of 21/21
Nivoi aktivnosti se u normalnom mozgu neprestano mijenjaju. Nivoi u budnom stanju se znatno razlikuju od onih kada osoba spava. Moždana aktivnost tokom teškog ispita razlikuje se jedva primjetljivo od moždane aktivnosti za vrijeme mirnog ležanja na plaži. Sve su te različite razine normalna stanja i mozak se može brzo prebaciti iz jedne razine budnosti na drugu. Tokom nenormalnih stanja budnosti (promijenjenih nivoa svijesti) mozak se ne može uključiti i normalno funkcionirati. Dio mozga duboko unutar moždanog stabla upravlja razinama budnosti, ritmički pobuđujući mozak u budno stanje i spremnost za reagiranje. Svjesna budnost normalno prima vidni unos iz očiju, zvukove iz ušiju, osjete dodira iz kože i unos iz svakog drugog osjetnog organa da uskladi odgovarajući nivo spremnosti za reagiranje. Kada sistem budnosti ili njegove veze sa ostalim dijelovima mozga ne rade ispravno, osjeti više ne mogu odgovarajuće utjecati na moždane nivoe budnosti i spremnosti za reagiranje. Kada se to dogodi, svijest osobe je oštećena. Razdoblja oštećene svijesti mogu biti kratka ili duga i mogu biti u rasponu od blage zbunjenosti do potpunog nereagiranja. Da bi se opisale nenormalne razine svijesti koristi se nekoliko medicinskih izraza: U deliriju i smetenim stanjima osoba može biti potpuno budna, ali je neorijentirana, tj. Osoba može biti zbunjena prošlim ili sadašnjim događajima, može biti nemirna i često je nesposobna zadovoljavajuće shvaćati i razumijevati. Optundacija je smanjena budnost.

stanje svijesti

  • View
    20

  • Download
    9

Embed Size (px)

DESCRIPTION

STANJE SVIJESTI

Text of stanje svijesti

Nivoi aktivnosti se u normalnom mozgu neprestano mijenjaju. Nivoi u budnom stanju se znatno razlikuju od onih kada osoba spava. Modana aktivnost tokom tekog ispita razlikuje se jedva primjetljivo od modane aktivnosti za vrijeme mirnog leanja na plai. Sve su te razliite razine normalna stanja i mozak se moe brzo prebaciti iz jedne razine budnosti na drugu. Tokom nenormalnih stanja budnosti (promijenjenih nivoa svijesti) mozak se ne moe ukljuiti i normalno funkcionirati.

Dio mozga duboko unutar modanog stabla upravlja razinama budnosti, ritmiki pobuujui mozak u budno stanje i spremnost za reagiranje. Svjesna budnost normalno prima vidni unos iz oiju, zvukove iz uiju, osjete dodira iz koe i unos iz svakog drugog osjetnog organa da uskladi odgovarajui nivo spremnosti za reagiranje. Kada sistem budnosti ili njegove veze sa ostalim dijelovima mozga ne rade ispravno, osjeti vie ne mogu odgovarajue utjecati na modane nivoe budnosti i spremnosti za reagiranje. Kada se to dogodi, svijest osobe je oteena. Razdoblja oteene svijesti mogu biti kratka ili duga i mogu biti u rasponu od blage zbunjenosti do potpunog nereagiranja.

Da bi se opisale nenormalne razine svijesti koristi se nekoliko medicinskih izraza:

U deliriju i smetenim stanjima osoba moe biti potpuno budna, ali je neorijentirana, tj. Osoba moe biti zbunjena prolim ili sadanjim dogaajima, moe biti nemirna i esto je nesposobna zadovoljavajue shvaati i razumijevati.

Optundacija je smanjena budnost.

Hipersomnija je prekomjerno dug ili dubok san iz kojega se osoba moe probuditi samo energinim pobuivanjem.

Stupor je duboka nereaktivnost za vrijeme koje se osoba moe samo na kratko uzbuditi ponavljanim potresivanjem, glasnim govorom, tipanjem, bodenjem iglom ili slinim stimuliranjem.

Koma je stanje donekle nalik anesteziji ili dubokom snu, iz kojeg se osoba uope ne moe probuditi. Osoba u dubokoj komi nema ak ni najprimitivnije reakcije, kao to je izbjegavanje boli.

Uzroci

Mozak mogu otetiti i uzrokovati stupor ili komu mnoge ozbiljne bolesti, povrede ili nenormalnosti. Kratki gubitak svijesti moe nastati zbog manjih ozljeda glave, epileptinog napada, smanjenog protoka krvi u mozak kao to se moe dogoditi pri nesvjestici ili modanom udaru. Produeni gubitak svijesti mogu uzrokovati ozbiljnije povrede glave, teka bolest kao to je encefalitis, otrovna reakcija na lijekove ili namjerno uzimanje lijekova za smirivanje ili drugih tvari. Tjelesni metabolizam koji upravlja nivoima soli, eera i drugih hemijskih tvari u krvi moe takoer utjecati na modanu funkciju.

Stanja povezana sa oteenom svijesti

Stanje Mogui ishod

Modani udar Osoba moe past u komu nakon modanog udara,

bilo naglo ili postepeno tokom nekoliko sati

Ozljeda glave (potres mozga, razne rane, podljevi).

Krvarenje u ili oko mozga Osoba moe pasti u komu odmah ili polako tokom

nekoliko sati nakon povrede glave. Uzrok kome moe biti neposredna povreda mozga ili krvarenje unutar lubanje (hematom).

Infekcija (meningitis, encefalitis, sepsa) Infekcije mozga ili teke infekcije izvan mozga koje

stvaraju visoku temperaturu, otrovne tvari u krvi i niski krvni pritisak mogu promijeniti modanu funkciju i dovesti do kome.

Manjak kisika Mozak postaje nepovratno oteen nakon samo

nekoliko minuta potpunog nedostatka kisika. Nedostatak kisika javlja se najee pri akutnom zastoju srca, rjee pri tekoj bolesti plua.

Udisanje visokih koncentracija CO (npr. Izduvni gas iz automobilskog motora ili dim iz kunog sistema loenja) Ugljen monoksid se vee na hemoglobin crvenih

krvnih stanica i blokira njihovu sposobnost prenosa kisika. Teko trovanje ugljen monoksidom moe uzrokovati komu ili nepovratno oteenje mozga zbog nedostatka kisika.

Epileptini napadaji Rijetko nakon napada doe do kome, ali koma obino

traje samo nekoliko minuta.

Otrovni uinci lijekova dobivenih na recept, lijekova neprovjerena sastava ili alkohola Trovanje alkoholom moe u osobe izazvati stupor ili

komu, naroito ako razina alkohola u krvi prelazi 0,2%. Do kome mogu dovesti mnogi lijekovi koji se propisuju na recept i zabranjeni lijekovi.

Zatajenje jetre ili bubrega Koma je zastraujui znak zatajenja jetre, koja se

javlja u akutnom hepatitisu. Zatajenje bubrega rijetko dovodi do kome, jer se dijalizom moe oistiti krv.

Niska ili visoka razina eera u krvi Nenormalno niska razina eera u krvi (hipoglikemija)

moe uzrokovati komu. Hitno lijeenje intravenskom glukozom sprjeava trajno oteenje mozga.

Nenormalno visoka razina eera u krvi (hiperglikemija) moe isto uzrokovati komu, ali je znatno rjea i laka od hipoglikemine kome.

Niska ili visoka tjelesna temperatura Vrlo visoka temperatura (iznad 42C) moe otetiti

mozak i uzrokovati komu.

Tjelesna temperatura ispod 31C (hipotermija) usporava rad mozga na razinu stupora ili kome.

Nesvjestica (sinkopa) Koma izazvana nesvjesticom traje samo nekoliko

sekundi ukoliko osoba prilikom pada ne zadobije povredu glave.

Psihijatrijski poremeaji Simuliranje (pravei se bolesnim ili ozlijeenim),

histerija i katatonija (shizofreno stanje za vrijeme kojeg se ini da je osoba u komi) mogu nalikovati gubitku svijesti.

Dijagnoza

Gubitak svijesti moe biti rezultat manjeg zdravstvenog problema ili znak teke bolesti, zato ga uvijek treba procijeniti doktor. Gubitak svijesti moe biti hitan medicinski problem, kao kad osoba izgubi svijest jer je guenje zaepilo disajni put ili jer je visoka doza inzulina opasno snizila nivo krvnog eera. Kada lijei osobu bez svijesti osoblje hitne pomoi najprije trai uzrok koji bi mogao dovesti do ugroavanja ivota.

Osoba u nesvijesti predstavlja izazov doktorima i medicinskom osoblju za hitne sluajeve. Ljudima sa medicinskim stanjima koja ih dovode u rizik da izgube svijest moe se pomoi tako da nose medicinsku identifikaciju ili tzv. Medie Alert trake. To su osobe sa dijabetesom, epilepsijom, nenormalnim sranim ritmom, astmom i tekom boleu jetre ili bubrega. Kako se osoba u nesvijesti ne moe sporazumijevati, obitelj i prijatelji moraju doktorima biti iskreni o tome je li osoba upotrebljavala lijekove, alkohol i druge otrovne tvari. Ako je uzet nek lijek ili otrovna tvar, doktor treba vidjeti uzorak te tvari ili njenu ambalau.

Kao prvo, medicinsko osoblje hitne slube ili doktor provjerava je li sigurno da je disajni put otvoren i da su disanje, krvni pritisak i puls normalni. Doktor mjeri tjelesnu temperaturu. Visoka temperatura moe biti znak infekcije, nenormalno niska temperatura moe znaiti da jc osoba bila predugo izloena hladnoi. Na koi se trae znaci povrede, injekcije droge ili alergijske reakcije, a na koi lubanje se trae posjekotine i podljevi. Doktor takoer izvodi pomni neuroloki pregled koliko je to mogue bez saradnje nesvjesne osobe.

Doktor ispituje osobu traei znake oteenja mozga. Jedan od pokazatelj oteenja mozga je Cheyne-Stokesovo disanje, neuobiajen nain disanja pri kojem osoba die brzo, zatim sporije a zatim tokom nekoliko sekundi uope ne die. Neuobiajeni poloaji, posebno decerebrirana ukoenost pri kojoj vilica visi a vrat, lea, ruke i noge su nepokretne i ispruene, takoer su znaci znaajnog modanog oteenja. Opa oputenost itavog tijela jo vii zabrinjava, jer ukazuje na ukupan gubitak aktivnosti u nekim vanim dijelovima CNS-a.

Oi su vaan pokazatelj bolesnikova stanja. Ispituje se irina zjenica, smjetaj oiju, njihova sposobnost pomicanja, njihova veliina, reakcija na jako svjetlo, njihova sposobnost da prati predmet koji se pomie te izgled mrenice. Zjenice nejednake veliine mogu biti znak povienog pritiska negdje u mozgu. Doktor treba znati jesu li zjenice osobe i normalno razliitih veliina ili da osoba uzima lijekove zbog glaukoma to moi utjecati na veliinu zjenice.

Laboratorijske pretrage daju daljnje uporite i moguem razlogu za stupor ili komu. Pretragama krvi mjeri se nivo eera u krvi, broj crvenih krvnih stanica (zbog anemije), bijelih krvnih stanica (zbog infekcije), nivo soli, nivo alkohola (zbog trovanja), te koncentracija kisika i ugljen dioksida u krvi. Mokraa se ispituje na prisutnost eera i otrovnih hemijskih tvari.

Dodatne pretrage mogu ukljuiti CT ili MRI glave da se iskljui mogunost povrede mozga ili krvarenje. Doktor koji i malo posumnja na infekciju mozga izvodi lumbalnu punkciju da uzme i ispita cerebrospinalni likvor. U bolesnika koji bi mogli biti u komi zbog tumora mozga ili krvarenja u mozgu, hitni CT ili MRI mozga se radi prije lumbalne punkcije kako bi se utvrdilo da nije povien pritisak na mozak.

Lijeenje

Brzi razvitak promijenjenog stanja svijesti je medicinski hitno stanje koje zahtijeva hitnu pomo i lijeenje. Dijagnosticirati u emu je problem, preduslov za potpuno djelotvorno lijeenje, ne moe se uvijek napraviti brzo. Sve dok se ne pribave rezultati specifinih pretraga (to moe potrajati satima ili danima), osoba se smjeta u bolniku jedinicu intenzivne njege gdje medicinske sestre mogu pratiti brzinu sranog rada, krvni pritisak, temperaturu i koliinu kisika u krvi.

Kisik se esto daje odmah, a uspostavi se i venski put (kanila, stavi se igla u venu) da se lijekovi mogu brzo davati intravenski. Glukoza, jednostavni eer, obino se daje intravenski, ak i prije nego se pribave rezultati pretraga eera u krvi. Ako doktori sumnjaju da je smanjena svijest uzrokovana narkotikom, moe se dati antidot nalokson, dok se eka na rezultate pretraga krvi i mokrae. Ako se sumnja da je osoba bez svijesti progutala neki otrov doktor moe ispumpati eludac da prepozna njegov sadraj i sprijei daljnju apsorpciju te tvari. Primjenjivati se moe krv, tekuine i lijekovi da se odri srani rad i krvni pritisak normalnim.

U najdubljim stadijima kome mozak moe biti tako oteen da ne moe obavljati ni tako bitne tjelesne funkcije kao to je disanje. Moe biti potreban respirator, stroj koji pomae funkciju plua.

Prognoza

Vjerojatnost oporavka iz duboke kome koja traje vie od nekoliko sati je teko predvidjeti.

Oporavak je vjerojatniji pri nekim uzrocima nego pri drugima.

Ako koma nastane nakon povrede glave moe doi do bitnog oporavka, ak ako koma potraje nekoliko sedmica (ali ne vie od 3 mjeseca). Potpuni oporavak nakon to se zaustavilo srce ili je osoba bila bez kisika rijetko nastupi ako koma traje jedan mjesec. U sluajevima duboke kome koja traje vie od nekoliko sedmica obitelj mora odluiti ele li da doktori nastave sa upotrebom respiratora, sondom za hranjenje i lijekovima. Obitelj mora raspraviti te probleme sa doktorima i obavijestiti ih o svim prethodnim uputama sada komatoznog bolesnika u pogledu daljnjeg lijeenja, kao to je npr. Volja za ivotom ili stav o dugoronoj punomoi za medicinsku brigu.

Katkada nakon povrede mozga, nedostatka kisika ili teke bolesti koja oteti mozak, osoba sa tekim oteenjem mozga moe upasti u stanje vegetiranja. Osoba u tom stanju ima relativno normalan nain spavanja i buenja, die i guta spontano i moe ak pokazivati zapanjujuu reakciju na glasnu buku, ali je privremeno ili trajno izgubljena sva sposobnost svjesnog miljenja i ponaanja. Veina ljudi u stanju vegetiranja ima izraene nenormalne reflekse ukljuujui ukruenje ili trzanje ruku i nogu.

Zakljuano stanje je rijetko stanje pri kojem je osoba pri svijesti i moe misliti, ali je tako jako paralizirana da je komuniciranje mogue samo otvaranjem i zatvaranjem oiju kao odgovor na pitanja. Moe se dogoditi pri tekoj paralizi perifernih nerava ili pri nekim akutnim modanim udarima.

Najtei gubitak svijesti je modana smrt. U tom stanju mozak je trajno izgubio sve ivotne funkcije ukljuujui svijest i sposobnost odravanja disanja. Bez lijekova i respiratora ubrzo dolazi do smrti. Nairoko prihvaene pravne definicije smatraju da je osoba mrtva kada je mozak obustavio sve funkcije, ak i ako srce nastavlja kucati. U pravilu, doktori mogu pravno objaviti modanu smrt 12 sati nakon to su otklonili sve medicinske probleme koji su se mogli lijeiti, ali mozak ipak ne reagira (ak ni na izazvanu bol), oi ne reagiraju na svjetlo i osoba bez respiratora ne die. Kada postoji bilo kakva sumnja, EEG (elektroencefalogram, zapis elektrine aktivnosti mozga) e pokazati odsustvo funkcije. Osoba kojoj je mozak mrtav, a koja je na respiratoru, moe imati neke reflekse ako kimena modina jo uvijek funkcionira.

http://www.vasdoktor.com/medicina-od-a-do-z/neurologija/611-stupor-i-komaStupor i koma

Razine aktivnosti se u normalnom mozgu neprestano mijenjaju. Razine u budnom stanju se znatno razlikuju od onih kada osoba spava. Modana aktivnost tijekom tekog ispita razlikuje se jedva primjetljivo od modane aktivnosti za vrijeme mirnog leanja na plai. Sve su te razliite razine normalna stanja i mozak se moe brzo prebaciti iz jedne razine budnosti na drugu. Tijekom nenormalnih stanja budnosti (promijenjenih razina svijesti) mozak se ne moe ukljuiti i normalno funkcionirati.

Dio mozga duboko unutar modanog debla upravlja razinama budnosti, ritmiki pobuujui mozak u budno stanje i spremnost za reagiranje. Svjesna budnost normalno prima vidni unos iz oiju, zvukove iz uiju, osjete dodira iz koe i unos iz svakog drugog osjetnog organa da uskladi odgovarajuu razinu spremnosti za reagiranje. Kada sustav budnosti ili njegove veze s ostalim dijelovima mozga ne rade ispravno, osjeti vie ne mogu odgovarajue utjecati na modane razine budnosti i spremnosti za reagiranje. Kada se to dogodi, svijest osobe je oteena. Razdoblja oteene svijesti mogu biti kratka ili duga i mogu biti u rasponu od blage zbunjenosti do potpunog nereagiranja.

TABLICA 77-1

Stanja povezana s oteenom svijesti

StanjeMogui ishod

Modani udarOsoba moe past u komu nakon modanog udara, bilo naglo ili postupno tijekom nekoliko sati.

Ozljeda glave (potres mozga, razne rane, podljevi), krvarenje u ili oko mozgaOsoba moe pasti u komu odmah ili polako tijekom nekoliko sati nakon ozljede glave. Uzrok kome moe biti neposredna ozljeda mozga ili krvarenje unutar lubanje (hematom).

Infekcija (meningitis, encefalitis, sepsa)Infekcije mozga ili teke infekcije izvan mozga koje stvaraju visoku temperaturu, otrovne tvari u krvi i niski krvni tlak mogu promijeniti modanu funkciju i dovesti do kome.

Manjak kisikaMozak postaje nepovratno oteen nakon samo nekoliko minuta potpunog nedostatka kisika. Nedostatak kisika javlja se najee pri akutnom zastoju srca, rjee pri tekoj bolesti plua.

Udisanje visokih koncentracija ugljikova monoksida (npr. dim iz automobilskog motora ili kunog sustava loenja)Ugljikov se monoksid vee na hemoglobin crvenih krvnih stanica i blokira njihovu sposobnost prenoenja kisika. Teko otrovanje ugljikovim monoksidom moe uzrokovati komu ili nepovratno oteenje mozga zbog nedostatka kisika.

Epileptini napadajiRijetko nakon napadaja doe do kome, ali koma obino traje samo nekoliko minuta.

Otrovni uinci lijekova dobivenih na recept, lijekova neprovjerena sastava ili alkoholaOtrovanje alkoholom moe u osobe izazvati stupor ili komu, naroito ako razina alkohola u krvi prelazi 0,2%. Do kome mogu dovesti mnogi lijekovi koji se propisuju na recept i zabranjeni lijekovi.

Zatajenje jetre ili bubregaKoma je zastraujui znak zatajenja jetre, koja se javlja pri akutnom hepatitisu. Zatajenje bubrega rijetko dovodi do kome, jer se dijalizom moe oistiti krv.

Niska ili visoka razina eera u krviNenormalno niska razina eera u krvi (hipoglikemija) moe uzrokovati komu. Hitno lijeenje intravenskom glukozom sprjeava trajno oteenje mozga. Nenormalno visoka razina eera u krvi (hiperglikemija) moe isto uzrokovati komu, ali je znatno rjea i laka od hipoglikemine kome.

Niska ili visoka tjelesna temperaturaVrlo visoka temperatura (iznad 42o C) moe otetiti mozak i uzrokovati komu. Tjelesna temperatura ispod 31o C (hipotermija) usporava rad mozga na razinu stupora ili kome.

Nesvjestica (sinkopa)Koma izazvana nesvjesticom traje samo nekoliko sekundi ukoliko osoba prilikom pada ne zadobije ozljedu glave.

Psihijatrijski poremeajiSimuliranje (pravei se bolesnim ili ozlijeenim), histerija i katatonija (shizofreno stanje za vrijeme kojeg se ini da je osoba u komi) mogu nalikovati gubitku svijesti.

Da bi se opisale nenormalne razine svijesti koristi se nekoliko medicinskih izraza. U deliriju i smetenim stanjima osoba moe biti potpuno budna, ali je neorijentirana; tj. osoba moe biti zbunjena prolim ili sadanjim dogaajima, moe biti nemirna i esto je nesposobna zadovoljavajue shvaati i razumijevati . Optundacija je smanjena budnost. Hipersomnija je prekomjerno dug ili dubok san iz kojega se osoba moe probuditi samo energinim pobuivanjem . Stupor je duboka nereaktivnost za vrijeme koje se osobu moe samo na kratko uzbuditi ponavljanim potresivanjem, glasnim govorom, tipanjem, bodenjem iglom ili slinim stimuliranjem. Koma je stanje donekle nalik anesteziji ili dubokom snu, iz kojeg se osobu uope ne moe probuditi. Osoba u dubokoj komi nema ak ni najprimitivnije reakcije, kao to je izbjegavanje boli.

Uzroci

Mozak mogu otetiti i uzrokovati stupor ili komu mnoge ozbiljne bolesti, ozljede ili nenormalnosti. Kratki gubitak svijesti moe nastati zbog manjih ozljeda glave, epileptinog napadaja, smanjenog protoka krvi u mozak kao to se moe dogoditi pri nesvjestici ili udaru. Produeni gubitak svijesti mogu uzrokovati ozbiljnije ozljede glave, teka bolest kao to je encefalitis, otrovna reakcija na lijekove ili namjerno uzimanje lijekova za smirivanje ili drugih tvari. Tjelesni metabolizam koji upravlja razinama soli, eera i drugih kemijskih tvari u krvi moe takoer utjecati na modanu funkciju.

Dijagnoza

Gubitak svijesti moe biti rezultat manjeg zdravstvenog problema ili znak teke bolesti; zato ga uvijek treba procijeniti lijenik. Gubitak svijesti moe biti hitni medicinski problem, kao kad osoba izgubi svijest jer je guenje zaepilo dini put ili jer je visoka doza inzulina opasno snizila razinu krvnog eera. Kada lijei osobu bez svijesti osoblje hitne pomoi najprije trai uzrok koji bi mogao dovesti do ugroavanja ivota.

Osoba u nesvijesti predstavlja izazov lijenicima i medicinskom osoblju za hitne sluajeve. Ljudima s medicinskim stanjima koja ih dovode u rizik da izgube svijest moe se pomoi tako da nose medicinsku identifikaciju ili tzv. Medic Alert trake. Takvi ljudi ukljuuju one s dijabetesom, epilepsijom, nenormalnim sranim ritmom, astmom i tekom bolesti jetre ili bubrega. Kako se osoba u nesvijesti ne moe sporazumijevati, obitelj i prijatelji moraju lijenicima biti iskreni o tome je li osoba upotrebljava lijekove, alkohol i druge otrovne tvari. Ako je uzet neki lijek ili otrovna tvar, lijenik e eljeti vidjeti uzorak te tvari ili njenu ambalau.

Kao prvo, medicinsko osoblje hitne slube ili lijenik provjerava je li sigurno da je dini put otvoren i da su disanje, krvni tlak i puls normalni. Lijenik mjeri tjelesnu temperaturu. Visoka temperatura moe biti znak infekcije; nenormalno niska temperatura moe znaiti da je osoba bila predugo izloena hladnoi. Koa se ispituje s obzirom na znakove ozljede, injekcije droge ili alergijske reakcije, a na koi lubanje se trae porezotine i podljevi. Lijenik takoer izvodi pomni neuroloki pregled koliko je to mogue bez suradnje nesvjesne osobe.

Lijenik ispituje osobu s obzirom na znakove oteenja mozga. Jedan pokazatelj oteenja mozga je CheyneStokesovo disanje, neuobiajen nain disanja pri kojem osoba die brzo, tada sporije a zatim tijekom nekoliko sekundi uope ne die. Neuobiajeni poloaji, posebno decerebrirana ukoenost pri kojoj eljust visi a vrat, lea, ruke i noge su nepokretne i ispruene, takoer su znakovi znaajnog modanog oteenja. Opa oputenost itavog tijela jo vie zabrinjava, jer ukazuje na ukupan gubitak aktivnosti u nekim vanim dijelovima sredinjeg ivanog sustava.

Oi su takoer vano uporite za bolesnikovo stanje. Ispituje se i smjetaj zjenica, njihova sposobnost pomicanja, njihova veliina, reakcija na jako svjetlo, njihova sposobnost da prate predmet koji se pomie te izgled mrenice. Zjenice nejednake veliine mogu biti znak tlaka negdje u mozgu. Lijenik treba znati jesu li zjenice osobe i normalno razliitih veliina ili je li osoba uzima lijekove zbog glaukoma to moe utjecati na veliinu zjenice.

Laboratorijske pretrage daju daljnje uporite o moguem razlogu za stupor ili komu. Pretragama krvi mjeri se razina eera u krvi, broj crvenih krvnih stanica (zbog anemije), bijelih krvnih stanica (zbog infekcije), razina soli, razina alkohola (zbog otrovanja), te koncentracija kisika i ugljikova dioksida u krvi. Mokraa se ispituje na prisutnost eera i otrovnih kemijskih tvari.

Dodatne pretrage mogu ukljuiti kompjutoriziranu tomografiju (CT) ili magnetsku rezonanciju (MRI) glave da se iskljui mogunost ozljede mozga ili krvarenje. Lijenik koji i malo posumnja na infekciju mozga izvodi lumbalnu punkciju da uzme i ispita cerebrospinalnu tekuinu. U bolesnika koji bi mogli biti u komi zbog tumora mozga ili krvarenja u mozgu, hitni CT ili MRI mozga se radi prije lumbalne punkcije kako bi se utvrdilo da nije povien tlak na mozak.

Lijeenje

Brzi razvitak promijenjenog stanja svijesti je medicinski hitno stanje koje zahtijeva hitnu pozornost i lijeenje. Dijagnosticirati u emu je problem, preduvjet za potpuno uinkovito lijeenje, ne moe se uvijek napraviti brzo. Sve dok se ne pribave rezultati specifinih pretraga (to moe potrajati satima ili danima), osoba se smjeta u bolniku jedinicu intenzivne skrbi gdje medicinske sestre mogu pratiti brzinu sranog rada, krvni tlak, temperaturu i koliinu kisika u krvi.

Kisik se esto daje odmah, a uspostavi se i venski put (stavi se igla u venu) da se lijekovi mogu brzo davati intravenski. Glukoza, jednostavni eer, obino se daje intravenski, ak i prije nego se priskrbe rezultati pretraga eera u krvi. Ako lijenici sumnjaju da je smanjena svijest uzrokovana narkotikom, moe se dati antidot nalokson, dok se eka na rezultate pretraga krvi i mokrae. Ako se sumnja da je osoba bez svijesti progutala neki otrov lijenik moe ispumpati eludac da prepozna njegov sadraj i sprijei daljnju apsorpciju te tvari. Primjenjivati se moe krv, tekuine i lijekove da se odri srani rad i krvni tlak normalnima.

U najdubljim stadijima kome mozak moe biti tako oteen da ne moe obavljati ni tako bitne tjelesne funkcije kao to je disanje. Moe biti potreban respirator, stroj koji pomae funkciju plua.

Prognoza

Vjerojatnost oporavka iz duboke kome koja traje vie od nekoliko sati je teko predvidjeti. Oporavak je vjerojatniji pri nekim uzrocima nego pri drugima.

Ako koma nastane nakon ozljede glave moe doi do bitnog oporavka, ak ako koma potraje nekoliko tjedana (ali ne vie od 3 mjeseca). Potpuni oporavak nakon to se zaustavilo srce ili je osoba bila bez kisika rijetko nastupi ako koma traje jedan mjesec. U sluajevima duboke kome koja traje vie od nekoliko tjedana obitelj mora odluiti eli li da lijenici nastave s uporabom respiratora, sondom za hranjenje i lijekovima. Obitelj mora raspraviti te probleme s lijenicima i obavijestiti ih o svim prethodnim uputama sada komatoznog bolesnika glede daljnjeg lijeenja, kao to je npr. volja za ivotom ili stav dugorona punomo za medicinsku skrb.

Katkada nakon ozljede mozga, nedostatka kisika ili teke bolesti koja oteti mozak, osoba s tekim oteenjem mozga moe upasti u vegetativno stanje. Osoba u tom stanju ima relativno normalan nain spavanja i buenja, die i guta spontano i moe ak pokazivati zapanjujuu reakciju na glasnu buku, ali je privremeno ili trajno izgubljena sva sposobnost svjesnog miljenja i ponaanja. Veina ljudi u vegetativnom stanju ima izraene nenormalne reflekse ukljuujui ukruenje ili trzanje ruku i nogu.

Zakljuano stanje je rijetko stanje pri kojem je osoba pri svijesti i moe misliti, ali je tako jako paralizirana da je komuniciranje mogue samo otvaranjem i zatvaranjem oiju kao odgovor na pitanja. Moe se dogoditi pri tekoj paralizi perifernih ivaca ili pri nekim akutnim modanim udarima.

Najtei gubitak svijesti je modana smrt. U tom stanju mozak je trajno izgubio sve ivotne funkcije ukljuujui svijest i sposobnost odravanja disanja. Bez lijekova i respiratora ubrzo dolazi do smrti. Nairoko prihvaene pravne definicije smatraju da je osoba mrtva kada je mozak obustavio sve funkcije, ak i ako srce nastavlja kucati. U pravilu, lijenici mogu pravno objaviti modanu smrt 12 sati nakon to su otklonili sve medicinske probleme koje se moglo lijeiti, ali mozak ipak ne reagira (ak ni na izazvanu bol), oi ne reagiraju na svjetlo i osoba bez respiratora ne die. Kada postoji bilo kakva sumnja, elektroencefalogram (zapis elektrine aktivnosti mozga) e pokazati odsustvo funkcije. Osoba kojoj je mozak mrtav, a koja je na respiratoru, moe imati neke reflekse ako kraljenina modina jo uvijek funkcionira.

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-mozga-i-zivcanog-sustava/stupor-i-komaPacijenti u komi mogu razmiljati i komunicirati

Dr Adrian Owen

Dr Adrian Owen

(1/2)

Autor: Portal Jutarnji.hr

Objavljeno: 04.02.2010

inShare

Lijenici su magnetskom rezonancom mjerili reakcije mozga na postavljena 'da' i 'ne' pitanja na koja je pacijent odgovarao promjenom misli

Strunjaci su, koristei skeniranje mozga, po prvi puta otkrili kako rtve nesrea koje prema vanjskom svijetu ne pokazuju nikakvu svjesnost ne samo da razumiju to im ljudi govore ve i odgovaraju na jednostavna pitanja.

VEZANE VIJESTI

Vijesti

Stiu raunala koja oponaaju mozak Mozak na dlanu: Stvoren je ita misli! Kako iz glave izbaciti melodije koje nas proganjajuOsobe u vegetativnom stanju mogu davati 'da' i 'ne' odgovore na jednostavna biografska pitanja.

Otkljuavanje tajne 'unutranjeg glasa' zaprepastilo je lijenike, a samo e otkrie imati vrlo vanu ulogu u donoenju odluke o ivotu i smrti za tisue pacijenata koji lee u komi. Vjeruje se kako bi jedna petina osoba u vegetativnom stanju mogla komunicirati.

Takoer, dovodi se u pitanje pravo lijenika i obitelji na gaenje aparata za odravanje ivota nesretne rtve, ali i pravo za potpomognuto samoubojstvo poto pacijenti mogu sami odluiti ele li nastaviti tako ivjeti.

Samo u velikoj Britaniji lijenici dre gotovo tisuu pacijenata u komi u nadi kako e se jednog dana probuditi.

- Ostali smo zaprepateni kada smo vidjeli rezultate skeniranja pacijentovog mozga i injenicu da, iako u komi, moe odgovoriti na postavljena pitanja jednostavno mijenjajui misli - objasnio je dr. Adrian Owen, lan Znanstvene jedinice za istraivanje mozga na Cambridgeu koji je proveo istraivanje.

Dodaje kako posljednje istraivanje ne samo da je pokazala kako se pacijent ne nalazi u potpunoj odsutnosti ve je i njemu samom nakon pet godina leanja u krevetu pruila priliku za komunikaciju s vanjskim svijetom.

- Moemo biti potpuno sigurni kako je pacijent bio pri svijesti. Razumio je naa uputstva i govor te donosio odluke - napomenuo je Owen te jo jednom istaknuo vanost otkria u sluajevima 'gaenja aparata'.

Istraivanje su proveli britanski i belgijski znanstvenici te ga objavili u 'New England Journal of Medicine' nakon prouavanja mozga 29-godinjaka stradalog u prometnoj nesrei 2003. godine.

Mukarac je bio u komi dvije godine prije nego je pao u dublje vegetativno stanje. Ponekad se ini budnim, treptao bi oima, no nije pokazivao nikakve druge znakove svijesti. Meutim, lijenici su otkrili kako s njime mogu razgovarati ukoliko mu se 'prikljue na mozak'.

Koristei najmoderniji skener magnetske rezonance mjerili su reakcije mozga na postavljena pitanja. Kako su signali mozga za 'da' i 'ne' preslini, pacijentu je bilo naloeno da razmilja o tenisu za 'da' ili hodanju po kui za 'ne'.

Dok kretanje u tenisu aktivira 'posebna' podruja na vrhu mozga, 'navigacijski zadatak' poput kretanja po kui aktivira podruja na dnu mozga.

Pacijent je bio pitan est jednostavnih biografskih pitanja poput imena oca te ima li sestre. Pet minuta kasnije znanstvenici su u rukama imali rezultate skeniranja i svih est tonih odgovora.

- Ovo e jako olakati lijenicima i obiteljima odluke o prekidanju lijeenja. Zamislite pacijente koji godinama budu zarobljeni u svom tijelu, a nikako ne mogu svoju odluku o smrti prenijeti najbliima. Najnovije otkrie e im to omoguiti - zakljuio je lijenik Jacob Appel, strunjak za medicinsku etiku u bolnici Mount Sinai u New Yorku.

http://www.jutarnji.hr/pacijenti-u-komi-mogu-razmisljati-i-komunicirati/533979/http://www.coma.ulg.ac.be/papers/coma_vegetative_state.html