poreskog opterećenja i pojednostavljenom registracijom
imovine. Međutim, BiH je i dalje nisko rangirana na osnovu većine pokazatelja kvaliteta
poslovnog okruženja. U posljednjem Izvještaju Svjetske banke o uslovima poslovanja, BiH
se nalazila na 126 mjestu od 185 zemalja svijeta po sveukupnoj lakoći poslovanja, ispod svih
zemalja Jugoistočne Evrope i među najlošije rangiranim u cijeloj tranzicijskoj regiji. Zemlja
je naročito slabo rangirana po pokazateljima za dobijanje građevinske dozvole (na 163
mjestu), lakoću otvaranja preduzeća (na 162 mjestu), i priključenje električne energije (na
158 mjestu).
BiH je nešto bolje rangirana prema pokazatelju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o
globalnoj konkurentnosti i nalazi se na 88 mjestu od 144 zemlje u smislu cjelokupne
konkurentnosti. Prema WEF-ovom pokazatelju globalne konkrentnosti, kvalitet javnih
institucija u BiH je visok u odnosu na zemlje regiona (BiH je na 79 mjestu prema ovom
pokazatelju iza svega dvije zemlje Jugoistočne Evrope) uprkos složenom političkom
ambijentu. Prema pokazateljima kvaliteta makroekonomskog okruženja BiH se nalazi na 97
mjestu što je malo ispod prosjeka za region Jugoistočne Evrope, ali prema pokazateljima
kvaliteta infrastrukture BiH ima loš rezultat. Nalazi se na predzadnjem mjestu - na 143
mjestu od ukupno 144 obuhvaćene zemlje - po kvalitetu svoje transportne infrastrukture.
U istraživanju poslovnog ambijenta i uspješnosti rada preduzeća EBRD-a i Svjetske banke
(BEEPS), koje je provedeno 2009 godine, preduzeća su istakla političku nestabilnost, poreske
stope, veliki neformalni sektor i pristup finansiranju kao glavne prepreke u poslovanju
preduzeća.
12
Prema indeksu percepcije korupcije (CPI) agencije Transparency International za 2013
godinu, BiH se nalazi na 72 mjestu od 177 zemalja. Ovo je nepromijenjeno u odnosu na
prošlu godinu. Međutim, korupcija i dalje predstavlja ozbiljan problem, a građani je smatraju
veoma raširenom pojavom.
2.5 Socijalne prilike
Bez obzira na stalne ekonomske i reformske izazove, u posljednjoj deceniji se dohodak po
stanovniku i životni standard značajno poboljšao u BiH. Stvarni BDP po stanovniku je
porastao 32 procenta tokom decenije do 2012 godine. Međutim, sa dohotkom po stanovniku,
korigovanom prema PPP (paritetu kupovne snage), nešto višem od 8.000 US$, BiH i dalje
ostaje jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi. Prema procjenama Eurostata, u Bosni i
Hercegovini BDP po stanovniku, korigovan prema standardima kupovne moći, u 2012 godini
iznosi 28% od prosjeka EU.
BiH ima najnižu stopu participacije u tržištu rada u Evropi. Na osnovu posljednje ankete
Statističkog ureda o radnoj snazi, prosječna stopa participacije BiH je bila samo 44 procenta,
znatno niža od zemalja u regionu, koje imaju stopu od preko 60%, a prosjek EU je preko
70%. Ovo odražava u velikoj mjeri izuzetno nisku stopu participacije među ženama, koja je
bila 33% u 2012 godini.
Uprkos niskoj stopi participacije radne snage, BiH još uvijek bilježi najvišu stopu
nezaposlenosti u regionu. Nezaposlenost mladih je naročito akutan problem. Dok prosječna
stopa nezaposlenosti za cijelu populaciju trenutno iznosi 28%, nezaposlenost među osobama
mlađim od 24 godine prelazi 60%. Nezaposlenost mladih je naročito visoka u Federaciji, gdje
je iznosila blizu 70% u 2012 godini.
U BiH postoje značajni regionalni dispariteti. Prema posljednjem istraživanju troškova
domaćinstva, kojeg su proveli državni i entitetski uredi za statistiku 2007 godine, stopa
siromaštva domaćinstava je bila najviša u Brčko distriktu i to 26%, zatim slijedi Republika
Srpska sa 22% i Federacija BiH sa 16,3%. U oba entiteta postoje oštri dispariteti između
urbanog i ruralnog stanovništva. Siromaštvo je znatno manje u urbanim područjima u
poređenju sa ruralnim područjima (u BiH, stopa ruralnog siromaštva iznosila je 23,7% u
poređenju sa 10,8% u urbanim područjima).
Pristup obrazovanju je i dalje ispod standarda OECD-a. Upis u osnovne škole se kreće oko
90% u poređenju sa skoro univerzalnom stopom u OECD-u, a stopa završavanja osnovne
škole je 76% i manja je od stope u većini zemalja u regionu. Na osnovu podataka Svjetske
banke, BiH ima jednu od najnižih stopa upisa na treći stepen obrazovanja u regionu.
Globalna finansijska kriza je u značajnoj mjeri pogodila BiH, premda u manjoj mjeri nego
ostale zemlje Jugoistočne Evrope. Dokazi iz ankete Život u tranziciji (LiTS) EBRD-a i
Svjetske banke ukazuju da građani smatraju da je uticaj krize veoma veliki. Preko 60%
domaćinstava je izjavilo da ih je kriza pogodila jako ili u znatnoj mjeri, u poređenju sa
prosjekom tranzicijske regije od 42 procenta. Veliki broj domaćinstava je izjavio da su morali
smanjiti osnovne troškove kao što su osnovne namirnice i zdravstvena zaštita da bi se mogli
nositi sa krizom.
13
2.6 Zakonsko-pravni kontekst
Zakonsko-pravno okruženje je i dalje kompleksno i problematično. U proteklom periodu su
izvršene neke značajne reforme ali je neophodno učiniti više. Višeslojna ustavna i politička
struktura zemlje ima i dalje negativan uticaj na pravne reforme. Problemi višeslojne pravne
strukture su vidljivi u mnogim pravnim oblastima.
Korporativno upravljanje je regulisano na entitetskom nivou; postoje dva različita sistema
korporativnog upravljanja, a svaki entitet ima vlastitu primarnu i sekundarnu legislativu. U
sektoru pravosuđa, postoje dva odvojena pravna sistema i ograničena koordinacija na
državnom nivou. Pravni okvir za tržište vrijednosnih papira je regulisan na entitetskom nivou,
a svaki entitet ima vlastitu komisiju za vrijednosne papire i berzu.
U nekim pravnim oblastima, BiH ima zakone koji na papiru zadovoljavaju i premašuju
standarde u drugim zemljama u kojima djeluje EBRD; međutim, u praksi, primjena tih
zakona je često slaba zbog slabosti ključnih institucija. Zakon o stečaju i nelikvidnosti ima
ocjenu ‘visok stepen usaglašenosti’ sa međunarodnim standardima; međutim, praktično
funkcionisanje režima nelikvidnosti ima slabosti u smislu odgovarajućeg reguliranja stečajnih
upravnika. Zakon i okvir o sigurnim transakcijama je savremen; međutim, u praksi, provedba
je spora i podložna opstrukcijama. Problemi efikasnosti sudova i poteškoće u zadovoljavanju
potreba su najslabije karike sistema, pa stoga dužnici mogu opstruirati postupak izvršenja.
Zakoni koji se primjenjuju na PPP i koncesije su složeni i rascjepkani; kombinirani set
zakonskih akata koji koegzistiraju na različitim nivoima regulira slična pitanja.
Izgledi za Bosnu i Hercegovinu umnogome zavise od implementacije praktičnih zakonskih
reformi i unutrašnje i regionalne integracije.
Vidi Aneks 3. radi detaljnije procjene zakonsko-pravnog konteksta.
2.7 Energetska efikasnost i kontekst klimatskih promjena
Članstvo u Energetskoj zajednici u velikoj mjeri pokreće energetsku politiku u BiH, zajedno
sa domaćim ograničenjima i problemima. Dok će ovo vremenom osigurati da pitanja održive
energije postanu prioritet, trenutno se energija i drugi prirodni resursi (uključujući i šume)
neefikasno koriste u javnom i privatnom sektoru i već odavno su neophodne značajne
investicije u energetsku efikasnost u proizvodnji električne energije, industrijskom, javnom i
stambenom sektoru kao i zakonske i regulatorne promjene.
Pored značajnog potencijala u unapređenju energetske efikasnosti, BiH ima neiskorišten
potencijal u oblasti ulaganja u obnovljivu energiju (hidroenergija, biomasa, vjetroelektrane i
proizvodnja solarne energije). Međutim, da bi se ovaj potencijal potpuno iskoristio
neophodno je izvršiti zakonska i regulatorna poboljšanja, uključujući i politiku feed-in tarifa i
koncesija, i veće uloge privatnog sektora.
U komunalnom sektoru, javna komunalna preduzeća su još uvijek uglavnom nereformirana,
što za posljedicu ima loše operativne i finansijske rezultate i nizak nivo usluga klijentima.
Tarifna reforma, finansijska i operativna poboljšanja sa bolje definisanim odnosom između
vlasnika i davalaca usluga, i investicije u istrošenu infrastrukturu su ključni izazovi u ovoj
oblasti, a omogućili bi ulaganja u energetsku efikasnost. Veći doprinos privatnog sektora bi
također mogao doprinijeti poboljšanjima energetske efikasnosti.
14
Adaptacija
Za region Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, se predviđa da će doći do
povećanja temperature, smanjenja padavina (posebno tokom ljeta) i do veće varijabilnosti
padavina. Kao posljedica toga, predviđa se da bi u Bosni i Hercegovini moglo doći do
sezonskih nestašica vode. Varijabilnije padavine za posljedicu mogu imati i fluktuacije u
hidrologiji rijeka i češće ekstremne pojave poput poplava.
3. STRATEŠKA ORIJENTACIJA
Bosna i Hercegovina ima značajne ekonomske potencijale u nizu sektora, ali je ostvarivanje
tih potencijala bilo usporeno složenim i nefunkcionalnim političkim okvirom i nedostatkom
spremnosti da se provedu duboke strukturalne reforme. Kao i u drugim zemljama u regionu,
put Bosne i Hercegovine ka održivom rastu zahtijeva mnogo veći fokus na omogućavanje
poslovnog okruženja za razvoj privatnog sektora, jačanje veza između entiteta i sa susjednim
zemljama, i veću eksploataciju prirodnih komparativnih prednosti zemlje. U svojoj strategiji
za naredni period Banka će se stoga fokusirati da odgovori na sljedeće izazove:
Restrukturiranje i širenje lokalnog privatnog sektora. Bosna i Hercegovina ima
jako industrijsko naslijeđe, obilne izvore energije, i značajne resurse za podršku
prerađivačkoj industriji. Kako bi podržala širenje privatnog sektora, Banka će ponuditi
lokalnim i stranim preduzećima široku paletu proizvoda, uključujući direktno
financiranje za velika preduzeća, dok će po LEF programu biti osigurano financiranje
za restrukturiranje i širenje manjih lokalnih preduzeća koja se trenutno suočavaju sa
ograničenim pristupom izvorima financiranja. Banka će davati kreditne linije za mala i
srednja preduzeća putem lokalnih banaka, kredite za mikrofinanciranje, kao i
nefinancijsku podršku putem Programa usluga za mala preduzeća, odnosno kroz
Program razvoja preduzeća i Program poslovnog savjetovanja. Banka će nastaviti
aktivan dijalog o politikama za poboljšanje investicijske klime.
Stvaranje čvršćih veza sa širim regionalnim tržištima. Mala otvorena ekonomija kao
što je ekonomija Bosne i Hercegovine može dostići svoj puni ekonomski potencijal
samo integracijom sa širim regionalnim tržištima. Regionalna integracija, kako fizička
tako i komercijalna, će dobiti na značaju u novoj strategiji, jer je Bosna i Hercegovina
od 1. jula 2013. godine, sa ulaskom Hrvatske u EU, dobila granicu sa Evropskom
unijom. Banka će stoga nastaviti pružati podršku poboljšanjima infrastrukture i
ohrabrivati veće učešće privatnog sektora u modernizaciji javne infrastrukture, kao i
privatna ulaganja koja podržavaju jaču regionalnu integraciju kroz investicione i
trgovinske tokove, čime će se jačati transportne i trgovinske veze sa susjednim
zemljama Zapadnog Balkana, uključujući putem ciljanih dijaloga o politikama. Kako
pristup EU tržištu zahtijeva poštivanje rigoroznih standarda kvalitete, Banka će staviti
naglasak na poboljšanje standarda, kako kroz direktno financiranje izvozno-
orijentiranih preduzeća tako i kroz programe usluga za mala preduzeća.
Promoviranje efikasnijeg i održivog korištenja resursa. Javna preduzeća i privatna
preduzeća veoma neefikasno koriste postojeće resurse, što kao rezultat ima nepotrebno
visoke troškove energije i znatne okolinske štete. U cilju podrške efikasnijem i
održivom korištenju resursa, Banka će se fokusirati na investicije u održivu energiju sa
snažnim demonstracionim efektima. Koristiće se različiti investicijski programi,
15
uključujući Program direktnog financiranja projekata održive energije na Zapadnom
Balkanu, kao i posredno financiranje putem lokalnih financijskih institucija kroz
Program kreditnih linija za financiranje projekata održive energije na Zapadnom
Balkanu. Banka će davati direktno financiranje za poboljšanja energetske efikasnosti i
efikasnije korištenje resursa za velike korporativne klijente u privatnom i javnom
sektoru, kao i za restrukturiranje i komercijalizaciju opštinskih komunalnih preduzeća.
Banka će nastaviti voditi aktivan dijalog o politikama za održivo korištenje resursa
korištenjem tehničke pomoći i u uskoj saradnji sa drugim donatorima.
Što je najvažnije, Banka će nastojati promovirati internu integraciju aktivnim odabiranjem
investicija koje dalje produbljuju ekonomske veze između dva entiteta i Brčko distrikta, kako
sa privatnim kompanijama tako i kroz institucionalne reforme u javnom sektoru.
U skladu sa implementacijom Strateške inicijative za jednakost spolova, Banka će pokušati
da izradi i implementira projekte u relevantnim sektorima i područjima u Bosni i
Hercegovini, budući da se radi o zemlji sa velikim spolnim razlikama u područjima pristupa
finansiranju, radnih odnosa i zapošljavanja. Banka će nastojati da radi sa svojim klijetima u
bankarskom sektoru kako bi definirala načine, gdje je to moguće, za pružanje podrške
ženama poduzetnicama u smislu olakšavanja njihovog pristupa finansiranju i podržavanja
njihovih poslovnih aktivnosti. Ovaj angažman će, gdje to bude moguće, osigurati vezu sa
uslugama koje pružaju Bančini Programi usluga za mala preduzeća.
Vidi Aneks 8. za Jednakost spolova.
3.1. Ključni izazovi i operativni odgovori
3.1.1 Restrukturiranje i širenje domaćeg privatnog sektora
Tranzicijski izazovi
Udio privatnog sektora u ekonomiji je nizak u odnosu na druge zemlje u regiji, zbog
kombinacije nezavršenog programa privatizacije (naročito za neka velika preduzeća) i
lošeg poslovnog okruženja. Mnoga velika domaća preduzeća treba da izvrše obimno
operativno, upravljačko i financijsko restrukturiranje.
Pristup malih i srednjih preduzeća vanjskim izvorima financiranja je ograničen,
naročito u posljednjih nekoliko godina, što onemogućava njihov rast i stvaranje radnih
mjesta u zemlji gdje je stopa nezaposlenosti oko 30%.
Još uvijek nisu implementirane značajne pravne i regulatorne reforme, uključujući
reforme u oblasti reguliranja financijskog sektora.
Operativni odgovor
Banka će podržati širenje privatnog sektora, sa naglaskom na inovativna i izvozno-
orijentirana preduzeća sa visokim nivoom dodatne vrijednosti, kroz široku paletu proizvoda
uključujući direktne kredite i ulaganja u kapital preduzeća, projekte u okviru LEF programa /
Fonda za razvoj preduzeća (ENEF), kreditne linije za mala i srednja preduzeća,
mikrofinanciranje i Program usluga za mala preduzeća (Program poslovnog savjetovanja i
Program razvoja preduzeća, uključujući podršku implementiranju EU akta o malim
preduzećima).
16
Banka će se selektivno angažirati na restrukturiranju održivih privatnih preduzeća da potakne
njihovu konkurentnost, kako davanjem kredita tako i ulaganjem u kapital, i dati podršku
privatizaciji podesnih velikih preduzeća, ukoliko vlasti pokažu spremnost da ponovo pokrenu
proces privatizacije i da se pridržavaju visokih standarda transparentnosti i dobre prakse u
organizovanju konkurentnih tendera.
Aktivnosti u privatnom sektoru će se fokusirati na sektore gdje zemlja ima konkurente
prednosti i gdje privatni sektor ima najveću mogućnost ekspanzije, uključujući proizvođače u
sektoru agribiznisa, maloprodaje hrane, nekretnina i prozvodnih preduzeća. Gdje god bude
moguće ohrabriće se i dati podrška stranim investitorima.
Banka će također podržati reformu finansijskog sektora, uključujući reformu
mikrofinancijskih institucija, kako bi se osigurala stabilnost finansijskog sektora, omogućiti
lakši pristup financiranju za privatne kompanije i produbiti lokalna kapitalna tržišta kroz
uvođenje novih finansijskih proizvoda, koji će potencijalno uključivati proizvode sa
podjelom rizika za podršku ženama poduzetnicama. Banka trenutno razmatra strukturiranje
Programa kreditiranja sa pokrićem rizika od prvog gubitka putem subvencije za Zapadni
Balkan, uključujući usluge koje bi se pružale potencijalnim krajnjim korisnicima Programa
usluga za mala preduzeća. Usluge ovog programa za žene poduzetnice će također biti
obuhvaćene u sklopu programa sa pokrićem rizika od prvog gubitka.
Dijalog o politikama
Dijalog o poslovnom okruženju će obuhvatati učestvovanje EBRD-a u nadzornim odborima
Vijeća stranih investitora i Agencije za promociju stranih ulaganja i fokusiraće se na
pojednostavljivanje i jačanje relevantnih zakona i propisa, sa naglaskom na potrebu da se
poduzimaju odlučne aktivnosti protiv korupcije. Pored toga, Banka će nastaviti pružati
podršku pravosudnoj obuci u područjima vezanim za poslovanje.
Banka će koristiti nalaze novog kruga ankete EBRD-a i Svjetske banke o poslovnom
okruženju i rezultatima preduzeća (BEEPS), a očekuje se da će rezultati te ankete biti na
raspolaganju krajem 2013 godine.
Oslanjajući se na svoje uspješne dosadašnje aktivnosti, Banka će jačati dijalog o politikama u
oblasti mikrofinanciranja, da bi omogućila napredak u komercijalizaciji i transformaciji
mikrokreditnih institucija.
3.1.2 Stvaranje čvršćih veza sa širim regionalnim tržištima
Tranzicijski izazovi
Ključne transportne mreže su još uvijek neadekvatne da omoguće privatnim
preduzećima da iskoriste strateški položaj zemlje. S obzirom na fiskalna ograničenja
postoji urgentna potreba da se počne sa financiranjem poboljšanja infrastrukture
korištenjem javno-privatnog partnerstva.
Mnoga domaća preduzeća ne mogu ostvariti koristi koje im pruža blizina većih
regionalnih tržišta sve dok ne poboljšaju svoju konkurentnost i ne podignu standarde
kvalitete.
17
Operativni odgovor
Banka će razmotriti financiranje modernizacije ključnih infrastrukturnih mreža, uključujući
Koridor Vc i druge dijelove strateških transportnih mreža u skladu sa indikativnim
definicijama mreža koje su za ovu regiju navedene u novim EU TEN-T regulativama, uz
paralelnu reformu relevantnih institucija i infrastrukturnih preduzeća, uključujući reformu
procesa nabavke i veće učešće privatog sektora u poboljšanjima infrastrukture.
Banka će davati financijska sredstva privatnim preduzećima za poboljšanja standarda
kvalitete do nivoa potrebnog za ulazak na glavna međunarodna tržišta. Banka će također
obezbijediti finansiranje za privatna preduzeća koja podržavaju jaču regionalnu integraciju
putem investicionih i trgovinskih tokova. Ovi programi će biti dopunjeni relevantnim
projektima Programa usluga za mala preduzeća.
Dijalog o politikama
Banka će biti spremna da osigura tehničku pomoć za implementiranje reformi nabavke,
podršku restrukturiranju preduzeća u transportnom sektoru i da omogući veće korištenje
javno-privatnog partnerstva u zemlji. Banka će također biti spremna da osigura tehničku
pomoć za javne nabavke i zakonodavstvo za koncesije i da osigura jačanje kapaciteta
nabavki, uključujući ciljanu obuku i radionice.
3.1.3 Promoviranje efikasnijeg i održivog korištenja resursa
Tranzicijski izazovi
Energija i drugi prirodni resursi (uključujući šume) se koriste neefikasno kako u
javnom tako i u privatnom sektoru i već odavno postoji potreba za značajnim
ulaganjima u energetsku efikasnost u proizvodnji energije, industriji, javnom i
stambenom sektoru, kao i za pravnim i regulatornim izmjenama.
Komunalna preduzeća su najvećim dijelom još uvijek nereformirana, što rezultira
slabim operativnim i financijskim rezultatima i niskim nivoom usluga koje se pružaju
korisnicima. Ključni izazovi u ovoj oblasti su tarifne reforme, financijska i operativna
poboljšanja uz bolje definirane odnose između vlasnika i pružalaca usluga, i
investiranje u zastarjelu infrastrukturu.
BiH ima velike neostvarene potencijale u oblasti ulaganja u obnovljivu energiju
(hidroenergija, biomasa, vjetroelektrane, proizvodnja solarne energije), a za puno
iskorištenje tih potencijala potrebna su pravna i regulatorna poboljšanja, uključujući
feed-in tarife i koncesije, i veća uloga za privatni sektor.
Operativni odgovor
Banka će financirati investicije u održivu energiju, direktno i korištenjem posebnih
financijskih programa: Program kreditnih linija za financiranje projekata održive energije za
Zapadni Balkan preko lokalnih privatnih financijskih institucija i Program direktnog
financiranja projekata održive energije za Zapadani Balkan za direktno financiranje manjih
projekata.
Banka će financirati restrukturiranje i komercijalizaciju komunalnih preduzeća u oblasti
vodovoda i kanalizacije kao i daljinskog grijanja, i težiti da podrži restrukturiranje sektora
18
odlaganja krutog otpada i gradskog saobraćaja, ukoliko vlasti odluče da počnu implementirati
reforme u tim sektorima.
Banka će se usmjeriti na investicije u energetskom sektoru koje će doprinijeti efikasnom
korištenju resursa i smanjenju nivoa zagađenja; na primjer, obnovljiva energija i
rekonstrukcija ili zamjena starih i neefikasnih proizvodnih postrojenja, u skladu sa
strategijom Banke za energetski sektor.
Dijalog o politikama
Vodiće se sveobuhvatan dijalog o održivoj energiji, u uskoj saradnji sa EU i drugim
donatorima, uključujući tehničku pomoć u pravnim i regulatornim oblastima koje se
fokusiraju na razvoj tržišta za preduzeća za energetske usluge (ESCO), uvođenje ugovora o
energetskom učinku (EPC), transpoziciju EU direktive o energetskim svojstvima zgrada
(EPBD), upravljanje šumama/efikasnije korištenje biomase i reformu sektora daljinskog
grijanja.
Banka će promovirati i fokusirati se na komercijalizaciju komunalnih i elektroprivrednih
preduzeća, uključujući reforme tarifa, poboljšanja regulativa i usvajanja ugovora o pružanju
javnih usluga, kroz projekte tehničke pomoći koji će biti priključeni individualnim
investicionim projektima.
Promoviraće se poboljšanja politike koncesija i veća uloga privatnog sektora u osiguranju
boljeg korištenja resursa kako bi se omogućila ulaganja u sektor, organiziranim i blisko
koordiniranim naporima svih relevantnih odjeljenja.
3.2 Okolišne i socijalne implikacije predloženih aktivnosti Banke
Svi projekti EBRD-a podliježu Okolišnoj i socijalnoj politici iz 2008 godine i Provedbenim
zahtjevima5. Banka će raditi sa klijentima kako bi procijenila okolišni i društveni utjecaj
svakog projekta, rizike i mogućnosti, i pomagaće im u implementiranju Provedbenih
zahtjeva, uključujući dobru međunarodnu praksu i relevantne EU standarde. Tokom faze
izgradnje i rada, EBRD će nadzirati da li su projekti u skladu sa dogovorenim obavezama i
standardima, a priroda i učestalost monitoringa će se određivati na osnovu okolišnih i
društvenih rizika povezanih sa određenom investicijom.
Upravljanje okolišem u Bosni i Hercegovini i dalje otežavaju institucionalni, politički i
zakonsko-pravni okviri koji nisu najoptimalniji. Međutim, proces harmonizacije sa EU
standardima dovodi do okolišnih reformi, a predpristupni period EU je stvorio mogućnosti za
zemlju da počne sistematično prilagođavati svoje zakone i pristupati dodatnim resursima i
tehničkoj pomoći. Neki okolišni zakoni su usklađeni sa EU direktivama (uključujući Zakon o
upravljanju otpadom, Zakon o zaštiti vazduha, Zakon o zaštiti prirode i Fondu za zaštitu
okoliša). Projekti treba da budu usklađeni sa EU okolinskim standardima i acquis-om. U
slučaju da projekti ne ispunjavaju u potpunosti okolinske zahtjeve EU, to će biti jasno
naznačeno u informaciji Banke za Upravni odbor, uz odgovarajuće obrazloženje za svako
odstupanje, kao i u javnom dokumentu Kratki opis projekta. EBRD će osigurati da budu
5 Okolišna i socijalna politika iz 2008 i Provedbeni zahtjevi će biti ponovo razmatrani i revidirani u 2013
godini. Nova politika će se primjenjivati na projekte čiji Koncept projekta će biti dat na razmatranje na datum
ili nakon nakon datuma stupanja na snagu takve nove politike.
19
poduzete potrebne aktivnosti da se projekti koji ne ispunjavaju okolinske kriterije EU u
potpunosti usklade sa EU acquis-om.
Banka će za projekte koji uključuju lokalna mala i srednja preduzeća ocijeniti njihovu
sposobnost da implementiraju projekte u skladu sa okolišnim i socijalnim zahtjevima Banke.
To može uključivati izgradnju kapaciteta u područjima kao što su upravljanje okolišem,
zdravlje i sigurnost na radu, transparentnost i javne konsultacije. Isto tako, za projekte koji
uključuju finansijske posrednike, kapacitet partnerske banke da ocijeni i upravlja okolišnim i
socijalnim rizicima i mogućnostima je od suštinskog značaja za postizanje održivog rezultata.
EBRD će, kada to bude potrebno, osigurati obuku za te finansijske institucije.
U sektoru transporta, EBRD će nastojati da finansira projekte koji unapređuju održivi
transport. Infrastruktura i javni transport treba da budu dostupni, efikasni, dobri po okoliš, i
sigurni. Kod projekata autoputeva i gradskog prevoza, Banka radi na promoviranju sigurnosti
na cesti za vozače, pješake i druge korisnike cesta. Sigurnost pri izgradnji je drugo važno
pitanje za sektor transporta, a tamo gdje je za projekte potrebna eksproprijacija zemljišta,
primjenjujue se EBRD-ovi zahtjevi za preseljenje i obnovu sredstava za život.
Efikasno i održivo korištenje resursa je sljedeći važan cilj mnogih EBRD-ovih projekata.
Procijenjeno je da će emisija stakleničkih plinova (GHG) u Bosni i Hercegovini rasti skoro
30% u periodu između 2005 i 2030 godine, a trenutno, 73% emisija stakleničkih plinova
potječe iz sektora energetike6. Investicije EBRD-a u energetsku efikasnost, obnovljivu
energiju i efikasnost resursa pomoći će da se smanji intenzitet emisija ugljika u Bosni i
Hercegovini kao i zagađenost, i dovesti do efikasnosti i uštede u troškovima. Za projekte
obnovljive energije, posebno vjetroelektrane, odluke o lokaciji bi trebale uzeti u obzir
biodiverzitet i okolnosti staništa, uz izbjegavanje ili minimiziranje utjecaja na zaštićene zone
i migraciona kretanja ptica. Za projekte biomase, EBRD će raditi sa klijentima kako bi im
pomogla da razumiju svoje snabdjevačke lance i kako bi promovirala korištenje legalnih i
održivih izvora goriva.
Poremećaji u opskrbi vodom će imati negativan uticaj na industrije koje mnogo koriste vodu,
posebno na poljoprivredu. Oni će negativno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju i povećati
potrebu za navodnjavanjem. Investicije u hidroenergiju će također trebati uzeti u obzir
promjene u hidrologiji izazvane klimatskim promjenama. Potreba za investiranjem u
efikasnije sisteme vodoopskrbe i za bolje upravljanje tim sistemima će se povećati zbog sve
većih poremećaja u vodoopskrbi izazvanih klimatskim promjenama. Biće potrebno preduzeti
aktivnosti u sektorima koji ovise o vodi kao što su sektori vodoopskrbe, struje i energije
(posebno hidroenergije) kao i industrijama koje koriste velike količine vode kao što su
rudarstvo, agribiznis i proizvodnja.
4. PRISTUP KAPITALU: PRIVATNI I JAVNI IZVORI FINANSIRANJA
4.1 Privatni izvori kapitala
Većina javnog duga Bosne i Hercegovine se finansira eksterno iz zvaničnih izvora kao što su
MMF, EU i Svjetska banka. Ostatak javnog duga se finansira kroz pozajmice na domaćim
tržištima kapitala. BiH još uvijek nije koristila međunarodne izvore kapitala za finansiranje
6 UNECE, 2011
20
javnog duga. Zbog niskog kreditnog rejtinga zemlje (S&P rangira BiH kao B, dva nivoa
ispod investicionog ranga; Moody-ev rejting je B3, dno spekulativne i visoko-rizične grupe)
takvo zaduživanje je do sada bilo preskupo.
Bankovni sektor u BiH je uglavnom u rukama stranaca. Banke u stranom vlasništvu
posjeduju više od 90% svih bankovnih sredstava u zemlji. Njihov ulazak u BiH je doveo do
značajnog povećanja u pristupu kreditima kako za domaćinstva tako i za preduzeća. U 2007 i
2008 godini, upravo prije nego što će globalna finansijska kriza pogoditi region, kredit je
rastao po stopi od skoro 30% u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, od tada se kreditni
rast značajno smanjio. Krajem 2012 godine, rastao je jedva 2% u odnosu na prethodnu
godinu.
Na kućanstva otpada oko 45% ukupnih zajmova u privatnom sektoru dok na preduzeća
otpada preostalih 55%. Većina zajmova je ili denominirana ili indeksirana u odnosu na stranu
valutu. Pristup finansiranju za mikro, mala i srednja preduzeća je posebno pogođen
ograničenom likvidnošću i povećanom odbojnošću prema riziku u finansijskom sistemu zbog
krize.
Domaća tržišta kapitala su još uvijek nerazvijena. Tržišta vladinih obveznica i tržišta novcem
su i dalje na vrlo niskim nivoima razvoja. Tržištu vladinih obveznica nedostaje likvidnost i
transparentnost kroz ponudu na zvaničnim stranicama. Ni OTC tržište nije razvijeno. Tržišta
novca su i dalje slaba i nedostaju im referentni indeksi i likvidnost. Tržište korporativnih
obveznica je u nastajanju i zadnjih pet godina nije bilo nikakvih emisija.
4.2 MDB financiranje i saradnja sa drugim MFI, EU i multilateralnim donatorima
Banka će usko sarađivati sa drugim donatorima u Bosni i Hercegovini, uključujući
koordiniranje donatorskih aktivnosti koje se odnose na proces integracije u EU. Glavne
oblasti saradnje sa drugim donatorima će obuhvatiti:
Saradnja u dijalogu o politikama: EBRD će nastaviti da bude aktivni učesnik
polugodišnjih koordinacijskih sastanaka donatora sa vlastima. Donatorska koordinacija u
segmentu dijaloga o politikama će uključivati redovne sastanke predstavnika raznih agencija
o specifičnim sektorima (npr., redovni sastanci koji se odnose na dijalog o politikama u
sektoru komunalne i okolinske infrastrukture), bilateralne sastanke donatora o određenim
projektima (Koridor Vc, energetika, komunalna preduzeća), i ad-hoc sastanke kada bude
potrebno. U privatnom sektoru, očekuje se da će saradnja između MFI i donatora ostati manje
formalna, osim za mikrofinancijski sektor gdje će kreditori/donatori imati zajedničke dijaloge
o politikama sa regulatorima i usko će koordinirati aktivnosti. Sve MFI će sarađivati na
provođenju istih visokih standarda korporativnog upravljanja i transparentnosti, a EBRD će
imati vodeću ulogu u ovoj oblasti za mikrofinancijski sektor.
Sufinanciranje projekata: Nekoliko infrastrukturnih projekata koji su u toku ili su
pripremljeni od strane EBRD-a tokom perioda tekuće strategije uključuju sufinanciranje sa
EIB-om (Koridor Vc, autoput Doboj-Banja Luka, EPBiH) i bilateralnim donatorima (Koridor
Vc, svi projekti u sektoru komunalne i okolinske infrastrukture (MEI)). Očekuje se da će se
ova saradnja nastaviti tokom perioda ove nove strategije koja je u pripremi. Iako prema
aktuelnom MMF-ovom programu EBRD-ovi krediti nisu obuhvaćeni bilo kakvim MMF-
ovim uvjetima koncesionalnosti, ograničene mogućnosti zaduživanja će zahtijevati značajno
21
sufinanciranje putem grantova naročito za komunalne projekte u područjima van glavnog
grada.
Tehnička pomoć: Banka će nastaviti da aktivno koristi značajnu tehničku pomoć od EU,
bilateralnih donatora, i EBRD-ovog dioničarskog fonda, uglavnom za pripremu i
implementaciju projekata u ključnim strateškim sektorima (infrastruktura, održiva energija,
financiranje malih i srednjih preduzeća i mikrofinanciranje, kao i podrška malim
preduzećima). Banka će također angažirati pravnu i regulatornu tehničku pomoć financiranu
iz donacija za ključne oblasti, uključujući sektor energetike, održive energije, i financijski
sektor. Dodatne oblasti gdje se očekuje aktivnije učestvovanje u tehničkoj pomoći
financiranoj iz donacija obuhvataju dalju podršku transformaciji mikrofinancijskog sektora,
poboljšanja investicijske klime i borbu protiv korupcije, i privatne koncesije.
Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF): uspostavljen u decembru 2009 godine,
WBIF obuhvata zajednički program grantova i zajednički program kreditiranja za prioritetne
investicije u regionu. Cilj ovog programa je da se pojednostavi pristup kreditnim sredstvima
udruživanjem i koordiniranjem različitih izvora financiranja i tehničke pomoći. U Bosni i
Hercegovini inicijalni fokus na sektor infastrukture, uključujući društvenu infrastrukturu, će
se nastaviti, ovisno o razvoju procesa integracije u EU, i biti proširen tokom perioda strategije
da obuhvati podršku malim preduzećima unutar okvira Programa za razvoj i inovacije
preduzeća.
Saradnja između EBRD-a i EU:
Bosna i Hercegovina je priznata kao država potencijalni kandidat za pristupanje EU 2003
godine i potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2008 godine, prihvatajući
uvjete za članstvo u EU. Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju je ratificiran ali još nije stupio
na snagu.
Bosna i Hercegovina je dobijala financijsku pomoć po Instrumentu za predpristupnu pomoć
(IPA) od 2007 godine. Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini je odgovorna za
implementaciju financijske pomoći u zemlji. U oktobru 2013 godine Evropska komisija je
pokrenula proceduru da smanji za 54% inicijalno predviđeni program po Instrumentu za
predpristupnu pomoć (IPA) 2013 za BiH i da odgodi razgovore o programu IPA II dok se
zemlja ne vrati na put integracije u EU. Vijeće Evropske unije je na svom posljednjem
sastanku 17 decembra 2013 godine konstatiralo nemoć lidera BiH da ispune EU zahtjeve što
je dovelo do "gubitka IPA fondova za 2013 godinu" i "odgađanja daljih razgovora o IPA II", i
izrazilo “ozbiljnu zabrinutost da je proces integracije u EU zaustavljen zbog nedostatka
političke volje od strane BiH političkog rukovodstva". Dok se ne riješi zastoj u procesu
integracije u EU, neće biti na raspolaganju nova EU i WBIF sredstva. Banka će, međutim,
nastaviti da implementira projekte sa već odobrenim EU sufinanciranjem, i razmatrati nove
projekte na bazi već odobrenih sredstava EU tehničke pomoći, u uskoj saradnji sa EU. EU će
također nastaviti da financira aktivnosti Programa usluga za mala preduzeća (SBS) u BiH po
programu IPA 2013.
U novembru 2009 godine, Vijeće Evropske unije je usvojilo odluku da Bosni i Hercegovini
stavi na raspolaganje EU makrofinancijsku pomoć u iznosu do 100 miliona eura u formi
kredita u dvije jednake tranše od po 50 miliona eura. Memorandum o razumijevanju definira
uvjete za isplatu te pomoći, naime zadovoljavajuća dostignuća u implementiranju Stand-By
aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom i ispunjavanje određenih uvjeta za svaku
tranšu. Isplata prve tranše od 50 miliona eura je bila uvjetovana odobravanjem Globalnog
22
okvira fiskalnih politika od strane Fiskalnog vijeća i objavljivanjem tendera za nabavku
zajedničkog vladinog informacionog sistema za upravljanje budžetom. BiH je ispunila ove
uvjete i prva tranša je isplaćena u februaru 2013 godine. Za isplatu druge tranše od 50
miliona eura postavljeno je osam daljih kriterija strukturalnih reformi i ona je isplaćena u
septembru 2013.
Saradnja između EBRD-a i EU u Bosni i Hercegovini se odvija na tri načina: i) uska saradnja
u dijalozima o politikama u svim sektorima gdje je EBRD aktivna (snažan fokus na transport,
posebno na međunarodni Koridor Vc), ii) financiranje tehničke pomoći za određene projekte,
a EU je dala oko jednu četvrtinu ukupnih sredstava za tehničku pomoć do sada, i iii)
investiciono sufinanciranje korištenjem Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) i
Investicionog fonda za Zapadni Balkan (WBIF).
Zajednički Akcioni plan Međunarodnih finansijskih institucija za rast. EBRD, EIB i
Svjetska banka blisko sarađuju na ovom planu kako bi oživjeli rast u regionu CESEE,
uključujući potencijalne zajedničke projekte.
23
ANEKS 1 – POLITIČKA ANALIZA
Bosna i Hercegovina (BiH) je posvećena i primjenjuje principe višestranačke demokracije,
pluralizma i tržišne ekonomije u skladu sa uslovima navedenim u članu 1. Sporazuma o
osnivanju Banke.
U BiH postoje ustavni i zakonodavni okviri za pluralističku parlamentarnu demokraciju,
razdvajanje ovlasti i ravnoteža u političkom sistemu, garancije fundamentalnih prava i
značajnu ulogu civilnog društva i u velikoj mjeri su u skladu sa međunarodnim i evropskim
standardima.
Međutim, na funkcioniranje države generalno, a posebno njenih demokratski izabranih
institucija, utiču specifičnosti ustavnog uređenja zemlje. Dejtonski mirovni sporazum iz 1995
godine, kojim je zaustavljen rat u BiH i omogućena stabilnost u zemlji, stvorio je izuzetno
kompleksnu državnu strukturu i fragmentiran politički aparat. Na centralnom nivou, proces
donošenja odluka zasniva se na kompliciranom sistemu ravnoteža, koji je osmišljen tako da
zaštiti interese tri “konstitutivna” naroda i koji de facto ohrabruje njihove predstavnike u
centralnim tijelima da pokažu privrženost svom konstitutivnom narodu, a ne državi.
Konsenzus između nacionalnih lidera o optimalnom budućem unutrašnjem uređenju BiH još
uvijek se ne nazire, no bez sveobuhvatne reforme ustavnog uređenja teško će se ostvariti
napredak ka efikasnijoj državi i implementaciji plana EU. Od usvajanja prethodne Strategije
nije postignut značajniji napredak u vezi sa mogućim ustavnim reformama.
Mnoge slabosti koje su zajedničke drugim zemljama Zapadnog Balkana – kao što su ukupna
institucionalna slabost, relativno nizak kapacitet javne administracije, pretjerana politizacija i
manjak meritokracije u državim službama, slabo pravosuđe, i težak poslovni ambijent – su
umnožene u BiH. To je jedan od glavnih razloga zašto je zemlja često rangirana među
najgorim u regionu u raznim tabelama glede poslovnog ambijenta.
Specifičnosti ustavnog uređenja također utiču na ljudska prava. Neki dijelovi postojećeg BiH
zakonodavstva nisu usklađeni sa međunarodnim standardima, uključujući i Evropsku
konvenciju o ljudskim pravima. U 2009 godini Evropski sud za ljudska prava (ECHR) je
donio presudu da se zaustavi diskriminacija protiv etničkih manjina u BiH, čijim
predstavnicima je zakonom onemogućeno da se kandidiraju za najviše javne službe. Ova
presuda Evropskog suda za ljudska prava još nije implementirana. Neuspjeh u
implementiranju presude ECHR-a je trenutno jedna od glavnih prepreka za dostavljanje
formalne aplikacije za članstvo u EU. BiH ostaje jedina zemlja Zapadnog Balkana (osim
Kosova) koja još uvijek nije aplicirala za članstvo u EU.
Posljednja rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PACE) o BiH navodi da je
postignut “veoma mali napredak u implementaciji ključnih preuzetih obaveza prema Vijeću
Evrope” i da sadašnja situacija “koči završetak prijeko potrebnih reformi u ključnim
sektorima, kao što su demokratske institucije, vladavina prava i ljudska prava (…)”.7
Nedostatak napretka u demokratskim reformama je negativno uticao na napredovanje zemlje
u procesu približavanja EU. Evropska komisija (EC) je u svom zadnjem izvještaju o
napretku za BiH zaključila da je zemlja “na mrtvoj tački u procesu evropskih integracija“. 8
7 Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE), Rezolucija 1855 o “Funkcioniranju demokratskih institucija u
Bosni i Hercegovini” (usvojena na plenarnoj sjednici 9. januara 2012.) 8 Evropska komisija, Strategija proširenja i glavni izazovi 2013-2014, Saopštenje Komisije za Evropski
parlament i Vijeće, 16 oktobar 2013, strana 19.
24
Vijeće Evropske unije je na svom posljednjem sastanku 17 decembra 2013 godine utvrdilo
nemoć lidera BiH da ispune EU zahtjeve što je dovelo do "gubitka IPA fondova za 2013
godinu" i "odgađanja daljih razgovora o IPA II", i izrazilo “ozbiljnu zabrinutost da je proces
integracije u EU zaustavljen zbog nedostatka političke volje od strane BiH političkog
rukovodstva"9
Predstavnička i odgovorna vlada
Slobodni, pošteni i konkurentni izbori
Postojeći pravni okvir, čak i ovako složen i koga karakteriše neusklađenost između Entiteta,
omogućuje provođenje demokratskih izbora. Izbori se uglavnom provode u skladu sa
obavezama koje nameće OSCE i Vijeće Europe, po procjeni ove dvije navedene institucije.
Izborni zakon iz 2001 godine čini osnovu izbornog pravnog okvira, koji je doživio značajne i
pozitivne promjene tokom godina.
Međutim, postoji jedno područje u kojem pravni okvir nije uspješan u pogledu aktivnog i
pasivnog biračkog prava: postojeća ograničenja zasnovana na etničkoj pripadnosti i mjestu
prebivališta u vezi sa pravom na izbor kandidata nisu u skladu sa Europskom konvencijom o
ljudskim pravima i u suprotnosti su sa OSCE dokumentom iz Kopenhagena i drugim
međunarodnim standardima. PACE (Parlamentarna skupština Vijeća Evrope) je u više
navrata od BiH vlasti tražila donošenje amandmana na Ustav i Izborni zakon kako bi se stalo
na kraj diskriminaciji etničkih manjina.10 Europski sud je 22 decembra 2009 godine donio
pravno obavezujuću presudu prema kojoj je uskraćivanje prava na osnovu etničke pripadnosti
nespojivo sa opštim načelima Europske konvencije. U 2011 godini uspostavljen je
Privremeni zajednički parlamentarni odbor za izradu nacrta izmjena i dopuna Ustava i
Izbornog zakona kako bi se isti uskladili sa presudom ECHR-a, ali do sada nije došlo do
dogovora ključnih sudionika. EC je navela da bi kontinuirano neispunjavanje presude ECHR-
a od strane vlasti moglo “ozbiljno ugroziti legitimnost i kredibilitet“ sljedećih općih izbora u
2014 godini. 11
U praksi, izbori omogućuju nadmetanje između različitih političkih stranaka kao i slobodan
izbor za birače. Kandidati mogu voditi svoje kampanje slobodno i bez ometanja od strane
vlasti. Centralna izborna komisija (CIK) je nezavisno stalno tijelo koje imenuje specijalna
Komisija za izbor i imenovanja. Predstavnici OSCE-a i Ureda visokog predstavnika (OHR)
koji su bili članovi Izborne komisije do 2005 godine i dalje imaju savjetodavno mjesto u
CIK-u, bez prava glasa. Opštinske izborne komisije su stalna tijela koja imenuju opštinski
organi vlasti i čija imenovanja odobrava CIK.
Mediji glasačima omogućavaju raznovrsnu i široku pokrivenost izborne kampanje. Izborni
zakon predviđa domaće i međunarodne posmatrače izbora na svim nivoima izborne
administracije. Međutim, smanjuje se broj domaćih posmatrača iz civilnog društva u velikoj
mjeri zbog nedostatka sredstava. Specifičnosti ustavnog ustrojstva zemlje i preostale etničke
podjele rezultiraju činjenicom prema kojoj političke stranke uglavnom saobraćaju sa svojim
9 Zaključci Vijeća za opće poslove, Vijeće Evropske unije, 17 decembar 2013, strana 20.
10 Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE), Rezolucija 1701 (2010), Rezolucija 1725 (2010), i
Rezolucija 1855 (2012) 11
Evropska komisija, Memorandum o ishodu 3. runde dijaloga na visokom nivou o procesu pristupanja, 10
oktobar 2013.
25
etničkim grupama. Međutim, postoji i nekoliko političkih stranaka koje u većoj mjeri imaju
multietnički pristup.
Od kraja rata (1992-1995), BiH je održavala redovne demokratske i konkurentne izbore na
centralnom i opštinskom nivou. U prošlosti su izbori bili uspješno organizirani od strane
OSCE-a. Održavanje dvaju posljednjih opštih izbora (2006. i 2010. godine) kao i opštinskih
izbora (2008. i 2012. godine) bilo je u potpunosti obavljeno od strane BiH vlasti. Posljednji
opšti izbori su od strane OSCE-ove / ODIHR-ove misije za posmatranje izbora bili ocijenjeni
kao izuzetno uspješni i u skladu sa OSCE obavezama.12 U opštim izborima je učestvovalo
ukupno 3.900 kandidata koji su glasačima pružili veliku mogućnost izbora. Izborna kampanja
je bila takmičarska i uglavnom mirna, u skladu sa propisima, miroljubiva, iako je ponekad
bila obilježena nacionalističkom retorikom nekih učesnika. Kada govorimo o ponavljanju
proceduralnih nepravilnosti, treba spomenuti takozvano 'proxy' (porodično) glasanje, posebno
u ruralnim područjima.
Odvajanje ovlasti, efikasne kontrole i ravnoteža
U BiH postoji ustavni i zakonodavni okvir parlamentarne demokratije koji karakteriše
odvajanje ovlasti, kontrole i ravnoteža u političkom sistemu, nezavisno zakonodavstvo i
procedure zakonodavnog nadzora u propisanoj domeni odlučivanja. Jedinstvena složenost
arhitekture upravljanja u BiH proizilazi iz odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma sa
razrađenim sistemom provjera i ravnoteže. One su u velikoj mjeri bile osmišljene u cilju
zaštite interesa tri "konstitutivna" naroda. U stvarnosti, one ohrabruju političke predstavnike
da pokažu predanost samo svom entitetu i njihovoj etničkoj grupi, a ne državi u cjelini.
Funkcionalnost i efikasnost centralne vlade je ograničena, kao i koordinacija kreiranja
politike. Ustav pruža ograničene ovlasti institucijama na državnom nivou, dok većinu takvih
ovlasti daje Entitetima: Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS).
Efikasnost Parlamentarne skupštine BiH je ograničena, iako je u posljednje vrijeme postignut
određeni napredak u reorganizaciji njenog Sekretarijata. Na entitetskom je nivou ukupno
funkcionisanje Parlamentarnih skupština efikasnije.
Efikasnost ovlasti za upravljanje izabranih zvaničnika
BiH je uspostavila institucionalne, pravne i finansijske aranžmane za izabrane zvaničnike
kako bi koristili svoja ovlaštenja koja nisu ograničena internim nedemokratskim pravom veta
ili drugim neprimjerenim utjecajima. Kao i u mnogim drugim zemljama u tranziciji, već dugo
postoji blizak odnos između poslovnih i političkih elita. Međutim, to ne dovodi u pitanje
ovlasti izabranih zvaničnika u upravljanju zemljom.
Međunarodno prisustvo u BiH je i dalje značajno i pored činjenice da su mu uloga i brojnost
smanjeni. Dejtonski sporazum je uspostavio Ured visokog predstavnika (OHR) pod
pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Visoki predstavnik (HR), koji izvještava Vijeće za
implementaciju mira (PIC), grupu od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje
"sponzoriraju i usmjeravaju proces provedbe mira", može donositi odluke koje imaju
zakonodavnu snagu, uključujući i nadmoćnost nad domaćim zakonodavstvom. Godine 1997
PIC je Visokom predstavniku dao dodatna ovlaštenja (Bonske ovlasti) za razrješenje bilo
kojeg zvaničnika, uključujući i izabrane zvaničnike, koji opstruiraju Dejtonski mirovni
8 Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Opći izbori od 3.10.2010., Posmatračka
misija za izbore, Konačni izvještaj (17.12.2010.)
26
sporazum. Iako je u praksi korištenje bonskih ovlasti smanjeno tokom godina, Visoki
predstavnik ih i dalje povremeno koristiti. PIC je postigao dogovor da će OHR u budućnosti
prestati sa radom kada se ispune određeni "uslovi" i ostvare određeni "ciljevi.
U prošlosti je Visoki predstavnik bio i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH (EUSR).
S obzirom da je nedavno došlo do razdvajanja ovih dvaju mandata, EU je ojačala svoju ulogu
u BiH, što uključuje kombinovano prisustvo EUSR-a i EU Delegacije. EU je rasporedila
značajne resurse u Bosni i Hercegovini u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike,
postavši tako ključni međunarodni faktor.
EU policijska misija (EUPM) koja je pratila implementaciju reforme policije i pomagala u
borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, sa svojim je radom završila 2012 godine.
Strano vojno prisustvo u BiH je pod vodstvom Evropske unije - EUFOR Althea koje, u
skladu sa UNSCR rezolucijom, ima mandat podržavanja sigurnog okruženja u zemlji.
EUFOR je 2012 godine rekonstruiran i sveden na 600 vojnika. Trenutno je angažovan
uglavnom na izgradnji kapaciteta i obuci.
Civilno društvo, mediji i djelovanje
Veličina i nezavisnost civilnog društva
Postoji zadovoljavajući pravni okvir za organizacije civilnog društva. U pripremi je
nacionalna strategija za razvoj civilnog društva. Institucionalni mehanizam za saradnju sa
civilnim društvom je uspostavljen u oba Entiteta, ali još nije u potpunosti operativan. Još nije
uspostavljen takav mehanizam na državnom nivou.
Iako postoji mnogo registrovanih nevladinih organizacija u BiH, mali broj tih organizacija je
dobro uspostavljen i fukcionalan. Mnoge nevladine organizacije su fokusirane na projekte i
relativno usko su specijalizirane.
Civilno društvo je uključeno u zakonodavne aktivnosti. Međutim, proces konsultacija sa
civilnim društvom nije dovoljno snažan. Generalno govoreći, učešće javnosti u donošenju
odluka u BiH zahtijeva dodatno poboljšanje.
Pravo na osnivanje sindikata je sadržano u zakonu. Međutim, sindikatima općenito nedostaje
stabilno finansiranje, a potrebno je dalje jačanje segmenta radnih prava i socijalnog dijaloga.
Do sada nisu poduzeti nikakvi koraci ka uspostavljanju Ekonomskog i socijalnog vijeća na
državnom nivou.
Nezavisni pluralistički mediji koji rade bez cenzure
Sveukupni pluralizam u medijima, koji općenito rade slobodno i bez cenzure u BiH, povećan
je posljednjih godina. U velikoj je mjeri na snazi pravni okvir u skladu sa međunarodnim
standardima. Vijeće za štampu, koje je samo-regulatorno tijelo za štampane medije, podupire
promoviranje slobode govora i poštivanje novinarske etike.
U isto vrijeme, potrebno je uraditi još mnogo toga kako bi se osiguralo da se sloboda
izražavanja i sloboda medija, koje su garantovane Ustavom, poštuju i u praksi, jer je među
građanima rašireno mišljenje da su mediji previše ispolitizirani i pod pritiskom političkih
27
stranaka. Visoki nivo polarizacije medija po političkim i etničkim linijama i dalje ostaje izvor
zabrinutosti. Postojeće zakonodavstvo pruža pravne mjere zaštite kako bi se osigurala
nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije, ali pokušaji da se ona potkopa i dalje
postoje. OSCE predstavnik za slobodu medija je u više navrata izrazio zabrinutost u vezi sa
slučajevima prijetnji i zastrašivanja novinara.13
Slika medija je raznovrsna i kompleksna i uključuje oko 200 licenciranih elektronskih medija
i 100 štampanih medija. Javni RTV sistem se sastoji od tri emitera – jedan na državnom
nivou i dva na entitetskim nivoima – koji pokrivaju 70 posto teritorije zemlje. Postoji i preko
60 javnih i 16 TV kanala koji djeluju lokalno.
Višestruki pravci građanskog i političkog sudjelovanja
Postoji veliki broj kanala za građansko i političko sudjelovanje. Međutim, potrebno je
unaprijediti učešće javnosti u donošenju odluka.
Sloboda formiranja političkih partija i postojanje organizovane opozicije
Sloboda formiranja političkih stranaka koja se implementira u praksi zajamčena je Ustavom,
a potvrđuje se postojanjem značajnog broja stranaka i opozicionih partija sposobnih da
slobodno vode kampanju i da se suprotstave vladinim inicijativama. Na zadnjim opštim
izborima učestvovalo je 39 političkih stranaka. Više od 18 različitih političkih stranaka je
zastupljeno u državnom Parlamentu. Predstavnici opozicionih stranaka su u većini u
određenom broju opštinskih skupština.
Vladavina prava i pristup pravdi
Nadmoćnost zakona
Postoje potrebne zakonske i institucionalne garancije za vladavinu zakona. Građani imaju
pravo na slobodno i pravično suđenje i zaštićeni su od proizvoljnih hapšenja ili pritvaranja.
Nezavisnost pravosuđa
Nezavisnost pravosuđa je garantovana Ustavom. Postoje ključne zaštitne mjere kako bi se
osigurala njegova nepristranost, iako je njihova implementacija neujednačena. Nezavisnost
sistema je dodatno podržana funkcionisanjem nezavisnog Ustavnog suda, Suda BiH, kao i
Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Glavni izazovi proizlaze iz konstitutivne specifičnosti
Bosne i Hercegovine. Nezavisnost je narušena nedostatkom koordinacije i harmonizacije
između državnog nivoa i entitetskih nivoa, te budžetske fragmentacije.
Jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa je jedan od glavnih ciljeva Evropske unije
prilikom vođenja strukturalnog dijaloga o pravosuđu. Evropska unija pruža pomoć Bosni i
Hercegovini u ovoj oblasti. Dijalog je doprinio reviziji Zakona o Visokom sudskom i
tužilačkom vijeću i drugim mjerama za reformu državnog pravosudnog sistema u skladu sa
evropskim standardima nezavisnosti, nepristrasnosti i profesionalnosti.
13 Predstavnik OSCE o slobodi medija, izjave za javnost od 16. aprila 2013. godine i 20. jula 2012. godine
28
Vlada i građani jednako podliježu zakonu
Vlasti su pojačale mjere za povećanje odgovornosti i sprječavanja zloupotrebe ovlasti od
strane nosilaca javnih funkcija. Ured Disciplinskog tužioca je uspio smanjiti broj neriješenih
predmeta i povećati broj disciplinskih postupaka protiv nosilaca javnih funkcija.
Djelotvorne politike i institucije za sprječavanje korupcije
Prema indeksu percepcije korupcije (CPI) agencije Transparency International za 2013
godinu, BiH je imala rezultat od 42 što je stavlja na 72 mjesto od 177 zemalja14. Ovo je
nepromijenjeno u odnosu na prošlu godinu. Korupcija je i dalje ozbiljan problem, a građani je
vide kao široko rasprostranjeni fenomen.
Prema najnovijim izvještajima Grupe zemalja Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije
(GRECO), glavni izazov u borbi protiv korupcije u BiH - ostavljajući po strani nedostatke
koji proizlaze iz njene neobične ustavne postavke i nedostatka koordinacije i harmonizacije
između državnog i entitetskih nivoa - leži u "djelotvornoj primjeni zakona". GRECO je uočio
da je statistika pokazala alarmantne podatke u vezi sa krivičnim gonjenjem i suđenjima koji
se u "većini slučajeva završe oslobađajućim ili uslovnim presudama”.15
U svom izvještaju za
2011 godinu GRECO je donio niz konkretnih preporuka. Organi vlasti Bosne i Hercegovine
su predstavili svoj izvještaj o implementaciji ovih preporuka krajem 2012 godine, a GRECO
trenutno priprema svoj Evaluacijski izvještaj.
Antikorupcijske strategije su na snazi u oba Entiteta. Iako je propis o osnivanju Agencije za
prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije usvojen 2012 godine, Agencija još
uvijek nije u potpunosti operativna.
Na snazi je i Zakon o sukobu interesa, ali još se nije krenulo sa usklađivanjem zakonodavstva
o sukobu interesa na nivou cijele zemlje. Vrlo mali broj slučajeva korupcije na visokom
nivou završio je krivičnim gonjenjem. Nepotizam i dalje ometa profesionalni učinak cijelog
javnog sektora.
Građanska i politička prava
Sloboda govora, informisanja, vjeroispovijesti, savjesti, kretanja, udruživanja, okupljanja i
privatnog vlasništva
BiH ima pravne i institucionalne osnove za zaštitu osnovnih prava i sloboda, koje su sadržane
u njenom Ustavu. BiH je ratifikovala sve glavne UN Konvencije o ljudskim pravima. Ustav
navodi 15 međunarodnih instrumenata o ljudskim pravima i eksplicitno propisuje direktnu
primjenu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih Protokola
kao i supremaciju nad nacionalnim pravom.
Iako je na snazi neophodni okvir, implementacija standarda ljudskih prava ostaje
neujednačena. Posljednja procjena stanja u Bosni i Hercegovini u oblasti ljudskih prava u
okviru Univerzalnog periodičnog pregleda Ujedinjenih nacija (UPP) je sprovedena u februaru
14 Transparency International, 2013 Indeks percepcije korupcije (CPI), rezultati 15
Vijeće Evrope, Grupa država protiv korupcije (GRECO), Treća evaluacija, Evaluacioni izvještaj za Bosnu i
hercegovinu (asvojen na plenarnoj sjednici 27. Maja 2011. godine)
29
2010 godine, a usvojena na Plenarnoj sjednici u junu iste godine. Naredna analiza stanja u
Bosni i Hercegovini, u okviru drugog ciklusa UPP, zakazana je za oktobar 2014 godine. Tri
glavne preporuke za Bosnu i Hercegovinu su se odnosile na prava žena (16,67% od 126
preporuka), prava djeteta (14,29%) i manjina (11,9%). Bosna i Hercegovina je prihvatila više
od dvije trećine preporuka navedenih u pregledu.16
Ustavne garancije za slobodu okupljanja i udruživanja, govora, mišljenja, savjesti i religije se
uglavnom poštuju. Istovremeno, izvještaji Vijeća Evrope i EU ukazuju na preostale slabosti u
području slobode izražavanja (zaštita od procesuiranja, fizičkih napada na novinare i
zagovornike ljudskih prava). Diskriminacija LGBT osoba je i dalje široko rasprostranjena.
Antidiskriminacijski zakon ne uključuje starosnu dob i invalidnost kao kategorije za
diskriminaciju i nudi širok dijapazon izuzetaka. U principu, i dalje je niska svijest javnosti o
pravnim lijekovima koje predviđa Zakon o zabrani diskriminacije.
Imovinska prava se poštuju, a riješena je i velika većina zahtijeva za povrat imovine.
Međutim, od prestanka rada Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica u
2009 godini, ostalo je više od 100 neriješenih predmeta. Još uvijek ne postoji pouzdana baza
podataka o neriješenim slučajevima. Još uvijek ima više od 100.000 interno raseljenih osoba
u BiH, 7.000 izbjeglica, i više od 13.000 nestalih osoba. Unatoč poduzetim koracima u
pravcu implementacije revidirane Strategije za implementaciju Aneksa 7 Dejtonskog
sporazuma, uglavnom u pogledu stambenih pitanja, Bosni i Hercegovini još uvijek nedostaje
koordiniran mehanizam za rješavanje zakonskih praznina koje ometaju održiv povratak i
lokalnu integraciju.
Ustav daje građanima pravo da predstavke o kršenju njihovih prava i sloboda zajamčenih
Ustavom upute Ustavnom sudu. Kada se njegove odluke ne sprovode, građani mogu takve
predstavke uputiti Evropskom sudu za ljudska prava (ECHR). Ukupan broj neriješenih
predstavki podnesenih ECHR-u u 2012 godini je iznosio 1.433. Na snazi je i institucija
Ombudsmana, koja je pripremila više izvještaja i preporuka za Parlament.
Politička inkluzivnost za žene, etničke i druge manjine
Zbog istorije oružanog međuetničkog sukoba, posebno su osjetljiva pitanja koja se odnose na
prava etničkih zajednica u Bosni i Hercegovini. Popisa stanovništva u BiH nije bilo od 1991
do 2013 godine, kada je proveden prvi poslijeratni popis stanovništva, koji je uključivao
pitanja o etničkoj pripadnosti. Očekuje se da će rezultati popisa iz 2013 biti objavljeni 2014
godine. Ustav je uspostavio kategoriju "konstitutivnih naroda", koji uključuje Bošnjake,
Hrvate i Srbe. “Manjine” su još jedna kategorija". Prema Zakonu o zaštiti prava nacionalnih
manjina, postoji 17 nacionalnih manjina u BiH (Albanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji,
Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i
Ukrajinci). Oni koji se ne izjašnjavaju o svojoj etničkoj pripadnosti definišu se kao "ostali".
Iako su na snazi pravni i institucionalni okvir za zaštitu manjina, uključujući i gore navedeni
zakon, Zakon protiv diskriminacije, kao i Zakon o Vijeću nacionalnih manjina, provedba je
još uvijek neujednačena. Najteži i jedinstven problem koji se odnosi na inkluzivnost etničkih
manjina se odnosi na specifičnosti ustavnog ustrojstva. U BiH građani koji se ne izjašnjavaju
kao dio jednog od tri "konstitutivna naroda" su pravno onemogućeni da se kandiduju za BiH
Predsjedništvo i Dom naroda u državnom Parlamentu. Osim toga, postoje diskriminatorna
16 Univerzalni periodični izvještaj (UPR), 2010 izvještaj o Bosni i Hercegovini, 17 februar 2010 – usvojen na
Plenarnoj sjednici u junu 2010. godine Statistički podaci: UPP statistički podaci o UPP preporukama
30
ograničenja na osnovu mjesta prebivališta: građanin upisan u "pogrešnom" Entitetu (Bošnjak
ili Hrvat u RS ili Srbin u FBiH) se ne može kandidovati za Predsjedništvo BiH; RS birači
mogu glasati samo za srpskog kandidata, dok glasači u FBiH mogu glasati samo za
bošnjačkog ili hrvatskog kandidata. Sve ove diskriminatorne odredbe nisu u skladu sa
pravilima ECHR, i u suprotnosti su sa Dokumentom OSCE-a iz Kopenhagena i drugim
međunarodnim standardima.
ECHR je 22 decembra 2009 godine donijela pravosnažnu odluku prema kojoj je pravilo
nepodobnosti po nacionalnoj osnovi "nespojivo sa opštim principima Evropske konvencije.17
U PACE Rezoluciji usvojenoj 9 januara 2012 godine, vlasti BiH su bile opomenute da je gore
navedena presuda ECHR-a pravno obavezujuća i pozvane da je provedu bez daljnjeg
odlaganja, upozoravajući da bi neusvajanje neophodnih ustavnih amandmana dovelo u
pitanje nastavak članstva BiH u Vijeću Europe.18 Ipak, do sada ključni akteri u BiH nisu
uspjeli postići dogovor o implementaciji presude ECHR-a.
Romska manjina je i dalje najugroženija u Bosni i Hercegovini. Prema popisu stanovništva iz
1991 godine, ova zajednica broji 9.000 osoba, ali se procjenjuje da se taj broj kreće u rasponu
od 30.000 do 100.000. Postignut je određeni napredak u obezbjeđenju ličnih dokumenata za
Rome, kao i poboljšanju njihovih stambenih uslova. BiH učestvuje u Dekadi inkluzije Roma i
na snazi su četiri akciona plana u sklopu Strategije za uključivanje Roma. Međutim, postignut
je mali napredak u poboljšanju položaja romskih žena i djece, koji su i dalje izloženi
diskriminaciji i nasilju u porodici.
U BiH su na snazi ključni zakonski elementi za ravnopravnost spolova. Zemlja se obavezala
da će poštovati rodnu ravnopravnost u skladu sa nekoliko međunarodnih instrumenata koji se
navode u Ustavu, uključujući i UN Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.
Zakon o ravnopravnosti spolova propisuje sudjelovanje žena na svim nivoima javnog života.
BiH je nastavila implementirati Akcioni plan UNSCR 1325 u vezi sa ženama, mirom i
sigurnošću. Rodni akcioni plan za BiH koji je usvojen 2006 godine identificirao je povećanje
učešća žena u političkom životu i odlučivanju kao jedan od ključnih prioriteta.
Ipak, učešće žena u političkom životu i dalje je nisko. Zakon o ravnopravnosti spolova, sa
izmjenama i dopunama u 2009 godini, predviđa najmanje 40 posto njihove zastupljenosti u
javnoj upravi. Ova kvota nije postignuta. Dok su zakonski uslovi u pogledu rodne ravnoteže
na izbornim stranačkim listama poštovani na posljednjim opštim izborima, sa 37,7% žena
kandidata, samo 43 žene su izabrane u tri Parlamenta (državnom i dva entitetska). Žene
poslanici čine 19,28% u sadašnjim izbornim tijelima, što je samo neznatno povećanje od
2006 godine (17,21%). U 2013 godini, prva žena premijer imenovana je u RS-u. Žene čine
impresivnih 24% u Vladi RS-a. U isto vrijeme, postoji samo jedna žena ministar u Vladi
drugog Entiteta (FBiH), a žena uopšte nema u vladi na državnom nivou vlasti.
Postignut je određeni napredak u borbi protiv nasilja nad ženama, posebno u Republici
Srpskoj, gdje implementacija Strategije protiv porodičnog nasilja dobiva zamah a započeta je
i policijska obuka. U FBiH je potrebno donijeti amandmane na Zakon o zaštiti od nasilja u
porodici kako bi se poboljšala zaštita žrtava. Diskriminatorski običaji i stereotipi su još uvijek
prisutni u ruralnim područjima, podrivajući na taj način osnovna prava žena.
17 Evropski sud za ljudska prava (ECHR), pritužba uložena od strane dva aplikanta romskog i jevrejskog
porjekla: “Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine”, 22. decembar 2009. godine
18 Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE), Rezolucija 1855 o “Funkcionisanju demokratskih institucija
u Bosni i Hercegovini” (usvojena na Plenarnoj sjednici 9. januara 2012. godine)
31
Sloboda od uznemiravanja, zastrašivanja i mučenja
Na snazi su ustavne garancije protiv uznemiravanja, zastrašivanja i mučenja koje se
uglavnom provode u praksi. Međutim, za razliku od prethodnih rezultata, posljednji izvještaj
Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili
kažnjavanja (CPT) Vijeća Evrope naglašava "značajan broj vjerodostojnih tvrdnji o
ozbiljnom fizičkom zlostavljanju od strane policije i ostalih policijskih službenika ".19
.
19 Vijeće Evrope, Evropski komitet za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili
kažnjavanja (CPT), Izvještaj Vlade Bosne i Hercegovine o posjeti Bosni i Hercegovini od strane Evropskog
komiteta za CPT od 5. do 14. aprila 2011. godine (Usvojen na Plenarnoj sjednici 26. aprila 2012. godine)
32
ANEKS 2 – ANALIZA IZAZOVA TRANZICIJE
Sektori Struktura tržišta Institucije koje pružaju
podršku tržištu
Poslovni sektori
Agroindustrija Srednji Srednji
Opšta industrija Veliki Srednji
Nekretnine Veliki Veliki
Telekomunikacije Srednji Srednji
Energija
Prirodni resursi Veliki Veliki
Električna energija Veliki Veliki
Održiva energija Veliki Veliki
Infrastruktura
Gradski prevoz Srednji Veliki
Vodovod i kanalizacija Veliki Veliki
Ceste Srednji Srednji
Željeznice Srednji Mali
Finansijske institucije
Bankarstvo Srednji Srednji
Mikro, mala i srednja preduzeća Srednji Srednji
Osiguranje i finansijske usluge Srednji Srednji
Privatni kapital Veliki Veliki
Tržište kapitala Veliki Veliki
INDUSTRIJA, TRGOVINA I AGROINDUSTRIJA
Agroindustrija
Struktura tržišta: Srednji
Tržišne institucije: Srednji
Bosna i Hercegovina je, kao rezultat regionalnih trgovinskih pregovora i direktnih ulaganja,
od 2005. godine značajno poboljšala i strukturu i obim tržišta. BiH je 2008 godine potpisala
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, a u toku su i pregovori da postane članica
Svjetske trgovinske organizacije. Poljoprivredna tržišta sada, generalno gledano, slobodno
posluju te je nizak stepen trgovinskih restrikcija kao i podrške vlasti tom sektoru. Međutim,
sektor trpi posljedice veoma malih prosječnih zemljišnih posjeda i nedostatka jasnih
vlasničkih odnosa nad zemljom, što je dijelom posljedica rata ali i velikih birokratskih
opterećenja kod uknjiženja ili najma zemljišta. Proces gradnje skladišta je jednako birokratski
i sektor pati od nedostatka skladišnog prostora. Sektor uglavnom čine male farme koje
proizvode za kućne potrebe dok veća državna poljoprivredna dobra uglavnom nisu u funkciji
ili posluju sa teškoćama zbog produženog procesa privatizacije. Pored toga, raseljavanje
vlasnika zemlje tokom rata kao i zagađenost zemljišta minama limitiraju korištenje
poljoprivrednog zemljišta. Shodno tome, veliki potencijal predstavlja ponovno korištenje
neobrađenog zemljišta za proizvodnju jer prema podacima FAO-a trenutno se ne obrađuje
više od 40% obradivog zemljišta. Prehrambena industrija se oporavlja nakon dugog perioda
nedovoljnog investiranja. Oko 80% industrije je sada privatizirano i uspijevalo je da privuče
značajne iznose direktnih stranih ulaganja do 2008 godine. To je dovelo i do poboljšanja u
33
ISO certifikaciji i standardima kvaliteta, ali još uvijek postoji značajan potencijal za
poboljšanja u svrhu pristupa izvoznim tržištima, kao što je EU. I dalje su nedovoljno
razvijene prerada poljoprivrednih proizvoda, logistika i maloprodaja.
Proizvodnja i usluge
Struktura tržišta: Veliki
Tržišne institucije: Srednji
Bosna i Hercegovina je, tipično, zauzela posljednje mjesto među zemljama Jugoistočne
Evrope u procjeni reforme proizvodnje i usluga, posebno u sferi pokretanja novog preduzeća,
građevinskih dozvola, izvršenja ugovora i priključenja na električnu energiju. Situacija se nije
promijenila u toku prošle godine. Komplicirana politička i ustavna struktura zemlje je i dalje
najveća prepreka reformi i dobrom upravljanju u skladu sa standardima EU. Zemlja zaostaje i
za drugim zemljama u regionu -kandidatima ili potencijalnim kandidatima za članstvo u EU.
U zadnjih nekoliko godina nije postignut praktično nikakav napredak u privatizaciji
preostalih velikih preduzeća zbog nedostatka političke volje da se rasprodaju ekonomski
osjetljiva preduzeća, tj. ona koja osiguravaju direktno i indirektno zapošljavanje velikog broja
radnika. Privatizacija velikih proizvodnih preduzeća, kao što je proizvođač aluminijuma
Aluminij d.d. Mostar, preduzeća za inženjering Energoinvest i građevinskog preduzeća
Hidrogradnja, nije završena. Međutim, veći broj većih industrijskih postrojenja koja su
privatizirali strateški sponzori sredinom 2000-ih su se pokazala otpornim na nedavnu krizu.
Nekretnine
Struktura tržišta: Veliki
Tržišne institucije: Veliki
Tržište nekretnina je u ranim fazama razvoja, uključujući uvođenje novih proizvoda i metoda
finansiranja. Kreditiranje nekretnina i transakcije nekretninama u Bosni i Hercegovini su
ograničene većim brojem faktora, uključujući odlaganja i druge probleme u izvršenju
zakonskih ugovora te prevelike poreze, naknade i uslove za dobijanje dozvola. Kao rezultat,
prodor na tržište modernih komercijalnih usluga po pitanju nekretnina (objekti za
maloprodaju, uredi, smještaj i turistički objekti) je slab. Pozitivno je da postoje
administrativna poboljšanja u smislu lakšeg dobijanja izvoda iz katastra potrebnih za
građevinsku dozvolu i uknjiženja novih objekata u katastru i zemljišnim knjigama. Zemljišne
knjige i katastar su u potpunosti digitalizirani. Još uvijek su veliki nedostaci u smislu razvoja
modernog primarnog i sekondarnog zakonodavstva koje podržava održivost nekretnina
(energetska efikasnost, uticaj na okoliš).
Telekomunikacije
Struktura tržišta: Srednji
Tržišne institucije: Srednji
Sektor telekomunikacija reguliše Regulatorna agencija za komunikacije (RAK).
Implementacija modernih propisa zaostaje posebno u oblastima režima autorizacija, odredbi
o univerzalnom pristupu ili pristupu tržištu. Tržište je u potpunosti liberalizirano u januaru
2006 godine. Postignut je napredak u uspostavljanju potrebne infrastrukture za prenosivost
brojeva, i mobilnih i fiksnih, ali do sada provedena samo prenosivost fiksnih brojeva telefona.
Proces digitalizacije državnih emitera je u početnoj fazi, a postojeća infrastruktura za
emitiranje u zemlji je u vlasništvu tri odvojena preduzeća, koja djeluju u različitim
područjima BiH.
34
Tržištem telekomunikacija i dalje dominiraju tri operatera fiksnih linija podijeljena po
etničkoj osnovi (sva tri u državnom vlasništvu, od kojih dva u vlasništvu Bosne i
Hercegovine, jedan u vlasništvu Srbije), koji upravljaju i mobilnim mrežama – sve mobilne
mreže nude pokrivenost skoro cijele zemlje. Republika Srpska je prodala postojeće preduzeće
Telekomu Srbije, dok su planovi za privatizaciju HT Mostar i BH Telecom odloženi do
daljeg. Vlasti su njihovu privatizaciju odložile na neodređen period u februaru 2011 godine.
U mobilnom segmentu tri najveća operatera su povezana sa postojećim operaterima fiksnih
telefonskih linija. Smatra se da posjeduju značajnu tržišnu snagu, a 2010 godine je uveden
prvi paket razdvojenih ponuda (RUO). Sva tri mobilna operatera su dobila 3G licence 2009
godine. Internet usluge su dostupne i preko postojećih i preko alternativnih (kablovskih)
operatera. Prodor širokopojasnog interneta je još uvijek slab, daleko ispod prosjeka EU, ali
snažno raste, zahvaljujući i snažnom porastu širokopojasne mobilne telefonije. Značajne
aktivnosti su na konsolidaciji segmenta kablovske TV koje su počele ulagati u pružanje
usluga širokopojasnog interneta i telefonije i time snažno konkuriraju postojećim fiksnim
operaterima.
ENERGIJA
Prirodni resursi
Struktura tržišta: Veliki
Tržišne institucije: Veliki
Glavni prirodni resursi su ugalj, željezna ruda, boksit, mangan, olovo, cink i bakar. Rudnici
su korporatizirani i uglavnom u privatnom vlasništvu. Rudarski sektor je i dalje malen u
poređenju sa drugim industrijama, ipak moguća su poboljšanja u smislu transparentnosti i
standarda zaštite zdravlja, okoliša i održivosti. Snabdijevanje energentima u zemlji znatno
ovisi o drugim zemljama jer se uvozi sav potrebni prirodni gas i nafta. Tržište nafte je
otvoreno za privatne distribucione kompanije, iako dominira ruski Zarubezhneft – koji
kontrolira i rafineriju u Brodu.
Za razliku od energetskog sektora, transport i distribucija gasa su još uvijek prerogativi dva
entiteta, Republike Srpske (RS) i Federacije Bosne i Hercegovine (FBH). BH Gas je jedini
operater prenosne gasne mreže u FBH i de facto jedini uvoznik i glavni veleprodajni
snabdjevač u zemlji. Od dva preduzeća za prenos u RS, Gaspromet je 40% privatiziran od
strane Srbijagasa, čime je omogućeno da Bosna i Hercegovina učestvuje u projektu Južni tok.
Komercijalno i pravno razdvajanje, u skladu sa EU Direktivom 2003/55, ostaje jedan od
ključnih izazova u sektoru. Zakon o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u Federaciji
Bosne i Hercegovine upućen je Parlamentu na usvajanje u 2012 godini i očekuje se da će biti
usvojen u 2013 godini.
Veliki jaz i dalje postoji u stvaranju institucija koje pomažu tržište na nivou Federacije.
Narodna skupština RS-a je u decembru 2010 godine odobrila “Strategiju razvoja energetskog
sektora do 2030 godine”. BiH je potpisnica Sporazuma o energetskoj zajednici, čiji cilj je
uspostava Integrisanog energetskog tržišta u Jugoistočnoj Evropi. Za razliku od
elektroenergetskog sektora, trenutno ne postoji regulator prenosa i distribucije prirodnog gasa
u FBH, ni na državnom nivou. U svjetlu nedostatka konkurentnosti i razdvojenosti u sektoru
gasa, kao i vrlo slabih institucija i politika podrške tržištu, tranzicioni jaz u BiH je procijenjen
kao velik.
35
Održiva energija
Struktura tržišta: Veliki
Tržišne institucije: Veliki
Pravni i institucionalni okvir za održivu energiju je i dalje slab. Ne postoji posebna
energetska politika ili strategija na državnom nivou, ni zakon o energiji ili Agencija za
energiju. Ne postoji zvanična politika promocije obnovljive energije i energetske efikasnosti.
Jedini pravni akt koji postoji je Zakon o prenosu električne energije, nezavisnom operateru
sistema (ISO) i regulatoru. Trenutno je BiH u procesu usvajanja osnovnih zakona na nivou
Federacije oko feed-in tarifa i podrške obnovljivoj energiji u cilju stimulisanja mogućih
ulaganja. Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije (RES) i efikasnoj kogeneraciji u FBiH
je trenutno u finalnom postupku usvajanja. Fiksna feed-in tarifa električne energije
proizvedene putem RES-a i obaveza plaćanja distributera električne energije ili operatera
mreže je uvedena 2002 godine (za postrojenja kapaciteta ispod 5 MWh). Stopa naplate
potraživanja od stanovništva je blizu 100%, ali tarife za električnu energiju još uvijek nisu
ekonomske i ne obuhvataju naknade za zaštitu okoliša. Postoji značajan nivo
subvencioniranja između kategorija korisnika. I dalje su visoki gubici pri prenosu/distribuciji
od 21% u 2008, iako su smanjeni sa 24% u 2006. Efikasnost termocentrala je izuzetno niska
(oko 22% prema Enerdata). BiH je ratificirala UNFCC i Protokol iz Kyotoa gdje ima status
strane koja ne potpada pod Aneks 1. Nisu usvojeni ciljevi ili politike emisije stakleničkih
gasova.
Električna energija
Struktura tržišta: Veliki
Tržišne institucije: Veliki
Sektor električne energije je trenutno organiziran u tri vertikalno integrirana regionalna
preduzeća u državnom vlasništvu koji posluju u svim segmentima energetskog lanca
(proizvodnja, distribucija i prodaja) na svojim teritorijama. Malo je smjernica ili strategija
razvoja na državnom nivou. Određen napredak je postignut u poboljšanju strukture tržišta
početkom procesa razdvajanja i značajnim regulatornim izmjenama. U Republici Srpskoj je
distribucija funkcionalno razdvojena unutar labave strukture holding preduzeća (EPRS).
Međutim, taj posao je još uvijek u toku. 2006 godine je uspješno završeno pravno razdvajanje
prenosnih aktivnosti, stvaranjem Preduzeća za prenos električne energije (Transco) i
nezavisnog operatora sistema (ISO). Do sada je učešće privatnog sektora bilo ograničeno na
male hidroelektrane, a liberalizacija tržišta je u ranoj fazi. Liberalizacija tržišta napreduje
prema planu, ali se očekuje da će tri postojeća elektroprivredna preduzeća u dogledno vrijeme
zadržati svoje dominantne pozicije. Osnovane su državne i entitetske regulatorne agencije ali
je njihova nezavisnost ograničena. Pored toga, tarife za električnu energiju još uvijek nisu
ekonomske i postoji značajan nivo subvencioniranja između kategorija korisnika. Postojeća
elektroprivredna preduzeća su značajno smanjila svoje distributivne gubitke u odnosu na
period nakon rata (>20% u prosjeku), pri čemu je Elektroprivreda Bosne i Hercegovine
(“EPBiH”) registrovala gubitke ispod 10% a druga dva preduzeća oko 15%. Gubici u prenosu
električne energije su smanjeni na ispod 2%.
36
INFRASTRUKTURA
Vodovod i kanalizacija
Struktura tržišta: Veliki
Tržišne institucije: Veliki
Uspostavljena je puna decentralizacija lokalne infrastrukture u FBH i RS, pošto su sva
komunalna preduzeća u potpunom ili većinskom vlasništvu opština. Istovremeno su skoro
sva komunalna preduzeća potpuno korporatizirana. Finansijski pokazatelji nekih preduzeća
su prihvatljivi zbog grantova i budžetskih transfera pošto su tarife, kontrola troškova i stopa
naplate često slabe. Sektor infrastrukture se generalno oslanja na grantove pošto ulaganja na
temelju prihoda nisu pravilo. Nedostaje komercijalno finansiranje zbog neisprobanog
zakonskog okvira za državne garancije i komercijalnih ograničenja za lokalna komunalna
preduzeća. To će se promijeniti pošto su usvojeni novi zakonski propisi koji pomažu zajmove
na komercijalnoj osnovi u sektoru. Često su slabi rezultati poslovanja, a karakteriše ih veliki
gubitak vode te nedostatak jasnih ciljeva rada komunalnih preduzeća. Pružanje usluga je
često zasnovano na ponudi i ne postoji značajan pritisak konkurencije ili značajno učešće
privatnog sektora u komunalnom sektoru.
Svi najvažniji aspekti rada komunalnih preduzeća (utvrđivanje tarifa, kapitalna ulaganja,
osoblje, itd.) su pod direktnom kontrolom opštinskih vijeća. Tarife su utvrđene bez jasne
formule utvrđivanja cijena ili odobrenja nezavisnog regulatora koji procjenjuje tarife ili
planove poslovanja. U nedostatku odgovarajućeg ugovornog okvira između komunalnih
preduzeća i lokalnih vlasti, utvrđivanje tarifa i operativno planiranje je često ispolitizirano i
nedostaje mu transparentnost.
Gradski prevoz
Struktura tržišta: Srednji
Tržišne institucije: Veliki
Većina prevozničkih preduzeća su korporatizirana, ali im nedostaje moderna praksa kao
poslovno planiranje, sistemi upravljanja informacijama i kontrola kvaliteta usluga. Stoga,
pokazatelji rada su često slabi i prevozničkim preduzećima nedostaju jasni ciljevi uspjeha
rada. Pružanje usluga često ovisi o ponudi i ne postoji značajan pritisak konkurencije ili
značajno učešće privatnog sektora u komunalnom sektoru. Operater gradskog javnog prevoza
u Sarajevu zadržava monopol. Finansijski pokazatelji uspjeha nekih prevozničkih preduzeća
su prihvatljivi zbog grantova i budžetskih transfera, međutim udio operativnih troškova i
kontrola kupovine karata su često slabi. Infrastrukturna ulaganja u sektor gradskog prevoza
su većinom na bazi grantova. Nedostaje komercijalno finansiranje - sa ili bez državne
garancije - zbog pravnih i komercijalnih ograničenja za komunalna preduzeća. To će se
promijeniti pošto su usvojeni novi zakonski propisi koji pomažu zajmove na komercijalnoj
osnovi u sektoru. Kao i drugdje na Zapadnom Balkanu, saobraćajne gužve su sve veći
problem; jasna je potreba i za ulaganjima u ključne nedostajuće putne veze i upravljanje
saobraćajem u Sarajevu, zbog promjena šeme urbanog rasta grada u proteklih 15 godina. U
nedostatku odgovarajućeg ugovornog okvira između gradskih prevoznika i lokalnih vlasti
utvrđivanje tarifa i operativno planiranje je često ispolitizirano i nedostaje mu
transparentnost.
37
Ceste
Struktura tržišta: Srednji
Tržišne institucije: Srednji
Agencije za ceste u oba entiteta su korporatizirane. Postignuto je da se održavanje cesta
pokriva naplatom naknada za njihovo korištenje. Otvoreni tenderi su praksa kod ugovora za
izgradnju i velikih radova na održavanju cesta. Isto tako, agencije za autoputeve su osnovane
kao posebna korporativna tijela čiji je glavni direktni izvor prihoda akciza iz goriva za
autoputeve. Čini se da su vlasti zainteresirane za razvoj šeme javno- privatnog partnerstva
(PPP) kod izgradnje autoputeva, posebno Republika Srpska (RS), koja je objavila tender za
javno-privatno partnerstvo kod izgradnje dijela koridora Vc u RS-u.
Željeznice
Struktura tržišta: Srednji
Tržišne institucije: Mali
Kod željeznica su razdvojene operacije i utvrđivanje politika, osnovne aktivnosti željeznica
su djelomično odvojene, a isključene su dodatne usluge. Nezavisni regulator željeznica je
osnovan, ali je njegov kapacitet neodgovarajući a mogućnost pristupa treće strane ograničena
nedostatkom komercijalne potrebe. Proces reforme je ispolitiziran i suočen sa jakim
političkim suprostavljanjima.
FINANSIJSKE INSTITUCIJE
Bankarstvo
Struktura tržišta: Srednji
Tržišne institucije: Srednji
U Bosni i Hercegovini se nadmeće 29 banaka. To uključuje 19 banaka gdje je većinsko strano
vlasništvo, od kojih su osam u Republici Srpskoj, a 11 u FBiH. Međutim, značaj banaka u
stranom vlasništvu u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine je još veći kada se pogleda
imovina jer one su krajem 2011 godine bile u posjedu 92,1% ukupne imovine. Sektor nije
posebno koncentriran jer glavnih 5 banaka posjeduje nešto preko 40% ukupnih sredstava.
Pošto je krajem 2011 godine omjer imovina/BDP bio 84%, a osnos depoziti/BDP 59%,
postoji prostor za veća finansijska posredovanja. Značajno jačanje šeme osiguranja depozita
početkom 2010 godine, zahvaljujući zajmu EBRD od 50 miliona eura, do sada nije dovelo do
povećanja depozita. Depoziti izraženi ili indeksirani u stranoj valuti su marginalno smanjeni i
čine 53% ukupnih depozita krajem prošle godine nasuprot 56,6% u 2010 godini. Privatni
krediti prema BDP-u iznose oko 60% BDP krajem 2011 godine. Udio nekvalitetnih sredstava
(NPL) je porastao na 11,85% u 2011. godini (u poređenju sa 7,1% u oktobru 2010. godine i
5,87% 2009. godine). Koeficijent adekvatnosti kapitala ostaje na solidnih 17,7% na kraju
2011. godine.
Agencije za bankarstvo u dva entiteta unutar zemlje još uvijek djeluju neovisno jedna od
druge. Pored banaka one vrše nadzor mikrokreditnih organizacija i leasing kompanija. Obje
su potpisale Memorandum o razumijevanju o uspostavi okvira za koordinaciju sa Centralnom
bankom. Postoji određen stepen saradnje i razmjene podataka između dvije agencije, putem
Stalne komisije za finansijsku stabilnost (osnovane 2009. godine), ali je potreban dalji
napredak po pitanju standarda nadzora kao i stepena harmonizacije nadzorne prakse i propisa.
38
Usluge osiguranja i druge finansijske usluge Struktura tržišta: Srednji
Tržišne institucije: Srednji
Sektor osiguranja u Bosni i Hercegovini nije posebno koncentriran jer tri najveća
osiguravajuća društva posjeduju 35% tržišta. Privatna preduzeća predstavljaju skoro 70%
tržišta. Penetracija osiguranja iznosi 1,88% premije/BDP, od čega je 16% životno osiguranje
a 84% ostala. Zakoni i propisi po pitanju osiguranja su usvojeni, sa jasnim smjernicama oko
zahtjeva za rezervama. Postoje posebni režimi licenciranja za svaki od dva bh entiteta, a
rezultat visokih naknada za licence, zajedno sa dvojnim zahtjevima, je nedostatak agenata.
Međutim, već četiri godine društva posluju preko granica entiteta. Društva iz FBiH sa
podružnicama u RS povećala su ukupne zarađene premije za 88% (u 2010. godini). Još
značajnije je, međutim, da su društva sa sjedištem u RS čije podružnice djeluju u FBiH, šest
puta uvećala svoje premije. To sugeriše da treba ohrabriti veće aktivnosti preko granica
entiteta jer to uvećava konkurentnost i, na kraju, daje bolji kvalitet i veći razvoj bh. sektora
osiguranja. Regulatori se smatraju operativno nezavisnim. Istovremeno, implementacija
zakonskih propisa treba biti dalje ojačana te ažuriran veći broj tehničkih regulativa.
Dostupnost proizvoda i znanja na tržištima je i dalje ograničena. Osam leasing društava
formiraju Udruženje leasing društava Bosne i Hercegovine. Većina (59%) leasing aktivnosti
je u segmentu vozila. Penzioni sistem u BiH ima fondove Stuba I i III.
Mikro, mala i srednja preduzeća
Struktura tržišta: Srednji
Tržišne institucije: Srednji
Uprkos značajnom poboljšanju u dostupnosti finansiranja, pozajmice mikro, malim i srednjim
preduzećima (MSME) čine oko 25% ukupnih pozajmica banaka u 2011. godini. Domaći
krediti privatnom sektoru su procijenjeni na oko 55% BDP-a. Značajan napredak je postignut
kroz Zakon o mikrofinansiranju (MF), implementiran 2007. godine. Ne postoje konsolidirani
podaci o ukupnom obimu mikrofinansijskih operacija u zemlji. Entitetske agencije za
bankarstvo su počele da nadgledaju mikrokreditna i leasing društva koja su značajno uvećala
svoje aktivnosti zadnjih nekoliko godina. Mikrofinansijske institucije sada teže transformaciji
u banke iako to sprečavaju regulatorni zahtjevi. Postignut je napredak u efikasnosti katastra i
sistema uknjiženja pokretne imovine osnivanjem jedinstvenog registra kolaterala 2009.
godine. Međutim, zakonski okvir ostaje prilično složen zbog dva različita sistema vlasti.
Definicija kolaterala je fleksibilna, a mikro zajmovi se mogu odobravati i bez kolaterala.
USAID je sponzorirao projekat uspostave državnog registra pokretne imovine, koji je postao
operativan prije četiri godine. Svako iz Bosne i Hercegovine može u ovaj registar unijeti
podatke o založenoj pokretnoj imovini. Registar privatnih kredita postoji od 2001. godine sa
dobrom pokrivenošću širom Bosne i Hercegovine iako se pokrivenost smanjila od 2010.
godine sa 69% odraslih na 39,6% odraslih što je nadoknađeno povećanjem pokrivenosti
javnim registrom. Uprkos nedavnim promjenama, mikrofinansijske institucije ne koriste
aktivno kreditne podatke kreditnog biroa što je dovodilo do prekomjernih pozajmica i
prezaduženosti.
Izvršenje ugovora je i dalje dug i skup proces.
39
Privatni kapital
Struktura tržišta: Veliki
Tržišne institucije: Veliki
Komercijalni sektor privatnog kapitala tek treba da se razvije do mjere da ima značaj u
izazovnom poslovnom okruženju. Još na tržištu nema uspješnih voditelja fondova za zemlju,
a manje od pet regionalnih voditelja fondova su identificirani da uključuju Bosnu i
Hercegovinu u svoje ciljno područje. Strategije ulaganja su fokusirane na mogućnosti rasta.
Aktivni kapital ostaje na niskom nivou od 0,3% BDP-a u 2011. godini i nema dostupnog
kapitala za ulaganja u bh tržište privatnog kapitala. Baza podataka domaćih institucionalnih
ulagača još ne postoji. Okviri korporativnog upravljanja dosta dobro prate OECD-ove
Principe korporativnog upravljanja.
Tržište kapitala
Struktura tržišta: Veliki
Tržišne institucije: Veliki
Kapital Sarajevske berze je 2011 godine iznosio 2.119 miliona eura, a Banjalučke berze
1.764 miliona eura. Ukupni tržišni kapital u Bosni i Hercegovini iznosio je 29,6% BDP-a na
kraju 2011 godine (manje u odnosu na 44% u 2010 godini). Ukupni obim trgovine dionicama
na dva tržišta je bio 60 miliona US$. Tržišta obveznica vlade i tržišta novca su u veoma ranoj
fazi razvoja. Tržištu obveznica još uvijek nedostaje napredak posebno u sekundarnom
segmentu, kao što je razvoj OTC tržišta, veća transparentnost kroz ponude na zvaničnim
stranicama i likvidnost. Tržišta novca su i dalje slaba sa nepostojećim referentnim
indikatorima i nedostatkom likvidnosti. Tržišta korporativnih obveznica su još uvijek
nastajanju i zadnjih pet godina nije bilo nikakvih emisija.
40
ANEKS 3 – ZAKONSKO-PRAVNA TRANZICIJA
Ovaj Aneks predstavlja analizu odabranih pravnih pitanja od direktnog značaja za strategiju
ulaganja Banke u novom periodu. U slučaju Bosne i Hercegovine, pravni okvir za osigurane
transakcije, korporativno upravljanje, nesolventnost i tržišta kapitala će biti relevantni za
planove Banke o restrukturiranju i proširenju lokalnog privatnog sektora. Zakonski propisi o
javno-privatnom partnerstvu biće suštinski za razvoj infrastrukture potrebne za povezanost sa
širim regionalnim tržištima. Na kraju, propisi o energetskoj efikasnosti i obnovljivoj energiji
imaju značajnu ulogu u promociji efikasnijeg i održivog korištenja resursa.
Osigurane transakcije
Bosna i Hercegovina ima moderan i jedinstven zakonski okvir za osigurane transakcije
zasnovan na državnom Okvirnom zakonu o zalogu. Zakon primjenjuje tzv. “funkcionalni”
pristup osiguranju, obezbjeđujući isti režim za vlasničke zaloge (kada dužnik mora prenijeti
kolaterala na zajmodavca ili treću stranu), nevlasničke zaloge, prava retencije, zakupe i druga
prava obezbjeđenja. Zalog može uključivati materijalnu imovinu, bankovne račune,
potraživanja ili dionice u društvima sa ograničenom odgovornošću. Zakon daje stranama
veliku slobodu da definiraju predmet zaloga (pojedinačno ili općenito, uključujući kao zbir
fluktirajućih sredstava) i osigurani dug (uključujući revolving zajmove i kreditne linije).
U praksi izvršenje je možda najslabija tačka režima jer se pravosudni sistem teško nosi sa
zahtjevima režima, posebno što se tiče brzine. Na taj način su dužnici često u mogućnosti da
opstruiraju proces izvršenja.
Korporativno upravljanje
Svaki entitet reguliše vlastiti režim korporativnog upravljanja i ima vlastitu Komisiju za
vrijednosne papire. EBRD-ova Procjena sektora korporativnog upravljanja iz 2007. godine je
navela da oba entiteta “osrednje ispunjavaju” OECD-ove Principe korporativnog upravljanja,
a čini se da regulatorni okvir nije bitno izmijenjen od te procjene. EBRD-ov Pregled
zakonskih indikatora iz 2005 godine otkrio je da pravosudni postupak u oba entiteta može biti
složen i dug i da izvršenje može biti problematično.
Praksa posebnih odbora za reviziju, uključujući "vanjske članove", umjesto komisija za
reviziju koje čine nezavisni i kvalificirani članovi nadzornih odbora, ostaje problem u bh.
zakonu o privrednim društvima. Najbolja praksa sugeriše da odbor za reviziju treba uključiti
članove nadzornog odbora samo ako su funkcije delegirane odboru za reviziju tipične
funkcije nadzornog odbora. Drugo, ključno je da članovi koji su u odboru za reviziju i
preporuče neke mjere nadzornom odboru potom prate i glasaju za preporuke na sjednicama
nadzornog odbora čime snaže “objektivnu procjenu” koju nezavisni direktori trebaju
osigurati. Na kraju, prisustvo vanjskih članova može stvarati probleme oko povjerljivosti i
odgovornosti. Iako je legitimno da komisiji može trebati vanjski savjet ili stručni savjet o
posebnim pitanjima ona treba biti u mogućnosti da traži takav savjet, ali ne treba dozvoliti
savjetniku (savjetnicima) da zamijene komisiju u stavovima i preporukama.
Ključna bojazan o okviru korporativnog upravljanja u BiH je njegova efikasnost. Vlasti
trebaju identificirati glavne slabosti koje utiču na prakse korporativnog upravljanje preduzeća
i banaka i riješiti ih ciljanim i efikasnim zakonodavstvom. Dalje trebaju osigurati da se
zakoni propisno provode. Kodeks korporativnog upravljanja može biti vrlo korisno oruđe u
41
promoviranju dijaloga među preduzećima i vlastima, međutim treba omogućiti odgovarajuće
resurse kako bi se osigurala efikasnost tog dijaloga.
Nesolventnost
Zakon o nesolventnosti iz 2005.g. (dopunjen 2010.g.) konsolidira zakone dva entiteta.
EBRD-ova Procjena sektora nesolventnosti, završena krajem 2009 godine, je zaključila da su
odredbe Zakona o nesolventnosti veoma kvalitetne i da sadrže mnoge elemente koje
međunarodni standardi i najbolje prakse po pitanju nesolventnosti prihvataju kao ključne za
dobro funkcionirajući pravni režim nesolventnosti.
Zakon osigurava prijavu bankrota koja vodi ili ‘likvidaciji’ dužnika ili reorganizaciji, čiji je
jedan od glavnih ciljeva očuvanje poslovanja dužnikove firme. Ne postoji poseban ili ubrzani
postupak reorganizacije; uobičajeni postupak bankrota se može pretvoriti u postupak
reorganizacije pošto dužnik može podnijeti plan reorganizacije zajedno sa prijedlogom
pokretanja postupka bankrota. U hitnim slučajevima nepostojanje posebnog postupka
reorganizacije može dovesti to pretjeranog odlaganja. ‘Izvještaj o poslovanju’ Svjetske banke
iz 2013. g. sugeriše da je upitna efikasnost sudskih postupaka te navodi da je prosječno
trajanje postupka kod bankrota 3,3 godine.
Dok EBRD-ova procjena hvali odredbe oko početka postupka, postupanja prema
zajmodavcima i izbjegavanja predbankrotnih transakcija, ona vidi i reorganizaciju kao
područje u kojem bi zakonu bila korisna reforma kako bi između ostalog uključivao i odredbe
o nezavisnoj analizi predloženog plana reorganizacije, ograničio glasanje povezanih stranaka
i uveo odredbe kojima se dopuštaju izmjene plana nakon odobravanja. Plan reorganizacije
traži podršku proste većine zajmodavaca u svakoj klasi koji predstavljaju ukupan iznos
zahtjeva koji je veći od ukupnog iznosa zahtjeva svakog odvojenog zajmodavaca.
Pored toga, procjena EBRD-a otkriva da je zakodavni okvir oko stečajnog upravitelja slab i
treba ga poboljšati. U ovom trenutku ne postoji utvrđeno regulatorno tijelo za stečajne
upravitelje i nema odredbi profesionalnog standarda ili etičkih kodeksa ponašanja.
Tržišta kapitala
U FBiH, regulator tržišta vrijednosnica je Komisija za vrijednosne papire, dok Agencija za
bankarstvo FBiH nadgleda bankarski sektor. Osnovni zakonski propis tržišta vrijednosnica je
Zakon o tržištu vrijednosnica usvojen u decembru 2008. godine. Zakon reguliše trgovinu i
izdavanje vrijednosnica i teži usklađivanju zakonodavstva zemlje sa Acquis Communautaire.
Drugi relevantni zakoni su Zakon o privrednim društvima, Zakon o preuzimanju i Zakon o
investicionim fondovima. Jedina berza u FBiH je Sarajevska berza. Propisima o tržištu
vrijednosnica nedostaju opsežne odredbe oko izdavanja i trgovine obveznicama. Ima i
nesigurnosti u pogledu provodivosti transakcija derivatima i zatvaranja transakcija kroz
netiranje. Pored toga, početne javne ponude nisu uobičajene u FBiH i traženi sadržaj
prospekta ne daje dovoljno podataka ulagačima o rizicima u vezi sa mogućim ulaganjem. U
smislu samog tržišta, primarna emisija vladinih obveznica je počela tek 2011. god, uglavnom
ograničena na kratkoročne vladine obveznice (T-mjenice).
U RS-u regulator tržišta vrijednosnica je Komisija za vrijednosnice Republike Srpske, dok je
regulator bankarskog sektora Agencija za bankarstvo Republike Srpske. Osnovni zakonski
propis o tržištu vrijednosnica je Zakon o tržištu vrijednosnica prerađen 2006. godine i
42
dopunjen 2009. godine. Ovaj Zakon reguliše izdavanje i trgovinu vrijednosnicama, ponašanje
učesnika na tržištu vrijednosnica, funkcionisanje berze i centralnog registra vrijednosnica i
detaljna pravila transparentnosti tržišta i zaštite ulagača. Drugi relevantni zakoni su Zakon o
privrednim društvima, Zakon o preuzimanju i Zakon o investicionim fondovima. RS je 2011.
godine usvojila zakon koji regulira primarno tržište trezorskih/državnih obveznica. Postoji
samo jedna berza u Republici Srpskoj, Banjalučka berza. Slično FBiH, glavne mane su
nedostatak opsežnih propisa o obveznicama i odredbi oko izvršivosti derivata. Primarna
emisija vladinih obveznica je počela u RS-u takođe 2011. godine.
Bilo bi potrebno da oba regulatora razmotre poboljšavanje traženih sadržaja prospekta do
nivoa koji bi potencijalnim ulagačima omogućio kvalitetnu investicionu odluku kada kupuju
vrijednosnice. To bi, npr., uključilo da se od mogućih emitenata traži veći standard
objavljivanja podataka. Treba razmotriti, dugoročno gledano, izradu zakonskog okvira koji
reguliše izvršivost derivata i zatvaranja transakcija kroz netiranje.
Javno-privatno partnerstvo (JPP)
Pitanje JPP/koncesije u Bosni i Hercegovini regulisano je kombiniranim setom zakona što
odražava kompleksnu strukturu zemlje. Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine iz 2002.
godine je glavni dio zakonodavstva na državnom nivou koji koegzistira sa nekoliko akata na
entitetskom i regionalnom nivou. Općenito, zakoni Bosne i Hercegovine u sektoru
JPP/koncesija predstavljaju korak naprijed u izgradnji modernog pravnog sistema i pokazuju
namjeru da se stvori pouzdan pravni osnov za dodjelu koncesija koji može privući strana
ulaganja. Ovi zakoni su imali koristi od stručnosti međunarodnih savjetnika koji su
učestvovali u njihovoj izradi i relativno jasno definiraju opseg primjene, regulišu postupak
odabira privatnog partnera i utvrđuju dosta fleksibilan okvir projektnih ugovora. Osim toga,
ovi zakoni jasno navode principe transparentnosti, nediskriminacije, proporcionalnosti i
pozivaju se na prava potrošača.
Međutim, tržišna saradnja u Bosni i Hercegovini je još uvijek u ranima fazama razvoja i
JPP/koncesije su relativno novi modeli u zemlji. Politika dodjele koncesija u Bosni i
Hercegovini iz 2006 godine, koju su usvojili Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine,
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine te Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine 2006 godine, identifikovala je generalni okvir politike za poboljšanje zakonskog
okruženja i promociju JPP. Dokument navodi da još treba riješiti mnogo pitanja da bi se
poboljšala poslovna klima u Bosni i Hercegovini. Nedavna EBRD-ova Procjena zakona o
JPP/koncesijama u zemljama gdje EBRD djeluje ocjenjuje da je kvalitet zakona Bosne i
Hercegovine “umjereno u skladu sa najboljim međunarodnim standardima”, a izvodivost u
praksi “umjereno efikasna,” uglavnom zbog donekle nejasne politike JPP, nekonsistentnog
pravnog okvira i nerazvijenih institucionalnih kapaciteta.
Jedno od pitanja sa kojima se suočava zemlja je postojanje nekoliko zakonodavnih akata koji
regulišu slična pitanja na različitim nivoima. Npr. nije potpuno jasno da li se Zakon o javnoj
nabavci u Bosni i Hercegovini iz 2004 godine odnosi na dodjelu koncesija, posebno imajući u
vidu postojanje posebnih zakona o koncesijama. Pored toga, definicija koncesije u zakonima
o koncesijama u Bosni i Hercegovini uključuje i druge forme sporazuma o javno-privatnom
partnerstvu. Stoga, harmonizacija sektorskih zakona je i dalje neophodna da bi se izbjegla
preklapanja, nekonzistentnosti i rupe u zakonu. Kako su državne vlasti pristupanje EU
označile kao prioritet zemlje, približavanje domaćeg zakonodavstva acquis je jedan od
suštinskih ciljeva vlasti, uključujući i sektor JPP/koncesija.
43
Energetska efikasnost i obnovljiva energija
Razvoj održive energije je veoma značajno pitanje za domaće vlasti, ali dalji napori su
potrebni da se uspostave koherentne i sveobuhvatne politike energetske efikasnosti i
obnovljive energije, zakonski i regulatorni okvir, kao i odgovarajući institucionalni kapacitet,
zajedno sa usklađenim inicijativama za implementaciju projekata.
Kod energetske efikasnosti vlasti se trebaju fokusirati na poboljšanje formulacije, provedbe i
stalnu reviziju politike i ciljeva energetske efikasnosti izrađene po mjeri zemlje, što treba biti
osnova za izradu specijaliziranog zakonskog i regulatornog okvira prema EU Direktivama.
Državne i entitetske vlasti trebaju osigurati uspostavu odgovarajućeg institucionalnog
kapaciteta za provedbu ciljeva politike. Kampanje usmjerene na podizanje svijesti o
poboljšanju energetske efikasnosti u različitim industrijama i domaćinstvima će biti ključan
faktor u postizanju ovih ciljeva.
Kod obnovljive energije, zemlja treba povećati aktivnosti na približavanju politike i pravnog
okvira međunarodnim obavezama i EU acquis. Posebnu pažnju treba dati pokretanju
odgovarajućih finansijskih inicijativa za provedbu projekata i privlačenju relevantnog
finansiranja, uključujući lokalne banke. Institucionalni aranžmani trebaju biti utvrđeni kako
bi osigurali združene napore na formulisanju i provedbi političkog i regulatornog okvira.
Izgradnja odgovarajućih kapaciteta za učesnike na tržištu i kampanja podizanja svijesti bi bile
od koristi za dobro funkcionisanje sektora obnovljive energije.
44
ANEKS 4 - PODRŠKA ZA MALA PREDUZEĆA
EBRD pruža podršku ekonomskoj tranziciji time što pomaže promjenu preduzeća u održiva
mikro, mala i srednja preduzeća i daje doprinos razvoju održivih infrastruktura za podršku
mikro, malim i srednjim preduzećima kroz program usluga za mala preduzeća (SBS):
Program razvoja preduzeća (EGP) i Program poslovnog savjetovanja (BAS).
Prethodna iskustva SBS-a u Bosni i Hercegovini
EBRD je pokrenula SBS aktivnosti u Bosni i Hercegovini u 1997. godini kroz EGP, a 2001.
godine je pokrenut BAS program. Do danas, SBS je primio preko 7,7 miliona eura
donatorskih sredstava od Evropske unije, EBRD-ovog specijalnog dioničarskog fonda,
Luksemburga, Holandije, Japana i drugih. Klijenti su doprinijeli sredstvima u iznosu od skoro
3 miliona eura.
Do danas je EGP implementirao 47 projekata, uglavnom u sektoru industrijske proizvodnje.
Većina projekata je imala za cilj poboljšanje prodaje i marketinga kao i organizacionih i
upravljačkih struktura. Po završetku projekata, 65% menadžera je ocijenilo EGP projekte kao
uspješne ili veoma uspješne. Preduzeća koja su dobila pomoć u prosjeku su povećala promet
za 14% i izvoz za 38%. Pored toga, 18% korisnika EGP usluga su dobili financijska sredstva
u iznosu preko 1,3 miliona eura. EGP je organizirao niz aktivnosti za sektorski razvoj i
poslovne kontakte.
BAS je implementirao preko 600 projekata uglavnom u oblasti primjene međunarodnih
standarda, analiza tržišta i kompjuterizovanih financijskih sistema u nizu industrijskih grana.
Do danas je izvršena procjena 508 projekata, od kojih je preko 74,5% ocijenjeno kao
uspješno ili veoma uspješno. 70% preduzeća koja su dobila podršku BAS-a registrovala su
povećanje prometa, a 64% preduzeća je povećalo broj radnika. BAS je na taj način doprinio
stvaranju preko 1.500 radnih mjesta. Pored toga, 27% preduzeća je dobilo financijska
sredstva u prosječnom iznosu od preko 600.000 eura. BAS je također poduzeo 28 aktivnosti
za razvoj tržišta da pomogne u razvoju adekvatne infrastrukture za podršku mikro, malim i
srednjim preduzećima.
Što se tiče multidisciplinarnih pitanja, BAS je podržao jednakost spolova kroz poseban
program Žene u biznisu (WiB). Zaključci ovog i prethodnih WiB programa su između
ostalog da žene imaju manje znanja i resursa za razvoj poslovnih aktivnosti. Uglavnom im
nedostaje samopouzdanje i/ili poznavanje osnovnih poslovnih funkcija kao što su
marketinške i prodajne strategije, menadžerske vještine i poslovno planiranje. Pored toga,
postalo je jasno da programi za pružanje podrške ženama treba da budu povezani sa
financijskim institucijama kako bi se postigli maksimalni učinci.
Na kraju, SBS je snažno fokusiran na razvoj ruralnih regija van velikih gradova.
Mikro, mala i srednja preduzeća i konsultantski sektor u Bosni i Hercegovini
MSME sektor (sektor mikro, malih i srednjih preduzeća)
MSME igraju značajnu ulogu u domaćoj ekonomiji, iako su zvanične statistike o ovom
sektoru u Bosni i Hercegovini i dalje rijetke. Prema najnovijoj strategiji za mala i srednja
preduzeća, koja je istekla 2011. godine, mikro preduzeća predstavlaju preko 93,6% od
45
ukupnog broja preduzeća. Većina malih i srednjih preduzeća posluje u sektoru trgovine.
Proizvodi koji se izvoze uglavnom imaju nisku dodatnu vrijednost, a neke industrijske grane
se suočavaju sa sve većim problemima nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju čime su
izgubili glavnog trgovinskog partnera unutar regije CEFTA. Većina preduzeća su porodična
preduzeća gdje nema delegiranja poslova ili podjele rada, a rezultati preduzeća su slabi zbog
nedostatka adekvatnih upravljačkih procesa, efikasne proizvodnje i obimnih marketinških i
distributivnih kanala.
Tržište konsultantskih usluga
Konsultantski sektor u zemlji se suočava sa srednjim tranzicijskim izazovima u vezi sa
lokalnim konsultantskim uslugama. Spektar usluga je adekvatan ali sektoru nedostaje
ekspertiza za sofisticiranije i složenije konsultantske usluge kao i bilo kakva formalizacija.
Konsultanti koji su kvalificirani za implementaciju sistema upravljanja kvalitetom su brojni, a
kvalitet IT i inženjerskih usluga se postepeno popravlja. Nasuprot tome, konsultanti za oblasti
općeg upravljanja i upravljanja ljudskim resursima gotovo da ne postoje. Nedostatak
ekspertize vidljiv je u oblastima implementacije studija izvodljivosti i traženja partnera, kao i
u oblasti naprednijih marketinških usluga. MSME još uvijek imaju veliku potrebu za
konsultantskim uslugama u oblasti uvođenja Evropskih standarda, posebno u sektorima
proizvodnje hrane i pića i preradi drveta ali mnogi poduzetnici još nisu prepoznali potrebu da
traže vanjsku pomoć za sofisticiranije aspekte poslovanja, kao što su strateško planiranje,
brending i marketing. Učešće žena u sektoru je adekvatno i mnoge konsultantske usluge se
mogu dobiti van glavnog grada, što je uglavnom rezultat specifične organizacije države.
Konačno, postoji asocijacija lokalnih konsultanata ali sa vrlo malo članova, naročito iz
Republike Srpske, i sa vrlo ograničenim aktivnostima.
Institucionalna podrška sektoru MSME
Zbog kompleksne političke strukture Bosne i Hercegovine, institucionalna podrška za razvoj
sektora MSME je raštrkana i nekoordinirana. Na državnom nivou Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa koordinira politike koje se odnose na mala i srednja preduzeća
kao i implementaciju Akta o malim preduzećima (SBA). Nema agencije za mala i srednja
preduzeća na državnom nivou. Iako je formalno uspostavljeno Vijeće za mala i srednja
preduzeća za koordinaciju između entiteta, ono u praksi još nije počelo s radom. Individualne
politike i strategije se implementiraju na nivou entiteta. Oba entiteta imaju strategiju za mala i
srednja preduzeća, ali samo Republika Srpska ima agenciju koja može uspješno podržati
implementaciju politika za mala i srednja preduzeća. Pored toga, zastupljenost malih i
srednjih preduzeća na nivou države i entiteta je veoma ograničena i kao rezultat toga gotovo
da ne postoji javno-privatni dijalog o razvoju malih i srednjih preduzeća. Nedavno formirana
asocijacija žena u biznisu, koja ima za cilj da pomogne ženama poduzetnicama da se
pozicioniraju na tržištu, još uvijek nije postala samoodrživa.
Međunarodni donatori i dalje igraju važnu ulogu u pružanju podrške razvoju privatnog
sektora u Bosni i Hercegovini. Mnogi bilateralni i multilateralni donatori su još uvijek aktivni
u zemlji, i pružaju podršku malim i srednjim preduzećima i konsultantskim aktivnostima
putem niza raznovrsnih instrumenata i programa.
46
Nastavak aktivnosti SBS-a u Bosni i Hercegovini
EBRD će nastaviti da podržava MSME sektor u zemlji putem direktne podrške preduzećima i
sistemskog razvoja tržišta kroz SBS program, i na taj način će doprinijeti razvoju
konkurentnog i održivog privatnog sektora i podržati implementaciju SBA. U uskoj saradnji
sa drugim donatorima i domaćim vlastima, SBS će se posebno fokusirati na povećanje
izvoznih aktivnosti, razvoj proizvoda i marketinga kao i na promicanje inovacija u domaćem
MSME sektoru, te će raditi sa preduzećima u prioritetnim sektorima kao što su agribiznis,
prerada metala i drveta i IT sektor. Posebna pažnja će biti posvećena olakšavanju pristupa
klijenata financijskim sredstvima putem Banke i njenih partnerskih financijskih institucija u
Bosni i Hercegovini. EBRD će nastaviti da implementira BAS/LEF program za poboljšanje
računovodstva (AIP) kao pred- i post-investicijskog sredstva za podizanje nivoa i standarda
financijskog upravljanja u preduzećima. Multidisciplinarne aktivnosti kao što su poboljšanja
zaštite okoline, razvoj ruralnih regija, jednakost spolova i mladih poduzetnika nastaviće da
bude u fokusu SBS-ovih aktivnosti. Posebice, BAS će nastojati da nastavi program Žene u
biznisu u saradnji sa timom za financijske institucije kako bi još više olakšali pristup
financiranju.
Putem EGP-a Banka će nastaviti da pruža podršku prenosu upravljačkih vještina i specifičnog
znanja, i radiće sa preduzećima srednje veličine koja imaju dobar potencijal za izvoz i rast.
EGP će pomoći tim preduzećima da internacionaliziraju svoje proizvode tako što će povećati
njihove kontakte sa najboljim međunarodnim praksama i stvarati veze sa drugim
preduzećima u regiji i na tržištu Evropske unije. Pored toga, EGP-ova pomoć će se fokusirati
na vrste usluga kao što su poslovno planiranje, financijski menadžment, strategije prodaje i
marketinga.
Banka će nastaviti da omogućava pristup MSME-a konsultantskim uslugama tako što će kroz
BAS program raditi na projektima sa lokalnim konsultantima. Primjenjivaće se fleksibilna
grant shema putem godišnjih ažuriranja Matrice smjernica za grantove da se naprave
prioriteti aktivnosti i izbjegne dupliciranje sa naporima drugih međunarodnih donatora i
vladinih organizacija. Obično će se veći grantovi davati za manja preduzeća koja se nalaze
van Sarajeva i za projekte koji uključuju konsultantske usluge tamo gdje je manje razvijena
potražnja na tržištu. Ovo obuhvata prije svega energetsku efikasnost i upravljanje zaštitom
okoline, ali također i sofisticirane usluge koje se odnose na marketing i brending, kao i na IT
sisteme.
BAS će se fokusirati na razvoj održivog i komercijalno sposobnog tržišta lokalnih poslovnih
savjetodavnih usluga. On će također nastaviti da razvija postojeće partnerske odnose sa
relevantnim lokalnim institucijama radi jačanja institucionalne podrške kako bi se dugoročno
podržala pomoć preduzećima. BAS podrška na nivou tržišta će uključiti:
(i) Prepoznatljivost i informiranje da se promovira korištenje usluga poslovnog
savjetovanja, naročito u manje razvijenim regijama, i da se potakne potražnja za
sofisticiranijim konsultantskim uslugama;
(ii) Izgradnja kapaciteta konsultanata će se fokusirati na obuku u prodaji i marketingu
konsultantskih usluga kao i energetske efikasnosti i upravljanja zaštitom okoline, i
(iii) Obuka MSME-a, koja će se uglavnom fokusirati na rješavanje multidisciplinarnih
pitanja kao što su žene u biznisu, razvoj ruralnih regija, energetska efikasnost i zaštita
okoliša.
47
ANEKS 5 – TEHNIČKA SARADNJA
SREDSTVA TEHNIČKE POMOĆI PO DONATORU PREKO EBRD-a, 2010.-2012.
Donator Sredstva tehničke pomoći (€)
Austrija 451.400
Centralnoevropska inicijativa 45.000
Republika Češka 298.400
EBRD-ov specijalni dioničarski fond 1.457.141
EU 3.612.400
Evropski zajednički fond za Zapadni Balkan 1.167.593
Italija 50.000
Luksemburg 250.000
Holandija 746.929
Španija 206.000
Švedska 566.000
Ukupno 8.850.863
SREDSTVA TEHNIČKE POMOĆI PO SEKTORU PREKO EBRD-a, 2010.-2012.
Sektor/Tim Sredstva TP (€)
Razvoj malih i srednjih preduzeća * EGP/BAS 3.151.579
Finansijske institucije Finansijske institucije 980.000
Tim za pravnu tranziciju Tim za pravnu tranziciju 68.550
Infrastruktura Komunalna infrastruktura 4.310.734
Ostalo Ostalo 340.000
Ukupno 8.850.863
Napomena: Vrijednost angažiranih sredstava je bazirana na kraju godine ili podacima na kraju perioda svake
godine.
* Ova sektorska kategorija obuhvata direktnu pomoć za SME-ove i direktnu pomoć kroz dijalog o politikama
između EBRD-a, vlasti i trgovačkih/poslovnih asocijacija (npr. investiciona vijeća)
48
ANEKS 6 – ODABRANI EKONOMSKI POKAZATELJI
BiH
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Procjena Projekcija
Proizvodnja i potrošnja (Stvarna promjena procenta)
BDP 6,2 5,7 -2,9 1,4 1,3 -0.5 0.1
Privatna potrošnja 0,9 -0,1 -3,5 -1,2 3,5 -1.2 Nema podataka Javna potrošnja 7,0 9,2 3,9 1,2 3,6 -1.8 Nema podataka Bruto fiksni kapital 37,8 13,2 -21,4 -8,0 -6,4 2.3 Nema podataka Izvoz roba i usluga 11,6 8,2 -5,8 8,0 2,7 -7.5 Nema podataka Uvoz roba i usluga 12,3 3,9 -11,0 -0,6 3,3 -4.8 Nema podataka
Tržište radne snage 1 (Promjena procenta)
Bruto prosjek mjesečne zarade u privredi (godišnji prosjek) 9,8 7,0 17,9 1,1 4,4 Nema podataka
Nema podataka
Stvarni rast plaća (procjena) 8,6 9,2 5,4 -1,1 -1,4 -0,5 Nema podataka
(u procentima radne snage)
Nezaposlenost (kraj godine) 29,0 23,4 24,1 27,2 27,6 27,6 Nema podataka
Cijene (Promjena procenta)
Potrošačke cijene (godišnji prosjek) 1.5 7.4 -0.4 2.1 3.7 1.9 1.7
Potrošačke cijene (kraj godine) 4.9 3.8 0.0 3.1 2.7 1.8 1.8
Fiskalni pokazatelji (Kao procenat BDP-a)
Opći vladin bilans 0,2 -3,7 -5,9 -3,9 -3,1 -2,8 Nema podataka
Opći vladini prihodi 46,9 45,9 45,0 46,7 46,5 45,7 Nema podataka
Opći vladini troškovi 46,7 49,6 50,9 50,6 49,5 41,9 Nema podataka
Opći vladin dug 32,8 31,1 36,0 39,4 40,3 44,3 Nema podataka
Monetarni i financijski sektori (Promjena procenta)
Novac u širem smislu (M2, kraj godine) 20,7 4,1 2,2 7,2 5,8 3,4 Nema podataka
Krediti privatnom sektoru (kraj godine) 28,8 22,4 -3,2 3,5 5,3 2,9 Nema podataka
(kao procenat ukupnih kredita)
Nekvalitetna aktiva 3,4 3,0 4,5 9,1 12,0 13,5 Nema podataka
Kamatne stope i kurs valuta (u procentima godišnje)
Kamatna stopa za depozite u domaćoj valuti 2,0 1,9 2,0 1,6 1,4 1,5 Nema podataka
Kamatna stopa za depozite u stranoj valuti 2,0 2,1 2,4 2,0 1,6 1,7 Nema podataka
Kamatna stopa za kredite u domaćoj valuti 8,3 8,2 8,5 8,7 8,2 8,1 Nema podataka
Kamatna stopa za kredite u stranoj valuti 8,4 8,8 9,0 8,5 8,2 7,8 Nema podataka
Stope na tržištu novca Nije
primjenjivo Nije
primjenjivo Nije
primjenjivo Nije
primjenjivo Nije
primjenjivo Nije
primjenjivo Nije primjenjivo
(KM u odnosu na US dolar)
Kursna stopa (kraj godine) 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,5 Nema podataka
Kursna stopa (godišnji prosjek) 1,4 1,3 1,4 1,5 1,4 1,5 Nema podataka
Vanjski sektor (Kao procenat BDP-a)
Tekući račun -10,7 -14,1 -6,6 -5,6 -9,6 -9,7 Nema podataka
Trgovački bilans -37,2 -38,3 -27,8 -25,8 -27,9 -28,1 Nema podataka
Izvoz roba 39,6 37,3 33,5 44,3 47,0 53,9 Nema podataka
Uvoz roba -64,9 -66,2 -51,6 -55,7 -61,3 -63,0 Nema podataka
Direktne strane investicije 13,6 5,4 1,4 1,5 2,1 3.4 Nema podataka
Bruto rezerve, isključujući zlato (kraj godine) 30,5 25,3 18,6 19,1 17,5 19,2 Nema podataka
Ukupan vanjski dug 51,4 46,7 55,8 52,3 46,5 51,8 Nema podataka
Ukupan javni vanjski dug 18,2 17,2 21,8 25,6 26,1 28,5 Nema podataka
Ukupan privatni vanjski dug 33,3 29,6 34,0 26,7 20,4 23,3 Nema podataka
(U mjesecima uvoza roba i usluga)
Bruto rezerve, isključujući zlato (kraj godine) 4,3 6,0 5,9 5,4 5,4 5,1 Nema podataka
Stavke iz memoranduma (Denominacije kao što je naznačeno)
Broj stanovnika (kraj godine, milion) 3,842 3,774 3,768 3,760 3,752 3,752 Nema podataka
BDP (u milionima maraka) 218 24,8 24,1 24,6 25,5 26,4 Nema podataka
BDP po glavi stanovnika (u US dolarima) 3.901,6 4.741,4 4.375,5 4.271,9 4.654,4 4.461,2 Nema podataka
Direktne strane investicije (u milionima US dolara) 2,083,1 1,006,4 251,4 230,5 380,2 256,5 Nema podataka
Vanjski dug/izvoz roba i usluga (u postocima) 138,1 126,5 173,4 138,4 117,6 129,9 Nema podataka
Novac u širem smislu (M2, kraj godine kao postotak BDP-a) 54,7 50,2 52,8 55,4 56,6 56,6 Nema podataka
1 Isključeni radnici u inostranstvu
49
ANEKS 7 – JEDNAKOST SPOLOVA
Jednakost spolova i ljudski razvoj
Prema UNDP-ovom Indeksu ljudskog razvoja (HDI) za 2012.20
, Bosna i Hercegovina spada u
zemlje sa visokim indeksom ljudskog razvoja. Rangirana je na 81 mjesto od 187 država, što
je malo ispod regionalnog prosjeka za Evropu i Centralnu Aziju. HDI obuhvata tri dimenzije:
zdravlje, obrazovanje i pristojan životni standard.
Učešće u radnoj snazi i razlike u plaćama među spolovima
Prema Analizi radne snage (LFS) koju je pripremila Agencija za statistiku Bosne i
Hercegovine, u 2012. godini 32,6% žena starijih od 15 godina su učestvovale u radnoj snazi
u odnosu na 56,4% muškaraca iste starosne dobi. Stopa zaposlenosti žena za istu godinu je
bila gotovo upola manja od stope zaposlenosti muškaraca (22,6% žena i 41,5% muškaraca su
bili zaposleni). Stopa nezaposlenosti za žene je 30,7% u odnosu na 26,4% za muškarce.
Segregacija prema vrsti posla je slična, žene su uglavnom zaposlene na manje utjecajnim i
slabo plaćenim poslovima. 60,6% zaposlenih žena rade u uslužnom sektoru, 22,7% u sektoru
poljoprivrede a 16,7% u industriji, dok 42,3% zaposlenih muškaraca radi u uslužnom sektoru,
38,3% u industriji i 19,3% u poljoprivredi. U 2012 godini, 25,1% zaposlenih muškaraca su
bili registrovani kao vlasnici biznisa dok je kod žena taj procenat iznosio 18,6%. Prema
Eurofund studiji iz 2012. godine, žene su zarađivale u prosjeku 20% manje (procjena) u
odnosu na muškarce.
Prema UNESCO-vim statistikama, u 2011. godini nije bilo značajnih razlika u broju
djevojčica i dječaka koji su upisani u osnovne i srednje škole. Što se tiče trećeg stepena
školovanja, u 2011. godini procenat upisanih muškaraca je bio 33% a žena 43%. Prema
UNESCO-ovim statistikama, u 2011. godini žene koje su se upisale na treći stepen
obrazovanja bile su brojnije od muškaraca u oblastima zdravstva i socijalne zaštite,
obrazovanja, društvenih nauka i umjetnosti, dok su se muškarci uglavnom upisivali na
fakultete u sektorima usluga, inženjeringa, proizvodnje, građevinarstva i poljoprivrede.
Poduzetništvo, pristup financiranju
Prema istraživanju Poslovnog okruženja i rezultata poslovanja preduzeća (BEEPS) iz 2009.
godine, 38% od 361 anketirane firme je imalo žene u vlasničkoj strukturi u poređenju sa 36%
u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji. U 14% firmi žene su bile članovi glavne uprave u
poređenju sa 18,9% u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji. Od ukupnog broja stalno zaposlenih
radnika bilo je 32,2% žena u 2009. godini u poređenju sa 38,2% što predstavlja prosjek za
Istočnu Evropu i Centralnu Aziju.
Prema istraživanju BEEPS 2009.god. 58% firmi gdje su žene vlasnici apliciralo je za kredite
u poređenju sa 56% firmi u vlasništvu muškaraca, dok je 51% firmi gdje su žene u upravi
apliciralo za kredite u poređenju sa 57% firmi gdje su upravu činili muškarci. 11,5%
aplikacija za kredite koje su podnijele firme u vlasništvu žena bilo je odbijeno dok je
procenat odbijenih kredita za firme u vlasništvu muškaraca bio 17,4%. Razlike su veće kad se
porede firme gdje su žene u glavnoj upravi: odbijeno je 24% aplikacija firmama koje su imale
20
Prema HDI-ju, zemlje se dijele u četiri kategorije ljudskog razvoja: Veoma visoki ljudski razvoj, Visoki
ljudski razvoj, Srednji ljudski razvoj i Nizak ljudski razvoj
50
žene u glavnoj upravi u odnosu na 14% odbijenih aplikacija za firme gdje su u upravi bili
muškarci.
Vlasnik firme
Žene (38%) Muškarci (60,9%)
Aplicirali za kredit 58% 56%
Odbijena aplikacija za kredit 11,5% 17,4%
Uprava firme
Žene (14%) Muškarci (86%)
Aplicirali za kredit 51% 57%
Odbijena aplikacija za kredit 24% 14% Izvor: BEEPS 2009.
Recommended
