1. Boris AronoviIENJEORGANIZMASistem stvaranja i obnavljanja
elija
2. O autoru(iz originala)Boris Aranovi je osniva i direktor
Univerziteta za bioenergetskeprobleme u Petrogradu (1989-1991),
specijalista je u oblastialternativne medicine. 1991. godine je
pozvan da radi kaopredava u Institutu za alternativnu medicinu u
tokholmu,vedska, gde se i sada nalazi. Sa enom Ivonomje stvorio
Centarovekovih skrivenih rezervi i sa velikim uspehom radi u
tomsmeru. "Budi gospodar svog zdravlja otkrivajui unutranjerezerve
organizma" je^ osnovna tema seminara i kurseva. Kursevise ne dre
samo u vedskoj, ve i u drugim zemljama (Finska,Norveka). Metode B.
Aranovia su jedinstvene i zahvaljujuinjima hiljadama ljudi je
uspelo da povrate ili poboljaju zdravlje.U poslednje vreme,
interesovanje za njegove metode raste,pozvan je da dri kurseve u
Junoj Americi i Nemakoj.Obrazovanje: Elektrotehniki institut
"Uljanov(Lenjin)". Kasnije jezavrio kurseve psihologije na
Vojnomedicinskoj akademiji, kao imedicinski kurs na Institutu za
pedijatriju.Vrio je mnoga istraivenja na katedri za fiziologiju
Instituta zafiziku kulturu i rezultate je sa profesorom J.
Sologubom izloio uradu "Psihofizioloka i funkcionalna
karakteristika uticaja metodebiokorekcije na ovekov
organizam".Knjige B. Aranovia: "Terapija pomou misli" - tokholm,
1995. i"Budi gospodar svog zdravlja"- tokholm, 1997. su
izazvaleogromno Interesovanje mnogobrojnih italaca.Napomena:Knjiga
"Budi gospodar svog zdravlja" je prevedena na srpski, aizdalo ju je
izdavako preduzee "Sfairos" iz Beograda.
3. UVOD
4. ... Moda emo nai kljuza savrenstvo koji se krije unutra.ri
Aurobindo Gho
5. UVODDa li se mnogo savremenih ljudi zamisli danas zato
dolazebolesti, zato nastaju ivotni problemi, nesreni sluajevi i
drugeneprijatnosti u ivotu? Zato neki ljudi imaju interesantan
posao irelativno srenu sudbinu, a neki su nezaposleni i ne mogu
danau svoje mesto u ivotu? Moe li se upravljati svojim
zdravljem,raspoloenjem, sudbinom?Postoji mnotvo knjiga koje, u ovom
ili onom stepenu,rasvetljavaju ovu temu. Ono u emu se ova knjiga
razlikuje oddrugih je to to je u njoj materijal izloen u strogom
redosledu ito je dovoljno konkretan. Kome je namenjena ova
knjiga?Prvenstveno onima koji hoe da izmene neto u svom ivotu,
kojiimaju ciljeve u ivotu, koji ele da postanu gospodari
svojesudbine. I najzad, onima koji hoe da poboljaju ili povrate
svojezdravlje. Ali ta je to zdravlje? Mnogi taj pojam povezuju
saodsustvom bolesti. Ali to nije sasvim pravilno. Biti zdrav - to
znaiustajati ujutru dobro raspoloen, ne biti umoran, namati straha
isumnji, biti spokojan i umeti radovati se ivotu. Da li danas
imamnogo takvih ljudi? Mislim da nema. Da li se moda savremenom
uveava broj takvih ljudi? Takoe ne. Pre bi se moglorei obrnuto. Sve
ee itamo u novinama da raste brojalergijskih oboljenja, bolesti
srca i krvotoka, rak produava svojenapredovanje, pojavljuju se nove
bolesti koje su ranije bilenepoznate.Ortodoksna medicina nastoji da
nae uzroke tog porasta bolesti uzagaenju okoline, poveanju
hemijskih materija u prehranbenimproizvodima, puenju, zloupotrebi
alkohola. Sve je to, naravno,tano. Ipak, glavni uzrok je rast
unutranjeg nespokojstvasavremenih ljudi. Na alost, iveti u
razvijenom drutvu znaiiveti pod dejstvom stresnih faktora. Mnogi
ljudi su zabrinuti zbogmaterijalnog blagostanja, brinu za porodicu,
posao, poloaj udrutvu. Dosta ljudi se sudara sa nereenim problemima
I nema7
6. BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMApoverenja u sutranjicu.
Socijalni uslovi su osnova i pogodna podlogaza razvoj
psihoemocionalnih poremeaja i unutranjih napona, kojidovode do
fizikih poremeaja i bolesti. Drugim recima, to sumentalni uzroci
bolesti. A ti faktori, sa svoje strane, izazivajuzagaivanje
organizma (podrobnije o zagaivanju organizma usledeim
poglavljima).Organizam oveka je sistem sa samoregulacijom, koji
prilikom dejstvaneodgovarajuih faktora uklanja nastali debaians. U
sluajuproduenog dejstva stresnih faktora i zagaenja organizma
kojeje posledica toga, taj sistem, meutim, ne moe da izvri
svojufunkciju i ovek se razboljeva. Postoje dva puta ovekovog
izvlaenjaiz bolesti: oslobaanje od negativnih programa i
oienjeorganizma. I ba zahvaljujui tome, mi pomaemo
sistemusamoregulacije da obnovi svoje funkcije.Najpre, nekoliko
reci o tome ta znai termin "zagaenjeorganizma". To je, pre svega,
loe stanje debelog creva, koje aljeu krv mnogo otrovnih materija.
To je poremeen rad jetre, koja je filterorganizma i koja ne moe
zadovoljavajue da proisti krv. To jenedovoljno dobar rad bubrega,
koji, kao i jetra, treba da iste krv. Toje poremeaj rada nervnog
sistema, takozvanog neurovegetativnogsistema, koji regulie rad
unutranjih organa. Osim toga, to su infekcijeu raznim delovima
organizma i to, po pravilu, najvie u ustima, zubimai nosnim
putevima. Te infekcije dospevaju, ta kode, u krv i raznose sepo
organizmu. Kao to je poznato, osnovni zadatak krvi je da
prenosihranljive materije i kiseonik u elije i da izbacuje
ugljendioksid i drugeotpatke posle prerade hranljivih materija, a,
takoe, i da unitavastrane mikroorganizme koji prodiru u telo. I
zamislite sada da svi tiotrovi, infekcije, cirkuliu u organizmu i
zajedno sa hranljivimmaterijama prodiru u elije. Moe li posle toga
ovek da bude stvarnozdrav? Razume se da ne moe!1955. godine nemaki
lekar G. G. Rekeveg je formulisao teorijuzakreavanja oveka. Osnovne
postavke te teorije su: bolesti suispoljavanje zatitnih snaga
orzanizma, koje upravljajuimunobilokim sistemom, protiv spoljanjih
i unutranjih otrova;8
7. UVODbolesti su pokuaji organizma da se kompenzuje teta koja
jenastala kao posledica delovanja otrova.U svom radu G. G. Rekeveg
je odredio 6 stadijuma procesa kojise odvijaju u odgovarajuim
oblicima tkiva.1. Stadijum luenja -fizioloko izluivanje svih vrsta
otpadakaiz tkiva u procesu izmene materije. To je
stadijumizbacivanjaotpadaka koji organizam sam regulie.2. Stadijum
reakcije ili odgovora na nakupljene otpatke -patoloki pojaano
izbacivanje svih otpadaka iz tkiva. Pritome je mogua temperatura,
kijavica, kaalj, znojenje,proliv, izbacivanje gnoja, bolovi i dr. A
takoe i reakcijepri izbacivanju i pretvaranju otrova u neotrovne
materijekroz zapaljenja (crvenilo, zgruavanje, gnojenje,otvaranje
rana).3. Stadijum nagomilavanja i preraspodele velike
koliineotpadaka u obliku masnoa I stepena sa stvaranjemnovih mesta
nagomilavanja: lipomi, fibromi, ateromi,polipi, hemeroidi itd.4.
Stadijum zasienosti - izraava se kroz subjektivnesimptome.
Objektivnih simptoma ima malo i zato sepostavljaju opte dijagnoze:
vaskularna distonija,migrena, rani klimakterijum, poremeaj
razmenematerija, osteohondroza kime, "sindrom zamora", aponekad se
takve bolesti registruju i kao "simulanti". Zatose ovaj stadijum
zove i "utei" ili "nemi".5. Stadijum degeneracije, razaranja - i
ovde su objektivniznaci slabi, ali ve postoje pozitivni
rezultatilaboratorijskih ispitivanja. Na ovom stadijumu se
javljajurecidivi: atrofini rinitis, pareze, atrofija onog
nerva,ciroze i dr.6. Stadijum zloudnosti - nastaju onkoloke bolesti
I sviotpaci deluju kompleksno.9
8. BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMAZagaena krv ne dovodi samo do
bolesti, nego i do stanja koje jesvojstveno mnogim ljudima: ravo
raspoloenje, umor, rav san,razdraljivost, loe pamenje, slaba
koncentracija i moshvatanja. Poznato mi je da mnogi ljudi pokuavaju
da resezdravstvene probleme pomou raznih alternativnih metoda i
estone dobijaju pomo zbog zagaenog organizma. I stvarno,zamislite
da ovek koristi neku alternativnu metodu za leenje,kojom se moe
pojaati krvotok. ta se deava u tom sluaju?elije, koje poinju da
dobijaju vie hranljivih materija,istovremeno dobijaju i vie otrova.
Krajnji rezultat ove terapije jenitavan ili bolesniku moe biti i
gore.Najnovija nauna istraivanja pokazuju da mnoge bolesti
nastajukao rezultat zagaenja debelog creva, jetre i bubrega.
Veinaistraivaa smatra da se u 90% sluajeva rak dojke kod enarazvija
zbog jakog zagaenja debelog creva. Uzroci mnogihalergijskih
oboljenja su zagaena jetra i debelo crevo. Depresije ipsihike
poremeaje je, takoe, teko leiti bez ienja tela.Oslanjajui se na
svoj 25-godinji rad u oblasti alternativnemedicine, mogu sa
ubeenjem da kaem da leenje bolesti ifinespokojstva, bez prethodnog
ienja organizma, ima maleefekte ili je sasvim neefikasno.Cilj ove
knjige je da ispria kako ovek moe sam, pomoupristupanih metoda, da
povrati zdravlje, oistivi svoj organizam.Imam u vidu i psihiko i
fiziko ienje. Metoda, koju predlaem je -ienje tela na nivou elija.
Prema mojoj metodi, ienje svakogorgana se sastoji iz dve etape.
Prva je - priprema za ienje,zasnovana na primeni pomonih sredstava
i ukljuuje najboljeelemente iz ranije poznatih ienja, koje sam
preradio i dopunio naosnovu dugogodinje prakse. Druga - neposredno
ienje - mojanova metoda, koju sam nedavno otkrio i koja nema sline
u svetu, akoja omoguava da se, radei samo mislima i rukama,
izazovuvibracije elija i da se, zahvaljujui tome, stvarno i
efikasno oisteorgani. Takvo ienje organa je jednostavnije i
efikasnije od ranijepoznatih, ne trai mnogo vremena i pomae oveku
da nae blizakkontakt sa svojim telom, to je garancija fizikog i
psihikog zdravlja.Tokom godina sam u svom radu dolazio u dodir sa
raznim10
9. UVODmetodama fizikog ienja. Sve su one imale svoje prednosti
i svojenedostatke. Pa, na primer, neka materija dobro isti zidove
debelogcreva, ali moe da povredi sluzokou. Ili drugo sredstvo -
dobro isticrevo, ali jako zagauje bubrege. Postoje metode ienja,
duge,neprijatne, esto sa nagonom na povraanje.to se tie psihikog
ienja, ono je, takoe, neophodno, jer jekonani rezultat negativnog
miljenja zagaenje organizma. Takvasu miljenja pakost, uvreda,
oseanje krivice, nedostatak ljubaviprema sebi i drugima, "kompleks
nie vrednosti", trajno unutranjenespokojstvo, kritika sebe i
drugih, agresivnost, mrnja i drugenegativne misli, o kojima e,
takoe, biti reci u ovoj knjizi. Te misli,posle izvesnog vremena,
izazivaju blokadu miia ili "greve" kojiblokiraju dovod krvi u neke
delove tela i ograniavaju ishranu organai elija u organizmu. Ne
samo to se blokiraju miii nego se javljaju itekoe sa cirkulacijom
energije u telu, to dovodi do energetskogdebalansa organizma. I
energetske i miine blokade su uzrokfizikih poremeaja. Osim toga,
nae duhovno stanje deluje na naodnos sa ljudima, na socijalni
poloaj i nau sudbinu. Kao to jepoznato, ortodoksna medicina leci
fiziko telo ili otklanja simptome,ne dirajui uzrok. Prirodno, to
nije reenje problema. Bolest se vraana isto mesto i postaje
hronina, ili se menja mesto u telu. Pomoulekova se moe izleiti
bolest creva, ali e se posle izvesnog vremenajaviti problemi sa
bubrezima, to ne udi. U telu je ostao energetskidebalans, postoji
unutranja i miina napetost, iji su izvor misli.Drugim recima, treba
leiti nev ovekovo telo nego oveka. Jerfiziko telo - to jo nije
ovek. ovek - to je, pre svega, dua, kojamisli, raduje se, uzbuuje,
voli. Samo ona moe da uini ovekasrenim ili nesrenim, samo ona moe
da izlei telo ili da mu naudi.Dragi itaoci! Knjiga koju drite u
rukama je, s jedne strane,praktina, ona e vam dati mogunost da
poboljate ili povratitezdravlje, s druge strane, to je korak ka
vaem razvoju, vaan korak.Jer ovek koji ume da kontrolie svoje telo,
zdravlje, lako moe daizae na kraj sa problemima u drugim oblastima
ivota, da se popnena vii duhovni nivo.11
10. Glava 1UPOZNAJ SAMOG SEBE
11. Svaki organizam je melodija,koja sama sebe peva.Merlo -
Ponti
12. Glava I - Upozna) samog sebeNEZNANJE I SUMNJIAVOST -
"PRIJATELJI" BOLESTIPre nego to preemo na praktian deo, italac mora
da imaelementarnu predstavu o tome kako ovek funkcionie kaobioloki
objekat. Kako da radite sami sa sobom ako se nepoznajete?Svima je
znana jednostavna istina: ako hoe da budespecijalista u nekoj
oblasti - mora da proui & poznaje tuoblast. Ne moe da bude
dobar graevinar, ako ne poznajematerijale kojima se grade kue,
graevine. Teko je biti dobaruitelj u koli, ako se ne zna deja
psihologija. Seam se takvogjednog sluaja. Dva moja poznanika su
kupila nove automobile.Jedan od njih nije imao pojma o tome kako je
auto napravljen,kako radi, znao je jedino da ga vozi. Drugi je,
osim vonje, znao ikako je automobil napravljen, koji su mu sastavni
delovi, njihovefunkcije i uzajamna delovanja. Prolo je 15 godina od
kupovineautomobila. Moj drugi poznanik, koji je znao o automobilu,
brinuose u toku tih godina za auto, blagovremeno je
obavljaopreventivne radove, obnavljao je sve tenosti, na vreme
jemenjao istroene delove i zato je njegov auto i posle 15 godinabio
u dobrom stanju i sluio je svom gazdi. Prvi za tih 15 godinanije
nita radio sam na automobilu, koristio je usluge radionice
zaopravku samo onda kada auto vie nije iao. Zato posle 15godina vie
nije imalo smisla raditi bilo ta i auto se morao baciti.Slino se
deava i sa ljudima. Ako ovek ne zna kako radi njegovorganizam, ne
zna od kojih organa se sastoji i kako su onirasporeeni, ne pazi na
svoje telo, ne moe biti reci o dobromzdravlju. I vie od toga: ak i
kada se ovek obrati za pomoterapeutu, i tada e efekat biti mnogo
bolji kada ovek zna na taje upravljeno delovanje terapeuta i ta se
pri tome dogaa uorganizmu. Uzmimo prost sluaj sa masaom. Na primer,
Jedanovek za vreme masae misli kako se pojaava krvotok, kako
sepoboljava hranjenje organa, tj. on je aktivan za vreme
seanse.15
13. BORIS ARANOVI- IENJE ORGANIZMADrugi pak ovek nema pojma o
tome ta se deava za vrememasae, prosto je uo da je to korisno,
drugim recima - pasivan je.Prirodno, efekat e biti bolji u prvom
sluaju.Mnogi ljudi gube zdravlje zbog nepoznavanja svog organizma.
Naroitosumnjiavi ljudi. Javio se bol u stomaku ili slabinama,
zavrtelo se uglavi, ili se javio bol pri mokrenju - odmah panika,
zamilja se bolest.A autosugestija deluje veoma jako. I posle nekog
vremena bolest sestvarno javlja. A ako bi ti "uobraeni" bolesnici
znali da se ljudskioraganizam prilagoava promenama spoljanje
sredine, kao to suelektromagnetna zraenja, atmosferski pritisak,
vazduh siromaankiseonikom, prljavtina, hrana sa hemijom ili
nitratima, nastojei daouva postojanost unutranje sredine. Za vreme
tog prilagoavanjamoe da se promeni krvni pritisak, sastav krvi,
mogu da se pojavestezanja miia ili krvnih sudova, to je esto praeno
raznimneprijatnim simptomima, koji posle izvesnog vremena nestaju.
Akobi "uobraeni" bolesnici znali za to, mogli bi da izbegnu
muenje.Paradoksalno je da danas, kada je ovek izveo
tehnikurevoluciju, on, kao i ranije, najmanje panje obraa na svoje
telo. I zato plaa zdravljem. Ja neu detaljno opisivati ovekovu
fiziologiju. Alida bi se efikasno radilo sa programima za ienje
koji su navedeni uovoj knjizi, ja u vrlo saeto i uproeno govoriti o
funkcijamaovekovog organizma.SISTEMI, ORGANI, ELIJEoveiji organizam
se sastoji od sistema - grupa organa kojifunkcioniu zajedno:kotani
- sve kosti tela, rskavice, zglobovi i tetive koje ihpovezuju;miini
- miii tela, oni koji se reguliu svesno (popreno-prugasti) i oni
koji se reguliu bez uea svesti (glatki);16
14. __________________________ (iT. __________ Glava 1 Upoznaj
samog sebenervni- mozak, organi ula (oi, ui, kvrice za ukus,
receptori zamiris i pipanje), nervi, kimena modina;endokrini
(sistem lezda sa unutranjim luenjem) - lezde kojeproizvode hormone:
hipofiza, titna lezda, paratitnelezde, pankreas (guteraa),
nadbubrene lezde ipolne lezde.za disanje - plua, bronhije (cevice
do plua), dunlk, usta,grkljan, nos, dijafragma;srce i krvotok-
srce, arterije, vene, kapilari, krv;limfni - strukture koje
uestvuju u cirkulaciji limfe i u zatitiorganizma od bolesti,
ukljuujui limfne vorove, limfnesudove, slezinu, krajnike,
timus;organi za varenje - usta, jezik, zubi, pljuvane lezde,
jednjak,eludac, tanko crevo, jetra, uni mehur, pankreas(guteraa);za
izluivanje - organi i lezde koje uestvuju u izbacivanjuotpadaka iz
organizma: znojne lezde, debelo crevo,urinarni sistem (bubrezi,
mokra..: kanali, mokranabeika, urinarni kanal - uretra);za
reprodukciju - muki: testisi, penis, prostata, skrotum,mokrani
kanal; enski: jajnici, jajovodi, materica,vagina, spoljanji polni
organi - vulva; muki i enskipolni hormoni;Kao to se iz nabrojanog
vidi, sistemi se sastoje od razliitihorgana. Organi se, sa svoje
strane, sastoje od elija. elija jemikroskopska struktura, iji je
prenik do stotog dela milimetra.elije imaju razne oblike, veliinu i
strukturu, prema funkcijamakoje vre. elije jednog sistema su sline
(si. 1).17
15. BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMASlika 1. elije raznih
organa1 - miii; 2 - sluzokoa usta; 3 - kosti; 4 - crvena krvna
zrnca; 5 - pankreas; 6nervi; 7 - sluzokoa creva; 8 - vezivna tkiva;
9 - spermatozoidi.Miine elije (1) su, na primer, dugake i tanke,
mogu da se skupljajui rasteu i na taj nain omoguavaju telu da se
kree. Mnoge nervneelije (6) su takoe dugake i tanke, ali one su
namenjeneprenoenju impulsa. Crvena krvna zrnca (4) su okrugla,
onaprenose kiseonik i ugljendioksid. elije pankreasa (5) su
sfernogoblika, one proizvode i obnavljaju hormon insulin. Bez
obzira na ovevarijacije, sve elije se satoje od jezgra, opne, u
kojoj se nalaziskoncentrisana elatinasta materija - citoplazma, i
membrane krozkoju prolaze hranljive materije i otpaci.RAZMENA
MATERIJAOrganizam funkcionise preko ivotnih aktivnosti elija, a za
to elijemoraju da se hrane. One se hrane iz hrane koja se
preraujehemijskim materijama - fermentima i hormonima, Fermenti
deluju nahemijsko pretvaranje hrane u elementarne hranljive
materije, koje suneophodne elijama. Sada je poznato vie od 3,5
hiljada fermenata,koji razlazu belancevine, masti i18
16. Glava I -Upoznaj samog sebeugljene hidrate. Delovanje
fermenata kontroliu hormoni. Bezhormona fermenti ne bi mogli da
obave svoj posao.Hormoni, koje stvaraju lezde endokrinog sistema,
mogu dapojaaju delovanje nekih fermenata i da uspore delovanje
drugih.Zato je veoma vano sauvati hormonsku ravnoteu u krvi,
nedozvoliti ni viak ni manjak. Nije sluajno to je vetakimunoenjem
hormona teko kontrolisati ravnoteu. Pomou tihhormona se moe
poboljati rad jednih organa i pogorati raddrugih. Recimo, ena, koja
prima hormone za poboljanje radapolne sfere, moe dobiti viak teine.
Ili, korienje hormona zapoboljanje rada zglobova moe pogorati
vid.Razmena materija ima veze sa svim hemijskim procesima, koji
seobavljaju u ljudskom telu, doprinosei da ono preivi.
Razmenamaterija se deli na katabolizam i anabolizam.
Katabolizamobuhvata razgradnju ugljenih hidrata, masti i belanevina
radistvaranja energije. Energija, koja se oslobaa u
procesumetabolizma, se pretvara u koristan rad radom miia, a
izvesnakoliina se gubi u obliku toplote. Anabolizam ukljuuje
hemijskeprocese koji su usmereni na stvaranje i obnavljanje
delovastrukturalnih delova i elija tkiva. Pri tome se stvaraju
rezerveenergije koje se troe na raenje, obnavljanje i
zatituorganizma od infekcija i bolesti.Materije, koje su potrebne
naem organizmu, mogu da se podelena est grupa: voda, minerali,
belanevine, masti, ugljeni hidrati ivitamini. Materije od kojih se
izgrauje organizam su belanevine,voda i minerali. Oni su neophodni
za rast tela, stvaranje novihelija i tkiva.Belanevine - glavni
materijal za gradnju - sastoje se najvie odugljenika, vodonika,
kiseonika i azota. Belanevine iz hrane se uorganizmu razlazu na
aminokiseline koje slue kao "ciglice" zastvaranje mnogih hemijskih
materija, meu njima hormona ifermenata. Organizmu je potrebno vie
od dvadesetaminokiselina. Neke stvara organizam, druge se dobijaju
izbelanevina iz hrane ivotinjskog porekla, tree - od
belanevinabiljnog porekla. Krajnji proizvod razmene belanevina
je19
17. BORIS ARANOVlf - IENJE ORGANIZMAmokrana kiselina - urea.
Ona se stvara u tkivima i jetri, odakleulazi u krvotok i kroz
bubrege se izbacuje iz organizma.Masti, koje ulaze u hranu,
delimino idu na stvaranje rezervimasnoe, delimino oksidiu sa
izdvajanjem energije i stvaranjemkonanih proizvoda - ugljendioksida
i vode. Masti su neophodneza asimilaciju kalcijuma, magnezijuma i
vitamina, koji serastvaraju u mastima (A, D i dr). Na primer,
karotin, iz koga sestvara vitamin A se u crevima upija u neznatnoj
koliini iz sirovemrkve, a iz mrkve koja je pripremljena sa pavlakom
ili biljnimuljem - 60-90%. Masti su veoma kalorine, ali treba znati
da nastvaranje rezervi masti utiu mnogo vie ugljeni hidrati (u
oblikueera), ako se prekomerno koriste, nego masti.Kada se narui
razmena masti, povezana sa prejedanjem ili saupotrebom suvie masne
hrane, dolazi do sniavanja ili akgubitka sposobnosti krvi da se
oslobodi tih materija prilikomponovnog uzimanja takve hrane. Njihov
stalni viak moe daizazove guenje i prestanak kapilarnog krvotoka.
Pored toga,poviena masnoa u krvi izaziva "lepljenje" eritrocita.U
grupu masti ulaze neke materije sline mastima.Najinteresantnije meu
njima su holesterin i lecitin. Holesterinuestvuje u stvaranju
polnih hormona i hormona koje stvarajunadbubrene lezde. Holesterin
koji je uao sa hranom i onajsintetizovan u organizmu spajaju se u
crevima sa masnimkiselinama i prelaze u krv. Viak holesterina se
razgrauje u jetri iizbacuje u creva sa ui u obliku unih kiselina.
Lecitin povoljnoutie na rad centralnog nervnog sistema i jetre,
stimuliestvaranje krvi, poveava otpornost organizma prema
infekcijama,otrovnim materijama, ometa razvitak
ateroskleroze.Ugljeni hidrati su vaan izvor energije. Ugljeni
hidrati se dele natri grupe. Prva grupa su prosti ugljeni hidrati
ili monosaharidi, kojisadre jedan molekul ugljenih hidrata:
glukoza, fruktoza,galaktoza. U drugu grupu spadaju bisaharidi, koji
sadre dvamolekula ugljenih hidrata: saharoza (eer od repe i od
trske),laktoza (mleni eer) i maltoza (eer od slada). U treoj
grupi20
18. Glava I - U poznaj samog sebesu polisaharidi, koji se
sastoje iz nekoliko monosaharida: krob,glikogen, celuloza.Sa
fizioloke take gledanja, posebnu vanost imaju glukoza iglikogen,
jer su glavni izvor energije, koju organizam koristi. Kadaje
neophodan iznenadni utroak energije - emocionalnauzbuenja (bol,
strah, gnev, ljutnja i drugo), intenzivan radmiia - oni se lako
izvlae iz depoa i brzo sagorevaju uzoslobaanje energije. Posebno je
velika uloga glikoze u ishranipopreno-prugastih miia i centralnog
nervnog sistema.Vanost glikoze za normalno funkcionisanje organizma
sepotvruje time to se pri snienju nivoa eera u krvi(hipoglikemija)
javlja otro izraena slabost miia, oseaj umora,ubrzani rad srca,
pojaano znojenje, bledilo ili crvenilo koe itd. Uteim sluajevima se
sniava temperatura tela, naruava se radcentralnog nervnog sistema
(poinju grevi, buncanje, gubi sesvest). Sve ove pojave odmah
nestaju posle unoenja rastvoraglikoze. U tankom crevu se apsorbuju
i prenose u krv samo prosti- jednomolekularni eeri: glikoza,
fruktoza, galaktoza, ksiloza iarabinoza. Sloeniji ugljeni hidrati -
bisaharidi (saharoza, laktoza)i polisaharidi (glikogen i krob) mogu
biti apsorbovani tek potose razloe na odgovarajue monosaharide.Kroz
kapilare crevnih resica mpnosaharidi dospevaju u krvotok ipreko
krvi se prenose prvenstveno u jetru. Najvei deo prolazikroz jetru
nepromenjen i krv ih raznosi po elom telu. to se vietroi hrana
bogata ugljenim hidratima vii je sadraj glikogena ukrvi.Organi
koriste razliite koliine glikoze iz krvi. Najvee koliineglikoze su
potrebne mozgu i sranom miiu. Ouvanje stalnekoncentracije eera u
krvi (80-120 miligrama glikoze na .100miligrama krvi) se odrava
preko dva procesa: troenje glikoze utkivima i njeno ulaenje u krv
iz jetre. Glikogen se u jetri direktnorazlae u glikozu bez
meuproizvoda. Taj proces se zove"mobilizacija glikogena". Kada u
hrani nema ugljenih hidrata,glikogen se moe stvarati u jetri od
belanevina i masti.21
19. BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMAPoremeaj u razmeni ugljenih
hidrata je najee povezan saoboljenjem jetre, pri emu jetra gubi
sposobnost da pretvaraglikozu koja dolazi iz creva u glikogen, sa
oboljevanjempankreasa. Najpoznatije oboljenje pankreasa je eerna
bolest(dijabetes).Vitamini igraju vrlo vanu ulogu u procesima
asimilacijehranljivih materija i u mnogim biohemijskim
reakcijamaorganizma. Veliki deo vitamina ulazi u organizam sa
hranom, nekiod njih se sintetizuju pomou mikroflore creva i prelaze
u krv izato, ako tih vitamina nema u hrani, organizam ne osea
potrebuza njima. Nedostatak nekog vitamina u hrani (od onih koji se
nesintetizuju u crevima) izaziva bolesno stanje, koje se
zovehipovitaminoza. U sluaju naruavanja procesa preuzimanjavitamina
u crevima, zbog neke bolesti, hipovitaminoza se moejaviti ak i pri
dovoljnoj koliini vitamina u hrani.Razmena mineralnih soli:
osmotski pritisak krvi i meuelijsketenosti je odreen koncentracijom
soli natrijuma, kalcijuma,magnezijuma, kalijuma. Konstantnost
osmotskog pritiska je vaanuslov normalnog odvijanja svih procesa
razmene, uslov kojiobezbeuje otpornost organizma na razne uticaje
spoljasnjesredine. Koncentracija neorganskih sastavnih delova
tenosti uorganizmu se odrava s posebnom tanou i zato
organizamreaguje i na najmanja indivdualna kolebanja.Odnos jona u
ljudskoj krvi i u krvi svih kimenjaka je veomablizak jonskom
sastavu vode okeana (za sve jone izuzevmagnezijuma). Na osnovu te
injenice, jo krajem prolog veka,je izraena pretpostavka da je ivot
ponikao u okeanu i da susavremene ivotinje, kao i ovek, nasledili
od svojih predaka izokeana neorganski sastav krvi slian morskoj
vodi. Ovo gledite jekasnije potvreno mnogobrojnim ispitivanjima,
koja su pokazalada je ivot nesumnjivo ponikao u vodi, ali ne u
slatkoj, nego urastvoru soli natrijuma, kalijuma, kalcijuma i
magnezijuma.Odluujii znaaj u odravanju konstantnog odnosa osnovnih
jonau krvi, koji uestvuju u mnogim ivotnim procesima, pre
svega,jona natrijuma i kalijuma, ima rad bubrega. Ako u organizam
ulazi22
20. Glava 1 - Upoznaj samog sebemalo natrijuma, u bubrenim
kanalima se jako poveava njegovaapsorpcija. Viak natrijuma u krvnoj
plazmi koi njegovuapsorpciju u bubrenim kanalima, pri tome se
poveavazadravanje kalijuma u krvi - odnos meu jonima se
ponovonormalizuje. Na isti nain se regulie sadraj drugih jona u
krvi -kalcijuma, fosfora, hlora itd.Na si. 2. je data opta ema
razmene materija. Naruavanjerazmene materija dovodi do
nagomilavanja otrovnih materija uorganizmu. Naruavanje u stvaranju
hormona je est uzroknaruavanja razmene materija. Dijabetes, na
primer, nastajeusled smanjenog luenja hormona insulina u pankreasu.
Bezinsulina elije ne mogu da apsorbuju i razloe glikozu i
krvnisudovi poinju da se zakreavaju.Slika 2. Opta ema razmene
materija1 - prerada hrane u elucu i crevima do sitnih sastavnih
delova (proteini, masti,ugljeni hidrati); 2 - prenos ovih materija
krvlju u jetru radi ienja I dalje obrade;3 _ jetra; 4 - ienje krvi
sa konanom preradom: 5 - elije 23
21. BORIS ARAN0V1 - IENJE ORGANIZMASAMOREGULACIJA FUNKCIJA
ORGANIZMADa bi ostao zdrav, ljudski organizam mora da se regulie
tako dasauva konstantnu unutranju ravnoteu uz stalnu
promenuspoljnih uslova. Taj proces regulacije se zove homeostaza.
Uosnovi samoregulacije je princip "povratne sprege": svakapromena
funkcije organa ili sistema, koja izlazi izvan dozvoljenihgranica,
izaziva buenje odgovarajuih oblasti nervnog sistema,koje alju
impulse - naredbe, koji dovode do normalizacije radaorgana ili
sistema. To izvrava takozvani vegetativni ili autonomninervni
sistem.Neurovegetativni sistem regulie rad krvnih sudova srca,
organaza disanje, organa za varenje, organa za izluivanje
mokrae,lezda sa unutranjim luenjem. Osim toga, on regulie
ishranucentralnog nervnog sistema i poprecno-prugastih miia.
Radneurovegetativnog sistema je potinjen centrima koji se nalaze
uhipotalamusu, a njih kontrolie kora velikog mozga.Neurovegetativni
sistem se uslovno deli na simpatiki iparasimpatiki sistem (si.
3).Simpatiki nervni sistem regulie resurse organizma u
raznimsituacijama, koje trae brze reakcije. Po pravilu, takve
situacijenastaju prilikom opasnosti, jakog straha, razdraenosti. U
tovreme se usporava" rad organa za varenje i aktivira se rad
srca,poveava se pritisak, ire se enice.Parasimpatiki nervni sistem
se aktivira u uslovima mirovanja,opustanja. U to vreme se pojaava
rad organa za varenje, ire sesudovi unutranjih organa.24
22. Slika 3. Neurovegetativnl sistem----- simpaticki nervni
sistem-------- parasimpatiki nervni sitemU normalnim uslovima kod
zdravog oveka simpaticki iparasimpatiki sistemi su u stanju
izbalansirane ravnotee.Naruavanje ove ravnotee izaziva razne
bolesne simptome, naprimer: spazme eluca i creva, promenu ritma
rada srca, glavobolju,muninu, vrtoglavicu.Psihiki procesi, koji se
obavljaju u kori velikog mozga, mogu daproizvedu aktivan uticaj na
rad unutranjih organa, a procesi uunutranjim organima se, sa svoje
strane, odraavaju na psihikeaktivnosti. Svima su poznate promene u
raspoloenju i sposobnostiza umni rad pre i posle jela, uticaj
poveane III25Glava1Upoznajsamogsebe
23. BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMAsmanjene razmene materija na
psihu. Tako, kada se jako smanjirazmena materija, javlja se umna
tromost, dok poviena razmenamaterija, obino, ubrzava psihike
reakcije.Kao to je ve reeno, ceo neurovegetativni sistem se
kontrolie delommozga, koji se zove hipotalamus. On dobija
informacije o svakojpromeni u hemijskoj ravnotei organizma i
koriguje vegetativnisistem da bi ga vratio u ravnoteu. Ako, na
primer, nivo kiseonikapadne zbog fizikog optereenja, hipotalamus
daje komanduneurovegetativnom sistemu da povea broj sranih otkucaja
da bi seorganizam snabdeo krvlju bogatijom kiseonikom.ENDOKRINI
SISTEMUporedo sa neurovegetativnim sistemom postoji i drugi sistem
zarazmenu informacija meu organima - endokrini sistem. Isto kao
ineurovegetativni sistem, on regulie i koordinira funkcije
organa.Razlika ova dva sistema je u nainu i brzini prenosa
informacija. Doknervni sistem alje signale, kodirane u obliku
elektrinih impulsa,nervnim vlaknima do pojedinih organa, endokrini
sistem koristi hemijski"jezik" da bi optio sa organima. Preimustvo
nervnih impulsa jebrzina, a hemijskog "jezika" je u tome to on,
iako sporo deluje,deluje ravnomerno i due.Hemijski proizvodi
endokrinog sistema se zovu hormoni. Njihproizvode elije lezda sa
unutranjim luenjem (si. 4). Uovekovom telu se proizvodi vie od 50
hormona. Oni reguliu pritisak,razmenu materija, obezbeenje energije
i minerala, sadrajkalcijuma i eera u krvi, funkciju polnih
organa.26
24. Slika 4. lezde endokrinog sistema: 1 - hipofiza; 2 -titna
lezda; 3 - nadbubrene lezde; 4 - pankreas;5 - polne lezdeHipofiza
se nalazi u mozgu i upravlja celokupnim endokrinimsistemom, ali
njome, u isto vreme, upravlja hipotaiamus. Poredtoga, poto hipofiza
lui razne hormone za stimulisanje iupravljanje drugim lezdama, ona
ima pretean uticaj na rast,razvoj, procese razmene, regulisanje
rada lezda sa unutranjimluenjem.titna lezda se nalazi ispred i sa
obe strane dunika. Hormonititne lezde regulisu rast i procese
razmene materija. To suhormoni opteg dejstva i njihovo se delovanje
odraava na skorosve funkcije organizma.Paratitne lezde su etiri
organa veliine zrna graka nazadnjoj strani titne lezde. Hormoni,
koje one proizvode, regulisurazmenu kalcijuma i fosfora u
organizmu.27GlavaI-Upoznajsamogsebe
25. BORIS ARANOV1 - IENJE ORGANIZMAPankreas (guteraa) se nalazi
u trbunoj duplji iza eluca.Hormon, koji ona proizvodi, svima
poznati insulin, potpomaerazmenu ugljenih hidrata i na taj nain
sniava nivo eera u krvi.Nadbubrene lezde prijanjaju neposredno na
vrh svakogbubrega i sastoje se od dva sloja: kore (spoljanji sloj)
i sri(unutranji deo). Kora nadbubrenih lezda stvara
nekolikohormona, koji utiu na razmenu minerala, na razmenu
ugljenihhidrata, na odbranbene reakcije organizma, sposobnost miia
zarad; neki hormoni deluju i na polnost. U unutranjem
tkivunadbubrenih lezda se stvara adrenalin i noradrenalin,
kojideluju nadraujui na simpatiki nervni sistem.Po/ne /ezde
(jajnici kod ena, testisi kod mukaraca) - hormonikoji se u njima
proizvode utiu na sekundarna polna obeleja (naprimer grudi i kukovi
kod ena, brada kod mukaraca), na radpolnih organa, na psihike
procese.0 endikrinom sistemu se moe rei mnogo interesantnih stvari,
alimoj je zadatak da dam osnovne pojmove. Zato emo sada preina vrlo
vanu temu na kojoj u se zadrati malo due, jer bapoznavanje te teme
omoguava bolje shavatanje moje metodeienja organizma.KRVKrv ima
veoma veliki znaaj za funkcionisanje organizma. Krvprenosi kiseonik
i druge vane materije u tkiva i izbacujeugljendioksid i druge
otpatke, koji nastaju posle prerade unetihmaterija i koji mogu da
truju organizam. Krv pomae, takoe,razaranje mikroorganizama, koji
izazivaju bolesti. Krv se sastojiod bezbojne tenosti, koja se zove
plazma i u kojoj plivaju crvenakrvna zrnca ili eritrociti, bela
krvna zrnca ili leukociti i vrlo maleelije - trombociti.U plazmi se
nalazi vrlo mnogo hemijskih materija, koje suneophodne za ivot
organizma: belanevine, ugljeni hidrati,28
26. ;_________________________ ___ ______________________Glava
I - Upoznaj samog sebemasti, minerali, fermenti, hormoni, vitamini
i dr. Sve te materije ukapilarima prelaze u tkiva, a u plazmu
dolaze proizvodi, koji sustvoreni u procesu razmene materija i koji
treba da se odstrane izorganizma. To su amonijak, mokraa, mokrana
kiselina (urea),preostali azot i dr. Belanevine su vaan sastojak
plazme. One sedele na dve osnovne grupe: albumine i globuline.
Albumin se ucirkulaciji krvi moe uporediti sa sunerom, koji zadrava
vodu ukrvotoku i ne dozvoljava krvi da se pretvori u elatinoznu
masu.Smanjenje albumina u krvi dovodi do toga da deo vode iz
krvnihsudova prelazi u tkiva, to izaziva naticanje. Globulini
imajuulogu antitela prilikom nastajanja infekcije. Nekiput, kada
postojiopasnost od infekcije, lekari vetaki unose globulin u
krv.Eritrociti (crvena krvna zrnca) su elije krvi ivotinja i ljudi
bezjezgra. Prenose kiseonik iz plua u tkiva i ugljendioksid iz
tkiva uorgane za disanje. U eritrocitima se nalazi hemoglobin, koji
selako spaja sa kiseonikom. U kapilarima hemoglobin predajekiseonik
tkivima i uzima ugljendioksid. Ugljendioksid se iz pluadisanjem
izbacuje u atmosferski vazduh. Eritrociti su elije kojeive kratko,
kroz 3-4 meseca oni se unitavaju u krvnimsudovima, raspadaju se na
delove belanevina - globine i nacrvenu materiju - hemoglobin. Iz
molekula hemoglobina seodvaja uni pigment - bilirubin, koji se
izbacuje iz organizma.Ostaci eritrocita se krvotokom prenose u
kotanu sr i koriste seza stvaranje novih eritrocita. Eritrociti se
stvaraju u kotanoj sri.Leukociti (bela krvna zrnca) tite organizam
od stranih estica -mikroba koji prouzrokuju bolesti. Leukociti su
osetljivi na materijekoje stvaraju bakterije. Oni se aktivno
ustremljuju namikroorganizme, mogu da prelaze iz krvnih sudova u
tkiva igutaju mikrobe, spreavajui dalje irenje infekcije. U
sluajupovreda, uniteni leukociti se nagomilavaju u obliku
gnoja.Leukociti slue za imunoloku zatitu organizma, oni
stvarajuantitela, koja su usmerena na borbu sa stranim materijama
-alergenima, virusima, otrovima, gljivicama, mikroorgani-zmima.Sve
se te materija zovu antigeni.Kada antigeni dospeju u organizam, krv
stvara antitela ba za tajantigen i unitava ga. Posle preleane
bolesti ta antitela ostflju29
27. BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMAdugo u organizmu, nekad i
doivotno. Time se objanjava toovek ne oboleva ponovo od nekih
bolesti, od kojih je vebolovao. U borbi antitela sa antigenima
oslobaa se hemijskamaterija - histamin, koji, irei se krvotokom,
izaziva raznealergijske reakcije (kijavicu, suze, nagli pad
pritiska i dr). U tomsluaju krv stvara druge elije - eozinofile,
koji skupljajuhistamine iz organizma.italac mora da shvati da kod
ljudi, koji imaju alergijske reakcije,krv lui nedovoljno
eozinofila.Leukociti se stvaraju u kotanoj sri i njihov proseni vek
je 12sati, a ako su uvueni u borbu sa bakterijama onda je 2-3
sata.25% belih krvnih zrnaca su limfociti, koji se stvaraju u
limfnimvorovima.Limfociti igraju ivotno vanu ulogu u organizmu, jer
obezbeujuprirodni imunitet prema bolestima. Oni proizvode
protivotrove, kojideluju kao protivdejstvo razornom delovalju jakih
toksina, ilihemijskih materija, koje proizvode bakterije. Limfociti
proizvode iantitela, koja ne dozvoljavaju da elije organizma
stradaju uslednavale bakterija.Trombociti - Osnovna funkcija ovih
elija je stvaranje krvnihugruaka, koji su neophodni za
zaustavljanje krvarenja. Kada jeprilikom traume povreen zid krvnog
suda, trombociti trenutnopoinju da se razaraju i stvaraju ugruke
belanevina, koji sezovu fibrinomi, i koji zapusavaju krvni sud.
Zgrusavanje krvi sepojaava pod uticajem impulsa centralnog nervnog
sistema. Kadase ovek uzbuuje u krv dolazi vie adrenalina, koji
neposrednoubrzava zgrusavanje krvi.Ako se uzme u obzir da se
adrenalin lui, po pravilu, prilikomstraha, ljutnje, negodovanja, a
takve su emocije hiljadama godinanastajale prilikom nekih realnih
opasnosti, postaje razumljivozato je to bilo aktuelno. I u nae
vreme je ostala veza emocija saluenjam adrenalina. I zato nije
sluajno to je mnogo bolestipovezano sa stvaranjem tromba u
krvi.30
28. Glava I Upoznaj samog sebeKRVOTOKKrvotok odrava stalnu
cirkulaciju krvi i na taj nain obezbeujeda sve elije dobiju
hranljive materije i kiseonik i da se iz njihizbace konani
proizvodi razmene materija. Glavni naredbodavacu ovom sistemu je
srce.SRCESrce je veliki miini organ i nalazi se u sredini grudnog
koa.esto se misli da je srce na levoj strani tela. U stvari, ono
senalazi sa obe strane srednje linije, ali je vie nakrivljeno na
levo.Rad srca se sastoji u pumpanju krvi kroz krvotok. Krvni
sudovi,koji vode od srca ka organima, zovu se arterije, a oni koji
vode odorgana ka srcu zovu se vene. Ceo sistem krvnih sudova
oveka(krvotok) se uslovno deli na veliki i mali krvotok (si.
5)..1Slika 5. Krvni sistem 1 - snabdevanje glave, plua,grudnog koa;
2 - snabdevanje srca; 3 - srce; 4 - jetra; 5 - snabdevanje
trbuneduplje; 6 - snabdevanje donjeg dela tela31
29. .BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMAVeliki krvotok poinje od
leve srane komore, koja svojimskupljanjem pumpa krv obogaenu
kiseonikom - arterijsku krv uaortu i dalje u arterije koje polaze
od nje, arteriole, kapilaremozga, bubrega, jetre, organa za
varenje, miia, koe itd. Izvenola i vena se krv skuplja u dve glavne
vene iz kojih dolazi udesnu pretkomoru, gde se zavrava veliki
krvotok.Mali krvotok poinje od desne srane komore, odakle venska
krvkroz plunu arteriju dolazi do plunih kapilara, u kojima
onapredaje ugljendioksid i uzima kiseonik. Arterijska krv
bogatakiseonikom sada iz plua dolazi u plune vene, a odatle u
levusranu pretkomorau. Kod zdravog oveka, uestanost i snagasranih
kontrakcija se menjaju u skladu sa potrebama organizma.To regulise
nervni i endokrini sistem. Uticaj nervnog sistema seobavlja preko
impulsa, koji se prenose kroz simpaticke iparasimpatike nerve.
Uticaj endokrinog sistema se obavlja prekokrvi, koja prenosi
hormone, na primer adrenalin.Dragi itaoci, moda e vam biti pomalo
dosadno da seupoznajete sa ljudskim organizmom i nainom
njegovogfunkcionisanja, ali treba shvatiti da put ka istinskom
zdravlju iaktivnoj dugovecnosti poinje izuavanjem sebe. Osim
toga,ja se trudim da piem maksimalno uproenim jezikom,
stavljajuinaglasak na glavne funkcije sistema i organa koje
opisujem.Posebnu panju itaoca elim da privuem na krvotok, pre
svega,na rad kapilara, jer je to kljuni momenat metode koju
samrazradio. Dakle, idemo dalje.ARTERIJEUdarni talas krvi, koju
srce izbacuje pri svakoj kontrakciji, prvoprima aorta, zatim vratna
arterija, podkljuna arterija i drugevelike arterije. Njihovi zidovi
su prilino debeli i imaju mnogoelastinih vlakana, zahvaljujui
kojima se obezbeuje neprekidnacirkulacija krvi kroz krvne sudove,
iako ona iz srca dolazi uimpulsima. Stvar je u tome to se prilikom
skupljanja srca samo32
30. GlavaI-Upoznajsamogsebedeo energije troi na pumpanje krvi u
krvne sudove, dok je drugi deo energijeupravljen na rastezanje
zidova aorte i velikih arterija (stvara se elektrininapon).Kada se
kontrakcija srca zavri i dolazi do njegovog oputanja, dalje
kretanjekrvi, posle prvobitnog impulsa, koji je dalo srce, se
obavlja stezanjem elastinihzidova velikih krvnih sudova. Eto zbog
ega nojmalna elastinost zidova arterijaima veliki znaaj za krvotok.
im se ona umanji, rad srca je jako otean. Usrednjim ili malim
arterijama, koje su daleko od srca, snaga sranog impulsa
ielektrinog napona zidova velikih arterija moe biti nedovoljna za
daljucirkulaciju krvi. Potrebna je kontrakcija krvnih sudova, a to
obezbeuju miinavlakna zidova krvnih sudova.Takvi krvni sudovi se
zovu arterije miinog tipa, za razliku od arterija elastinogtipa.
Miino tkivo je posebno izraeno u zidovima arteriola pred
njihovinulaskom u kapilare. Miina vlakna u zidovima arteriola su
rasporeena kruno izato mogu da se jako skupljaju. Arteriole igraju
ulogu ventila. Kada neki organradi, njegove arteriole se ire i
kapilari se pune krvlju; kada organ miruje,arteriole se skupljaju i
mogu biti skoro sasvim zatvorene, kapilari se tadaprazne.VENEVene
skupljaju krv iz kapilara i nose je prema srcu. Obrnuti smer venske
krvionemoguavaju zalisci, koji proputaju krv samo ka srcu. Zidovi
vena su mnogotanji od zidova arterija i oni imaju manje miinih
vlakana. Zbog toga se, ak I primalom poveanju unutranjeg pritiska u
venama, one jako razvlae i u njima semoe nagomilati vrlo mnogo
krvi. Sa porastom slabljenja venskih zidova njhovazapremina se
mnogo poveava, a to dovodi do zastoja krvi u kapilarima,venolama i
venama.Kretanje krvi kroz vene prouzrokuje prvenstveno razlika
krvnog pritiska napoetku i kraju venskog sistema. Ipak, ta je
razlika relativno mala, pa su zaobezbeenje normalne cirkulacije
u33
31. BORIS ARANOVI IENJE ORGANIZMAvenama potrebna dodatna
dejstva. Glavno je stezanje popreno-prugastih miia pri kretanju
tela i pomeranje glatkih miiaunutranjih organa u procesu njihovog
funkcionisanja. Velikiuticaj ima i usisavajue dejstvo grudnog koa
koje nastaje priudisaju i koje pojaava priliv venske krvi u desnu
pretkomoru. Darekapituliramo ukratko, cirkulaciju krvi u organizmu.
Krv poinjesvoj put izlazei iz leve srane komore kroz aortu. U ovoj
etapikrv je bogata kiseonikom, hranom, koja se razloila na molekule
idrugim vanim materijama, kao to su hormoni. Dalje se krvgrana u
arterije koje vode u srednji, gornji i donji deo tela. Izarterija
krv ide u arteriole, koje su manje i koje vode u sve organei tkiva
u organizmu, meu njima i u samo srce, a zatim se granana iroku mreu
kapilara. U kapilarima elije krvi se postrojavajuu jedan red,
predaju kiseonik i druge materije i uzimajuugljendioksid i druge
produkte razmene materija. Poto proekroz kapilare, krv dospeva u
venski sistem. Ona prvo ulazi u malekrvne sudove koji se zovu
venole i koje su ekvivalent arteriola.Krv nastavlja put kroz male
vene i vraa se u srce kroz vene kojesu prilino velike i mogu se
primetiti ispod koe. Mali krvotok sluiza komunikaciju sa pluima, da
bi krv tamo ostavila ugljendioksid iuzela kiseonik.A sada prelazimo
na kapilare i ja hou ovde da upozorim itaocada ovome posveti
naroitu panju.KAPILARIFUNKCIJAKAPILARAKapilari su mali krvni
sudovi, koji proimaju organe i tkivaljudskog organizma. Krv u njima
ostvaruje svoje osnovnefunkcije: predaje tkivima kiseonik,
hranljive materije, hormone iodnosi ugljendioksid i druge produkte
razmene materija, kojitreba da se izbace. Zahvaljujui razmeni
materija, koja se obavljau kapilarima, odravaju se konstantne
fiziko-hemijske osobinetenosti u tkivima, koja zapljuskuje elije,
te se odravajukonstantni uslovi za njihove ivotne aktivnosti.
Kapilari su kraj34
32. Glava I - Upoinaj samog seberazgranatog arterijskog sistema
i istovremeno poetak venskog (si.6).Slika 6. Kapilari 1 -
arterijski sistem; 2 -venski sistem; 3 - meuelijski prostorZidovi
kapilara su veoma tanki, oni se sastoje od jednog sloja elija,koje
se zovu endotelijalne; posle ovih elija koje pokrivaju
otvorekapilara je smetena osnovna membrana uz koju je prislonjen
slojspojnog tkiva, koji zadrava materije i bakterije, koje su tetne
zaorganizam. Prelaz materija iz krvi u meuelijski prostor (3)
seobavlja kroz male pore, kao i kroz istanjene delle samih
elija.Skupljanje zidova elija i smanjivanje broja kapilara, koji
funkcioniu,pogorava ishranu i disanje okolnog tkiva. Takvi
poremeajikapilarne propustljivosti su osnova mnogih patolokih
stanja.35
33. BORIS ARANOVI IENJE ORGANIZMAEndotelijalne elije imaju
interesantne osobine. One mogu daobavljaju najrazliitije funkcije,
na primer, da zadravaju iprerauju ostarela crvena krvna zrnca,
pigmente, molekuleholesterina i masnih materija. U zdravom
organizmu endotelijalneelije uestvuju u rastu i regeneraciji tkiva.
Osim toga, oneobezbeuju odbranu organizma od infektivnih bolesti.
elijeendotela kapilara mogu da se oslobaaju i da
obavljajusamostalne pokrete, da se razmnoavaju, da apsorbuju
bakterijei druge materije, koje su tetne za organizam.Kapilari, za
razliku od arterija i vena, mogu ponovo da sestvaraju i iezavaju.
To su najmanji krvni sudovi i mogu sevideti samo pod mikroskopom.
Prenik kapilara se moepromeniti 2-3 puta. Kada su maksimalno
skupljeni, oni neproputaju krvna zrnca, u njima se nalazi samo teni
deo krvi -plazma. Kada je kapilar rairen, elije krvi prolaze u
njegasporo. To ima veliki fizioloki znaaj, jer sporo prolaenje
krviproduava vreme njenog kontakta sa zidovima krvnog suda.
Toolakava prenoenje kiseonika i hranljivih materija iz krvi
utkiva.Nisu svi kapilari stalno otvoreni. Prilikom mirovanja
organa,funkcionise ih oko 10% - "deurni kapilari". Zahvaljujui
tometo se krv u kapilarima nalazi pod pritiskom, u arterijskom
delukapilara voda i materije, koje su u njoj rastvorene, filtriraju
se umeutkivnu tenost. U venskom delu, gde se pritisak
smanjuje,osmotski pritisak usisava meutkivnu renost nazad u
kapilare.Na taj nain, voda i materije, koje su u njoj rastvorene,
upoetnom delu kapilara izlaze, a u krajnjem delu ulaze. Osimprocesa
filtriranja, dolazi do kretanja molekula od mesta
visokekoncentracije ka mestima gde je ona nia. Glikoza,
aminokiseline,prelaze iz krvi u tkiva, a amonijak, mokraa idu u
suprotnomsmeru.Kapilarni sistem ima veliku duinu - duina svih
kapilara je reda60-100 hiljada kilometara. Kapilari proimaju iva
tkiva i nalazese na veoma malom rastojanju izmeu sebe. Tako, u
mozgusvaki kapilar obezbeuje priliv hranljivih materija u elije
mozgau radijusu od 25 mikrona. Ukupna povrina svih kapilara je
oko36Glava I - Upozna) samog sebe
34. 6500 kvadratnih metara. Na toj prostranoj povrini se
obavljajuprocesi razmene materija - prelaz molekula
kiseonika,aminokiselina, hormona, fermenata, vitamina i drugih
hranljivihmaterija iz krvi u meutkivnu tenost, koja
neposrednozapljuskuje elije. Deo krajnjeg proizvoda meuelijske
razmenematerija iz meuelijskog prostora prenosi se u kapilare
krvotoka,a iz njih u vene. Drugi deo otpadaka prelazi u limfne
kapilare, ukojima se nalazi tkivna tenost (limfa), a ne krv, Ti
kapilari polazeod specijalnih voria, koji se nalaze u meutkivnim
pukotinama.Zidovi limfnih kapilara su, za razliku od kapilara
krvotoka,jednosmerno propusni, tj. proputaju materije samo od
spolja kaunutra. Spajajui se ti kapilari formiraju specijalni
limfni sistem satokovima, mreom sudova, magistralnim putevima i oni
se ulivajuu venski sitem.STANJEKAPILARNOGSISTEMAKODBOLESNIHU
organizmu nema nijednog organa, nijednog tkiva, ije dobrostanje ne
zavisi najneposrednije od stanja kapilarnog krvnogsistema. Danas je
poznato da praktino nema bolesti koja neuvlai u patoloki proces
neke delove kapilarnog toka. Tako se,na primer, prilikom zapaljenja
plua prve promene opaaju nazidovima kapilara. Kod bolesti bubrega
(akutnih i hronicnih) patene samo kapilari bubrenog tkiva, nego i
kapilari celog organizma.Bilo kakav psihiki napor, najobiniji
fiziki napor, propraeni supojaavanjem kapilarnog krvotoka.I ba se
pomou raznih procesa reakcije mikrocirkulacijeostvaruju procesi
adaptacije organizma na promene unutranje ispoljne sredine.
Prilikom fizikih napora, popreno-prugasti miiioseaju potrebu za
poveanjem dotoka glikoze i kiseonika. Unjima se stvara mnogo mlene
kiseline, koja izaziva irenje krvnihsudova. To omoguava otvaranje
kapilara i irenje veih krvnihsudova. Koliina krvi koja cirkulie se
poveava na raun zaliha ipoveanjem brzine. Kao rezultat poveanog
dotoka krvi je prilivvie hranljivih materija i kiseonika u miie. U
isto vreme, ubrzanikrvotok brzo oslobaa miie, koji rade, vika mlene
kiseline,ugljendioksida i drugih otpadaka.37
35. BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMASISTEM ORGANA ZA
VARENJEVarenje hrane je sloen kompleks fiziko-hemijskih
procesaasimilacije hrane. Zahvaljujui njima, hranljive materije,
koje suule u usnu duplju i eludano-crevni trakt, razlazu se na
prostajedinjenja, rastvorljiva u vodi, usisavaju se u krv i prenose
u elijetkiva. Na si. 7 su prikazani organi za varenje. Procesi
varenjabelanevina se, uglavnom, obavljaju u zoni kontakata
zidovaeluca sa hranom.Slika 7. Organi za varenje1 - jednjak; 2 -
dijafragma; 3 - eludac; 4 - jetra; 5 - uni mehur; 6 - pankreas;7 -
tanko crevo; 8 - debelo crevo; 9 - slepo crevo; 10 - donje
crevoELUDACMasti, koje ulaze u eludac, koe luenje eludanih sokova
injihovo se nepovoljno dejstvo osea i u sluaju da one dolaze
kaododatak drugim hranljivim materijama i to ako je njihova
koliinavea od 15%.38
36. Glava I - Upoznaj samog sebeAko dolazak masti prethodi
ostaloj hrani za 10-15 minuta, njihovousporavajue dejstvo e se
osetiti veoma jako. Ako masnoadolazi u eludac zajedno sa ostalom
hranom usporavanje luenjaeludanih sokova je slabije izraeno. Ako
masnoa ulazi ueludac u toku luenja, mogue je da i ne doe do
usporavanja.U elucu se lako vare samo masti koje se nalaze u mleku
i usirovom umancetu. Masti koje ulaze u sastav drugih
hranljivlhmaterija se u elucu praktino ne vare, to se deava tek
udvanaestopalacnom crevu. Ugljeni hidrati slabo izazivaju
luenjeeludanih lezda. Po izlasku iz eluca hranljiva kaa sepodvrgava
delovanju fermenata pankreasa, ui i crevnog soka,koji stvaraju
lezde dvanaestopalanog i tankog creva.PANKREAS(GUTERAA)Sok za
varenje koji lui pankreas je bogat fermentima, kojiobezbeuju
varenje belanevina, masti i ugljenih hidrata.Pankreas poinje da
radi 1-3 minuta posle poetka jela. Za razlikuod luenja eludanih
sokova, najvei deo soka pankreasa sestvara kada se jede hleb, neto
manje kada se jede meso. Namleko, meutim, pankreas reaguje
minimalnim luenjem. Vonisokovi i razne organske kiseline (limunska,
jabuna, siretna) jakodeluju na pobuivanje luenja pankreasa. Nadam
se da italacnije zaboravio da je pankreas istovremeno i lezda
endokrinogsistema, koja lui hormon insulin, koji regulie
koncentracijueera u krvi. Na luenje pankreasa utiu hormoni
hipofize, titnelezde, nadbubrenih lezda i kore velikog mozga. Tako,
kad jeovek uzbuen smanjuju se fermentativne aktivnosti
sokovapankreasa, a kada je miran poveavaju se.39
37. BORIS ARANOVIC - IENJE ORGANIZMAJETRAJetra ima posebno
mesto meu organima za varenje. U jetru,kroz portalnu venu (jedna od
najveih vena) dolazi sva krv kojaide iz eluca, slezine, pankreasa,
tankog i debelog creva. Na tajnain krv koja je zasiena proizvodima
varenja hrane iz eluca icreva dolazi prvo u jetru - glavnu hemijsku
laboraloriju organizmai tu se ona podvrgava vrlo sloenoj obradi, a
zatim jetrenomvenom prelazi u donju uplju venu.U jetri se obavlja
obrada otrovnih produkata razlaganjabelanevina, materija koje
stvaraju mikrobi koji se nalaze udebelom crevu. Proizvod luenja
jetre - u aktivno uestvuje uprocesu varenja hrane. U sastav ui
ulaze una i masnekiseline, holesterin, pigmenti, voda i razne
mineralne materije.u ulazi u dvanaestopalano crevo 5-10 minuta
posle hrane.Glavna uloga ui je da pomae prelaz sa eludanog na
crevnovarenje, ponitavajui delovanje pepsina, koji je opasan
zafermente sokova pankreasa. u pojaava delovanje fermenatasokova
pankreasa, a, takoe, emulgira masti i time omoguavanjihovo
razlaganje i resorpciju. u igra vanu ulogu u procesuresorpcije
karotina, mnogih vitamina i aminokiselina. Onapoveava tonus i
pojaava peristaltiku creva, uglavnomdvanaestopalanog i debelog
creva, deluje razorno na crevnumikrofloru i time spreava razvoj
procesa truljenja.Jetra uestvuje praktino u svim procesima razmene
materija:belanevina, masti, ugljenih hidrata, pigmenata, vode.
Njenouee u razmeni belanevina se oituje u sintezi albumina(seate se
? - zadrava vodu u krvi) i odravanju njegovogkonstantnog sadraja u
krvi. U jetri se stvara urea - krajnjiproizvod razmene belanevina -
koja se zatim izbacuje izorganizma preko bubrega. Jetra je glavno
mesto u kome sestvara glikogen. Ona zajedno sa pankreasom odrava i
reguliekoncentraciju glikoze u krvi.40
38. Glava I - Upoznaj samog sebeDVANAESTOPALANO CREVOHrana iz
eluca prelazi u dvanaestopalano crevo. Ono je poetnideo tankog
creva. U dvanaestopalacnom crevu se nastavljajuosnovni procesi
varenja belanevina, masti i ugljenih hidrata.Ovde se apsorbuju
skoro svi proizvodi dobijeni razlaganjemhranljivih materija i
vitamina, vei deo vode i soli.TANKO CREVOU tankom crevu se obavlja
konano razlaganje hranljivih materija.Kaa, u koju je pretvorena
hrana, prerauje se delovanjemsokova pankreasa i ui, koji je
natapaju u dvanaestopalacnomcrevu, a takoe i delovanjem
mnogobrojnih fermenata, kojeproizvode lezde tankog creva. Proces
apsorpcije se deava navrlo velikoj povrini, jer sluzava obloga
tankog creva formiramnogo nabora i, osim toga, gusto je zasejana
resicama. Kododraslog oveka broj resica dostie 4 miliona. Sve to
poveavaapsorpcionu povrinu tankog creva stotinama puta.Iz tankog
creva hranljive materije prelaze u krv portalne vene iulaze u
jetru, gde se prerauju i postaju nekodljive. Posle togase deo
prenosi krvlju u ceo organizam, prolazi kroz zidovekapilara u
meuelijski prostor i dalje u elije. Drugi deo ( naprimer glikogen)
ostaje u jetri.I DEBELO CREVOU debelom crevu se zavrava apsorpcija
vode i stvara se izmet.Sok debelog creva karakterie postojanje
sluzi u kojoj se nalazefermenti. Debelo crevo je mesto na kome se
masovnorazmnoavaju mikroorganizmi. U jednom gramu izmeta
imanekoliko milijardi elija mikroba.Crevna mikroflora uestvuje u
konanom razlaganju komponentisokova za varenje hrane i ostataka
nesvarene hrane, sintetizujefermente, vitamine i druge fizioloke
materije, koje se apsorbujuu debelom crevu. Osim toga, crevna
mikroflora stvara branu za41
39. BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMAmikrobe koji izazivaju
bolesti i uvaju domaina od njihovogukorenjavanja i
razmnoavanja.ZADNJE CREVO (REKTUM)U zadnjem crevu kaa od hrane se i
dalje vari. Ovde se, poduticajem fermenata, koje proizvode mikrobi,
razlae celuloza iapsorbuje voda, posle ega se masa hrane postepeno
pretvara uizmet. To potpomae kretanje debelog creva, koje mesa masu
ipodstie apsorpciju vode. Izbacivanje izmeta iz creva
obezbeujeaktivna peristaltika, koja nastaje kada masa izmeta
nadraireceptore na zidovima creva.ORGANI ZA IZLUIVANJE MOKRAE
(URINARNI SISTEM)BUBREZINajvaniju ulogu u ienju organizma i
izbacivanju proizvodarazmene materije imaju bubrezi. U hemijskim
procesima, koji sevre u veini elija ljudskog organizma, uestvuju
proteini.Prilikom razlaganja proteina nastaje azot. Bubrezi su
odgovorni zaizbacivanje jedinjenja koja sadre azot iz krvi. Njihov
osnovniproizvod je mokraa. Bubrezi obavljaju i druge sloene
funkcije:reguliu razmenu vode i soli, meu njima natrijuma,
kalijuma,hlora, fosfata; sintetizuju bioloki aktivne materije, jako
utiu nanivo arterijskog pritiska, na zgruavanje krvi, na
odbranbenesnage organizma i obezbeuju konstantnost
unutranjostiorganizma.Bubrezi (si. 8) su smeteni s obe strane kime
iza trbunemaramice. Bubrezi imaju vrlo razvijenu mreu krvnih
sudova. Svakrv koja cirkulie u arterijama i venama prolazi kroz
bubregesvakih 5-10 minuta. Svakog minuta bubrezi dobijaju oko
jednoglitra krvi. Konano, ta krv stie do filtera na kraju jednog
odbubrenih kanala (filtera ima 2 miliona u svakom bubregu) i
na42
40. Glava 1 Upoznaj samog sebetaj nain se razdvaja, tako da
teni deo krvi (plazma) ide u kanal,dok ostatak ostaje u krvotoku.
Filtrirana tenost prolazi krozdugaak bubreni kanal i u njemu se
veliki deo vode, soli i drugihmaterija koje su potrebne organizmu
apsorbuje ponovo u krv.Izvestan deo vode, urea i drugi otpaci
izlaze, u obliku mokrae, krozdva mokrana kanala (izlazni tokovi) u
mokranu beiku.Slika 8. Urinarni sistem 1 - bubrezi; 2 -mokrani
kanali; 3 - mokrana beikaBubrezi stvaraju mokrau neprekidno i danju
i nou. U toku 24 satase izlui oko 1,5 litar mokrae. Kontrola za
odravanje balansa vodeu organizmu se ostvaruje u bubrenim kanalima,
u kojima moe dase apsorbuje vie ili manje filtrirane tenosti, koja
prolazi kroz njih.Signal da se apsorbuje vie vode, ako
organizam43
41. BORIS ARANOV1 - IENJE ORGANIZMAostaje bez vode, dolazi od
hormona koji stvara hipofiza. Ukupnakoliina Izdvojene uree ostaje
ista, ali se ona rastvara u, vie ilimanje, tenosti i na taj nain
dovodi do obrazovanja, vie Ilimanje, koncentrovane mokrae. Vrlo
slian proces se odvija uodravanju balansa soli. U bubrenim kanalima
hormon, koji sestvara u nadbubrenim lezdama (aldosteron),
obezbeujeapsorpciju soli u koliinama koje su neophodne
organizmu.MOKRANA BEIKAMokraa, koja je stvorena u bubrezima, ide u
mokrane kanale(2), koji je, perlstaltikim kretanjem u kapima
prenose umokranu beiku (3). Mokrana beika, u kojoj nema mokrae,
jeveoma smanjena. Kako se puni ona se rastee, ali mokraa neprelazi
u kanal za izbacivanje mokrae, poto se na tom putunalaze dva
sfingtera. Kada se nakupi 250-300 mililitara mokrae,poveava se
pritisak na zidove mokranog mehura i receptori uzidovima alju
impulse u centar za isputanje mokrae u kimenojmidini I nastaje
nadraaj za mokrenje.ORGANI ZA DISANJEZahvaljujui disanju, organizam
doblja klseonik i oslobaa sevika ugljendloksida, koji se formira
kao rezultat razmenematerija. Disanje i krvotok obezbeuju da svi
organi I tkiva naegtela dobiju energiju koja je neophodna za ivot.
Kao to benzinsagoreva u motoru automobila, kao to su za
zagrevanjeprostorija neophodni ugalj I klseonik, na Isti nain
elijeorganizma koriste klseonik: one sagorevaju svoje gorivo
(eer)zajedno sa klseonlkom I proizvode energiju. Oslobaanje
energije,koja je neophodna za ivotne aktivnosti organizma, se deava
nanivou elija I tkiva kao rezultat bioloke oksidacije.Proces
disanja sadri nekoliko etapa:1. punjenje plua atmosferskim
vazduhom;44
42. Glava I -Upoznaj samog sebe2. prelaz kiseonika iz plunih
alveola u krv, to se obavljakroz plune kapilare;3. izdvajanje
ugljendioksida iz krvi u alveole, a zatimizbacivanje u atmosferu;4.
dopremanje kiseonika u elije i tkiva preko krvi;5. dovoenje
ugljendioksida iz tkiva u plua preko krvi;6. elije troe kiseonik -
elijsko disanje.Vazduh pri udisanju ulazi u dunik (1) (si. 9) - cev
koja se sastojiod 16-20 rskavicavih prstenova obloenih sluzokozom.
Ta cev sena ulazu u plua grana na dva dela i u plua ulaze bronhije
(2) -dve grane "drveta" ije se velike grane dele na manje granice
-bronhiole (3). Vazduh koji je proao dunik, bronhije i
bronhiolezavrava svoj put u plunim mehuricima - alveolama. Plua
(4)imaju nekoliko stotina miliona tih mehuria.Slika 9. Organi za
disanje: 1 - dunik; 2 -bronhije; 3 - bronhiole; 4 - plua; 5 -
dijafragmaAlveole su opletene mreom kapilara. Zidovi alveola i
kapilara sutoliko tanki da kiseonik iz vazduha lako prelazi iz
alveola u krv,gde ga prihvataju crvena krvna zrnca i prenose u
elije, elijepredaju otpatke od prerade - ugljendioksid - krvi i on
se kroz45
43. BORIS ARANOVI IENJE ORGANIZMAvene istim prenosiocima -
crvenim krvnim zrncima - prenosinazad u plua. Tamo alveole
prihvataju taj preraeni gas, a zatimse on izdie u atmosferu.Kada
ovek die, veliki deo posla obavlja dijafragma (5), koja sesastoji
od miia i vlaknastog tkiva. Ona formira horizintalnupregradu izmeu
grudne i trbune duplje. Prilikom udisanja,miina vlakna dijafragme
se skrauju i izravnavaju kupoludijafragme povlaei centralni deo
nadole, ka trbunoj duplji. Topoveava zapreminu plua i omoguava
prolaz vazduha u njihkroz dunik, nosnu i usnu upljinu. Izdisanje se
obavljajednostavnim opustanjem miia. Pri tome, vazduh izlazi, kao
daga isputamo iz lopte napunjene vazduhom.NERVNI SISTEMNervni
sistem igra vanu ulogu u prihvatanju oseaja koji suopaeni ulima, u
oseaju bola, oseanju zadovoljstva, kontrolipokreta i mnogim drugim
funkcijama organizma. To je najsloenijisistem ljudskog organizma i
on takoe igra vanu ulogu u razvojugovora, miljenja i pamenja.
Nervni sistem se deli na centralni iperiferni nervni
sistem.CENTRALNI NERVNI SISTEMCentralni nervni sistem ine mozak i
kimena modina, koji upotpunosti kontroliu sva nervna tkiva u telu.
Najvanije funkcijemozga su: regulisanje rada unutranjih organa,
koordinacija svihfiziolokih i biohemijskih procesa, koji se
obavljaju u naem telu, iadaptacija organizma na spoljanju sredinu.
Nadraaje, kojidolaze iz spoljnjeg sveta (zvuni, svetlosni,
taktilni, ukusa i dr),primaju specijalni nervni zavreci -
receptori.Receptori su "prozori" nervnog sistema. Oni su posrednik
izmeuspoljanje sredine i mozga. Receptori imaju specifinu
osetljivostna promene temperature, osvetljenosti, nivoa zvunih
uestanosti46
44. Glava I - Upozna) samog sebei drugih stimulatora. Ali mozak
mora da bude informisan I o tometa se dogaa u organizmu. Zato su
receptori razmeteni u svedelove tela, u svaki organ. Signali iz
spoljanjeg i unutranjegsveta su raznovrsni: mogu biti mehaniki,
hemijski i dr. Ti sesignali u receptorima pretvaraju u impulse i
preko nerava prenoseu mozak ili kimenu modinu. Na taj nain mozak
stalno dobijaopirne informacije o promenama u okolini i o stanju
organizma.Te se informacije podvrgavaju sloenoj obradi i u obliku
nervnihimpulsa idu, takoe, u organe za izvravanje, reguliui
fiziolokeprocese, biohemijske reakcije i rad miia.Kimena modina,
koja se prostire kroz kimu od mozga dodonjeg dela lea, je stub
nervnog tkiva. Kimena modina imadve osnovne funkcije. Prvo, ona je
dvosmerni provodni sistemmozga i perifernog nervnog sistema. Drugo,
ona ostvarujekontrolu prostog refleksnog delovanja. Ako, na primer,
oveksluajno stavi ruku na vrelu plou, receptori za bol u koi
eposlati impulse preko nervnih vlakana u kimenu modinu i oveke
automatski brzo povui ruku.Elementi nervnog sistema koji funkcioniu
su milioni meusobnopovezanih nervnih elija, koje se zovu neuroni.
Njihova jefunkcija vrlo slina funkciji provodnika u sloenom
elektro-mehanizmu; oni primaju signale u jednom delu nervnog
sistema ipredaju ih drugom, gde ti signali mogu, sa svoje strane,
bitiposlani dalje, ka drugim neuronima, ili mogu da izazovu
nekodelovanje (na primer: skraivanje miinih vlakana). U skladu
sasvojim funkcijama, neuroni se dele na tri tipa: oseajni
(senzorni)neuroni, koji prenose informacije od ula do centralnog
nervnogsistema; interoneuroni, koji obrauju dobijene
informacije;pokretaki neuroni, koji pobuuju voljne i nevoljne
pokrete.PERIFERNI NERVNI SISTEMGlavne komponente perifernog nervnog
sistema su nervi, kojispajaju centralni nervni sistem sa drugim
delovima tela i ganglije- grupe nervnih elija, koje su razmetene na
raznim takamanervnog sistema. Periferni nervni sistem se deli na
dva glavna47
45. BORIS ARANOV1- IENJE ORGANIZMAdela: somatski nervni sistem,
koji se nalazi pod stalnomkontrolom oveka i vegetativni nervni
sistem, koji se nalazi podnjegovom nesvesnom kontrolom. Somatski
sistem ima dvojnizadatak. Prvo, on prikuplja informacije o okolini
od ula, u kojimase nalaze posebne receptorske elije. Signali se od
tih receptoraprenose u centralni nervni sistem vlaknima oseaja.
Drugo,somatski sistem prenosi signale vlaknima pokreta od
centralnognervnog sistema do miia, izazivajui na taj nain
pokrete.Neurovegetativni sistem je odgovoran za podrkuautomatskih
funkcija (funkcija koje se obavljaju bez umnih ilidrugih podsticaja
oveka) organa kao to su srce, plua, eludac,creva, mokrana beika,
krvotok.Ovim zavravam opis osnovnih anatomsko-fiziolokih pojmova
oorganizmu. Ovde se nisam dotakao limfnog sistema, miia,kostiju.
Ali o limfi i miiima emo, u svakom sluaju, morati dagovorimo u vezi
sa ienjem organizma, o ulozi kostiju u telu,mislim, itaocu nee biti
teko da se doseti.OVEKOV ELEKTRINI, ELEKTROMAGNETNI
IENERGOINFORMACIONI SISTEMPredstava o funkcijama ovekovog organizma
ne bi bila potpunabez razmatranja veka kao elektrinog sistema.
Ogromnakoliina materije koja cirkulie u ovekovom organizmu nalazi
seu jonima ili u naelektrisanom stanju.Podsetiu itaoca ta je jon.
Nadam se da je svima poznato da sesve materijalne stvari u prirodi
sastoje od molekula, a molekuli odatoma. U atomu postoji jezgro oko
koga krue elektroni po svojimputanjama. Atom je neutralan ako su
pozitivno naelektrisanojezgro i negativno naelektrisani elektroni u
ravnotei. Ako se uatom ubaci dodatni elektron on se odmah pretvara
u negativanjon, jer elektrona ima vie nego to je pozitivno
naelektrisanjejezgra. I obrnuto, ako elektron napusti putanju
pozitivnonaelektrisanje preovladava i atom postaje pozitivan
jon.48
46. GlavaI-UpoznajsamogsebeJoni uestvuju praktino u svim
hemijskim procesima. Na primer, procespretvaranja glikoze u
ugljendioksid u elijama, pri kome se oslobaa energija,odvija se uz
uee naelektrisanih estica -jona i elektrona. Taj proces se
zovebioloka oksidacija. elije se granie membranama, koje imaju
pozitivnonaelektrisanje spolja i negativno iznutra i to obezbreuje
prelazmaterije u eliju i obrnuto. Naelektrisanje membrane se
dogaana raun jona kalijuma i natrijuma, koji se nalaze s obe
stranemembrane -kalijum iznutra, natrijum spolja. Joni kalcijuma
trajnoodravaju to naelektrisanje i obezbeuju selektivnu
propustljivostza jone natrijuma i kalijuma: oni zatvaraju pore u
membrani zajone natrijuma, dok istovremeno mali joni kalijuma mogu
daprodru u eliju. Nedostatak bilo kojih jona od nabrojanih dovodido
naruavanja potencijala membrane, bolesti elije i njenogumiranja.Jo
vee uee u hemijskim reakcijama u organizmu imajuslobodni elektroni.
Najnovija nauna istraivanja pokazuju da sviprocesi oksidacije i
obnavljanja u organizmu zavise, bez izuzetka,od koliine slobodnih
elektrona.ENERGETSKI MERIDIJANIVi ste verovatno uli za akupunktume
take na oveijem telu,koje su otkrili jo drevni Kinezi. I tako, one
su ba lovci kosmikeenergije. Naunici su danas dokazali da te take
imaju najmanjielektrini otpor, a poto kosmicka energija sadri
veliki procenatelektrinih komponenti, ona se, kao to je poznato,
upravlja tamogde je otpor najmanji. Akupunktume take su objedinjene
uodreene linije koje se zovu elektrini meridijani. Akupunktumetake
predstavljaju ulazna "vrata" za energiju, koja dolazi izokruenja, i
sastoji se od raznih vibracija: elektromagnetnih,infracrvenih,
ultrazvunih, gravitacionih. Osnovni sastojak ovihvibracija su
elektroni.Prolazei kroz akupunktume take u meridijane, elektroni
dobijajuogromne brzine. A poto meridijani prolaze kroz elo telo
igranaju se i u unutranje organe, elektroni se kroz njih kreu
ka49
47. BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMAelijama organa, da bi se
pokrenule sve hemijske reakcije. Zatoakupunkturni sistem u
organizmu igra ulogu elektrine pumpe,prepumpavajui elektrone od
akupunkturnih taaka tamo gde supotrebni - u unutranje organe.Na taj
nain se ivotna aktivnost organizma obezbeujeelektrinim procesima,
koji se stalno dogaaju kroz kretanjeelektrona i jona. A kretanje
elektrona i jona izaziva struje ilibiostruje.BlOSTRUJEto organizam
aktivnije radi, to je vie sumarnih biostruja. Postojijednostavan
aparat, koji se sastoji od dve ploe (elektrode) odcinka i bakra i
mikroampermetra. Kada se ruke stave naelektrode, mogu se
registrovati struje organizma. Jaina struje je,po pravilu, od 20 do
500 mikroampera, u zavisnosti od uzrasta,fiziolokog stanja i
utreniranosti organizma. Na primer, poto sepopije alkoholno pie,
kada je ovek iznuren, jaina struje sesmanjuje. To govori da se
fizioloki procesi usporavaju. I obrnuto:posle razgibavanja ili
masae struja raste, to oigledno potvrujeda su korisni.Razlika
potencijala tela je vaan elektrini parametar organizma.ovekova
glava je pozitivno naelektrisana, telo - negativno.Povrinski
slojevi koe imaju pozitivan potencijal, a unutranji -negativan.
"Minus" ovek dobija od zemlje (zemlja ima negativnonaelektrisanje),
a "plus" - od atmosfere. Osim toga, kretanjestruja kroz organizam
utie, takoe, na naelektrisanje oveka.Razlika potencijala zdravog
oveka se menja u malim granicama,u zavisnosti od fizikog stanja i
stanja atmosfere. Ali, odstupanjenaelektrisanja esto moe biti
veliko. To je, po pravilu, povezanosa sve viim udaljavanjem oveka
od prirode, to dovodi donedostatka "minusa".S druge strane, rad sa
elektrinim aparatima, posebno sakompjuterima, noenje odee od
sintetike, poveava "plus"komponentu. Oba faktora mogu postati uzrok
elektrinog50
48. Glava I -Upoznaj samog sebedebalansa organizma, a
sledstveno tome pogoranja zdravlja. Prviznak vika nakupljenog
"plusa" u organizmu je varnienje izmeuruku i metalnih predmeta koje
ovek dodiruje.Dakle, razjasnili smo da se ivotne funkcije organizma
uvekobavljaju kretanjem naelektrisanih estica, tj. hemijska
energija uorganizmu je tesno povezana sa elektrinom. A da
kretanjenaelektrisanih estica ili struja kroz provodnik formira
okoprovodnika elektromagnetsko polje - to itaocu mora biti
poznato.I poto se elktrini procesi deavaju praktino u svakoj taki
tela,elektromagnetna energija, postoji, takoe, u svakoj taki.
Najveiizvor elektromagnetne energije su akupunkturni kanali, poto
jeba u njima najvee nagomilavanje elektrona, koji se kreuogromnim
brzinama.Bioenergija, koja cirkulise u ovekom telu, se ne sastoji
samo odelektromagnetne energije. Ona u sebe ukljuuje i druge
oblikeenergija, kao to je akustika energija, toplotna
energija,svetlosna, ultrazvuna itd. Ruski naunici akademici J.
Guljajev iE. Godik su se bavili ispitivanjem svih tih polja, merili
su njihoveveliine i potvrdili njihovo postojanje.ENERGIJA MISLIU
dananje vreme medicina koristi razna ovekova zraenja udijagnostici,
meu njima i elektromagnetno, toplotno, svetlosno.Samo se jedna vana
komponenta opte bioenergije, kojacirkulise u covekovom telu, danas
ne meri instrumentima - to jeenergija misli. Tako tananih i sloenih
instrumenata zasada jonema. Postoji masa posrednih dokaza, koji ne
ostavljaju nimalosumnje, o materijalizaciji misli. Pa, na primer,
zamiljanje toploteu nekom delu tela moe tamo da izazove toplotu, u
nekimsluajevima ak i opekotine. Prilikom vizualizacije limuna u
ustimase lui pljuvaka. To misao izaziva fizioloke promene -
unavedenim sluajevima pojavu toplote i pljuvake. Mogu senavesti
hiljade takvih primera. Ili drugi primer, koji estodemonstriram
svojim uenicima. Sipam vodu u au i merim PHte vode specijalnim
instrumentom. Zatim u toku 5 minuta mislima.51
49. BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMAaljem energiju na tu vodu i
ponovo merim PH. Po pravilu, PHvode se menja za 0,15-0,2 jedinice:
recimo, na poetku je bilo7,8, a posle "punjenja" 7,6. To su velike
promene.Dakle, zbirna bioenergija, koja se sastoji od mnogo
razliitihzraenja, meu kojima su dominantne elektromagnetna energija
ienergija misli, se kree u organizmu i uestvuje u svim
fiziolokimprocesima. Sa svoje strane, ove biohemijske reakcije
pomau uodravanju kretanja energije, poto se te reakcije obavljaju
krozproces proizvoenja i raspodele bioenergije. Prirodno, veliki
uticajna kretanje energije imaju misli, naroito emocionalno
obojenemisli. Setite se kako je energija kljuala u vama kada ste
biliradosni i kako ste bili potiteni u sluaju
neuspeha.Slika10.elijeiraspodelanaelei^risanja/52
50. GlavaIUpoznajsamogsebeKakav posao obavlja energija u eliji?
elija je "fabrika" za preraduhranljivih materija. U eliji se nalazi
jezgro u koje je smeten upravljakiaparat, pre svega poznati DNK, u
kome se uvaju informacije o namenielije, o njenoj funkciji i
nainima prenosa informacija. elija je okruenamembranom kroz koju
prolaze hranljive materije i kroz koju se izbacuju"otpaci".
Membrana se nalazi pod elektrinim naponom: minus iznutra,plus
spolja, (si. 10).To naelektrisanje membrane obezbeuje prolaz
hranljivih materija kroznju. Ako je, recimo, naelektrisanje
nedovoljno, sve preraene materije nemogu da izau i tada se elija
zagui i moe da strada. Ili, recimo, viaknaelektrisanja oznaava viak
hranljivih materija, elija e takoe bitibolesna i nee moi dugo da
ivi. Eto energija, koja se kree uorganizmu, obezbeuje, pre svega,
to naelektrisanje. Nedostatak ili viakenergije na odreenom mestu
tela menja naelektrisanje elija na tommestu i dovodi do bolesti. To
je jedna od vanih namena energije. Osimtoga, energija obavlja
veliki posao u eliji u obezbeivanju procesaoksidacije i
obnavljanja. Stalno kretanje energije u telu stvara biopolje
okonjega i ono nosi informaciju o telu. To je prirodno, jer se
svaka promenafiziolokog procesa trenutno odraava na bioenergiju,
koja je tesnopovezana sa tim procesom.OVEKOVO BIOPOLJEOpte ovekovo
polje se obrazuje od biopolja svakog organa,svakog dela tela, svake
elije. I tako, svaki organ, svaki deo tela,svaka elija imaju svoje
biopolje - energetski omota, koje je inosilac informacija o svom
fizikom stvaraocu. Bilo kakvepromene u organu, delu tela, odmah se
"upisuju" u lokalnibioomota i u opti celog tela.Ja se sad neu
zadravati na opisu naina na koji se tainformacija moe skinuti. 0
tome sam pisao u svojim prethodnimknjigama, a postoji i mnogo druge
literature na tu temu. Rei usamo da ovek, pored posedovanja
poznatih organa ula - vid,53
51. BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMAsluh, miris, pipanje, ima i
takozvane senzitivne sposobnosti, kojeomoguavaju da se osete
vibracije energije. Samo to ovek nekoristi te sposobnosti, za
razliku od ivotnih, zato to ne mogu sviljudi da dospeju do takve
informacije. Uostalom, kada italacpone da koristi moju metodu
ienja, dolazie automatski ukontakt sa informacionim poljem
organa.Biopolje, koje obavija oveka i koje ponavlja konture fizikog
tela,zove se na drugi nain etarsko telo ili energoinformaciono
telo.Slika 11. Biopolje i etarsko telo ovekaNa si. 11 je prikazano
etarsko telo koje se stvara zbog cirkulacijeenergije du meridijana.
Kada se pojavi patologija ili poremeajfunkcije nekog organa menja
se i energetsko telo tog organa icelog tela na mestu koje odgovara
bolesnom organu. Deformacijaetarskog tela jetre (si. 12) oznaava
promenu uestanosti energijena mestu patologije.54
52. Glava I -U poznaj samog sebeAAAAAAAAAAA/v/A A/VWA/WAAMSlika
12. Etarsko telo - obloga biopolja i uestanostizdrave (a) i bolesne
(b) jetreA sada elim da se zaustavim na vrlo vanoj stvari, koja e
vampomoi, itaoe, da bolje shvatite svoj
organizam.ENERGOINFORMACIONA VEZA ORGANAINFORMACIJA O
BOLESTIInformacija biopolja svakog organa, svakog delia tela,
prenosi sestalno drugim organima, posebno organima koji ulaze u
jedansistem - endokrini, organi za varenje, urogenitalni trakt itd.
Drugimrecima, u organizmu se stalno obavlja
energoinformacionarazmena. Osim toga, svaki organ ili deli tela
svake sekunde aljuinformaciju o svom energetskom stanju u mozak. Na
taj nainmozak odrava energetsku kontrolu celog tela, pri emu
svakielemenat tela ima svoju energoinformacionu eliju u mozgu (si.
13).55
53. Slika 13. Energoinformaciona veza organaInformacija
biopolja svakog organa, svakog delia tela, prenosi sestalno drugim
organima, posebno organima koji ulaze u jedansistem - endokrini,
organi za varenje, urogenitalni trakt itd.Drugim recima, u
organizmu se stalno obavlja energo-informaciona razmena. Osim toga,
svaki organ ili deli tela svakesekunde alju informaciju o svom
energetskom stanju u mozak.Na taj nain mozak odrava energetsku
kontrolu celog tela, priemu svaki elemenat tela ima svoju
energoinformacionu eliju umozgu (si. 13). Sada zamislite da se u
organu pojavio zapaljiviproces, recimo u jetri, to zapaljenje e se
trenutno odraziti nabiopolju jetre i ta informacija ulazi u eliju
jetre u mozgu. ovekje poeo da uzima lekove, priguio je zapaljenje,
moe se rei daje ozdravio. Ali Informacija o zapaljenju u biopolju
n(je sasvim"izbrisana", deo je sauvan. Isto je tako ostalo I seanje
u elijiJetre u mozgu. Zato se to desilo? Zato to jetra ne noe da
se56BORIS ARANOVlC - IENJE ORGANIZMA
54. Glava I - Upoznaj samog seberazboli sama od sebe, uzrok su
bile potekoe u elomorganizmu. Pokazalo se da je jetra slaba karika
u tomenergoinformacionom lancu i zato je ona stradala. Poto
jezapaljenje prigueno letovima, energoinformaciona veza sadrugim
organima je ostala kao i ranije i zato se deo informacija
ubilopolju jetre sauvao. Informacije o bolesti ostaju samo usluaju
ako su simptomi prigueni letovima ili operacijom. Dokazzaostale
informacije u biopolju organa su fantomski bolovi. Kadaje
anputirana noga, bolovi na mestu gde je bila noga se mogujavljati
godinama. To je dokaz da su u etarskom telu noge ostaleinformacije
o bolesti. Druga injenica, koja dokazuje ostatakseanja na bolest:
moji uenici, koji su zavrili kurssamoregulacije organizma i rade
posle toga kod kue po mojojmetodi, imaju esto simptome bolesti od
kojih su bolovali premnogo godina. Simptomi traju kratko - nekoliko
dana, ali to,oigledno, potvruje injenicu o ouvanju seanja na
bolest. Radise o bolestima koje su izleene letovima, koji su
uklonilisimptome ili operacijama. Ako je organizam sam pobedio
bolest,aktivirajui unutranje resurse, u tom sluaju se
prekidabioenergetski lanac i u polju ne ostaju tragovi.U zakljuku
elim da kaem da je leenje oveka, bez uzimanja uobzir njegove
bioenergoinformacione strukture, neefikasno i imamalu perspektivu.
Uklanjanje simptoma nije uklanjanje uzrokabolesti, informacija o
bolesti ostaje i potom moe da se prenesena druge organe i psihu.
Napredni lekari koji to razumeju poinjuda koriste metode koje utiu
na ceo organizam, uzimajui u obzirbioenergoinformaciona polja.
Zaeci takve "informacione"medicine poeli su da se javljaju u
Rusiji, SAD, Nemakoj. Ali, uveini sluajeva medicina, koja je sada
izvanredno tehnikiojaana, i dalje se dri simptomatskog leenja. I ta
da radi ovekkoji eli da bude stvarno zdrav i da vodi aktivan ivot?
Izlaz jesamo jedan - uzeti odgovornost za svoje zdravlje u
svojeruke i koristiti napredne metode samoregulacijeorganizma.
Izdvajati za to svakog dana najmanje jedan sat. Da,da, najmanje
jedan sat, naroito za ljude sa vie od 40 godina. Uivotu se sve mora
zaraditi, pa i zdravlje. Ljudski organizamraspolae ogromnim
resursima za svoje obnavljanje.Treba mu57
55. Slika 14. Organi koji uestvuju u preiavanju krvi(plua,
bubrezi, jetra i znojne lezde)6. Sve fizioloke funkcije organizma
se obavljaju prekoelektrinih pojava. Kretanje elektrona i jona
umeuelijskoj i elijskoj tenosti stvara blostruje, kojepokreu
hemijske reakcije. Bilo kakvi pokreti tela IIIpomeranje tkiva
(razni oblici masae) stvaraju, takoe,biostruje, to povoljno utie na
ivotne aktivnostiorganizma. Due prisustvo vika pozitivnog
naelektrisanjau telu moe da utie na kretanje struje u
tenimsredinama i krajnji rezultat je poremeaj odvijanjafiziolokih
reakcija.7. Svi organi, delovi tela, elije - Imaju biopolje kao
omota Iono sadri informaciju o fizikom stanju. Osim toga, sviomotai
blopolja su povezani s mozgom, u kome Imajuelije koje odgovaraju
tim omotaima I sadre IstuInformaciju. Zahvaljujui tome se obavlja
stalna razmenainformacija izmeu organa I delova tela. Drugim
recima,59Glava I - Upoznaj samog sebeotvor sa zadnje strane (mar).
Na si; 14 je prikazanokako se preiava krv.
56. BORIS ARANOVI - IENJE ORGANIZMAu organizmu postoji
energoinformacioni lanac. Akopatologiju, koja je nastala u nekom
organu Ili delu tela neotkloni sam organizam, ve se to uini
otklanjanjemsimptoma, energoinformaciona memorija o bolesti e
sesauvati i moe kasnije negativno da utie na
organizam.Energoinformaciono stanje organizma ima ogromanznaaj za
zdravlje.60
57. Glava 2UZROCI ZAGAENJAORGANIZMA
58. ivot - to je neprestano kretanje tecnostiizmeu elija i u
elijama. Prestanak togkretanja je - smrt.A S. Zalmanov
59. Glava 2 - Uzroci zagaenja organizmaSada, kada italac ima
predstavu o funkcionisanju organizma,moe se govoriti na koji nain
se organizam zagauje. Jasno jeda je sistem za varenje osnovni izvor
liferovanja otpadaka uorganizam. To nije nimalo udno, jer sistem
organa za varenjeprerauje hranu da bi proizveo ovekovu ivotnu
energiju, aotpaci^ su pri tome neminovni. Organizam izbacuje
otpatkepomou drenanog sistema, koji se sastoji od venskog
delakapilara i limfnog sistema, koji apsorbuje proizvode
razmenematerija i prenose ih na dalju preradu u jetri, bubrezima i
limfnimvorovima. A sada, zamislite da se nalazite u umi i da treba
dazapalite vatru da biste skuvali hranu. Drugim recima, vi
pomouvatre treba da proizvedete energiju, koja je neophodna
zakuvanje. Iz sopstvenog iskustva, znate da je vatru lako
zapaliti,ako postoji dobar dovod kiseonika iz vazduha i benzin ili
nekidrugi zapaljivi materijal. Ali, pretpostavite da vatra ve gori
inajednom poinje da se gasi. Sta ete raditi? Duvaete u plamenda
biste obezbedili vei dovod kiseonika i dodati benzin. U tomsluaju
vatra nastavlja da gori, na kraju sagorevanja otpaci suminimalni -
mrvice pepela. Ako to ne uradite, vatra e se ugasiti iotpadaka e
biti mnogo - ugljenisana parad drveta.Slino se deava i u organizmu.
Ako sistem organa za varenje neprerauje hranu do kraja, ne sagoreva
je, ostaje mnogootpadaka, koje je teko izbaciti pomou drenanog
sistema. Azato se hrana loe prerauje? Pa, prvo, nadostatak
kiseonika kaokod vatre. A to zavisi od rada sistema za disanje.
Drugo,nedostatak hormona u krvi, koji su benzin koji pomae da
serazgori vatra i odrava gorenje do kraja. Zapamtite fermente,
kojiuestvuju u preradi hrane do najmanjih estica. Fermenti nemogu
da rade bez hormona, jer ba oni na kraju aktivirajuvarenje. Koliko
hormona proizvodi endokrini sistem veoma zavisiod psihoemocionalnog
stanja.63
60. BORIS ARANOVi IENJE
ORGANIZMAPSIHOEMOCIONALNOSTANJEHipofiza, koja je ef