Dnevne potrebe organizma za hranom - SECsec.ba/wp-content/uploads/2011/08/19.-Dnevne-potrebe-organizma-za... · • Bjelančevine (proteini) su elementi izgradnje tijela. Nalaze se

Dnevne potrebe organizma za hranom

Predavač: Dragoslava Plavšić, diplomirana med.sestra

e-mail: [email protected]

mailto:[email protected]




• Sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život... Hippocratus

Socijalno-edukativni centar www.sec.ba 2

„Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana”


Sastojci hrane

• hranjivi sastojci hrane:(koje donose energiju) a) ugljikohidrati (250-400gr/dan)

• b) masnoće biljnog i životinjskog porijekla(40-70) c) bjelančevine (70gr/dan)

• hrana sadrži i nehranjive sastojke bez koji nije moguć život: a) Vitamini b) Minerali c) Voda


• Ugljikohidrati (šećeri) bi trebali biti najzastupljeniji s 55-60% udjela u dnevnoj prehrani (cjelovite, integralne žitarice, riža, krompir i sl.).

• Dnevna potreba bi iznosila oko250-400g/dan • zatim bjelančevine i masti 15-20% udjela u

dnevnoj prehrani


• Masti (lipidi) su sadržane u biljnim uljima, margarinu, orasima; u namirnicama životinjskog podrijetla, nalaze se, na primjer, u maslacu, vrhnju, maslu ili slanini. Tijelu je dnevno potrebno između 40-70 g.

• 1 g masti = 39 kJ = 9,3 kcal


• Bjelančevine (proteini) su elementi izgradnje tijela. Nalaze se u biljnim produktima kao što su: žitarice, mahunarke, gljive, krumpir.

• U namirnicama životinjskog porijekla možemo ih naći u ribi, jajetu, mesu, mlijeku, siru, nemasnom siru i jogurtu.

• Minimalna neophodna količina iznosi 20 g/dan. • Kod tjelesne težine od 70 kg preporučuje se 70 g

bjelančevina. • 1 g bjelančevina = 17 kJ = 4,1 kcal


Funkcije proteina u čovječijem tijelu

• rast i održanje tjelesne građe • učestvuju u nadoknadi istrošenog tkiva, kao

što su mišići, krv, koža, tjelesni organi i vezivno tkivo

• čine neke enzime i neke hormone koji reguliraju tjelesne procese

• bitan su sastavni dio antitijela, koja se bore protiv bolesti


Pomoć u izboru hrane

Četiri grupe namirnica • mesna grupa • mliječna grupa • voće i povrće • žitarice

• 30% krompir, kruh, cerealije, žitarice

• 30% voće i povrće • 15% mlijeko • 15% meso, jaja, riba • 10% slatko i masno


Hijerajrijska ljestvica namirnica

• Žitarice su važan izvor energije za ljudski organizam

• Oko 55-60 % dnevnog unosa svih namirnica trebale bi biti integralne žitarice sa svojim proizvodima i one bi trebale biti najzastupljenije u prehrani svake osobe


• Na drugom mjestu prehrane preporučuje se voće i povrće po mogućnosti svježe

• Povrće je nezamjenjiva komponenta naše svakodnevne prehrane zbog bogatstva vitamina, minerala i prehrambenih vlakana.

• Preporučuje se dnevna konzumacija povrća i voća veća od 400 grama.


• Na trećem mjestu po hijerarhiji prehrane bili bi mlijeko, mliječni proizvodi, riba, meso, (perad, teletina, svinjetina, junetina).

• Mlijeko je izvor esencijalnih aminokiselina, koje su našem organizmu neophodne za normalno funkcioniranje.

• Ono sadrži kalcij potreban za izgradnju kosti.


• Samo jedan dnevni obrok treba sadržavati meso i pri tom treba prednost dati peradi i ribi

• Također valja znati da ukoliko svakodnevno uzimate svinjetinu više puta na dan nastaju problemi sa srcem što dovodi do srčanog i moždanog udara, te mnogih drugih bolesti.


• Masnoće životinjskog porijekla sadržavaju i holesterol.

• Holesterol stvaraju samo tkiva životinja i čovjeka.

• Nalazi se u većoj količini u žumanjku, iznutricama, masnom sušenom siru i maslacu, zatim u škampima, jastozima, školjkama od morskih plodova...


Kalorijske potrebe starih

• energetske potrebe su manje nego kod mlađe populacije kako zbog smanjene fizičke aktivnosti tako i zbog smanjenih profesionalnih obaveza i angažovanja.

• Žene do 75 god – 18oo cal. preko 75 god – 16oo cal • Muškarci do 75 god – 2400 cal preko 75 god – 2000 cal


• Cilj ovakve ishrane je prevencija gojaznosti, šećerne bolesti, kardiovaskularnih i malignih oboljenja.


Nehranjljive materije u ishrani

• Voda je važan element i otapalo, te prijenosno sredstvo

• Vitamini su tvari djelovanja, zaštite i regulacije.

• Nedostatak vitamina u prehrani može izazvati teške bolesti. Označavaju se slovima abecede.


Minerali i elementi u tragovima djeluju prvenstveno kao tvari za regulaciju tjelesnih procesa, na primjer:

• kalij i magnezij za rad mišića • kalcij i fosfor za kosti i zube, (kao i za funkcije

živaca i mišića) • željezo za stvaranje krvi • jod za stvaranje hormona štitnjače


• ...vlakna su neprobavljivi dijelovi hrane • sadržani su u namirnicama biljnog porjekla • potiču rad crijeva • nedostatak vlakana vodi do zatvora stolice (20

– 30 gr/dan )


Pregled vitamina • A Funkcija kože, sluznice • (Jetrice, žumanjak, • mlijeko, špinat, • mrkve)

• B1 / B2 / B6 Razgradnja

ugljikohidrata,alkohola, masti, bjelančevina

• (Meso, žitarice, • mlijeko, banane)

• B12 Izgradnja crvenih • krvnih zrnaca • (Meso, mlijeko, • jetrice, jaja)

• C Izgradnja vezivnog tkiva • (Paprika, citrusi narandže, limun, • mandarine kivi, jagode i sl.)

• D Izgradnja kostiju • (Riba, jetrica, žumanjak, gljive)

• E Zaštita stanica • (Orasi, suncokretovo ulje, maslinovo

ulje, jaja, pšenične • klice)

• K Grušanje krvi • Zeleno povrće u listu, špinat žitarice,

mlijeko, višestruko nezasićene masne kiseline


Energetska potreba čovjeka

• U toku 24 sata ljudsko tijelo potroši određenu količinu energije kao cjelokupnu energiju.

• Razlikuju se dvije veličine: 1. osnovna potrošnja i 2. potrošnja uz aktivnost


Osnovna potrošnja energije Osnovna potrošnja je ona količina energije koju čovjek troši

(bazalni metabolizam): 1. kad potpuno miruje i leži, 2. 12 sati nakon posljednjeg obroka 3. lagano obučen, u prostoriji u kojoj temperatura iznosi 20°C. • Prosječna potrošnja energije za osnovnu potrošnju iznosi ca.

1500 kcal = 6280 kJ. • Osnovna potrošnja služi, isključivo za očuvanje vitalnih

funkcija (na primjer disanje, tjelesna temperatura, rad organa).


Prehrana starije osobe

...bi trebala biti: • pripremljena tako da ne dođe do gubitka

bjelančevina i vitamina • biti laka za probavu (vlakna) • po mogućstvu, usklađena sa željama bolesnika • biti prilagođena kliničkoj slici • biti prilgođen stvarnoj energetskoj potrebi


Poremećaj ishrane

• kvantitativni (gojaznost i pothranjenost) • kvalitativni (neunošenje određenog

nutritijenta)


Gojaznost

• kardiovaskularne bolesti • dijabetes • hipertenzija • rizik za operacije, za povrede • bolesti žučne kese • smanjena pokretljivost itd.


Pothranjenost

Primarna: • socijalna izolacija • fizička nesposobnost • mentalni poremećaji • siromaštvo

Sekundarna: • gubitak apetita

(zračenje) • problemi sa žvakanjem

(zubi) • alkohol • lijekovi


Najznačajniji disbalansi ishrane starijih osoba odnose se na:

• Visok unos ukupnih kalorija (ukupan energetski unos) • Visok unos holesterola • Visok unos zasićenih masnih kiselina • Nepovoljan unos između pojedinih minerala ( višak

natrijuma, manjak kalijuma, nepovoljan odnos između kalcijuma i fosfora, itd.)

• Nizak unos dijetetskih vlakana • Nizak unos minerala i vitamina ( tj. nizak unos povrća

i voća) • Unos alkohola


Dijetalna prehrana - dijetoterapija

• propisuje se određenim bolesnicima • ima terapijsku ulogu zajedno s drugim

mjerama liječenja • to se odnosi pre svega na bubrežne i srčane

bolesnike, osobe sa dijabetesom kao i osobe sa povišenimkrvnim pritiskom


U dijetalnoj prehrani najčešće NIJE PREPORUČLJIVO uzimati...

• masna, jako začinjena, konzervirana jela • trajne salame, kobasice i paštete • sva dimljena i sušena mesa • masnu svinjetinu, meso patke i guske • sve umake od pečenja, zaprške, majonezu i jaja u

vedoj količini • sve masne, oštre i zrele sireve • kolače s kremom, orasima, lješnjacima i čokoladom


U dijetalnoj prehrani PREPORUČUJE SE uzimati...

• više obroka u malim svježe pripremljenim količinama • lagane biljne čajeve i mlijeko bez masnoće • obrano mlijeko ili jogurt, svježi kravlji sir • juhe od povrda i sluzave juhe od žitarica • nemasnu junetinu, janjetinu, teletinu, ribu • kuhani krumpir, rižu, tjesteninu • maslinovo ulje • povrde koje ne nadima (špinat, mrkva, cikla, tikvica, koraba) • vode oguljeno ili kao kompot • sokovi i kašice od svježeg voda ili povrda


Problemi starih lica kod uzimanja hrane

• slabije i otežano žvakanje hrane (nedostatak zuba itd.) • gubitak okusa i mirisa • slabije gutanje i problemi prilikom unošenje hrane

(degenerativne promene pljuvačnih žlezda, sluznice želuca i creva, smanjenje koncentracije želudačne kiseline, izlučivanja digestivnih enzima)

• teže rukovanje priborom • izbjegavanje hrane radi nepodnošljivosti (nadutost, kiselina) • gubitak apetita • nepokretnost i dr.


U zaključku: pri planiranju ishrane starijih osoba mora se misliti na to da se:

• koliko se može uspori proces starenja, • da se spreči nastajanje bolesti Ukoliko

je poremećaj zdravlja prisutan: • da se spreče komplikacije i ublaže posledice • da se podigne kvalitet i zadovoljstvo života.


Ključ zdrave prehrane

• raznolikost • umjerenost • uravnoteženost (ravnoteža između prinosa i

potrošnje energije) Pod usklađenom prehranom podrazumijevamo

dovoljan unos bjelančevina- proteina,ugljenih hidrata - šećera, masti - lipida, vitamina, minerala, vlakana


Faktori koji utiču na potrošnju energije

• godine starosti, spol, visina i težina tijela, kao i tjelesne i duhovne aktivnosti

• faktori kao što su stres, savladavanje bolesti i klima, takođe utječu na potrošnju energije


1. mlijeko i mliječni proizvodi,(svježe mlijeko,vrhnje kajmak masni sir,puding)

2. meso i mesni produkti (svježe meso bez masnoće, jaja kobasice, iznutrice slanina majoneza)

3. kruh, peciva, riža krompir (raženi kruh i rezanca žitarice, bjeli kruh obrađena riža, slatkiči pomfri)

4. povrće (sježe, konzervirano,masna jela od povrća)

5. voće (svježe, konzer.marmelada)

6. masti (biljna ulja, maslac, ćvrsta mast bilj.i živ. porjekla)

7. pića (voda i sokovi od voća i pov.,limunada ili alkoholna i gazirana pića)

krug prehrane


Documents

Dnevne potrebe organizma za hranom - SECsec.ba/wp-content/uploads/2011/08/19.-Dnevne-potrebe-organizma-za... · • Bjelančevine (proteini) su elementi izgradnje tijela. Nalaze se