Click here to load reader

Buđenje svijesti

  • View
    1.495

  • Download
    49

Embed Size (px)

Text of Buđenje svijesti

Anthony de Mello Buenje svijesti

Jeste li budni?Duhovnost je isto to i buenje. Iako toga nisu svjesni, veina je ljudi uspavana. Roeni su uspavani, tako nastavljaju ivjeti, u snu se ene i udaju, podiu djecu, ak i umiru uspavani - a da se nikada stvarno ne probude. Oni nikada ne uspijevaju shvatiti arobnu ljepotu ljudskoga postojanja. Svi mistici ovoga svijeta - katoliki, kranski, nekranski, bez obzira na svjetonazor ili religijsku pripadnost - slau se u jednom: sve je dobro, sve je uistinu dobro. ak i u tako kaotinom svijetu u kakvom ivimo, njima je sve dobro. Za sve je ostale to pomalo zauujui paradoks. alosno je to veina ljudi nikada ne uspijeva shvatiti kako je sve dobro samo zato to su utonuli u san. Svatko ivi u svojoj nonoj mori koju naziva ivotom. Prole sam godine na programu panjolske televizije uo priu o ovjeku koji kuca na vrata

Anthony de Mello Buenje svijesti

sobe svoga sina. Jaime, kae, probudi se! Ne elim ustati, tata! odgovara mu Jaime. Otac je uporan: Ustaj, mora u kolu! Ne elim ii u kolu, odgovara Jaime. Ali zato nee u kolu? pita ga otac. Iz tri razloga, odgovara Jaime. Kao prvo, kola je dosadna; drugo, uenici mi se rugaju; a tree, mrzim kolu. Otac mu uzvrati: Dobro, a sada u ja tebi dati tri razloga zbog kojih mora ii u kolu. Kao prvo, to je tvoja dunost; drugo, jer ima etrdeset pet godina; a tree, jer si upravitelj. Probudite se, dakle! Probudite se! Odrasli ste. Prestari ste da biste samo spavali. Probudite se! Prestanite se igrati svojim igrakama. Veina ljudi tvrdi kako iz djejega vrtia ele ui u svijet odraslih, ali nemojte im vjerovati. Nemojte vjerovati! Oni samo ele svoje polomljene igrake natrag. Vratite mi moju enu. Vratite mi moj posao. Vratite mi moj novac. Vratite mi moj ugled, moj uspjeh. To je ono to ljudi ele: samo nove igrake. Sva je istina u tome. ak e vam i najbolji psiholozi rei kako ljudi zapravo ne ele biti

Anthony de Mello Buenje svijesti

izlijeeni. Oni samo trae olakanje jer je izljeenje previe bolno. I sami znate kako buenje nije nimalo ugodno. Kada lijepo i udobno leite u svome krevetu, buenje vas samo uznemiri. Zato mudraci i ne pokuavaju buditi ljude oko sebe. Nadam se da u i ja uspjeti biti dovoljno mudar da vas ne pokuavam probuditi, ako ve spavate. To uistinu nije moj posao. Povremeno u, naravno, uzviknuti: Probudite se! Ali ne dajte si smetati. Ja samo moram nastaviti svojim putem i dalje igrati svoju igru. Ako time dobijete neto za sebe, dobro; ako ne, to je va problem. Kao to stara arapska izreka kae: Priroda kie je uvijek ista, ali od nje raste trnje u pustinji, kao i cvijee u oazi.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Oekujete li moju pomoMislite li da vam mogu pomoi? Ne! O, ne, ne, ne, ne i opet ne! Ne oekujte da ikome pomognem, kao to ni ja ne oekujem da ikome od vas odmognem. Ako vam bude tetilo, za to ste sami krivi; ako vam pomogne, i to je vaa zasluga. Stvarno je tako. Mislite li da vam ljudi mogu pomoi? Ne mogu. Mislite li da vam daju potporu? Ne daju. Evo vam primjer asne sestre s jedne grupne terapije koju sam neko vodio. Prila mi je i rekla: Ne osjeam nikakvu potporu svoje nadglednice. Ne znam na to mislite, uzvratio sam. Pokuala mi je pojasniti: Vidite, moja nadglednica, nadglednica provincijala, nikada ne posjeuje provincijal kojim ja upravljam. Nikada. I ba nikada mi nije uputila nijednu rije pohvale. Dobro, kaem joj, probajmo s igrom uloga. Pravit emo se da ja dobro poznajem vau

Anthony de Mello Buenje svijesti

nadglednicu. U stvari, da tono znam to ona misli o vama. Prema tome, kao nadglednica provincijala kaem vam: 'Znate, Mary, ne posjeujem va novicijat ba zato to kod vas nema nikakvih problema. Znam da se upravo vaom zaslugom sve odvija u najboljem redu.' Kako se sada osjeate? Izvrsno! kae Mary. Dobro, kaem joj, biste li sada na trenutak napustili sobu? I to je dio vjebe. Mary je izala. Dok je bila vani, obratio sam se ostalim lanovima terapijske skupine: Ja sam jo uvijek nadglednica, dobro? Mary koja je upravo izala, zapravo je najgora upraviteljica novincijata u povijesti cijeloga provincijata. U stvari, prilino je jasno zato nikada tamo ne odlazim. Jednostavno se bojim jer nikada ne znam to je opet smislila. To je stvarno nepodnoljivo. Ali kaem li joj istinu, te e jadne redovnice jo vie patiti. Mi smo toga duboko svjesni i pripremamo osobu koja e je za godinu-dvije zamijeniti. U meuvremenu mi se inilo pametnije izrei joj nekoliko pohvalnih rijei kako bi se ona osjeala bolje i uspjela kako-tako

Anthony de Mello Buenje svijesti

odraditi svoj posao. to vi o tome mislite? Svi su se sloili: bilo je to jedino to se u takvim okolnostima moglo napraviti. Zatim sam pozvao Mary da nam se ponovno pridrui i pred svima je pitao osjea li se jo uvijek dobro. O, da! odgovorila je. Jadna Mary! Mislila je da ima potporu, a bila je to samo iluzija. injenica je da uglavnom sami oblikujemo svoje misli i osjeaje, i to neovisno o objektivnoj stvarnosti: sve je u naim glavama. Tako je i kada procjenjujemo koliko nam drugi ljudi zapravo pomau. Mislite li da nekome pomaete zato to ste zaljubljeni? Dobro, otkrit u vam neto. Vi nikada ni u koga niste zaljubljeni. Zaljubljeni ste jedino u eljenu sliku koju ste stvorili o toj osobi. Razmislite na trenutak o ovome: nikada ni u koga niste zaljubljeni, zaljubljeni ste u sliku koju ste sami stvorili o toj osobi. Na isti se nain i odljubljujete od nekoga. Mijenjate sliku o toj osobi. Kako si me mogao iznevjeriti kad sam ti toliko vjerovala? rei ete nekome. Jeste li im doista vjerovali? Jer vi u

Anthony de Mello Buenje svijesti

stvari nikome ne vjerujete. Saberite se konano. Sve je to dio drutvenog ispiranja mozga. Vi nikada nikome ne vjerujete. Vjerujete samo u svoj sud o odreenoj osobi. Na to se onda alite? Znam da ete nerado priznati kako ste nekoga krivo procijenili. To vam se ba ne svia, zar ne? Radije ete se uditi kako vas je netko mogao tako razoarati. Dakle, ljudi u biti ne ele odrasti, ne ele se stvarno promijeniti i zapravo ne ele biti sretni. Jednom mi je netko mudro rekao: Nemoj ih nastojati usreiti, to e te samo odvesti u nove probleme. Nemoj nastojati svinju nauiti pjevati - ti gubi vrijeme, a svinju to samo iritira. To vam je kao kada poslovan ovjek ue u bar, sjedne i ugleda poznanika s bananom u uhu. Zamislite, ovjek ima bananu u uhu. I sad razmilja: Ne znam trebam li mu rei. Ne, to me se ionako ne tie. Meutim, to ga dulje gleda, sve ga vie ivcira ta banana. I nakon nekoliko pia obrati se svome poznaniku: Oprosti, ali ima bananu u

Anthony de Mello Buenje svijesti

uhu. Ovaj mu odgovara: to? Na poslovni ovjek ponavlja: Ima bananu u uhu! Ponovi, to si ono rekao? ovjee, ima bananu u uhu! vikne poslovni ovjek. Govori glasnije, odgovara mu poznanik, imam bananu u uhu! Prema tome, nema smisla. Odustani, odustani, odustani, kaem sam sebi. Reci to ima i nestani odavde. Ako budu imali koristi od toga, dobro, a ako ne, teta!

Anthony de Mello Buenje svijesti

Istinska sebinostAko se uistinu elite probuditi, prije svega morate shvatiti da to zapravo ne elite. Kao prvo, morate biti iskreni prema sebi i priznati da vam se to uope ne svia. Vi ne elite biti sretni. Hoete mali test? Probajmo. Trebat e vam tono jedna minuta. Moete zatvoriti oi dok budemo vjebali, ali moete ih i drati otvorenima, kako vam vie odgovara. Mislite na nekoga koga jako volite, nekoga tko vam je uistinu blizak, nekoga tko vam je bitan i recite toj osobi u mislima: Radije bih bio sretan nego imao tebe. Promatrajte to se dogaa. Radije bih bio sretan nego poznavao tebe, to uope nije upitno. Kada bih mogao birati, izabrao bih sreu. Koliko se vas osjealo sebino dok ste to izgovarali? Mnogi, ini se. Vidite li sada kako su vam isprani mozgovi? Razmiljate kako ste mogli biti tako sebini. Ali pogledajte tko je tu stvarno sebian. Zamislite sada tu dragu osobu kako vam

Anthony de Mello Buenje svijesti

kae: Kako si mogao biti tako sebian i izabrati sreu umjesto mene? Ne biste li u tome trenutku nagonski odgovorili: Oprosti, ali kako ti moe biti tako sebina i traiti da se radi tebe odreknem vlastite sree?! Nekom prigodom jedna mi je ena ispriala kako je kao djevojica bila na seminaru duhovne obnove koji je organizirao njezin roak, pripadnik Jezuitske crkve u Milwaukeeju. Svaku je konferenciju poinjao rijeima: Ispit ljubavi je rtva, a mjera ljubavi nesebino je davanje. To je divno! Pitao sam je: Biste li eljeli da vas volim po cijenu moje vlastite sree? Da, odgovorila je. Nije li to prekrasno? To bi bilo stvarno krasno! Ona bi me voljela po cijenu svoje vlastite sree, a ja bih volio nju po cijenu moje vlastite sree, i tako biste imali dvoje nesretnih ljudi; ali - ivjela ljubav!

Anthony de Mello Buenje svijesti

Biti sretanMi, dakle, ne elimo biti sretni. elimo druge stvari. Ili, bolje reeno: mi ne elimo biti bezuvjetno sretni. elim biti sretan pod uvjetom da imam ovo i ono, i da se dogodi to i to. To vam je kao kada svome prijatelju, ili svome Bogu, ili bilo kome, kaete: Ti si moja srea. Ako ne mogu imati tebe, odbijam biti sretan. Jako je bitno shvatiti upravo to. Mi ne moemo ni zamisliti sreu bez svih tih uvjeta koje smo odredili kao njezinu cijenu. I to je tako. Mi nismo u stanju prihvatiti ni doivjeti sreu bez ispunjenja naih uvjeta. Naueni smo uvjetovati svu svoju sreu. Prema tome, to je prvo to trebamo uiniti elimo li se probuditi, to je u biti isto kao da kaemo: elimo li voljeti, elimo li slobodu, elimo li uitak, spokoj i duhovnost. U tom smislu, duhovnost je najstvarnija stvar na cijelom svijetu. Neka netko pokua pronai ita stvarnije od

Anthony de Mello Buenje svijesti

duhovnosti, ali ne duhovnosti u smislu milosra, odanosti, religioznosti, oboavanja, ve duhovnosti koja znai buenje! Pogledajte samo carstvo tjeskobe oko sebe: usamljenost, strah, zbunjenost, nemire u srcima ljudi, unutarnje i vanjske sukobe. Zamislite da vam netko prui priliku da pobjegnete od svega toga. Zamislite da moete zaustaviti ogroman odljev energije, zdravlja i emocija koji je posljedica svih tih sukoba i ope smetenosti. Biste li to stvarno eljeli? Zamislite da vam netko pokae put, nain na koji doista moemo voljeti jedni druge i istovremeno biti mirni, biti potpuno proeti ljubavlju. Moete li zamisliti ita stvarnije od toga? Meutim, imate ljude koji vrsto vjeruju da je velika tvrtka puno konkretnija, da je politika stvarnija, da je znanost korisnija. Kakva je korist od toga da ovjeka poaljemo na Mjesec kada ne znamo ivjeti ni na Zemlji?

Anthony de Mello Buenje svijesti

Psihologija duhovnostiJe li psihologija korisnija od duhovnosti? Nita nije korisnije od duhovnosti. to jadni psiholog moe napraviti? Moe olakati pritisak. I ja sam psiholog, i sam provodim psihoterapiju, a vrlo sam esto proivljavao taj konflikt kada je trebalo izabrati izmeu psihologije i duhovnosti. Ne znam koliko je vama to jasno. Meni je trebalo puno vremena da toga postanem svjestan. Objasnit u vam o emu govorim. Sve to nije imalo previe smisla dok iznenada nisam shvatio kako ljudi moraju dovoljno patiti u nekom odnosu prije nego to se odreknu iluzija o svim odnosima. Nije li to strano? Moraju dovoljno patiti u nekom odnosu prije nego to se probude i kau: Sada mi je dosta! Mora postojati i bolji nain ivljenja od ovisnosti o drugim ljudima. A to sam ja radio kao psihoterapeut? Ljudi bi dolazili sa svojim problematinim odnosima, sa svojim problemima

Anthony de Mello Buenje svijesti

u komunikaciji s drugim ljudima, i ponekad sam im uspijevao pomoi. Ali ponekad, moram to priznati, samo sam im pomagao da udobnije spavaju. Moda su trebali jo malo patiti. Moda su trebali dotaknuti dno kako bi shvatili da im je konano svega dosta. Tek kada ti je ve zlo od toga da ti je stalno muno, tek se onda otvara izlaz. Veina ljudi odlazi psihijatru ili psihologu kako bi osjetili olakanje. Ponavljam: da bi im bilo lake, a ne da izau iz odreene ivotne situacije ili odnosa. Tu je i pria o malome Ivici koji je, kako kau, bio mentalno retardiran. No, vidjet ete iz ove prie, on zapravo i nije bio retardiran. Ivica je u okviru programa za djecu s posebnim potrebama pohaao sate modeliranja. Dali bi mu komad gline koji bi on uzeo, odnio ga u kut uionice i poeo se njime igrati. Prie mu uitelj i kae: Bog, Ivice. Bog, odgovori Ivica. Uitelj ga pita: Ivice, to to ima u rukama? A on odgovara: To vam je komad kravlje balege. Uitelj i dalje ispituje: to

Anthony de Mello Buenje svijesti

e od toga napraviti? Pravim uitelja, odgovori Ivica. Uitelj pomisli kako Ivici nije dobro. Oito je djeak nazadovao u razvoju. U tom je trenutku pokraj uionice prolazio upravitelj te ga uitelj pozove i kae: Mali je Ivica nazadovao. Upravitelj tada zabrinuto prie djeaku i kae: Bog, mali. A Ivica odgovori: Bog. Sada upravitelj postavlja isto pitanje: to to dri u rukama? Djeak mu odgovori: Komad kravlje balege. I to e od toga napraviti? Upravitelja, odgovori Ivica. Upravitelj se jo vie zabrine i shvati kako je to ve sluaj za kolskoga psihologa. Kolega, pozovite psihologa! Psiholog je bio prilino bistar mladi. On prie Ivici i pozdravi ga: Bog. Bog, odgovori djeak, a psiholog nastavi: Znam to dri u rukama. to? upita djeak. Dri komad kravlje balege. Tono, ree Ivica. A znam i to e od toga napraviti. to? udi se djeak. Pravi

Anthony de Mello Buenje svijesti

psihologa. Krivo, nemam dosta balege! I oni tog djeaka nazivaju mentalno retardiranim! Siroti psiholozi poteno odrauju svoj posao. Stvarno. U nekim sluajevima psihoterapija je stvarno korisna. Kada se netko nae na rubu ludila, tada ili postaje psihotian ili odlazi u drugu krajnost, a to je misticizam. Misticizam je u stvari suprotna strana ludila. Znate li koji je siguran znak buenja? To je trenutak kada se pitate: Jesam li ja lud ili je cijeli svijet poludio? Stvarno. Jer mi jesmo ludi. Cijeli je ovaj svijet - lud. Dokazano ludilo. Nismo u ludnicama jedino zato to nas je previe. Dakle, ludi smo. Iz dana u dan ivimo od suludih ideja o ljubavi, ljudskim odnosima, srei, zadovoljstvu, svemu. Shvatio sam da smo ludi do te mjere da, sloe li se svi oko neega, moete biti sigurni da je to pogreno! Svaka nova ideja, svaka velika ideja, potekla je od manjine koju ini jedan ovjek. ovjek zvan Isus Krist bio je manjina. Svi su govorili upravo suprotno od onoga to je on nauavao. I Buddha je bio manjina od jednoga

Anthony de Mello Buenje svijesti

ovjeka. Svi su govorili suprotno od onoga to je on propovijedao. Mislim da je upravo Bertrand Russell rekao: Svaka velika ideja poela je kao svetogre. To je prilino lijepo i tono reeno. Ovih emo dana uti dosta svetogra. On je svetogrdio! ut ete. Jer ljudi su doista ludi, sve sami luaci. im prije to shvatite, tim bolje za vae mentalno i duhovno zdravlje. Nemojte im vjerovati. Ne vjerujte svojim najboljim prijateljima. Oni vas zavaravaju. Strano su lukavi. I vi ste takvi prema svima ostalima, samo toga jo niste svjesni. Tako ste domiljati, prefrigani, pametni. Sve sjajni glumci. Nisam ba jako pohvalan, zar ne? Ali ponavljam: elite se probuditi. Dobra gluma. Iako toga niste svjesni. Mislite da ste puni ljubavi prema drugim ljudima, zar ne? Koga to volite? ak i to vae rtvovanje ini vam zadovoljstvo. Kaete: Ja se rtvujem! ivim za svoje principe! Ali siguran sam da za sve to inite dobivate neto zauzvrat, sve dok se ne probudite.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Prema tome, prvo shvatite da se ne elite probuditi. Prilino je bolno probuditi se kada ste hipnotizirani milju da je komad starog novinskog papira ek od milijun dolara. Prilino je teko odvojiti se od toga komada starog novinskog papira.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Je li stvar u odricanju?Svaki put kada se neega odriete, postajete ovisni o predmetu odricanja. to kaete na to? Postajete ovisni. ega se odriete? Svaki put kada se neega odriete, postajete trajno vezani za predmet svoga odricanja. Neki indijski guru jednom je prigodom rekao: Svaki put kada mi prostitutka doe na razgovor, ona neprestano govori samo o Bogu. No, isto tako kada razgovaram sa sveenikom, on pria samo o seksu. Dakle, kada se neega odriete, samo se jo vie veete, i to zauvijek. Kada se protiv neega borite, to vas trajno zarobljava. Sve dok se borite protiv neega, dajete mu mo, i to upravo onoliko moi koliko energije ulaete u borbu. Ovo ukljuuje komunizam i sve druge vrste ovisnosti. Postajete ovisni o svojim demonima jer im tako estokim suprotstavljanjem zapravo dajete snagu. Zar vam to jo nitko nije rekao? Kada se

Anthony de Mello Buenje svijesti

odriete, vi se veete. Jedini je nain da to razrijeite - da to prozrete. Shvatite pravu vrijednost onoga to tako grevito drite, a ega se elite osloboditi, i neete se vie morati odricati, ono e vam jednostavno iskliznuti iz ruku. Naravno, ako to ne spoznate, ako i dalje budete zalueni uvjerenjem da ne moete biti sretni bez predmeta svoje ovisnosti, nikada ih se neete osloboditi. Ono emu vas takozvana duhovnost pokuava nauiti - rtvovanju, odricanju od stvari nije ono to bi trebalo uiniti. To je beskorisno. Vi jo uvijek spavate. Trebalo bi vam pomoi shvatiti, shvatiti i spoznati. Kada biste shvatili, nestalo bi i elje. To je jo jedan od naina na koji vam mogu rei: ako se probudite, jednostavno e nestati elje za ovisnostima.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Sluanje i oduavanjeNeke je od nas probudila gorka ivotna stvarnost. Proli smo toliko patnje da smo se na kraju ipak probudili. No, ljudi se uglavnom nastavljaju sudarati sa ivotom. Prolaze kroz ivot uspavani i nikada se ne probude. Na alost, nikada im i ne padne na pamet da postoji i neki drukiji nain, neki bolji put. Ako vas ivot nije dovoljno izudarao i ako niste dovoljno patili, ipak postoji i drugi put, a to je sluanje. To ne znai da se morate sloiti s onim to ja govorim. To ne bi bilo sluanje. Vjerujte, stvarno nije bitno slaete li se sa mnom ili ne. Jer slaganje i neslaganje odnosi se na rijei, gledita, na razliite teorije. Oni nemaju ba nikakve veze s istinom. Istina se nikada ne moe izraziti rijeima. Istina se moe spoznati iznenada, kao rezultat odreenog stava. Dakle, vi se i ne morate slagati sa mnom, a ipak spoznati istinu. Ali morate biti otvoreni i voljni spoznati neto novo.

Anthony de Mello Buenje svijesti

To je bitno, a ne vae slaganje ili neslaganje sa mnom. Ono to vam u konanici nudim ionako je samo teorija. Nijedna teorija ne moe u potpunosti objasniti stvarnost. Prema tome, ja vam neu govoriti o istini, nego o zaprekama istini. Njih vam mogu opisati. Istinu vam ne mogu opisati. To nitko ne moe. Mogu vam samo dati opis zabluda, tako da biste ih mogli ispustiti. Ovo je sve to mogu uiniti za vas: izazvati vaa uvjerenja i sustav vrijednosti koji vas ini nesretnima. Mogu vam pomoi u oduavanju. To je zapravo bit duhovnog uenja: oduavanje, oduavanje od gotovo svega to su vas uili. Volja za oduavanjem, za sluanjem. Sluate li, kao veina ljudi, samo kako biste potvrdili ono to ve znate? Promatrajte svoje reakcije dok ja govorim. esto ete biti zgranuti ili okirani ili iziritirani ili frustrirani. Ili ete rei da je to sjajno. Ali zapravo sluate kako biste potvrdili svoje miljenje. Ili moda ipak sluate kako biste otkrili neto novo? To je bitno. Uspavanim ljudima

Anthony de Mello Buenje svijesti

to je teko. Isus je propovijedao radosnu vijest, a ipak je odbaen. Ne zato to je vijest bila dobra, ve zato to je bila nova. Mi mrzimo sve to je novo. Ba mrzimo. im prije toga postanemo svjesni, tim bolje. Ne elimo nove stvari, posebno kada nas uznemiravaju, kada donose promjene. Posebno ih ne elimo kada treba izgovoriti onu: Bio sam u krivu. Sjeam se susreta s osamdesetogodinjim isusovcem u panjolskoj, koji je prije tridesetetrdeset godina bio moj profesor i rektor u Indiji. Polazio je jedan od mojih seminara. Ovo to govori trebao sam uti prije ezdeset godina, rekao mi je. Zna, cijeli sam ivot bio u krivu. Kada ovo ujete, to vam je kao da vidite jedno od svjetskih uda. To je, dragi moji, vjera! Otvorenost istini, bez obzira na posljedice, bez obzira na to kamo to vodi, ak i kada ne zna kamo bi te to uope moglo dovesti. To je vjera. Ne vjerovanje, ve vjera. Vaa uvjerenja pruaju vam dosta sigurnosti, dok vjera donosi nesigurnost. Nikada ne zna. Spreman si slijediti i potpuno si otvoren.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Spreman si sluati. Podsjeam, biti otvoren ne znai biti lakovjeran, to ne znai slijepo gutati sve to ti predava govori. Ne. Morate preispitivati sve to vam govorim. Ali preispitujte otvorena srca, a ne iz tvrdoglavosti. I preispitujte sve. Sjetite se onih lijepih Buddhinih rijei: Sveenici i uenici ne smiju sluati moje rijei bez dunoga potovanja, ali ih moraju izuavati na nain na koji zlatar izuava zlato - reui ga, brusei, istei, pretapajui. Kada tako inite, onda doista sluate. Napravili ste jo jedan veliki korak u pravcu buenja. Prvi korak, kao to rekoh, bila je vaa spremnost priznati da se ne elite probuditi, da ne elite biti sretni. Unutar vas postoje razliiti otpori. Drugi je korak vaa spremnost razumjeti, sluati, preispitati svoj sustav uvjerenja. Ne samo religioznih, ve i politikih, drutvenih, psiholokih, svih svojih uvjerenja. Spremnost da uvijek ponovno preispitujete njihovu vrijednost u smislu i na nain Buddhine metafore o zlataru. A ja

Anthony de Mello Buenje svijesti

u vam nastojati pruiti mnotvo prilika za takvo preispitivanje.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Razotkrivanje milosraMilosre je, u biti, osobni interes preruen u altruizam. Kaete kako vam je teko prihvatiti da niste tako iskreni i dobri, a trudite se biti puni ljubavi i povjerenja prema drugim ljudima. Objasnit u vam to na vrlo jednostavan nain. Pokuat u pojednostaviti ovu temu, moda ak do granice banalnosti. Postoje dva oblika sebinosti. Prvi je oblik kada si nastojimo ugoditi time to emo si priutiti neto lijepo i ugodno. To je ono to obino nazivamo egocentrinost. Drugi je oblik sebinosti kada si priutimo zadovoljstvo ugaanja drugima. To je ve perfidniji oblik sebinosti. Prvi oblik sebinosti je oit, ali ovaj drugi je prikriven, jako prikriven, i ba zato opasniji jer nam daje osjeaj da smo jako dobri. Ali moda i nismo ba tako jako dobri. Ne svia vam se kada kaem jako dobri. To je jako dobro!

Anthony de Mello Buenje svijesti

Vi, gospoo, kaete kako u vaemu sluaju, s obzirom na to da ivite sami, esto odlazite u svoju upu i bavite se dobrovoljnim radom. Istovremeno priznajete kako to radite iz sebinih razloga - volite osjeaj da ste nekome potrebni. Svjesni ste svoje potrebe, onoga osjeaja kada znate da barem malo pridonosite stvaranju boljega svijeta. Jednako tako tvrdite da je korist obostrana, jer i oni trebaju vau pomo. Vi ste gotovo prosvijetljeni! Moemo od vas uiti. Tako je. Ona kae: Neto dajem, neto primam. To je krasno. To je tono. To je stvarno. To nije dobro djelo, to je prosvijetljen osobni interes. A vi, gospodine, kaete kako je Isusovo evanelje u stvari evanelje osobnog interesa. Ako inimo dobra djela, dobivamo ivot vjeni. Kada sam bio gladan, nasitiste me. Kaete da to savreno potvruje ono o emu sam govorio. Kada promatramo Isusa, kaete, vidimo da on ini djela milosra iz vlastitoga interesa kako bi pridobio

Anthony de Mello Buenje svijesti

due vjernika za ivot vjeni. I vi u tome vidite cijelu zakladu i smisao ivota: ostvarenje osobnog interesa kroz djela milosra. U redu. No, vidite, tu pomalo varate jer ste u sve to uvukli religiju. To je vae pravo. Ali kako bi bilo kada bih se ja, pred kraj predavanja, poigrao s evaneljem, Biblijom, Isusom? Rei u vam ovo kako bih sve skupa malo zakomplicirao. Bio sam gladan i dali ste mi jesti. Bio sam edan i dali ste mi piti. I to oni odgovaraju? Kada? Kada smo to uinili? Nismo znali. Oni nisu bili svjesni! Ponekad me mori zastraujua fantazija u kojoj Gospodin kae: Bio sam gladan i nasitiste me, a ljudi zdesna kau: Tako je, Gospode, znamo. Nisam se obraao vama, odgovara im Gospodin. To ne stoji zapisano, vi niste trebali znati. Nije li to zanimljivo? Ali vi znate. Vi poznajete to unutarnje zadovoljstvo koje doivljavate dok inite djela milosra. Tako je. Nije li to u potpunoj suprotnosti od nekoga tko kae: to je tako veliko u onome to sam uinio? Neto sam dao, neto sam

Anthony de Mello Buenje svijesti

dobio. Nisam imao osjeaj injenja neega posebnoga. Moja ljevica nije znala to radi desnica. Znate, dobro nije nikada tako dobro kao kada niste svjesni da inite dobro. Nikada niste tako dobri kao kada nemate osjeaj da ste dobri. Ili, kako bi to veliki Sufi rekao: Svetac je svetac do trenutka dok to ne sazna. Nesebina svjesnost! Neki e od vas zasigurno imati primjedbe. Kaete: Nije li zadovoljstvo koje primam davanjem u stvari blaenstvo ovdje na zemlji? Ne bih znao. Zadovoljstvo nazivam zadovoljstvom i niim vie. Barem dok se ozbiljnije ne pozabavimo religijom. Ali hou da na samome poetku shvatite ono to religija nije: ona nije nuno povezana s duhovnou. Prema tome, molim vas da zasad ne mijeate religiju s ovime o emu govorim. Dobro, pitate me to je s vojnikom koji pogiba od granate kako bi spasio druge ljude? Ili to je s ovjekom koji ulazi u kamion pun eksploziva i odlazi u ameriki kamp u Beirutu. to je s njim? Nitko nema ljubavi vee od ove. Ali Amerikanci ne

Anthony de Mello Buenje svijesti

misle tako. On je to uinio namjerno. On je grozan. Iako on, uvjeravam vas, nije mislio tako. On je mislio da odlazi u nebo. Tako je. Jednako kao i vojnik kojega pogaa granata. Pokuavam zamisliti sliku neke akcije u kojoj je iskljuen ego, svjesni ste da ono to inite ide kroz vas. U tome se sluaju akcija pretvara u dogaaj. Neka mi se to dogodi. Ali kada vi to inite, onda ve traim naznake sebinosti. ak i ako se sva ta sebinost sastoji u tome to ete biti zapameni kao heroj ili u onome kako ne biste mogli ivjeti sami sa sobom da ste pobjegli. Zapamtite, ja ovdje ne iskljuujem i drugu mogunost. Ne kaem kako nikada ne inimo dobra djela bez sebinih razloga. Moda i to postoji. To moramo malo istraiti. Evo, recimo, majka spaava dijete, svoje vlastito dijete. Ali kako to da ne spaava susjedovo dijete? Dijete je njezino. Kao to vojnik pogiba za svoju domovinu. Mnoge smrti s tim predznakom pomalo me uznemiruju. Nisu li one rezultat dugotrajnoga ispiranja mozga? Uznemiruju me svi ti muenici

Anthony de Mello Buenje svijesti

ispranoga mozga. Svi odreda: muslimanski, hinduistiki, budistiki, kranski. Svi su oni ispranoga mozga. U glavu im je usaena suluda ideja o tome kako moraju umrijeti, kako je smrt sjajna stvar. Nita ne osjeaju, samo jure u smrt. Nisam rekao svi, iako ne iskljuujem i tu mogunost. Mnogi su komunisti proli pranje mozga. U to ste ak spremni povjerovati. Mozgovi su im tako isprani da su spremni i umrijeti. Ponekad mislim da je proces stvaranja, primjerice, sv. Franje Ksaverskog, zapravo isti kao i proces stvaranja terorista. Poaljete ovjeka na tridesetodnevni seminar iz kojega izlazi u goruoj ljubavi za Krista, ali bez imalo svijesti o sebi. Nimalo. To moe biti zastraujue. Za sebe misli da je veliki svetac. Nije mi namjera blatiti Franju Ksaverskog, koji je vjerojatno bio veliki svetac, ali s njim je bilo teko ivjeti. Znate, bio je jako lo nadzornik, stvarno! Hoete povijesne injenice? Ignacije je uvijek morao uskakati kako bi ispravljao tetu koju je ovaj

Anthony de Mello Buenje svijesti

nanosio svojom netolerancijom. Ako hoete postii ono to je on postigao, morate biti netolerantni. Samo naprijed, bez obzira na to koliko leeva ostavlja iza sebe. Kritiari Franje Ksaverskog upravo mu to najvie i zamjeraju. On je obiavao izopiti ljude iz drutva. Ovi bi se za pomo obraali Ignaciju koji bi im uvijek spremno rekao: Doite u Rim i razgovarat emo o tome. to je najbolje, Ignacije bi im uporno pomagao. Koliko je u njegovim nastojanjima bilo svjesnosti? Tko smo mi da bismo o tome sudili - to jednostavno ne znamo. Ne kaem kako ne postoji ista motivacija. Kaem samo kako sve to obino radimo, radimo iz osobnog interesa. Sve. Kada neto inimo iz ljubavi prema Kristu, je li i to sebinost? Da. to god inimo za neiju ljubav, inimo to za vlastitu korist. Objasnit u vam. Recimo da ivite u Phoenixu i da hranite pet stotina djece na dan. To vam daje dobar osjeaj, zar ne? Niste ni oekivali da biste se zbog toga mogli loe osjeali. Ali ponekad ljudi ine

Anthony de Mello Buenje svijesti

djela milosra kako se ne bi loe osjeali, kako bi izbjegli osjeaj krivnje, i onda to nazivaju milosrem. Izbjegavanje krivnje nije ljubav. No, hvala Bogu, inite dobro ljudima oko sebe uivajui u tome. To je divno! Vi ste zdravi pojedinci jer se povodite za osobnim interesom. Postoje, dakle, dvije vrste sebinosti. Ili moda tri. Prvo, kada si priutimo zadovoljstvo ugaanja samome sebi; drugo, kada si priutimo zadovoljstvo ugaanja drugim ljudima. Nemojte zbog toga biti jako ponosni ili misliti da ste sjajna osoba. Vi ste sasvim obina osoba, samo neto profinjenijeg ukusa. Imate dobar ukus, ali to nije osobina vae duhovnosti. Dok ste bili dijete, voljeli ste Coca-colu; sada ste odrasli i za vruega dana radije uivate u okusu dobrog, hladnog piva. Razvili ste bolji okus. Kao dijete uivali ste u okoladi; kao odrasli nauili ste uivati u simfoniji, dobroj pjesmi. Imate bolji ukus. No, sve to vrijeme nastojite uivati, samo to ponekad ugaate i drugima.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Postoji i trea vrsta sebinosti, i to ona najgora: kada inite dobro samo kako se ne biste osjeali loe. To ne radite iz dobroga osjeanja, ve upravo zato to se osjeate loe; Mrzite takve situacije. Kada se morate rtvovati iz ljubavi, prigovarate i patite, ali ipak to inite. Ako mislite da ste to prevladali i da vi ne inite takve stvari, onda se, zapravo, jako slabo poznajete. Kada bih dobio dolar svaki put kada sam inio drugima dobro samo da se ne bih osjeao loe, sada bih sigurno bio jako bogat. Znate kako to ide. Oe, moemo li razgovarati veeras? Naravno, samo vi doite. Zapravo ga ne elim ni vidjeti ni uti ni sresti. Mrzim te situacije. Radije bih gledao televiziju i odmarao se, ali kako mu to rei? Samo vi navratite, kaem, a u stvari mislim: Moj Boe, zato to sada moram trpjeti? Ne osjeam se nimalo dobro ni ugodno s ovjekom, ali mi je isto tako loe ako ga odbijem. Onda biram od dva zla manje. Bit u sretan kada razgovor zavri i kada budem mogao maknuti namjeteni osmijeh s lica, no susret

Anthony de Mello Buenje svijesti

zapoinjem ljubaznim: Kako ste? Sjajno, odgovara on i onda beskrajno dugo pria o tome kako mu se jako svidio moj seminar. Sve to vrijeme ljubazno sluam i mislim u sebi: Daj, pitaj ve jednom ono to te zanima, pa da zavrimo. Konano, kada doe do razloga svoga dolaska, ja ga s uitkom i grubo spustim na zemlju rijeima u stilu: Pa to svaka budala moe rijeiti. I na brzinu zavrim razgovor i konano ga se rijeim. No, iduega jutra, za dorukom, gledam sebe kako mu prilazim (zbog osjeaja da sam sino ipak bio grub prema njemu) i ponovno nabacujem ljubazno pitanje: Kako ste danas? Prilino dobro, odgovara i nastavlja: Znate, ono to ste mi juer rekli, stvarno mi je koristilo. Moemo li poslije ruka ponovno razgovarati? O, Boe! Kao to ste vidjeli, to je najgora vrsta milosra. Nemate snage nekoga odbiti i rei mu da elite biti sami. elite se svidjeti ljudima. Kada kaete kako ne volite nekoga povrijediti, rei u vam: kako da ne. U to vam ne vjerujem. Ne vjerujte nikome tko

Anthony de Mello Buenje svijesti

tvrdi kako ne voli povrijediti ljude. Mi uivamo u tome da povrijedimo druge, posebno neke ljude. Oboavamo to raditi. I uivamo kada ljudima koje poznajemo drugi nanose zlo. Sami to ba i ne volimo raditi jer bismo mogli stradati. U tome je stvar. Ako nanosimo zlo drugim ljudima, pokvarit emo sliku o sebi kao dobroj dui. Ako nas ljudi ne budu voljeli, mogli bi loe govoriti o nama, a to nam se ba ne svia.

Anthony de Mello Buenje svijesti

ivot je gozbaivot je gozba. Tragedija je u tome to veina ljudi umire od gladi. To je ono o emu vam priam. Ima jedna lijepa pria o nekolicini ljudi koji su danima bili zarobljeni na splavi nedaleko od brazilske obale, umirui od ei. Nisu imali pojma da je voda na kojoj su plutali bila - pitka voda. Upravo na tome mjestu rijeka se ulijevala u more takvom snagom da je slatka voda dopirala nekoliko kilometara prema puini. Plovili su po pitkoj vodi i umirali od ei, a nisu to znali. Na isti smo nain i mi okrueni radou, sreom, ljubavi. Veina ljudi kao da o tome pojma nema. Zato? Jer im je ispran mozak, jer su hipnotizirani, uspavani. Zamislite opsjenara kako na pozornici, pred mnotvom gledatelja, nekog hipnotizira tako da ovaj vidi ono ega nema, a ne vidi ono to postoji. U tome je sva mudrost. Pokajte se i primite dobru vijest. Probudite se! Nemojte plakati nad

Anthony de Mello Buenje svijesti

svojim grijesima. Zato plakati nad grijesima koji su uinjeni dok ste spavali? Zar ete se rasplakati zbog onoga to ste radili dok ste bili pod hipnozom? Zato se poistovjeivati s tom osobom? Probudite se! Probudite se! Mijenjajte se. Gledajte ivot iz nove perspektive. Kraljevstvo je ovdje! Malo je krana koji to shvaaju. Rekao sam da se prvo morate probuditi i da to nee biti nimalo ugodno. Radije biste ostali hipnotizirani u vama dragocjenim uvjerenjima bez kojih ne biste znali ivjeti. Zatim shvatite da ste zalueni krivim idejama koje vam od ivota prave pakao i zadravaju vas u nonoj mori. To su ideje o ljubavi, slobodi, srei i slino. Znam da nije jednostavno sluati nekoga tko napada principe koji su vama tako dragocjeni. Postoje mnoge zanimljive studije o ispiranju mozga koje su pokazale kako ste, kada vam jednom u glavu usade neku ideju koja moe biti i suprotna vaim prijanjim stavovima ili vrijednostima, spremni za nju poginuti. Nije li to

Anthony de Mello Buenje svijesti

ipak udno? Prva provjera uspjenosti ispiranja mozga radi se tako da se hipnotizirana osoba dovede u situaciju u kojoj je napadnuta i mora se braniti. Reakcija je isto emocionalna. To je ve prilino dobar znak, iako ne i potpuno siguran znak, uinkovitosti ispiranja mozga. U trenutku si spreman umrijeti za tuu ideju, boriti se za tue principe. Teroristi i sveci (takozvani) uzmu neku ideju, progutaju je do kraja i spremni su za nju umrijeti. Prema tome, nije lako sluati, posebice kada vam je do neega stalo, ak iako vam je to neto nebitno: teko je sluati. Vi sluate i razmiljate u okviru svog programiranog stava, u okviru postavljenih uvjeta, u hipnotiziranom stanju. Sve to ujete uvjetovano je vaim stavovima. Kao studentica * Tr rede koja pozorno slua predavaa i naena pita: Oprostite profesore, u i s vama da je najbolje gnoji-Ali recite nam koliko bi nati godina? Vidite kako o neke stavove i sluamo iz ako si se ti promijenio! Bio si nizak. Bio si tako zgodan, a sada si kost i

Anthony de Mello Buenje svijesti

koa. Bio. si svijetle puti, a sada si nekako potamnio. to ti se to dogodilo? Henry odgovara: Ja nisam Henry, ja sam John. Stvarno? Znai promijenio si i ime. Kako takve ljude natjerati da stvarno sluaju? Vidite, od svega na svijetu najtee je sluati. Mi ne elimo znati. Mislite li da pobornike kapitalizma stvarno zanimaju prednosti komunistikog sustava? Mislite li da komunisti ele uvidjeti prednosti kapitalizma? Mislite li da bogata eli spoznati ivot siromaha? Mi ne elimo spoznati jer u trenutku spoznaje gubimo kontrolu nad svojim ivotom, koji ionako jedva drimo pod kontrolom. Prema tome, za buenje vam nije najpotrebnija dodatna energija ili snaga volje, ili mladenaki polet, pa ak ni visoki stupanj inteligencije. Najpotrebnije vam je da ste spremni nauiti neto novo. Vjerojatnost da ete se stvarno probuditi razmjerna je koliini istine koju ste spremni prihvatiti. Koliko ste spremni primiti? Koliko ste

Anthony de Mello Buenje svijesti

svojih dragocjenosti spremni odbaciti? Koliko ste spremni razmiljati o neemu nepoznatom? Prva je reakcija strah. Nije to strah od nepoznatog. Ne moete se bojati neega to ne poznajete. Bojite se samo da ete izgubiti ono to dobro poznajete. Toga vas je strah. Na primjer, rekao sam kako je sve to radimo utemeljeno na sebinome interesu. To nije lako uti. Ali razmislite malo: ako se sve to radite temelji na osobnom interesu, kako ete se osjeati zbog svih svojih djela milosra? to se sada s njima dogaa? Probajte se sjetiti nekih svojih dobrih djela i osvijestite stvarne motive, bez obzira na to jeste li ih tada bili svjesni ili ne. to se sada dogaa s vaim ponosom? to je s vaom tatinom? A onaj dobar osjeaj kada nekome stvarno pomognete? Sada se sve to pomalo gubi, zar ne? U istom trenutku nemate vie razloga onako svisoka promatrati susjeda kojega ste dosad drali sebinim i krtim ovjekom. Odjednom se sve mijenja. Sada je on samo ovjek loijeg ukusa, a vi

Anthony de Mello Buenje svijesti

postajete opasnija osoba. Isus Krist imao je manje problema s ljudima takvoga kova nego s ovakvima poput vas. Stvarne probleme imao je s ljudima koji su za sebe vjerovali da su dobri. Nisu mu zadavali previe boli oni koji su otvoreno priznali svoju sebinost. Probudite se! Vidite kako vas to oslobaa. To je divno! A vi ste sada depresivni. Zar nije divno spoznati kako niste nita bolji od svih drugih ljudi na ovom svijetu? Zar to nije divno? Jeste li sada razoarani? Pogledajte to smo otkrili. Svoju ste tatinu godinama hranili osjeajem da ste bolji od drugih. Sada shvaate da je to ista iluzija.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Dobri, zli ili sretni?ini mi se da sebinost proizlazi iz pobude za opstankom, to je moda iskonska i najdublja ljudska pobuda. Kako se svjesno odluiti za nesebinost? To je kao odluiti se za nepostojanje. Kako god, prestanite se osjeati krivima zato to se sebini. Svi smo takvi. Jednom je netko rekao prekrasnu stvar o Kristu, a nije ak bio ni vjernik. Rekao je: Divna je stvar o Isusu bila to to se tako dobro osjeao s grjenicima, jer je shvaao da nije nimalo bolji od njih. Od drugih - kriminalaca, na primjer - razlikujemo se po onome to inimo ili ne inimo, a ne po onome to jesmo. Jedina je razlika izmeu Isusa i grjenika u tome to je on bio budan, a oni nisu. Pogledajte to se dogaa s ljudima koji dobiju zgoditak na lutriji. Oni kau: Ponosan sam to mogu primiti ovaj pozamaan iznos, ne zbog sebe osobno, ve zbog moje obitelji, mog radnog kolektiva, mog rodnog grada i moje

Anthony de Mello Buenje svijesti

domovine. Na to biti ponosan? to je tako vrijedno u dobitku na lutriji? Pa to je ista srea, srea i nita vie. Na isti nain, postignete li prosvjetljenje, to inite samo zbog sebe. I pritom ste imali sree. Treba li vam onda jo i slava? Kakva slava? emu? Znate li kako je uope glupo biti ponosan na svoja dobra djela? Farizej nije bio zao ovjek, on je samo bio glup. Nikada nije stao i razmislio. Netko je rekao: Ne usudim se stati i razmisliti jer bih mogao shvatiti kako krenuti ispoetka.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Iluzije o drugimaZastanete li i razmislite, vidjet ete da se ba i nemate ime ponositi. Kako e ta spoznaja utjecati na vae odnose s drugim ljudima? Na to se alite? Mladi se doao aliti jer ga je djevojka razoarala, jer mu je lagala. Zato se ali? to je on zapravo oekivao? Ljudi su takvi - sebini. Ti si zapravo budala jer si joj pridavao osobine koje ona nema. Mislio si da je ona divna princeza, a da su ljudi dobri. E, pa nisu dobri, zloesti su jednako kao i ti, razumije? Ljudi jednako kao i ti spavaju. to bi onda mogli traiti u ivotu? Svoj osobni interes, kao i ti. Nema tu razlike. Zar ne vidite kako vas ta spoznaja moe osloboditi od lanih iluzija i novih razoaranja? Nikada vie ne morate osjetiti da vas je netko izdao. Ako elite biti sretni i slobodni probudite se! Iskusite svoje lane predodbe o ljudima, prozrite ih. Ako uspijete prozreti sebe, sigurno ete uspjeti prozreti i druge ljude. Tek ete

Anthony de Mello Buenje svijesti

ih onda voljeti. U suprotnom, cijelo ete vrijeme juriti za svojim krivim pretpostavkama, iluzijama koje se uvijek iznova sudaraju sa stvarnou. Vjerojatno vam je teko prihvatiti to to od svih, osim nekolicine probuenih osoba, moete oekivati da budu sebini i da u svemu trae svoj osobni interes, bilo na fin ili na neto grublji nain. To vas dalje vodi do spoznaje kako vas vie nita ne moe razoarati. Da ste stalno bili u kontaktu sa stvarnou, do svih tih razoaranja ne bi ni dolo. Ali sami ste izabrali blistave boje kojima ste obojili ljude oko sebe kako ne biste prozreli pravu ljudsku prirodu i kako ne biste razotkrili sami sebe. Sada Za to plaate cijenu. Prije nego to krenemo dalje, ispriat u vam priu. Jednom je netko pitao: Kakvo je prosvjetljenje? Kako je to probuditi se? To je kao kada se skitnica u Londonu priprema za jo jednu no na otvorenome. Jedva da je uspio doi do korice kruha prije spavanja. Stie na obalu Temze. Polako poinje kia i on se umota u svoj stari

Anthony de Mello Buenje svijesti

poderani ogrta te legne na klupu. Samo to nije zaspao, kada iznenada proe limuzina i zaustavlja se pokraj njega. Iz auta izlazi prekrasna mlada dama i kae mu: Jadni ovjee, zar kanite provesti no pod vedrim nebom? A skitnica odgovara: Da. Ona uzvraa: Ne dolazi u obzir. Idete sada sa mnom kui, dobit ete pristojnu veeru i udoban krevet kako biste se dobro naspavali. Na njezino inzistiranje, ovjek ue u automobil, provezu se kroz cijeli London i konano dolaze pred ogromno zdanje na jo ljepem imanju. Batler ih uvodi unutra, a ona mu kae: James, molim te, pobrini se da gospodin bude smjeten u gostinjsku sobu i da mu bude ugodno. to je James i uinio. Mlada se djevojka nakon veere spremala na spavanje, kada se iznenada sjeti svog neobinog gosta. Odeta do krila za poslugu i kako je vidjela da u sobi skitnice jo gori svjetlo, lagano pokuca na vrata. ovjek je jo bio budan. to vas mui, dobri ovjee, zar niste dobili dobar obrok? On odgovara: Nikada nisam jeo nita bolje u ivotu,

Anthony de Mello Buenje svijesti

gospoo. Je li vam dovoljno toplo? nastavlja ona. Da, imam prekrasan topao krevet. Onda vam moda treba drutvo. Pomaknite se malo. Ona mu prie, a on se pomakne i padne ravno u Temzu. Dakle, to niste oekivali! Prosvjetljenje! Probudite se! Tek kada bude spremni zamijeniti sve svoje iluzije stvarnou, svoje snove injenicama, tek tada ete sve spoznati. Tada ivot dobiva smisao. ivot postaje lijep. Tu je i pria o Ramirezu. On je ve star i ivi u dvorcu na brdu. Ramirez pogleda kroz prozor (paraliziran je i lei u krevetu) i ugleda svoga neprijatelja. Star kakav ve je, oslanjajui se na tap, njegov neprijatelj polako se i bolno uspinjao prema njemu. Trebalo mu je skoro dva i pol sata da se popne na brdo. Ramirez tu nita ne moe napraviti, posluga ima slobodan dan. Njegov neprijatelj otvara vrata, dolazi ravno do spavae sobe, stavlja ruku u dep ogrtaa i izvlai pitolj. Kae: Sada emo, Ramirez, konano izravnati raune.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Ramirez iskuava svoje umijee kako bi ga odgovorio od toga. Kae: Borgia, ne moe to uiniti. Ja vie nisam onaj ovjek koji te zlostavljao u mladosti. Okani se toga. A, ne, odgovara njegov neprijatelj, ta tvoja slatkorjeivost nee me udaljiti od moje boanske misije. To je osveta. elim to i ti tu nita ne moe. A Ramirez mu odgovara: Mogu. to moe? odgovara neprijatelj. Mogu se probuditi, kae Ramirez. To je i uinio - probudio se. To vam je prosvjetljenje. Kada vam netko kae: Ne moe tu nita uiniti, vi kaete: Mogu, mogu se probuditi! Odjednom, ivot vie nije nona mora kao to vam se inilo. Probudite se, dakle! Jednom me netko pitao jesam li ja prosvijetljen. I znate to sam odgovorio? Rekao sam: Zar je to bitno? Vi hoete neki bolji odgovor. Vama odgovaram: Otkud znam? Kako biste vi mogli znati? Ako neto previe elite, onda ste u nevolji. I jo neto: ako sam prosvijetljen i ako me sluate zato to sam prosvijetljen, onda ste stvarno u

Anthony de Mello Buenje svijesti

nezavidnoj situaciji. Hoete li da vam mozak ispire netko tko je prosvijetljen? Svatko vam moe ispirati mozak. Kakve veze ima je li on prosvijetljen ili nije? Ali mi se volimo oslanjati na nekoga, zar ne? Volimo se osloniti na nekoga tko je stigao. Volimo uti da su ljudi stigli. To nam ulijeva nadu, zar ne? emu se hoete nadati? Nije li to jo jedan oblik elje? elite se nadati neemu boljem od onoga to imate sada, zar ne? Inae se ne biste nadali. Ali zaboravljate da to neto bolje imate ve sada, a da to ne znate. Zato se ne usredotoite na ovo sada, umjesto to se stalno nadate neemu boljem to treba doi? Zato ne spoznate sadanjost, umjesto to je zaboravljate i nadate se boljoj budunosti? Nije li budunost samo jo jedna zamka?

Anthony de Mello Buenje svijesti

SamopromatranjeLjudi vam mogu pomoi samo utoliko to e zajedno s vama preispitivati vae zamisli. Ako ste spremni sluati, ako ste spremni uti tue miljenje, to vam moe pomoi. Meutim, mora vam biti jasno da vam nitko ne moe pomoi u razumijevanju sebe samoga. to je najbitnije to morate uiniti? To je samopromatranje. Tu ste preputeni sami sebi. Ne mogu vam ak ni pokazati pravi nain, pouiti vas tehnici, jer u trenutku kada prihvatite neiju tehniku, opet ste programirani. Samopromatranje, praenje i uoavanje sebe - to je bitno. To nije isto to i biti zaokupljen sobom jer onda se brinete za sebe, bavite se sobom. to je onda samopromatranje? To je kada promatrate sve unutar sebe, sve izvan sebe, s odreene udaljenosti, kao da se dogaa nekom drugom. to to znai? Znai da se ne doivljavate osobno i da ne doivljavate osobno sve ono to

Anthony de Mello Buenje svijesti

vam se dogaa. Promatrajte stvari koje vam se dogaaju kao da nemaju ba nikakve veze s vama. Svi vai strahovi i sve vae patnje u vrijeme depresije prouzroene su time to se s njima poistovjeujete. Kaete: Ja sam depresivan. To nije tono. Vi niste depresivni. Zapravo biste trebali rei: Trenutano prolazim kroz iskustvo depresije. Nikako ne: Ja sam depresivan. Vi niste vaa depresija. To je samo varka vaeg uma, zabluda. Sami ste sebe zavarali i uvjerili, iako nesvjesno, da ste vi vaa depresija, da ste vi va strah, da ste radost i uitak koji proivljavate. Ja sam ushien. Vi nikako niste ushieni. Ushit je moda trenutano dio vaega raspoloenja, ali nakon nekog vremena on e sigurno proi, on nije trajan, nikada ne traje, stalno se mijenja. Oblaci dolaze i prolaze: neki su crni, a neki bijeli; neki su veliki, a neki mali. Ako pratimo analogiju oblaka, vi ete biti nebo. Promatrajte oblake. Vi ste pasivan i nepristran promatra. Mnogima od vas ovo je

Anthony de Mello Buenje svijesti

zauujue. To je dio zapadnjake kulture. Ne mijeajte se. Nemojte uvijek nastojati neto popraviti. Gledajte! Promatrajte! Nevolja je u tome to su ljudi previe zaokupljeni popravljanjem onoga to ne razumiju. Stalno neto popravljamo, zar ne? Nikada nam pritom nije palo na pamet da neke stvari moda ne treba popraviti. Stvarno, ne treba ih popraviti. To je ista zabluda. Treba ih samo razumjeti. Ako budete razumjeli, stvari e se promijeniti.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Promatrajte svjesno, bez prosuivanjaelite li promijeniti svijet? Ponite onda od sebe. Promijenite se prvo vi. Ali kako se to postie? Kroz promatranje. Kroz razumijevanje. Bez uplitanja i prosuivanja, jer ono to prosuujete - ne moete razumjeti. Kada za nekoga kaete da je komunist, tu prestaje vae razumijevanje. Prilijepili ste naljepnicu. Ona je kapitalist. I tu prestaje razumijevanje. Prilijepili ste joj etiketu i uz nju idu svi vai stavovi odobravanja ili, jo gore, neodobravanja. Kako moete razumjeti to je to to odobravate, a to ne odobravate? Sve je to kao da ste otkrili novi planet, zar ne? Bez prosuivanja, bez komentara, bez zauzimanja stava: jednostavno promatranje, prouavanje, gledanje, bez potrebe da se neto mijenja. Jer ako elite ono to jest mijenjati u ono to vi mislite da bi trebalo biti, onda ne moete stvarno razumjeti. Trener pasa pokuava

Anthony de Mello Buenje svijesti

razumjeti psa kako bi ga mogao uvjebati izvoenju odreenih radnji. Znanstvenik prouava ponaanje mrava bez odreene namjere, osim nauiti o njima to je vie mogue. On nema neki skriveni cilj. On ih ne pokuava nauiti neemu ili neto od njih dobiti. Mravi ga zanimaju jer eli o njima nauiti to je mogue vie. To je njegov pristup. Onoga dana kada zauzmete takav stav, doivjet ete udo. Promijenit ete se, bez napora, na pravi nain. Dogodit e se promjena, a vi neete morati nita poduzeti. Kada put svjesnosti ue u vau tamu, nestat e zlo u vama. Prevladat e dobro. To morate sami doivjeti. No, prosvjetljenje trai disciplinu, a kada kaem disciplina ne mislim na napor. Govorim o neemu drugome. Jeste li ikada promatrali atletiare? Atletika im je sve u ivotu, a pritom vode ivot pun discipline. Ili promatrajte rijeku koja tee prema svome uu. Ona na tome putu sama stvara svoje obale koje je omeuju. Kada vas neto u vama pokree i vodi u pravome smjeru, onda to

Anthony de Mello Buenje svijesti

neto stvara vlastite ograde, vlastitu disciplinu. Trenutak svjesne spoznaje je prekrasan. To je neto najbolje to vam se moe dogoditi. Nita u ivotu nije tako znaajno kao buenje. Nita! Naravno, ono sa sobom nosi svoju vlastitu disciplinu. Nita nije tako lijepo kao biti svjestan. Biste li ipak radije ostali u mraku? Biste li radije bili djelotvorni bez svijesti o svojim djelima ili priali nesvjesni znaenja izgovorenih rijei? Biste li radije sluali ljude oko sebe, a da ni sami ne znate to vam govore? Ili gledali stvari ne znajui u to gledate? Veliki je Sokrat rekao: Nesvjesni ivot nije vrijedan ivljenja. To je tako istinito. Veina ljudi ne ivi svjestan ivot. Oni vode svoje uvjetovane ivote, njih vode uvjetovane misli, tue uvjetovane emocije, djela i reakcije. Hoete li vidjeti koliko ste stvarno uvjetovani? Ah, kako imate lijepu koulju. Drago vam je to uti. Radujete se zbog koulje, zaboga! Ponosni ste kada vam to kau. Ljudi dolaze k meni u Indiju i kau: Kakvo lijepo mjesto, kakva krasna stabla, kakva divna

Anthony de Mello Buenje svijesti

klima. Kao da sam ja za to zasluan! I ja se ve osjeam dobro, sve dok se ne ulovim u tom dobrom raspoloenju i kaem: Zar to nije glupo? Nisam ja odgovoran za to drvee, nisam ja izabrao tu lokaciju. Nisam ja naruio vrijeme, ono se jednostavno dogodilo. Ali ja sam se naao tu i zato se osjeam dobro. Ponosan sam na svoju kulturu i svoju naciju. Kako moemo biti toliko glupi? Stvarno. Ili kad mi kau: Sva ta sirotinja i bijeda u tvojoj zemlji - to je sramotno. Ja sam posramljen. Ali nisam ja stvorio tu bijedu. to se to dogaa? Jeste li ikada zastali i razmislili? Ljudi vam kau neto kao: Mislim da si jako armantan, a vi se odmah osjeate sjajno. Dobivam pozitivan modani udar (zato oni to zovu - ja sam O.K., ti si O.K.). Jednoga dana napisat u knjigu koja e se zvati Ja sam budala, ti si budala. To je zapravo oslobaajua spoznaja. Divno je kada moete otvoreno rei da ste budala. Kada mi ljudi kau da nisam u pravu, ja im odgovaram: to drugo od budale moete i oekivati?

Anthony de Mello Buenje svijesti

Razoarani, svi trebaju biti razoarani. Konano osloboenje: ja sam budala, ti si budala. U naem normalnom svijetu, pritisnem li dugme, vi ste na vrhuncu sree. Pritisnem li neko drugo dugme, vi istog trenutka potonete. I to vam se svia. Koliko ljudi koji nisu podloni pohvalama i pokudama drugih zapravo poznajete? To nije humano, kaemo. Humano je ponaanje kada svi pomalo izigravamo majmune koje drugi vuku za rep, radimo ono to drugi misle da bismo trebali raditi. Je li to uistinu humano? Ako mislite da sam armantan, to je samo zato to ste trenutano u dobrom raspoloenju, nita vie od toga. To isto tako znai da se uklapam u va popis za nabavu. Svi mi hodamo uokolo s popisom za nabavu i sve usporeujemo s mjerama na popisu: visok, taman, zgodan, sve po mome ukusu. Svia mi se boja njegova glasa, kaete. Kaete: Zaljubljena sam. Niste zaljubljeni, ludice. Svaki put kada se zaljubite, nerado vam to kaem, posebno ste budalasti. Promatrajte samo to vam se

Anthony de Mello Buenje svijesti

dogaa. Bjeite od sebe. Vi elite pobjei. Jednom je netko rekao: Hvala Svevinjemu na stvarnosti i na mogunostima bijega od nje. Dakle, to je ono to se dogaa. Mi smo tako uvjetovani, tako smo kontrolirani. Piemo knjige o kontroli i o tome kako je lijepo biti kontroliran, kako je prijeko potrebno da ti ljudi stalno govore ti si O.K. Onda se dobro osjeate. Kako je lijepo biti u zatvoru! Ili, kako mi je netko juer rekao, biti u kavezu. Volite li biti u zatvoru? Volite li biti pod kontrolom? Rei u vam neto: ako si ikada dopustite osjeati se dobro kada vam ljudi govore da ste O.K., pripremate se osjeati se loe kada vam kau da niste O.K. Sve dok ivite kako biste ispunjavali tua oekivanja, bolje vam je paziti kako se oblaite, eljate, nosite li ulatene cipele - ukratko, ivite li prema prokletim oekivanjima drugih ljudi. Zar to nazivate humanim? to ete otkriti dok se budete promatrali? Bit ete zgranuti. Nije da ste O.K., ali nije ni da niste O.K. Moda se uklapate u trenutano raspoloenje,

Anthony de Mello Buenje svijesti

trendove ili modu vremena. Znai li to da ste postali O.K.? Ovisi li vae biti O.K. o vama? ini se da Isus Krist prema tim standardima prilino nije bio O.K. Vi niste O.K.; nije da niste O.K., vi ste vi. Nadam se da e barem nekima od vas ovo biti veliko otkrie. Ako troje ili etvero od vas tijekom ovih nekoliko seminarskih dana doe do te spoznaje, bit e to prekrasno. Izuzetno. Rijeite se svih O.K. i nije O.K., oslobodite se prosuivanja i jednostavno promatrajte, gledajte. ekaju vas velika otkria. Otkria koja e vas promijeniti, a da pritom, vjerujte mi, neete morati uiniti ni najmanji napor. To me podsjea na nekog ovjeka u poslijeratnom Londonu. Sjedi on tako s paketom zamotanim u smei papir. Sjedi u autobusu s tekim paketom u krilu. Prilazi mu kondukter i kae: to je to to drite u krilu? ovjek odgovara: To je neeksplodirana bomba. Iskopali smo je u vrtu i nosim je u policijsku stanicu.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Kondukter kae: Ne biste to trebali drati u krilu. Stavite kutiju pod sjedalo. Psihologija i duhovnost (kako se obino razumijeva) premjetaju bombu iz vaeg krila pod vae sjedalo. Oni ne rjeavaju vae probleme. Oni vae probleme mijenjaju za druge probleme. Jeste li ikada pomislili na to? Imate problem i mijenjate ga za drugi. I to e biti tako sve dok ne rijeite problem koji se zove vi.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Obmana nagradamaDok to ne rijeimo, neemo nigdje stii. Veliki mistici i duhovni majstori Istoka rei e: Tko si ti? Mnogi misle da je najznaajnije pitanje na svijetu: Tko je Isus Krist? Krivo! Mnogi misle da je to pitanje: Postoji li Bog? Krivo! Mnogi misle daje to pitanje: Postoji li ivot nakon smrti? Opet krivo! ini se da se nitko ne bavi pitanjem postoji li ivot prije smrti. Moje iskustvo govori da su upravo oni koji nemaju pojma to uiniti sa svojim ivotom strano zagrijani za pitanje to bi mogli raditi u nekom drugom ivotu. Jedan je od znakova buenja kada te uope ne zanima to e se dogaati u nekom buduem ivotu. Ne zanima te, nisi zainteresiran, nije te briga i toka. Znate li to je to ivot vjeni? Mislite da je to ivot koji traje vjeno. Vai teolozi rei e vam da je to glupo jer vjeno je sastavni dio vremena. To je

Anthony de Mello Buenje svijesti

vrijeme koje see unedogled. Vjeno znai i bezvremeno: nema vremena. Ljudski um to ne moe shvatiti. Ljudski um moe razumjeti vrijeme i moe porei vrijeme. Ali bezvremeno je izvan naeg razumijevanja. Ipak, mistici nam govore da je vjenost upravo sada. Nije li to dobra vijest? To je upravo sada. Ljudi se tako uzrujaju kada im kaem neka zaborave svoju prolost. Oni su tako ponosni na svoju prolost. Ili se tako srame svoje prolosti. Stvarno su ludi. Pustite prolost! Kada ujete da se trebate pokajati zbog svoje prolosti, shvatite da je to veliko religijsko ometanje od buenja. Probudite se! To znai pokajanje. Ne plaite nad svojim grijesima. Probudite se! Spoznajte, zaustavite pla. Spoznajte! Probudite se!

Anthony de Mello Buenje svijesti

Pronai sebeVeliki duhovni majstori govore nam kako je najbitnije pitanje na svijetu: tko sam ja? to ja to smatram pod ja? to je to to nazivam jastvo? Hoete rei da ste shvatili sve drugo na svijetu, a niste shvatili ovo? Dakle! razumjeli ste astronomiju i crne rupe, svladali ste informatiku, a ne znate tko ste? Znai, jo spavate. Vi ste uspavani znanstvenik. Dakle, shvatili ste tko je Isus Krist, a niste otkrili tko ste vi? Kako onda znate da razumijete Isusa Krista? Tko je ta osoba koja razumije? Otkrijte prvo to. To je temelj svega, zar ne? Upravo zato to nismo prvo spoznali sebe, imamo sve te glupe religiozne ljude ukljuene u sve te glupe religiozne ratove: muslimani se bore protiv idova, protestanti protiv katolika, i ostale gluposti. Oni ne znaju tko su jer kada bi znali - ne bi bilo ratova. Kao kada mala djevojica kae

Anthony de Mello Buenje svijesti

malom djeaku: Jesi li ti prezbiterijanac? A on kae: Ne, mi pripadamo drugoj vjeroispovijesti. No, sada bih elio istaknuti samopromatranje. Vi sluate moj govor, ali dok sluate, uz moj glas ujete i druge zvukove. Jeste li svjesni svojih reakcija dok me sluate? Ako niste, eka vas jo jedno pranje mozga. Ili ete pasti pod utjecaj ranije prihvaenih i uvjetovanih stavova, kojih uope niste svjesni. Ali ak i ako ste svjesni svojih reakcija, jeste li istovremeno svjesni odakle one dopiru? Moda me vi uope ne sluate, moda me slua va otac? Mislite li da je i to mogue? Naravno. Na svojim terapijskim grupama stalno nailazim na ljude koji uope nisu prisutni. Nikada nisu prisutni. Ja sada ivim; ne ja, nego moj tata ivi u meni. To je apsolutno i doslovce tako. Mogao bih vas polako rastaviti na dijelove i pitati: Ova reenica, dolazi li ona od tvoga tate, mame, bake, djeda, od koga? Tko ivi u tebi? Prilino je zastraujue kada to shvatite. Misli da si slobodan, ali vjerojatno ne

Anthony de Mello Buenje svijesti

postoji nijedan pokret, misao, osjeaj, stav, vjerovanje u tebi koje ne dolazi od nekog drugog. Nije li to strano? A vi to ak i ne znate. Priamo samo o uvjetovanom ivotu koji vam je utisnut poput peata. Prilino se snano zalaete za neka uvjerenja i sigurni ste da su ta uvjerenja vaa. No, jesu li? Trebat e vam dosta svjesnosti da biste spoznali kako je vjerojatno sve ono to nazivate ja jednostavno sazdano od vaih prolih iskustava, uvjeta i dosta programiranja. To je prilino bolna spoznaja. U stvari, kada se poinjete buditi, doivljavate dosta boli. Bolno je vidjeti kako se iluzije raspruju. Sve ono to ste mislili da ste sagradili, sada se raspada pred vaim oima i to je, naravno, bolno. To je buenje. Mogli bismo sada - dok tu sjedite, dok ja govorim - zastati na trenutak i postati svjesni svojih osjeaja, svojih misli, svog emocionalnog stanja. Osvijestimo stvarnost oko sebe: ovu plou, boju ovih zidova, materijala od kojih je zid napravljen. Budite svjesni izgleda moga lica i osjeaja koje ono u vama

Anthony de Mello Buenje svijesti

pobuuje. Jer dok sve to promatrate, u vama se javljaju neke misli, neki osjeaji, bili vi toga svjesni ili ne. Vjerojatno to i nisu vai osjeaji, vae misli: to je uvjetovana reakcija. Ili pokuajte stvarno postati svjesni neega to sam upravo rekao, iako to moda i nee biti svjesna spoznaja, ve samo prisjeanje. Budite svjesni svoje prisutnosti u ovoj sobi. Recite si: Ja sam sada u ovoj sobi. To je kao da ste izvan sebe i promatrate sebe. Postanite svjesni da su vai osjeaji ipak drukiji nego to su bili dok ste promatrali stvari u ovoj sobi. Moemo se pitati: Tko je ta osoba koja promatra? Ja promatram sebe. to je to ja, a to znai sebe? Zasad je dovoljno da ja promatra sebe. Ako pritom shvatite da se ponaate prijekorno, ili s odobravanjem, nemojte prestati promatrati. Ja optuujem sebe, ja se ne slaem sa sobom. Samo promatrajte i uoavajte. I to je sve. Nemojte nita nastojati promijeniti. Nemojte se zamarati mislima poput: Zar nije rekao da ne treba prosuivati?

Anthony de Mello Buenje svijesti

Samo promatrajte to se dogaa jer, kao to sam ve rekao, samopromatranje znai uoavanje svega to se dogaa u vama i oko vas, kao da se sve dogaa nekom drugom.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Otkriti pravo jaPredlaem sljedeu vjebu. Na komadu papira opiite sebe to je mogue krae. Na primjer: poslovan ovjek, sveenik, ljudsko bie, katolik, idov, bilo to. Vidim da neki u vlastitom opisu koriste rijei poput plodan, u traenju svetosti, nestrpljiv, staloen, ljubavnik, usredotoen, pripadnik ljudske rase, pretjerano organiziran. To su sve, vjerujem, plodovi vaeg promatranja sebe samih, kao da ste promatrali druge ljude. Ali, molim vas, uoite da ovdje ja promatra sebe. To je svakako zanimljiv fenomen koji uvijek iznova potie na razmiljanje brojne filozofe, mistike, znanstvenike, psihologe. ini se da ivotinje nisu u stanju initi tako neto. Kao da za to treba odreena razina inteligencije. Ono to u vam sada rei nije metafizika, nije filozofija. To je isto promatranje i zdrav razum. Veliki mistici

Anthony de Mello Buenje svijesti

Istoka uistinu nee ja poistovjeivati sa sobom. Zapravo, oni govore kako naa svjesnost zapoinje sa stvarima, tek onda postajemo svjesni misli, odnosno sebe, i konano postajemo svjesni onoga koji misli. Moe li mislioc spoznati sebe? Mogu li saznati to je to ja? Neki e vam od njih odgovoriti: Moe li no porezati sebe? Moe li oko vidjeti samo sebe? Moe li 'ja' spoznati 'sebe'? No, mene u ovome trenutku zanima neto puno praktinije: vidjeti to ja zapravo nije. Pokuat u vam to objasniti polako jer posljedice saznanja mogu biti pogubne. Sjajne ili zastraujue, ovisno o vaem stajalitu. Sluajte ovo: Jesam li ja moje misli, misli koje mislim? Ne. Misli dolaze i odlaze; ja, dakle, nisam moje misli. Jesam li ja moje tijelo? Kau da milijuni stanica odumiru ili se obnavljaju svake minute, tako da nakon sedam godina nemamo ni jednu jedinu stanicu istu kao sedam godina prije. Stanice dolaze i odlaze. Stanice se raaju i odumiru. Ali

Anthony de Mello Buenje svijesti

ja i dalje opstaje. Dakle, oito je da ja nisam moje tijelo. Ja je svakako neto drugo i vie od moga tijela. Moete rei da je tijelo dio moga ja, ali svakako promjenjivi dio. Ono se stalno kree i mijenja. Imamo isto ime za Nijagarine slapove, ali Nijagarini slapovi se sastoje od vode koja se stalno mijenja. Mi za stalno promjenjivu stvarnost koristimo stalno isto ime. to je s mojim imenom? Je li ja moje ime? Oito nije jer ime mogu promijeniti, a da ne mijenjam svoje ja. Ili moda moja karijera? Moja uvjerenja? Kaem da sam katolik, idov - je li to bitan dio moga ja? Znai li to da promjenom vjere mijenjam i svoje ja? Spomenuo sam ve djevojicu koja pita svog malog prijatelja je li prezbiterijanac. Netko mi je ispriao slinu priu. To je pria o Paddyju, koji hoda ulicama Belfasta i u jednome trenutku osjeti hladnu cijev pitolja na svome potiljku. Iza njega glas: Jesi li katolik ili protestant? Paddy je morao brzo razmiljati. Ree:

Anthony de Mello Buenje svijesti

Ja sam idov. A glas iz njega e oduevljeno: Onda sam ja najsretniji Arap u cijelome Belfastu. Jako su nam bitne etikete. Kaemo: Ja sam republikanac. No, jeste li zaista? Dobivate li onda promjenom stranke i novo ja? Nije li to isto ja s novim politikim uvjerenjima? Sjeam se prie o ovjeku koji pita svoga prijatelja: Hoe li glasati za republikance? Ovaj odgovara: Ne, glasat u za demokrate. Otac mi je bio demokrat, djed mi je bio demokrat, kao i njegov otac. To je prilino smijena logika, kae ovaj, jer ako ti je otac bio konjokradica i djed ti je bio konjokradica, kao i njegov otac, to bi ti onda bio? Ah, prijatelju, onda bih bio republikanac. Toliko vremena u ivotu provodimo reagirajui na razne etikete, svoje i tue. Sve te etikete poistovjeujemo sa ja. este su etikete katolik i protestant. Bio je ovjek koji je poao svome sveeniku i rekao mu: Oe, elim da sluite misu za moga psa. Sveenik je bio zgranut. Kako to misli - da sluim svetu misu za tvoga psa? Taj je

Anthony de Mello Buenje svijesti

pas moj kuni ljubimac, odgovori ovjek. Ovdje ne dajemo mise za pse. Pokuajte u crkvi na kraju ulice. Pitajte njih mogu li vam sluiti takvu misu. Na odlasku ovjek e sveeniku: teta, stvarno sam volio tog psa. Htio sam vam dati milijun dolara za misu. Sveenik uzvraa: ekaj, nisi mi rekao da je pas bio katolik. Kada se zapetljate u sve te etikete, u kakvoj su one vezi s vaim ja? Moemo li rei da ja nije nijedna od etiketa koje mu pripisujemo? Etikete pripadaju meni/sebi. Ono to se stalno mijenja je sebi. Mijenja li se ikada i ja? Mijenja li se Promatra? Bez obzira na koju etiketu mislite (osim moda ljudsko bie), ona se lijepi na sebe. Ja nije nijedan od tih dodijeljenih oznaka s etiketa. Prema tome, kada se udaljite u promatranju sebe, u tom se trenutku vie ne poistovjeujete sa sobom. Patnja ivi u meni/sebi: kada ja poistovjetimo sa sobom, tada poinje patnja. Recimo da se bojite ili elite neto. Ako svoje ja ne poistovjeujete s novcem, imenom, nacijom,

Anthony de Mello Buenje svijesti

osobama, prijateljima, vae ja nikada nee biti u opasnosti. Ono moe biti vrlo aktivno, ali nikada ugroeno. Sjetite se neega to vam uzrokuje bol, brigu ili strah. Imate mogunost izbora. Prvo, moete postati svjesni to je to to tako silno elite da zbog toga toliko patite, jer iza svake patnje stoji neispunjena elja. Koja vas to elja toliko mui? Drugo, ne radi se samo o elji; u pitanju je poistovjeivanje. Jednostavno ste sami sebe uvjerili da srea vaega ja, gotovo opstanak, ovisi o ispunjenju elje. Sva patnja proizlazi iz poistovjeivanja sebe s neim, bilo to neto unutar ili izvan nas.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Negativni osjeaji prema drugimaNa jednom od mojih seminara netko je primijetio: Htio bih podijeliti s vama jedno lijepo iskustvo. Iao sam u kino i odmah nakon toga na posao. Imao sam problema s troje ljudi u svome ivotu. Dobro, rekao sam si, uinit u isto to i u kinu, promatrat u to se dogaa. Sljedea dva sata promatrao sam svoje osjeaje prema tim ljudima i shvatio da sam pun negativnih emocija. Zaista sam ih mrzio. Onda sam se obratio za pomo. Rekao sam: 'Isuse, to ti tu moe uiniti?' Zaplakao sam ubrzo nakon toga jer sam shvatio da je Isus umro na kriu zbog takvih ljudi. No, oni se sami nisu mogli promijeniti. To popodne morao sam natrag u ured gdje sam mogao s njima razgovarati. Rekao sam im to me mui i oni su se sloili. Nisam vie bio bijesan i prestao sam ih mrziti. Svaki put kada vas obuzmu negativne emocije prema nekome, vi ivite u zabludi. S vama se

Anthony de Mello Buenje svijesti

dogaa neto krivo. Ne moete sagledati stvarnost. Znai, to neto u vama treba mijenjati. A to mi obino radimo kada osjetimo negativne emocije prema nekome? Pomislimo: On je kriv; ona je kriva i treba se promijeniti. Ne! Svijet je u redu. Vi se trebate mijenjati. Jedan je od vas rekao da radi u nekoj instituciji. Na sastanku uposlenika netko bi rekao: Ovdje se osjea miris pokvarene hrane. I to bi bilo dovoljno da ena koja je bila na dijeti poludi. Ona je sebe poistovjetila s hranom. Svatko tko napada hranu, zapravo napada mene; ugroena sam i moram se braniti. Ona ne shvaa da njezino pravo ja nikada nije napadnuto; ugroeno je ono mene/sebe. Ali pretpostavimo da ste svjedoci neke uestale nepravde, neega to je oito i objektivno krivo. Ne bi li bilo primjereno reagirati i rei da se tako neto ne bi smjelo dogaati? Trebate li se uplitati u ispravljanje nepravdi? Netko je povrijedio dijete i vi ste bili svjedoci zlostavljanja. to ete uiniti?

Anthony de Mello Buenje svijesti

Nadam se kako niste shvatili da ne biste trebali reagirati. Rekao sam da e, ako se oslobodite negativnih osjeaja, vaa reakcija biti puno uinkovitija. Jer u trenutku kada nastupe negativne emocije, mi postajemo slijepi. Na scenu stupa nae uvjetovano ja i sve je iskrivljeno. Tamo gdje smo imali jedan problem, odjednom se stvaraju dva problema. Mnogi pretpostavljaju kako, nemate li negativne emocije prema nekim situacijama, niste li bijesni i ne mrzite li, tada ne trebate ni reagirati. Ne! To je potpuno krivo! Vi niste emocionalno pogoeni, ali stupate u akciju. Postajete senzibilni prema ljudima i situacijama oko vas. Ono to zaustavlja osjeaje naziva se uvjetovano ja: kada se tako poistovjetite sa sobom da potpuno izgubite objektivnost. Kada krenete neto poduzeti, bitno je da budete u stanju vidjeti stvari s distance, sa zadrkom. Negativne emocije mogu vas pri tome omesti ili ak sprijeiti da stvarnost sagledate realno.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Kako emo onda nazvati onaj unutarnji poriv koja nas motivira i energiju pretvara u aktivnost, u borbu protiv zla? O emu se god radi, to nikako nije reakcija, ve akcija. Neki od vas pitaju se postoji li siva zona u koju ulazimo prije nego to potpuno postanemo ovisni, prije nego to se s neim poistovjetimo. Recimo, dogodi se smrt dragoga prijatelja. ini se potpuno ispravno i ljudski zbog toga osjetiti tugu. Ali kako pritom reagiramo? Samosaaljenjem? to zapravo alite? Razmislite malo o tome. Ovo to u sada rei moe vam se initi grozno, ali ve sam vas upozorio da ja stiem s nekog drugog planeta. Vi zapravo reagirate na svoj osobni gubitak, zar ne? Osjeate saaljenje prema sebi ili prema drugim ljudima jer je va prijatelj, dok je bio iv, svima vama donosio radost. Nadalje, to znai da osjeate saaljenje prema ljudima koji saalijevaju sami sebe. Jer ako ne saalijevaju sami sebe, koga onda zapravo ale? Nikada ne osjeamo tugu ako izgubimo neto za to nismo bili vezani, to nismo

Anthony de Mello Buenje svijesti

nastojali posjedovati. Tuga ili aljenje znak je da sam svoju sreu uvjetovao, uinio ovisnom o drugim ljudima ili stvarima, barem do odreene granice. No, naviknuti uti upravo suprotno, pa sada ovo to ja govorim zvui gotovo nehumano, zar ne?

Anthony de Mello Buenje svijesti

OvisnostNije li to ono to su govorili svi mislioci ovoga svijeta? Pritom ne tvrdim kako nae uvjetovano ja nee povremeno upasti u takve sheme. Tako smo programirani. No, sada se postavlja pitanje je li uope mogue ivjeti ivot potpuno odvojen od drugih ljudi, ne ovisiti o nikome. Svi mi ovisimo jedni o drugima zbog raznih stvari, zar ne? Ovisimo o mesaru, pekaru, mljekaru. Meuovisnost. I to je u redu. Cjelokupno smo drutvo ustrojili tako da smo razliitim ljudima dodijelili razliite uloge i povjerili im razliite zadatke, a sve na dobrobit svih nas. Tako smo uinkovitiji i zahvaljujui tome ivimo bolje barem se nadamo. No, ovisiti o nekome psiholoki ili emocionalno znailo bi u potpunosti uvjetovati i podrediti svoju sreu drugima. Razmislite o tome. Jer evo to ete sljedee uiniti, bili toga svjesni ili ne: zahtijevat ete od

Anthony de Mello Buenje svijesti

drugih ljudi da pridonesu vaem osjeaju sree i zadovoljstva. Zatim ide sljedei zahtjev, a to je strah - strah od gubitka, strah od otuenja, strah od odbijanja, uzajamne kontrole. Savrena ljubav ne poznaje strah. Tamo gdje je ljubav, nema zahtjeva, nema oekivanja, nema ovisnosti. Ja ne zahtijevani da me usrei jer moja srea ne poiva u tebi. Ostavi li me, neu zbog toga osjeati samosaaljenje. Beskrajno uivam u tvom drutvu, ali nisam ovisan. Lijepo mi je s tobom, ali ne temeljem vezanosti. Ono to je stvarno izvor moga uitka, nisi ti: to je neto vee od nas oboje. To je neto to sam otkrio, neto kao simfonija, neka vrsta orkestra koji svira prekrasnu melodiju u tvom prisustvu, ali kada ode, orkestar ne prestaje svirati. Kada sretnem drugu osobu, orkestar svira drugu melodiju, koja je isto tako lijepa. A kada ostanem sam, on i dalje nastavlja svirati. Repertoar je ogroman i on nikada ne prestaje svirati.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Tako vam izgleda buenje. Eto zato smo hipnotizirani, ispranoga mozga, uspavani. Moete li rei da me volite ako se pritom za mene veete, ako mi ne date otii? Ako mi ne date biti? Kako me moete voljeti ako ste psiholoki i emocionalno ovisni? To se sudara s univerzalnim naukom svih svetih spisa, svih religija i svih mistika. Pritom se stalno pitam: Kako to da nam to nije bilo jasno svih tih godina? Kako to da to nisam vidio? Dok itate tako radikalne stavove iz svetih spisa, poinjete se pitati: Je li ovaj lud? Ali nakon nekoga vremena poinjete shvaati kako su zapravo svi ludi. Ako se ne odreknete svoga oca i svoje majke, brae i sestara, ako se ne pokajete i odreknete svega to posjedujete, ne moete biti moji uenici. Morate se svega odrei. Ne fiziko odricanje, shvatite, jer to je lako. Morate se odrei svojih zabluda i ponovno doi u dodir sa stvarnou i, vjerujte mi, nikada vie neete biti usamljeni. Samoa se ne lijei prisutnou drugih ljudi. Samoa se lijei dodirom sa stvarnou,

Anthony de Mello Buenje svijesti

naputanjem iluzija, stvarnim ivotom, iako to ne moemo nazvati pravim imenom. Kada prestanete biti ovisni o nestvarnom, vratit ete se stvarnom ivotu. No prvo to morate eljeti. Razmislite malo o trenucima samoe. Je li vam ikada itko oduzeo taj osjeaj usamljenosti? Ljudi vam samo mogu pomoi odvratiti pozornost. Kako inae rjeavate taj osjeaj ispraznosti? Tako to pobjegnete, ukljuite televizor, radio, itate knjigu, traite drutvo ili zabavu, traite neto to bi vam moglo barem nakratko odvratiti pozornost. Svi to rade. Danas je to postao dobar biznis: organizirana industrija koja nas udaljava i zabavlja.

Anthony de Mello Buenje svijesti

to bude, bit eVratite se kui. Doite ponovno k sebi. Promatrajte se. Zato sam ranije rekao da je samopromatranje tako prekrasno i izuzetno. Nakon nekog vremena ne mora initi nikakav napor jer se iluzija sama poinje raspadati, a ti spoznaje stvari koje se ne mogu ak ni opisati. To se zove srea. Sve se mijenja i vi postajete ovisni o svjesnosti. Rei u vam priu o ueniku koji je doao kod svoga uitelja i rekao mu: Moe li mi rei neku mudrost koja e me voditi kroz ivot? Bio je to dan koji je uitelj provodio u utnji. On uzme ploicu i napie: Svjesnost. Kada uenik to vidi, ree: To je suvie saeto. Moe li mi to malo pojasniti? Uitelj potom ponovno uzme svoju ploicu i komadom krede napie: Svjesnost, svjesnost, svjesnost. Uenik e na to: Da, ali to to

Anthony de Mello Buenje svijesti

znai? Uitelj ponovno uze svoju ploicu i napie Svjesnost, svjesnost, svjesnost znai - svjesnost. To je tako kada promatrate samoga sebe. Nitko vam ne moe pokazati kako ete to raditi jer bi vam inae dao odreenu tehniku i tako vas ponovno isprogramirao. Jednostavno pratite svoje ponaanje. Dok razgovarate s nekim, jeste li toga svjesni ili se jednostavno poistovjeujete s razgovorom? Kada ste ljuti, jeste li svjesni svoje ljutnje ili se poistovjeujete s ljutnjom? Kasnije, kada vas ljutnja proe, pokuavate li razumjeti svoje iskustvo? Zato ste zapravo ljuti? Odakle naviru tolike emocije? To je jedini nain postizanja svjesnosti za koji ja znam. Moete promijeniti samo ono to poznajete. Ono to ne razumijete, ega niste svjesni, moete samo potiskivati, a ne mijenjati. Mijenjate se samo kada razumijete. Ponekad me pitaju: Je li to prerastanje u svjesnost postupan proces ili se ono dogaa kao bljesak? Postoje sretnici koji to doive kao bljesak. Oni jednostavno postanu svjesni. Drugi opet

Anthony de Mello Buenje svijesti

prerastaju, uspinju se postupno i polako. Poinjete uviati stvari. Gube se iluzije, tope fantazije i polako dolazite u dodir s injenicama. Ne postoji neko ope pravilo. No, postoji sjajna pria o lavu koji je doao do stada ovaca i meu njima pronaao drugog lava. Bio je to lav koji je kao mladune donijet u stado i tamo odgojen. Ugledavi se na ovce, pasao je travu i trkarao kao da je i sam ovca. Lav mu prie i stane ispred njega, a ovca-lav se u prvome susretu s pravim lavom pone tresti od straha. Lav ga upita: to radi ti ovdje, meu ovcama? A ovca-lav mu zastraeno odgovori: Ja sam ovca. Lav e: Ne, nipoto, nisi ti nikakva ovca. Doi sa mnom. Odveo je ovcu-lava do rijeke i rekao: Gledaj! Kad je ovca-lav pogledao svoj odraz u vodi, ispustio je snaan urlik i u trenutku se promijenio. Nikada vie nije bio onaj stari. Ako ste imalo sretni i bogovi su vam naklonjeni, ili ako vam je dana boanska milost (uzmite teoloki izraz koji vam odgovara), mogli biste iznenada razumjeti tko je zapravo vae ja i

Anthony de Mello Buenje svijesti

nikada vie neete biti oni stari. Nikada vas vie nitko i nita nee moi povrijediti. Niega i nikoga vas vie nee biti strah. Zar to nije sjajno? ivjet ete kao kralj, kao kraljica. To znai ivjeti kraljevski, a ne one gluposti kada vam slika izae u novinama ili kada uspijete zaraditi puno novca. Nee vas biti strah jer ete biti savreno svjesni da ste nitko i nita. Uspjeh ili neuspjeh nee vam znaiti ba nita. ast, slava, ponienje, bit e vam svejedno. Zar to ne bi bilo krasno? Neki ljudi dolaze do ovoga stanja na prilino bolan nain, korak po korak, kroz mjesece i tjedne svjesnosti o sebi. Ali, vjerujte mi, dosad nisam upoznao nijednu osobu koja je uloila vrijeme u svjesno promatranje sebe, a da ve nakon nekoliko tjedana nije vidjela promjenu. Mijenja se kvaliteta njihova ivota, pa ne moraju sve graditi na vjeri. Oni shvaaju; postaju drukiji. Ponaaju se drukije. Zapravo, manje reagiraju, a vie djeluju. Vide stvari koji prije nisu uoavali.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Kada ste svjesni, imate vie energije, postajete ivlji. Moda ete pomisliti da je probuen ovjek osloboen tenji, da postaje kao drvo. Ali to nije tono; osvijeten ovjek oslobodio se samo napetosti, straha od gubitka, neizvjesnosti u iekivanju uspjeha, i on postaje ono to je. Oputen. On ne vozi pod runom konicom. To je ono to vam se dogaa: oslobaate se nepotrebnih konica. Rei u vam dio velike kineske sage koji sam se potrudio nauiti napamet jer kae: Kada strijelac gaa svoj cilj, a pritom ne oekuje neku odreenu nagradu, koristi puninu svojih sposobnosti; kada gaa da osvoji mjedeni pehar, ve postaje nervozan; kada gaa za zlatnu medalju, postaje slijep, vidi dvije mete i sav je izvan sebe. Nisu se promijenile njegove vjetine gaanja; njegova oekivanja su ga razdijelila. To mu je jako bitno. On vie razmilja o pobjedi nego o samome gaanju i snana potreba da pobijedi odvlai mu energiju potrebnu za gaanje. Nije li to prikaz veine ljudi?

Anthony de Mello Buenje svijesti

Kada ne ivite samo zbog jednog odreenog cilja, na raspolaganju vam je ukupna energija. Sve vae vjetine, znanja, sposobnosti; oputeni ste, niste zabrinuti i nije vam bitno hoete li pobijediti ili izgubiti. No, vi ste ljudsko bie. U tome je bit vaega ivota, a ona moe izai samo iz svjesnosti. Kada postanete svjesni, onda ete znati da ast ne znai nita. To je samo drutvena konvencija i nita vie. Zato se mistici i proroci nisu ba nimalo trudili oko ukazivanja poasti i dobivanja priznanja. Poast ili poniavanje, bilo im je svejedno. Oni su ivjeli u nekom drugom svijetu, u svijetu probuenih. Uspjeh ili neuspjeh, bilo im je svejedno. Jednostavno su zauzeli stav. Ja sam budala, ti si budala, pa to? U emu je problem? Netko je rekao: Tri ovjeku najtee stvari nisu fizika ili intelektualna dostignua. To su: prvo, vratiti se ljubavi, a napustiti mrnju; drugo, prihvatiti odbaene; tree, priznati da si u krivu. Ako svoje ja niste poistovjetili sa sobom, sa

Anthony de Mello Buenje svijesti

svojim uvjetovanim ja, nema nita lake negoli rei: Znam da nisam u pravu. Da me bolje poznajete, znali biste kako esto grijeim. to uope moete oekivati od jedne budale kao to sam ja? Jer ako se nisam poistovjetio sa svim uvjetovanim osobinama sebe, ne moete me povrijediti. U poetku e vam se dogaati da e vas povremeno pogaati svi oni naueni uvjeti i vi ete biti depresivni i pomalo uplaeni. alit ete, plakati i tome slino. Prije prosvjetljenja, znao sam biti depresivan; nakon prosvjetljenja, nastavio sam biti depresivan. No, razlika je u tome to se vie ne poistovjeujem sa svojom depresijom. Jeste li svjesni kolika je to razlika? Jednostavno iskoraite iz sebe i promatrati svoju depresiju i pritom se ne poistovjeujete s njom. Ne inite nita kako bi je otklonili; savrene ste voljni nastaviti svoj ivot sve dok depresija ne proe i napokon nestane. Ako ne znate to to znai, stvarno se imate emu nadati. to je sa strahom?

Anthony de Mello Buenje svijesti

On se pojavi, ali vas to nimalo ne brine. udno! Bojite se, ali vas to ne zabrinjava. Nije li to paradoks? Spremni ste pustiti taj oblak iznad sebe jer to vie bjeite od njega, to mu dajete veu snagu. Spremni ste oblak straha promatrati i on neizbjeno prolazi. Stvarno moete bio sretni u svojim strahovima. Nije li to suludo? Moete biti sretni u svojoj depresiji. Zar vam to nitko nije rekao? I kad ste u sjajnom raspoloenju, vi pripremate teren za svoju sljedeu depresiju. Sjajno ste raspoloeni, ali izabirete neki iz palete svojih strahova: Koliko e to trajati? to uiniti kako bi ovo trajalo vjeno? To vie nije srea, to je ponovno ovisnost. Pitam se koliko je, meu vama koji itate ovu knjigu, onih koji nisu ovisnici? Ako ste imalo prosjena skupina, bojim se da je takvih jako malo. Nemojte tako svisoka gledati alkoholiare i ovisnike o drogama: moda ste vi jednako ovisni kao i oni. Kada sam prvi puta samo nakratko pogledao svoj novi svijet, to je bilo zastraujue.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Shvatio sam to znai biti sam, bez ramena na koje moe osloniti glavu; pustiti druge na miru i sam biti slobodan, ne biti nikome posebno drag, a opet voljeti sve ljude - jer takva je ljubav. Ona poput sunca alje svoje zrake na dobre i loe, ona poput kie jednako pada na svece i grjenike. Moe li rua rei podarit u svoj miris samo dobrim ljudima koji me pomiriu, a uskratiti ga loima? Nadalje, moe li svjetiljka rei podarit u svoje svjetlo samo dobrim ljudima u ovoj sobi, a oni zli e ostati u mraku? Moe li drvo rei pruit u svoju sjenu dobrim ljudima koji potrae odmor pod mojim kronjama, ali ne i onima drugima? To su sve prikazi prave ljubavi. Ljubav je sve vrijeme bila prisutna, licem u lice u svetim spisima, ali nikada se nismo usudili vidjeti je jer smo bili tako zaokupljeni onim to naa vrsta naziva ljubavlju - pjesmama i poezijom - ali to nije ljubav, to je upravo suprotno pravoj ljubavi. To je tenja, kontrola, posesivnost. To su manipulacija i strah, a ne ljubav. Uili su nas da sreu nalazimo u

Anthony de Mello Buenje svijesti

nekom njenom licu, u dalekim putovanjima. To nije srea, ali mi smo s vremenom spoznali suptilne naine uvjetovanja sree takvim stvarima, bilo unutarnjim ili stvarima izvan nas. Kaemo: Odbijam biti sretan dok se ne rijeim svoje neuroze. A ja vam kaem da moete biti sretni ve sada, pa i s neurozom. Samo iz jednoga razloga u ovome trenutku ne osjeate ono to u Indiji zovemo anand - blaenstvo. Samo zato to ste stalno zaokupljeni onime to vam nedostaje. Vjerujte mi, vi ovoga trenutka imate sve to vam treba da biste uivali u blaenstvu. Isus je uio zdravome razumu sve obine ljude, gladne, siromane. Govorio im je dobru vijest: Kraljevstvo je vae, uzmite ga. Ali tko ga je stvarno sluao? Nikoga to nije zanimalo, svi u radije spavali.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Strah izvor nasiljaNeki kau da na svijetu postoje samo dvije stvari: Bog i strah; ljubav i strah jedine su dvije stvari. Na svijetu postoji samo jedno zlo, strah. Na svijetu postoji samo dobro, ljubav. Ponekad ih nazivamo drugim imenima. Za ljubav kaemo srea, sloboda, mir, uitak, Bog. Svejedno je jer sam naziv nije bitan. Isto tako ne postoji nijedno zlo u svijetu koje se ne svodi na strah. Nijedno. Neznanje i strah, neznanje prouzroeno strahom, odatle dolazi sve zlo, odatle dolazi nasilje. Osoba koja nije nimalo nasilna, koja je nesposobna za bilo kakvo nasilje, osoba je osloboena straha. Samo kada se bojite, postajete ljuti. Sjetite se kada ste zadnji put bili ljuti i potraite strah u pozadini te ljutnje. to su vam to htjeli oduzeti? Taj strah bio je izvor vae ljutnje. Sjetite se neke agresivne osobe, moda nekoga koga se i sami bojite. Zar ne vidite kako se boji, kako je pun ili puna straha? On je

Anthony de Mello Buenje svijesti

zaista uplaen. Ona se stvarno boji jer inae ne bi bila ljuta. Kao to vidite, u konanici nam ostaju samo ljubav i strah. Na ovome seminaru namjerno idemo s jedne teme na drugu, ponovno se vraamo na iste teme, pomalo nestrukturirano, ali to je dobar nain da stvarno shvatite o emu zapravo govorim. Ako neto i ne doe do vas prvi put, moda vas pogodi kada to ponovno ujete. Ako ne pogodi vas, moda e nekoga u vaem okruenju. Priamo o razliitim temama, ali sve se svodi na isto. Moete to nazvati svjesnost, ljubav, duhovnost, sloboda, buenje, stvarno je svejedno. Sve je, u biti, isto.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Svjesnost i dodir sa stvarnouPromatrajte sve to se dogaa unutar vas, pratite zbivanja izvana. Kada se neto od toga dogaa vama, ponaajte se kao da se dogaa nekome drugome, bez komentara, bez osude, bez uplitanja, bez pokuaja da neto promijenite: samo razumijevajte. Budete li tako inili, vidjet ete kako se naglo udaljavate od sebe. Sveta Terezija Avilska pie kako je krajem svoga ivota dobila od Boga veliku milost. Ona ne koristi ovaj suvremeni izraz, ali svakako govori o udaljavanju od same sebe. ujem li da netko boluje od raka, netko koga ne poznajem, nisam osobito pogoen tom vijeu. Ako imam ljubavi i samilosti, moda u mu nastojati pomoi, ali to me nee pretjerano emocionalno opteretiti. Ili ako trebate izai na ispit, ja mogu reagirati hladne glave i dati vam pomalo filozofski savjet: Zna, to se vie brine oko toga, bit e gore. Bolje je da se dobro odmori prije ispita,

Anthony de Mello Buenje svijesti

umjesto da ui cijelu no. No, kada doe moj red za polaganje ispita, to je neto sasvim drugo, zar ne? Razlog je jasan, ja sam se poistovjetio sa sobom ili - u nekoj drugoj prigodi - sa svojom obitelji, svojom domovinom, svojim stvarima, svojim tijelom, samim sobom. to mislite kako bi bilo da od Boga dobijem milost da sve te pojmove ne nazivam svojima? Bio bih odvojen od njih, ne bih se vie poistovjeivao. To znai izgubiti sebe, porei sebe, umrijeti sebi.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Dobra religija antipod nesvjesnogJednom mi je netko priao za vrijeme seminara i upitao: to je s Gospom Fatimskom? to mislite o njoj? Takva me pitanja uvijek iznova podsjete na priu iz vremena kada su kip Gospe Lurdske prevozili avionom u svetite, i dok su se vozili iznad june Francuske, avion je poeo pomalo tonuti i tresti se i inilo se kao da e se raspasti. udotvorni kip je zavapio: Gospo Lurdska, moli za nas! I nakon toga sve je bilo u redu. Zar nije prekrasno to to je jedna Gospa molila za pomo drugu Gospu? Isto tako jednom zgodom skupina od gotovo tisuu ljudi krenula je na hodoae u Mexico City kako bi pohodili svetite Gospe od Guadalupe. Prije samoga puta hodoasnici su neko vrijeme sjedili ispred samostana u znak protesta jer je biskup proglasio Gospu Lurdsku zatitnicom cijele biskupije! Oni su bili uvjereni da je Gospa od

Anthony de Mello Buenje svijesti

Guadalupe osjeala nepravdu te su prosvjedovali kako bi se iskupili za nanesenu uvredu. To vam je problem s religijom. Niste li dovoljno oprezni, zaas se izgubite. Kada razgovaram s hinduistima, kaem im: Vai sveenici nee biti sretni kada ovo uju, ali Bog bi bio sretniji, kako nas je uio Isus Krist, kada biste se preobrazili, umjesto to ga oboavate. Bila bi mu draa vaa ljubav nego divljenje. Kada razgovaram s muslimanima, kaem: Va Ayatollah i vai mule nee biti sretni kada ovo uju, ali Bog e biti puno sretniji ako se preobrazite u osobu punu ljubavi, umjesto to ga stalno zazivate. Stvarno je bitnije da se probudite. To je duhovnost, to je bit svega. Ako ste svjesni, imate Boga. Tada ga tujete u duhu i u istini. Kada postanete ljubav, kada se pretvorite u ljubav. Opasnost od religije lijepo je izreena u prii koju je ispriao kardinal Martini, nadbiskup milanski. To je pria o talijanskom paru koji se trebao vjenati. Dogovorili su sa upnikom da se

Anthony de Mello Buenje svijesti

svadbena sveanost odri u upnom dvoritu pokraj crkve. No, padala je kia, pa nisu mogli odrati svatove u dvoritu. Kako bi spasili stvar, zamolili su upnika da uzvanike ipak ugoste u crkvi. Sveenik ba nije bio oduevljen tom idejom, ali mladenci su bili uporni: Svatko e pojesti samo komadi torte, neto emo otpjevati, popiti po au vina i razii se. upnik je pristao. No, kako su to bili mladi Talijani puni ivota, popili su neto vina, pjevali, popili jo malo vina, jo malo pjevali, pili, pjevali, i za manje od pola sata u crkvi je bilo pravo veselje. Svi su se zabavljali i uivali. No, upnik je bio napet, hodao je gore-dolje po sakristiji, uzrujan zbog velike buke koja se stvarala. Prie mu kapelan i kae: Vidim da ste prilino napeti. Naravno da sam napet. Sluaj samo buku koju stvaraju, i to u Bojoj kui, za ime Boga! Ali, oe, znate i sami da nemaju kamo. Znam, ali moraju li se stvarno toliko veseliti? Ne smijemo zaboraviti da je i sam Isus jednom bio prisutan na svadbi, primijeti kapelan. Naravno da ne

Anthony de Mello Buenje svijesti

smijemo zaboraviti. Znam da je Isus Krist bio prisutan na svadbi! Ali tamo nije bio Sveti sakrament!!! Znate, ponekad - kao u ovome sluaju - Sveti sakrament postaje znaajniji od Isusa Krista; tovanje postaje znaajnije od ljubavi, Crkva znaajnija od ivota, a sam Bog postaje znaajniji od susjeda. To je uistinu opasno. To je ono na to nas je Isus pozivao - spoznati to je znaajnije! Ljudsko je bie znaajnije od Sabbatha. Ono to vam sada govorim znaajnije je od pukog tovanja Boga. No, zasigurno znam da va mula, ili va sveenik, nee biti sretan kada to uje. Dakle, priali smo o duhovnosti, o buenju. Opet vam kaem: elite li se probuditi, stvarno je bitno promatrati sebe. Budite svjesni svega to govorite, budite svjesni onoga to mislite, svjesni onoga to inite. Osvijestite svoje porive, motive, to je to to vas pokree. Jer nesvjesni ivot nije vrijedan ivljenja.

Anthony de Mello Buenje svijesti

Nesvjesni ivot je poput mehanikog ivota. Nije ljudski, programiran je i uvjetovan. Isto tako mogli biste biti i kamen ili komad drveta. U zemlji iz koje ja dolazim imate na stotine tisua ljudi koji ive u straarama, u krajnjem siromatvu, koji jedva uspijevaju preivje