Click here to load reader

Poremećaji svijesti

  • View
    737

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

MOŽDANA KRVARENJa POTRES MOZGA IDIOPATSKE BOLESTI CNS-a DEGENERATIVNE BOLESTI CNS-a

Text of Poremećaji svijesti

  • 1. Vinko Bubi, dr.med. POREMEAJI SVIJESTI MODANA KRVARENJA POTRES MOZGA IDIOPATSKE BOLESTI CNS-A DEGENERATIVNE BOLESTI CNS-A

2. Svijest je sposobnost spoznaje nas samih (ukljuujui spoznaju tjelesnih i psihikih aktivnosti) te naeg okolia. U odravanju svijesti sudjeluju razliiti dijelovi stredinjeg ivanog sustava i razliiti kemijski prijenosnici (neurotransmitori) Dio mozga odgovoran za razliita mentalna zbivanja , pa tako i za svijesti, jest modana kora, koja prima neprekidno pobuivajue signale iz niih dijelova mozga (pons, srednji mozak) 3. PODJELA NEUROTRANSMITORA I VANI PREDSTAVNICI Ekscitacijski i inhibicijski Glutamate- ekscitacijski neurotransmiter; prekostimulacija dovodi do ekscitotoksinosti koja rezultira epilepsijom ili modanim udarom, a povezana je i sa Alzheimerom i Parkinsonovom boleu GABA inhibitorni neurotransmiter, na ijem djelovanju djeluju mnogi sedativi! Acetylkolin glavni ekscitacijski stimulator neuromiine ploe. Dopamin regulira ponaanje, zadovoljstvo, motivaciju i porast raspoloenja. Ima kljunu ulogu u nagraivanju. U Parkinsonovoj bolesti ga nedostaje, dok u shizofreniji ga ima u visokoj koncentraciji. Serotonin monoaminski neurotransmitor, funkcija mu je da regulira apetit, spavanje, memoriju, uenje, temperaturu, raspoloenje, ponaanje, kontrakciju miia te funkciju kardiovaskularnog i endokrinog sustava. Njegove niske razine povezane su sa depresijom. Poznati ameriki lijek Prozac iz grupe SSRI lijekova poveava njegovu dozu. Opioidi neurotransmitori koji povezuju emocionalne centre mozga, imaju analgetsko djelovanje te izazivaju osjeaj zadovoljstva i euforije. 4. ANATOMIJA IVANOG SUSTAVA Sredinji ivani sustav veliki mozak, mali mozak, produljena modina i kraljenina modina. Unutar velikog mozga nalaze se motorika , osjetna i asocijacijska podruja. Periferni ivani sustav od kranijalnih i spinalnih ivaca, te ivaca koji inerviraju unutranje organe SS je smjeten unutar lubanjske upljine i sredinjeg kanala kraljenice. Intrakranijalni tlak pri traumi Protektivni cerebrospinalni likvor, no u patofiziologiji i dobar medij za razvoj i irenje mikroorganizama i tumorskih stanica 5. STANICE SERDINJEG IVANOG SUSTAVA ivane stanice neuroni Potporne stanice astrociti, oligodendrociti, ependimalne stanice i mikroglijalne stanice Stanice krvnih ila Unutar III i IV modane komore nalaze se resice koroidnog pleksusa, koje izluuju cerebrospinalni likvor Modane ovojnice pia, arahnoideja i dura CSL (CSF) nalazi se izmeu pije i arahnoideje, a iz subarahnoidalnog prostora se drenira u venske sinuse dure 6. MODANE KRVNE ILE 3 skupine Arterije Kapilare Modane vene i venske sinuse Mozak prima arterijsku krv iz dvaju arterijskih sustava: A) ogranaka unutarnjih karotidnih arterija (lat. A. Carotis interna) B) vertebralnih arterija koje se spajaju u bazilarnu arteriju (lat. A. Basilaris) 7. Glavni ogranci karotidnih arterija su prednja cerebralna arterija i sredinja cerebralna arterija, dok su glavni ogranci bazilarne artterije desna i lijeva stranja cerebralna arterija. Prednja cerebralna arterija - prednji i medijalni dio modane kore Sredinja cerebralna arterija vei dio eonoga, tjemenoga, sljeponoga i zatiljnoga dijela modane kore Stranja cerebralna arterija stranji dio modane kore Cerebralne arterije komuniciraju meusobno na bazi mozga, gdje stvaraju Willisov krug (svojevrsna kolaterala u sluaju opstrukcije!) Bobiaste aneurizme krvarenje u meke modane ovojnice (subarahnoidalno krvarenje) 8. Venska krv naputa mozak kroz velike modane vene koje se ulijevaju u duralne venske sinuse, a oni su meusobno povezani Krv odlazi iz venskih sinusa u unutarnju jugularnu venu. TROMBOZA venskih sinusa moe uzrokovati venske infarkte mozga Vene lica, facijalna i infraorbitalna vena dreniraju vensku krv u kavernozni sinus PUT PRIJENOSA INFEKCIJE U SREDINJI IVANI SUSTAV Mozak prima 15% SMV i troi 25% ukupne glukoze i 20% kisika koji se nalaze u arterijskoj krvi 20% energije troi se na odravanje strukture stanice, a ostalo na podravanje funkcije mozga 9. POREMEAJI SVIJESTI KVALITATIVNI (sadraj svijesti) KVANTITATIVNI (stupanj budnosti) 10. KVALITATIVNI POREMEAJI SVIJESTI Konfuzija nemogunost normalnog razmiljanja, stupnjuje se od jedva zamjetljive smuenosti do teke dezorijentiranosti Delirij uznemirenost, halucinacije te snane emotivne reakcije. Primjer konfuzije i delirija je delirium tremens, stanje popraeno snanim nemirom koji moe i smrtno zavriti zbog samoozljede. 11. KVANTITATIVNI POREMEAJI SVIJESTI Stanja smanjene budnosti Zastrtost stanje usporenih psihikih funkcija kad bolesnik sporo odgovara na jednostavna pitanja, a na sloenija ne moe dati ispravan odgovor Somnolencija (letargija) - neprimjerena pospanost. Bolesnik, im nie izloen vanjskim podraajima, zapada u sanje slino snu (gr. somnos= san). Sa naporom odgovara na jednostavna pitanja, a zatim brzo zapada u stanje odsutne svijesti. Letargija je tei bolik somnolencije Sopor zastrta svijest u kojem bolesnik daje dojam dubokog sna Stupor vlo teko i sporo odgovara na podraaje, a da pri tome ne daje dojam nesvijesti Pretkoma samo jakim podraajem se na trenutak moe privesti polusvjesnom stanju Koma stanje potpune nesvijesti, bolesnik se nikakvim podraajima ne moe probuditi Sinkopa - kratkotrajna nesvijest zbog hipoksije mozga 12. MODANA KRVARENJA Centralizacija krvotoka mozak vitalan organ, ne smije ostati bez kisika. Modana krvarnje dijele se u dvije skupine: Intracerebralna krvarenja krv se izlije izravno u mozgovinu Subarahnoidalna krvarenja krv se nakuplja u subarahnoidalnom prostoru iz kojega moe prodrijeti u sam mozak 13. CT moe otkriti krvarenje malo i do 2mm 14. INTRACEREBRALNO KRVARENJE Primarno intracerebralno krvarenje najee nastaje zbog povienog krvnog tlaka Hipertenzija = glavni uzrok smrti u razvijenim zemljama SZO definicija hipertenzije tlak vei od 140/90 mmHg Primarna (nepoznat uzrok) & sekundarna (posljedica neke druge bolesti) Primarna hipertenzija - zove se i esencijanla, lijei se antihipertenzivima, koji smanjuju opasnost od modanog udara Sekundarna hipertenzija uzroci su kronina bubrena bolest, endokrine bolesti, bolesti titnjae i nadbubrene lijezde Komplikacije: ubrzana ateroskleroza, modano krvarenje 15. Ateroskleroza ovapnjenje arterija kojoj pogoduje trajna hipertenzija. Takve arterije su sklone trombozi - > ishemija tkiva. Modano (cerebralno krvarenje) visoka smrtnost, 35% . U osoba od 55-65 godina obino. Krvarenje u mozak u oko 80% sluajeva u polutkama mozga otro ogranieni intracerebralni hematom Masivna krvarenja mogu zahvatiti cijelu polutku, modano tkivo je izbrisane strukture, a rubovi promijenjene boje. Mozgovina edematozna, komore pomaknute, a ona na strani krvarenja stisnuta irenje krvarenja u komore hematocefalus irenje krvarenja u subarahnoidalni prostor > rkvava cerebrospinalna tekuina 16. Krvarenje u pons inhibicija disanja - > nagla smrt Aneurizme etiologija: Hipertenzija AV malformacije Genetske bolesti (Marfanov sindrom , Ehlers- Danlosova bolest) Klinika: jaka glavobolja zatiljnoga dijela glave, munina, povraanje i slabost, gubljenje svijesti. Unato hitnom neurokirurkom postupku, smrtnost visoka i do 30% bolesnika umre u roku od nekoliko dana ili tjedana 17. TRAUMATOLOGIJA SS POTRES MOZGA (COMMOTIO CEREBRI) Nastaje kao posljedica udarca u glavu, a oteenje funkcije mozga je prolazno. Ovo se stanje, odmah nakon ozljede, oituje gubitkom svijesti, bljedilom, znojenjem, a neto kasnije muninom, vrtoglavicom, povraanjem i glavoboljom. Nesvjestica od potresa mozga obino traje nekoliko minuta, rjee neto due, tj. nekoliko sati. Nakon povratka k svijesti bolesnik se ne sjea same povrede (amnezija), a vie se puta ne sjea ni onoga to se dogaalo nekoliko sati prije nego je zadobio povredu. Nakon buenja iz nesvjestice bolesniku je ponekad pomuena svijest, on je smuen, uzbuen, u strahu. Kasnije se ne sjea ni toga stanja u kojem je bio neposredno nakon povratka k svijesti. 18. UPALNE BOLESTI SS - MENINGITIS Meningitis je upala zatitnih ovojnica koje obavijaju mozak i len modinu, a koje poznajemo i kao modane ovojnice. Upalu mogu prouzroiti infekcije virusima, bakterijama ili drugim mikroorganizmima, rjee i lijekovima. Meningitis je bolest koja moe ugroziti ivot, jer je upala u blizini mozga i lene modine pa se stoga to stanje smatra hitnim sluajem.[ Najei simptomi meningitisa su glavobolja i ukoenost vrata koji su povezani s groznicom, smetenou ili promijenjenim stanjem svijesti, povraanjem te preosjetljivosti na svjetlost (fotofobija) i glasne zvukove (fonofobija). Dijagnoza : punkcija likvora Lijeenje: antibiotici i aciklovir 19. Empirijsko lijeenje antibioticima (lijeenje lat. ex iuvantibus, bez postavljene konane dijagnoze) treba zapoeti odmah, ak i prije dobivanja rezultata lumbalne punkcije i pretrage CST. Izbor poetnog lijeka ponajvie ovisi o vrsti bakterija koje uzrokuju meningitis na odreenom mjestu i u odreenog stanovnitva. Vanost poznavanja rezistencije bakterija za pojedinu zemlju za empirijsko lijeenje! Velikoj Britaniji se empirijsko lijeenje sastoji od cefalosporina tree generacije kao to je cefotaksim ili ceftriakson. U SAD-u, gdje je otpornost streptokoka na cefalosporine u porastu, poetnom lijeenju se preporuuje dodati vankomicin. U HR uglavnom se lijei cefalosporinima ili prema antibiogramu u obzir dolaze jos : penicilin, rifampicin, vankomicin, meropenem... 20. Makroskopski prikaz gljivinog meningitisa 21. DEGENERATIVNE BOLESTI SS-A MULTIPLA SKLEROZA Multipla skleroza (MS), (lat. Sclerosis multiplex) je neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja prvenstveno napada bijelu masu sredinjeg ivanog sustava. Multipla skleroza pogaa dugake produetke stanica neurona, na kojima pojedini dijelovi mijelinske ovojnice upalno reagiraju i propadaju. Demijelinizirajua bolest izazvana imunolokim promje