Diferencirani Oblici Društvene Svijesti, Moral i Pravo

7/24/2019 Diferencirani Oblici Drutvene Svijesti, Moral i Pravo

1/19

Diferencirani

oblici drutvene

svijesti


2/19

Drutvena svijestDrutvena svijest kao grubo diferencirani diodruvene nadogradnje sastoji se izpravno-politike nadogradnje iviih oblika svijesti, a oni se manifestuju u

obliku:religije,morala,lozoje,nauke iumjetnosti


3/19

ReligijaReligija je sistem ideja koje objanjava sutinusvijeta natprirodnog, iracionalan, metaziki, diosvemogue bie !ideja" - #og$ svom razvoju prola kroz tri faze: animizam,

politeizam, monoeizam%Religija kao kolektivna svijest je tako&er deniran

kao sistem vjerovanja i praksi koje se odnose na

feneomene koje su denirane kao sveto%'ni koji prihvate ovaj sistem carina se odnose na

ili su lanovi geligijske zajednice%


4/19

religije svijeta


5/19

(auka(auka je oblik drutvene svijesti, to je sistem

znanja o zakonima o prirodi, drutvu i ovjeka%)o je proces siticanja novih naunih saznanja%)u je i novi oblik drutvene svijesti koji nastoji

da se pomire !povezuje, spojen" religije inauke - panateizam% (eki vjeruju da je ovajnovi oblik religijske svijesti%


6/19

*ilozoja*ilozoja je oblik drutvene svijesti koji nastojiizraziti principe koji postoje u drutvu i prirodi%

#avi se ukupni cilj stvarnosti, svijet u cjelini% $ tom smislu, on daje opi, univerzalnipogled na svijet% Dakle, to je opi oblik drutvene svijesti%


7/19

$mjetnost$mjetnost je jo jedan oblik drutvene svijestikoji je umjetnik uz pomo razliitih simbolaizraava estetski odnos prema pojavama ilistvarnost%


8/19

Osnovna obiljeja savremenog

drutvaovezivanja ovjeanstva doga&a se

zahvaljujui jako brzom razvoju nauke itehnologije u svim sferama, a prvenstveno

elektrotehnike i raunarske, a to je ustvarirazvoj informatiko raunarskog drutva%.manjenje razlika me&u ljudima je logian

rezultat povezivanja ovjeanstva%(auno-tehnoloka revolucija je sve ovo

omoguila%


9/19

/asovna kultura je jedno od kljunih obiljejasavremenog drutva i predmet velike naunepanje% 'na nastaje povezivanjem ovjeanstva%

0i to je ustvari antivrijednost, poznatije kao,,umjetniko smee1%ostoji raznih principa za identikaciju i

klasikaciju kia, to nije predmet naeg

interesovanja%2koloki problemi savremenog drutva javljaju se

zbog brzog razvoja industrije bez kontrolezaga&ivanja okoline, to je veliki problem


10/19

Moral i Pravo


11/19

3ta je moral4/oral u najirem je smislu oblik drutvene svijesti, skupnepisanih pravila, obiaja, navika i normi koji su prihvaeni uivotu neke zajednice%

)o zahtjev drutva za odre&enim ponaanjem, odnosno,principima koji odre&uju kako neto treba da bude% 'n jerelativan, nije isti u svim drutvenim grupama i historijskimperiodima% 5entralne vrijednosti morala su: dobro, ispravno i

pravedno%


12/19

6ltruistiki moral: 7astupnici tog morala osnovnim moralnim naelomili najviim dobrom smatraju sreu, dobrobit drugih, ak i uz rtvovanje

vlastitih interesa, sree ili ivota% 5itat koji opisuje altruiste:Mladi koji se odrekao svoje karijere da bi pomogao roditelje i

zauvijek ostao prodavac smatra se moralnijim od onog koji jeproao kroz teku borbu i ostvario svoje ambicije

$tilitaristiki moral: 7astupnici ovog morala osnovnim moralnimnaelom smatraju sopstvenu korist% 'na je najvie dobro, bilo da jekorist individualnog8 po kojem se najviim moralnim naelom smatrakorist i dobrobit pojedinca ili grupnogpredznaka, prema kojem jemoralno djelovanje ono koje osigurava sreu ili dobrobit svih%


13/19

Jeremy Bentham !9% februar 9; ?% juni 9=@A%" je biobritanski lozof, reformator pravnog sistema i osniva utilitarizma%

Razvio je moralni i lozofski sistem koji se zasniva na ideji da su ljudskabia racionalna, sebina stvorenja, odnosno da tee to veoj koristi%Bjerovao je da on prua nauni osnov za pravne i politike reforme%0oristei princip najvee sree, njegovi sljedbenici, lozo radikali, bilisu inicijatori velikog broja reformi u dravnoj administraciji, pravu, vladii privredi u Belikoj #ritaniji devetnaestog vijeka%


14/19

2lementi morala/oralna norma: oznaava zahtjev, zapovijed ili naredbuupuenu pojedincu da ini ono to je dobro, to je ovjekadostojno, ali i zabranu da ini ono to je protivno tome%

/oralni sud:je vrijednosno procjenjivanje o tome je likonkretna nakana, htijenje ili izvrena radnja u saglasnostisa vladajuim sistemom vrijednosti, sistemom odredbi odobru ili zlu, doputenim ili zabranjenim, ili im je

suprotstavljena%

/oralna sankcija:je zapravo spontana reakcija drutvenogokruenja ili samo pojedinca na njegove osobne postupkekoji se odnose na moralne vrijednosti%


15/19

Bjena borba dobra i zla%


16/19

ravoravo je ukupnost pravnih pravila, naela i instituta kojimase ure&uju odnosi u odre&enoj drutvenoj zajednici% (jima suure&eni ivotni odnosi me&u ljudima, ali i odnosi ljudi premadrutvenoj zajednici u kojoj ive i ijim pravilima sepodvrgavaju%


17/19

2lementi prava

Pravna normaje osnovna jedinica, ona se moe odreditinaprosto kao pravilo o odre&enom ponaanju ljudi, ijuobveznost jami i osigurava drava% Dispozicijaje zahtjevili zapovijed, moe biti formulirana na razne naine prijesvega u formi naredbe ili zabrane% an!cijaje prinudnamjera ili kazna koju primjenjuje drava nad onim ko jeprekrio njen zahtjev%


18/19

Czvori prava$ kontinentalnom pravnom krugu izvori prava su sljedei:

ustavzakoni

podzakonski propisipravni obiaji

$ me&unarodnom pravu izvori prava su:me&unarodni ugovori, odnosno me&unarodne konvencije

bilo ope ili posebne, koja ustanovljuju pravila, kojeizrijekom priznaju drave u sporu

me&unarodni obiaji kao dokaz ope prakse, prihvaene kaopravo

opa naela prava priznata od civiliziranih naroda%


19/19

Radili: /irnes Eobo i Denis 0osti

Documents

Diferencirani Oblici Društvene Svijesti, Moral i Pravo