26
http://www.ffri.hr/psirius/download/skripte/izborni/stanja %20svijesti/predavanja.doc STANJA SVIJESTI – predavanja 1.predavanje Definiranje svijesti : James, 1890. - svijest je uvijek i prvenstveno pitanje odabira (a selecting agency [...] choosing one out of several of the materials so presented to its notice). Psihologija je opis i objašnjenje svijesti kao takve. Allport, 1977. - svijest je rezultat neke vrste perceptivne integracije i stabilizacije. Kinsbourne, 1988. - svijest je stanje mozga koje nastaje kada su istovremene – modalitetno specifične - informacije uzajamno sukladne. Umiltà, 1988 - razlika između “svjesnog” i “nesvjesnog” odgovara razlici između “kontroliranog” i “automatskog”. Svijest je naše doživljavanje onoga što se zbiva u “centralnom procesoru” (CP). CP kontrolira usmjeravanje pažnje i raspoređivanje sadržaja koji se odvijaju na podsvjesnoj razini. Kontrolirana (voljna) obrada informacija zbiva se pod utjecajem CP-a, dok automatska obrada ne mora.Svijest i pažnja su različiti pojmovi, premda su slični po svom ograničenom kapacitetu, sporosti i serijskoj obradi informacija. Zimbardo, 1992. - svijest je stanje uvida u vlastite unutrašnje doživljaje i vanjsku okolinu. Kosslyn i Koenig, 1992. - kao što melodija nastaje međudjelovanjem pojedinih nota, tako i svijest nastaje među-djelovanjem pojedinih aktivnosti mozga. Kao što note prethode melodiji, tako i aktivnosti mozga prethode svijesti. Searle, 1992. - pod pojmom “svijest” podrazumijevam ona subjektivna stanja i uvide koji započinju kada se netko probudi i nastavljaju se tijekom dana sve dok ta osoba ne zaspi, padne u komu, umre ili na bilo koji drugi način postane “nesvjesna”. Procesi u mozgu uzrokuju svijest koja ne predstavlja neku drugu stvarnost ili entitet, već samo značajku istog sustava na višoj razini. Crick, 1994. - vi, vaše radosti i tuge, vaše pamćenje, vaše ambicije, vaš doživljaj osobnog identiteta i vaša slobodna volja, nije ništa drugo nego ponašanje velikog broja živčanih stanica i njihovih pove-zanih molekula. Farah, 1994. - svijest je stanje integracije funkcija različitih dijelova mozga. Hobson i Stickgold, 1995. - svijest je naša integrirana spoznaja vanjskog svijeta, našeg tijela i procesa u našem umu, i ovisna je o integriranim predodžbama višeg reda koje se odnose kako na naše unutarnje tako i na vanjske percepcije. Myers, 1998. - većina današnjih psihologa pod pojmom svijesti podrazumijeva uvid u sebe i u okolinu. Farber i Churchland, 1995. - svijest zasad ne treba definirati preciznije. Definiciji treba dozvoliti da se razvija slijedeći argumente aktualne znanosti. “Gorjeti” je nekada podrazumijevalo i nuklearnu fuziju (Sunce) i oksidaciju (vatra) i elektricitet (munju), da bi se vremenom pojam reducirao. Tako će i naše shvaćanje svijesti jednom postati diferenciranije. Što je moguće zaključiti iz prezentiranih pokušaja definiranja svijesti? 1. Ne postoji uniforman i definitivan odgovor; 2. Uočljiva je dihotomija između redukcionističkog i anti-redukcionističkog (dualističkog?) pristupa; 3. Više definicija daje prioritet “svijesti o sebi”; 4. Više definicija ističe kao ključnu integraciju informacija (binding, sukladnost, istodobnost); 5. Više definicija spominje sličnost (bliskost) svijesti i pažnje odnosno svijesti i volje (kontrolirano vs. automatsko). 1

stanja svijesti

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: stanja svijesti

http://www.ffri.hr/psirius/download/skripte/izborni/stanja%20svijesti/predavanja.doc

STANJA SVIJESTI – predavanja

1.predavanjeDefiniranje svijesti :

James, 1890. - svijest je uvijek i prvenstveno pitanje odabira (a selecting agency [...] choosing one out of several of the materials so presented to its notice). Psihologija je opis i objašnjenje svijesti kao takve.Allport, 1977. - svijest je rezultat neke vrste perceptivne integracije i stabilizacije.Kinsbourne, 1988. - svijest je stanje mozga koje nastaje kada su istovremene – modalitetno specifične - informacije uzajamno sukladne.Umiltà, 1988 - razlika između “svjesnog” i “nesvjesnog” odgovara razlici između “kontroliranog”i “automatskog”. Svijest je naše doživljavanje onoga što se zbiva u “centralnom procesoru” (CP). CP kontrolira usmjeravanje pažnje i raspoređivanje sadržaja koji se odvijaju na podsvjesnoj razini. Kontrolirana (voljna) obrada informacija zbiva se pod utjecajem CP-a, dok automatska obrada ne mora.Svijest i pažnja su različiti pojmovi, premda su slični po svom ograničenom kapacitetu, sporosti i serijskoj obradi informacija.Zimbardo, 1992. - svijest je stanje uvida u vlastite unutrašnje doživljaje i vanjsku okolinu.Kosslyn i Koenig, 1992. - kao što melodija nastaje međudjelovanjem pojedinih nota, tako i svijest nastaje među-djelovanjem pojedinih aktivnosti mozga. Kao što note prethode melodiji, tako i aktivnosti mozga prethode svijesti.Searle, 1992. - pod pojmom “svijest” podrazumijevam ona subjektivna stanja i uvide koji započinju kada se netko probudi i nastavljaju se tijekom dana sve dok ta osoba ne zaspi, padne ukomu, umre ili na bilo koji drugi način postane “nesvjesna”. Procesi u mozgu uzrokuju svijest kojane predstavlja neku drugu stvarnost ili entitet, već samo značajku istog sustava na višoj razini.Crick, 1994. - vi, vaše radosti i tuge, vaše pamćenje, vaše ambicije, vaš doživljaj osobnog identiteta i vaša slobodna volja, nije ništa drugo nego ponašanje velikog broja živčanih stanica i njihovih pove-zanih molekula.Farah, 1994. - svijest je stanje integracije funkcija različitih dijelova mozga.Hobson i Stickgold, 1995. - svijest je naša integrirana spoznaja vanjskog svijeta, našeg tijela i procesa u našem umu, i ovisna je o integriranim predodžbama višeg reda koje se odnose kako nanaše unutarnje tako i na vanjske percepcije.Myers, 1998. - većina današnjih psihologa pod pojmom svijesti podrazumijeva uvid u sebe i u okolinu.Farber i Churchland, 1995. - svijest zasad ne treba definirati preciznije. Definiciji treba dozvoliti da se razvija slijedeći argumente aktualne znanosti. “Gorjeti” je nekada podrazumijevalo i nuklearnu fuziju (Sunce) i oksidaciju (vatra) i elektricitet (munju), da bi se vremenom pojam reducirao. Tako će i naše shvaćanje svijesti jednom postati diferenciranije.

Što je moguće zaključiti iz prezentiranih pokušaja definiranja svijesti?1. Ne postoji uniforman i definitivan odgovor;2. Uočljiva je dihotomija između redukcionističkog i

anti-redukcionističkog (dualističkog?) pristupa;3. Više definicija daje prioritet “svijesti o sebi”;4. Više definicija ističe kao ključnu integraciju informacija

(binding, sukladnost, istodobnost);5. Više definicija spominje sličnost (bliskost) svijesti i pažnje odnosno

svijesti i volje (kontrolirano vs. automatsko).

1

Page 2: stanja svijesti

Vrste svijestiTulving, 1985.

Anoetička (non-knowing): jednostavna svjesnost o vanjskim podražajima Noetička (knowing): svjesnost o simboličkim predodžbama svijeta Autonoetička (self-knowing): svjesnost o sebi i vlastitom iskustvu i vremenu

Farthing, 1992. Primarna svijest (vanjski podražaji) Reflektivna svijest (o sebi i vlastitom iskustvu)

Aspekti svijestiFarber i Churchland, 1995.

Svjesna spoznaja (conscious awareness): senzorna = osjeti, halucinacije; generalizirana = glad, umor, trajanje, “jastvo”; metakognitivna = “znam da znam”; svjesno prizivanje sjećanja

Više sposobnosti (higher faculties): rezultiraju slobodnom voljom i moralom (pažnja, razmišljanje, samokontrola)

Stanja svijesti (states of consciousness): svjesno vs. nesvjesno (nesvjestica); opće modulacije svijesti (ljutnja, budnost i sl.); qualia (subjektivni bazični osjet lišen epifenomenologije)

Odlike svijestiHirst, 1995.

Ograničeni kapaciteti (visual, auditory, etc. buffers?): vježba povećava mentalne kapacitete (kao i fizička mišiće) – npr. istodobno pisanje i čitanje; kapaciteti se mogu povećati i prebacivanjem svjesnog u automatsko

Svijest daje i više od puke registracije osjetila (slijepa pjega, obrnuta slika i dr.)Petrović, 1990.

Jasnoća Obujam (fokus pažnje + polje percepcije oko njega) Usmjerenost (prema van ili prema sebi) Tijek (slijed ideja ili osjećaja) Jedinstvenost Stupanj (pribranosti, jasnoće) Nekomunikativnost (teškoća prodora u tuđi duhovni život)

Glavni problemi promišljanja svijestiFarber i Churchland, 1995.

Problem tuđeg uma (Other Minds Problem): imaju li drugi svijest poput naše? Problem subjektivnosti (Subjectivity Problem): možemo li znanstveno objektivizirati

subjektivnu svijest?

Svrha svijestiLaird, 1988. - svijest o sebi bitna je za oblikovanje namjera, koje se temelje na modelu “što-bi-bilo-kada-bih-učinio-tako-i-tako”. Bez “uvida” u mogući ishod, planiranje akcija i donošenje odluka bilo bi znatno otežano.Crick i Koch, 1990. - svijest omogućuje da do izražaja dođu obrade informacija koje su povezane sinkronom živčanom aktivnošću. Kako su za obradu različitih informacija specijalizirani različiti dijelovi mozga, postoji potreba da se ti različiti izvori informacija objedine, npr. značenje riječi s načinom njena pisanja.Shallice, 1982.

Donošenje odluka Omogućavanje fleksibilnog ponašanja Kontrola akcija

2

Page 3: stanja svijesti

Nadgledanje ponašanja (shizofreničarima “netko drugi” upravlja)Farber i Churchland, 1995. - moguće je da svijest poboljšava koordinaciju različitih mentalnih ineuralnih procesa. Međutim, činjenica je da je svjesno razmišljanje sporo, serijsko i apstraktno, “prevedeno” u govor, pa ima čitav niz mana u odnosu na nesvjesno djelovanje.Svijest pomaže prilagođavanju okolini:

Restriktivnom funkcijom: smanjivanje količine ulaznih informacija Izborom informacija: odabir informacija koje su iz nekog razloga za nas važne Planiranjem i kontrolom izvođenja akcija: potisnuće socijalno neprihvatljivog ponašanja,

razmatranje mogućih posljedica na temelju prizivanja informacija iz pamćenjaRazine svijesti

Svijest Podsvijest (informacije nedostupne ili teško dostupne svijesti, koje, međutim, mogu

utjecati na ponašanje; psihodinamsko “nesvjesno”) Predsvijest (informacija pohranjena u pamćenju koju trenutno ne koristimo, ali je

možemo po volji jednostavno dozvati u svijest)

Osnovna: o okolini Srednja: o onome u što imamo uvid (simbolička predstava svijeta i našeg znanja o

njemu) Najviša: o sebi – samosvijest (odsutna u nekih frontalnih bolesnika: takvi nemaju uvida u

vlastitu prošlost niti mogu planirati svoje akcije – žive u “vječnoj sadašnjosti”)Usporedi s Tulvingom (1985.): anoetic / noetic / autonoetic

Razine svijesti po Learyju1. Praznina (narkotici, alkohol, samoubojstvo, ritualno ubojstvo)2. Emotivni stupor (alkohol, psihijatri, katoličanstvo, propaganda, praznovjerje)3. Ego-svijest (amfetamini, kokain, psihologija, protestantizam, judaizam, reproduktivna

umjetnost)4. Senzorna svijest (marihuana, zen, ples, pjesma, glazba): objašnjava je neurologija5. Somatska svijest (hašiš, tantra, kundalini, H. Bosch, senzorna deprivacija)6. Celularna razina (LSD, meskalin, psilocibin, hinduizam): objašnjava je biokemija7. Atomsko-elektronska razina (LSD, budizam, elektronska glazba): objašnjava je fizika i

astrofizika

2.predavanjeOdstupanja od budne (normalne) svijesti:

1) (Patološki) poremećaji svijesti (“kvantitativni” - neurološki i “kvalitativni” - psihijatrijski)2) Stanja izmijenjene svijesti

Normalna svijest Autopsihička orijentiranost Spaciotemporalna orijentiranost

Poremećaji svijesti: neurološki Migrena

Glavobolja, najčešće jedne polovice glave (hemicrania) Češća u žena (povezana s menstrualnim ciklusom) Uzrok: konstrikcija krvnih žila i posljedična relaksacija (faze “oštre” i “tupe” boli) Provocirajući faktori: promjene u razini hormona, endokrini disbalans, stres,

određene vrste hrane i dr. Kao i u epilepsiji, napadu najčešće prethodi aura (halucinacije, iluzije, distorzije

percepcije vremena i prostora, stanje nalik transu) Sinkopa

Prethodi bljedoća, vrtoglavica, hladan znoj Trajanje nesvjestice: do nekoliko minuta

3

Page 4: stanja svijesti

Uzrok: ishemija mozga uslijed vagotonih utjecaja na krvotok (dugo stajanje, kašalj, psihička iscrpljenost i dr.)

Epilepsija Simptom, a ne bolest Povremena abnormalna električna aktivnost neurona (napadaj; ataka; ictus;

seizure; fit) koja remeti percepciju i mišićni tonus i akciju Učestalost: 0,5-1% Faktori okidanja: žarište (fokus), metabolički poremećaji (alkohol), umor, zvuk,

svjetlo i dr. osnovne vrste :

Generalizirani napadaj (toničko-klonički ili grand mal; absence ili petit mal i dr.)

Žarišni napadaj (Jacksonov s motornim, sensornim ili autonomnim simptomima; kompleksna, psihomotorna ili temporalna epilepsija)

1. Aura : halucinacije, jamais vu, déjà vu, poremećena percepcija vremena, strah, mentalna diplopija (tragovi normalne svijesti + poremećena svijest), depersonalizacija, derealizacija

2. Pomućenje svijesti (0,5-2 min): oralni automatizmi, autoskopija (out of body)

3. Postupno bistrenje svijesti Mogući poremećaji izvan napadaja: hiper/hiposeksualnost,

hipergrafija, religioznost, hiper/hipomoralnost, neosjetljivost na humor, emotivna labilnost, krivnja, razdražljivost, patološka ljubomora, dosadno opisno izlaganje “na široko”, agresivnost (postiktalno sumračno stanje) i dr.

Somnolencija / sopor / koma - “Kvantitativni” poremećaji svijesti Somnolencija: abnormalna pospanost, buđenje na glasan poziv i pljuskanje Sopor: nalik snu, nepotpuno buđenje na jake povike i bolne podražaje Koma: nemoguće buđenje bilo kakvim podražajima; posebni oblici :

Vigilna koma (apalični sindrom; akinetski mutizam; nesvjesna budnost): disocijacija svijesti i budnosti, prisustvo reakcija na podražaje ali bez svijesti o njima (javlja se uz ozljede zidova 3. komore ili neka opsežnija oštećenja glave)

Locked-in syndrome: nepokretnost uz sačuvanu svijest (kreću se samo očne jabučice)

Uzroci: trauma glave (moždano deblo, edem), potrovanje, metabolički poremećaji dr.

Trajanje: najčešće ne više od 2-4 tjedna, kasnije moguće “stanje vegetiranja” (persistent vegetative state – disanje, rad srca, spavanje, plač, smijeh, grimase, ali bez govora i odgovora na komande)

Percepcija tuđeg govora: vjerojatno prisutna, kao i pamćenje i razmišljanje (slučaj Judy)

3.predavanje“Kvalitativni” poremećaji svijesti

Ošamućenost (“misli su stale”) Konfuzno stanje (halucinacije nalik snu, smušenost) Onirično stanje (nalik konfuznom, ali s izraženijim halucinacijama) Sumračno stanje (nakon epileptičkog napada: osoba naizgled normalno funkcionira, ali

nije svjesna svojih postupaka): agresivnost i amnezija Disocijativna stanja (dvije ili više svijesti): u blagom obliku kao sanjarenje, zadubljenost u

knjigu, identifikacija s filmom i sl.; somnambulizam; disocijativna amnezija (selektivna, nakon traume); fuge; podijeljena ličnost

4

Page 5: stanja svijesti

Delirij (dezorijentacija, halucinacije, motorno uzbuđenje)posebni oblici :

Poremećaji kognitivnih funkcija (agnozije, apraksije, agrafija, akalkulija, afazije i dr.) Sindrom “break-off” (piloti pri prekidu radiokomunikacije): iluzije veličine, let u visinu Elpenorov sindrom: po Odisejevu mornaru koji se probudio, i, neprepoznavši okolinu,

napao drugove kao neprijatelje Zombi: vrač (bokor) daje otrov koji izaziva prividnu smrt osobe i posljedično smanjivanje

metabolizma. Nakon nekoliko dana osobu iskopaju (već su nastupila oštećenja mozga i prisutna je amnezija i gubitak emocija). Osoba postaje rob vrača: govori kroz nos, unezvjereno gleda lijevo-desno, nerazumljivo mrmlja i vuče noge pri hodu. Članak 249 Krivičnog zakonika Haitija propisuje: “Smatrat će se pokušajem ubojstva primjena svakogpripravka koji, ne izazivajući smrt, proizvodi kraće ili duže stanje letargije. Sahrana osobekojoj je dana takva supstanca bit će jednako tretirana kao ubojstvo, bez obzira na njene posljedice (...).”

Shizofrenija: povijesna klasifikacija Katatoni tip Paranoidni tip Dezorganizirani tip (“hebefrenija”; smetnje mišljenja kombinirane sa smetnjama afekta) Rezidualni tip (slabo izraženi pozitivni simptomi) Nediferencirani tip

pozitivni simptomi Halucinacije (opažaji u odsustvu osjetilnog podražaja) Deluzije (neobična, lažna i kriva uvjerenja koja opstaju usprkos dokaza o suprotnom) Smetnje mišljenja, govora i ponašanja

negativni simptomi Izostanak normalnog izražavanja emocija (anhedonija) Reduciranje normalnih misli i govora (alogija: non-fluency) Reduciranje želje za društvenim i obiteljskim vezama (avolicija)

Shizofrenija: ostali poremećaji Poremećaji organizacije govora (“salata”) Poremećaji motorike (katatonija) Kognitivni poremećaji (percepcija, pažnja,

pamćenje, egzekutivne funkcije i dr.)Shizofrenija: poremećaj selfa (jastva; svijesti o sebi)

Derealizacija: okolina je čudna, drugačija Depersonalizacija: neprepoznavanje samog sebe, gubljenje identiteta Transformacija: preuzimanje novog identiteta - životinje, druge osobe (cf. likantropija) Autizam: povlačenje u sebe

teorije (faktori?) uzroka Genetička teorija Neurokemijska (neurotransmitorska; neuro-modulacijska) teorija: prevelika aktivnost

dopamina Neuroanatomijska (patofiziologijska) teorija: veće bočne komore Sociologijska teorija (“prava” shizofrenija nikada se ne javlja u “primitivnih” naroda koji

nisu podlegli akulturaciji; G. Devereux)

5

Page 6: stanja svijesti

Integrativna teorija shizofrenije (Gray et al., 1991):Neuroanatomija

(patologija limbičkog sustava,osobito hipokampusa i bliskih struktura)

↓Neurokemija

(povećana aktivnost dopamina u n. accumbens:haloperidol kao antagonist DA-receptora)

↓Kognitivni procesi

(nesposobnost povezivanja pohranjenihinformacija s onima koje se upravo obrađuju)

↓Simptomi

(halucinacije, deluzije i dr.)

alternativna tumačenja Anti-psihijatrija (Szasz, Laing): nije bolest, već drugačije, nekonvencionalno stanje svijesti Jaynes: shizofrenija i slična stanja bila su normalna u pretpovijesno doba (bicameral

mind), kada je uobičajeno i za rutinsko djelovanje praktično stanje niskog afekta u krizama prekidano “misterioznim glasovima” s uputama “bogova”

Crow: shizofrenija je cijena koju plaćamo za razvoj jezika u lijevoj hemisferi (shizofrenija kao hiperaktivacija desne polutke)

Shizofrenija kao predispozicija za šamana

Podijeljena ličnost Terminologija: multiple personality disorder (MPD) ili, od 1994., dissociative identity

disorder (DID) Uzrok: potisnuta sjećanja na seksualnu zlostavljanost u djetinjstvu

temeljni simptomi Najmanje jedan “alter” (druga ličnost), koji se javlja spontano i bez utjecaja volje (ako ih

ima više, funkcioniraju manje-više neovisno jedan o drugom) i obično je suprotnih crta od “izvorne” ličnosti

Pamćenje je, kao i drugi elementi svijesti, podijeljeno među alterima (može ih biti na stotine)

Alteri se mogu međusobno razlikovati po dobi, govoru, talentu, stavovima, fizičkim crtama, oštrini vida, alergijama i dr.

Alteri preuzimaju nadzor nad ponašanjem osobe amnezija

problem dijagnoze Psihoterapeuti “podržavaju” MPD (sugerirajući altere kao dio terapije ili provocirajući

njihovu pojavu hipnozom) Pacijenti “dotjeruju” i “usklađuju” svoje altere Dijagnostička “moda” u Sjevernoj Americi

4.predavanjeNeurofiziologijska osnova svijesti (Neural Correlates of Consciousness – NCC)

6

Page 7: stanja svijesti

• Pesimistički pristup: identificirati qualia s aktivnošću mozga je “category error” (David Chalmers)

• Optimistički pristup: postupnim otkrićima približavamo se definiranju NCC (npr. otkrićeP. Goldman-Rakić o vremenskom premošćivanju u PFDLC kao osnove radnog pamćenja; otkriće N. Logothetisa o aktivnosti nekih stanica u MT samo dok ispitanik PERCIPIRA kretanje podražaja; dokazi “plitkog” procesuiranja informacija – galvanski odgovor kože na poznata lica u prosopagnostičnih, blindsight i dr. – pri čemu, očito, subliminalno procesuiranje samo fizičkih elemenata podražaja može završiti u implicitnoj memoriji i utjecati na ponašanje, ali se ne analizira)

• Prijelaz od pesimista prema optimistu: Daniel Dennett (1991.: mozak stvara iluziju svijesti- “virtual machine” i uzaludno je tražiti NCC; 1995.: svijest je vrsta ponašanja, dakle, podkontrolom je mozga)

• Prijelaz od optimista prema pesimistu: S. Ramón y Cajal, W. Penfield, R. Sperry...Dva temeljna pristupa:

1. Svijest je svojstvo koje proistječe iz velike skupine neurona u međusobnoj interakciji (emerging property; Popper & Eccles, 1981)

2. Postoje specifični “neuroni svijesti” (consciousness neurons), dovoljni da ostvare svijest ospecifičnom perceptu (pod uvjetom da okidaju sinhrono): npr. Bogen i intralaminarne jezgre talamusa

Glavne predložene ideje NCC:1. Oscilacije frekvencije 40 Hz u korteksu (Crick & Koch, 1990)2. Intralaminarne jezgre talamusa (Bogen, 1995)3. Kružne petlje (re-entrant loops) talamokortikalnih sustava (Edelman, 1989)4. Ritmička aktivnost frekvencije 40 Hz u talamokortikalnim sustavima (Llinás et al., 1994)5. Prošireni retikulo-talamički aktivacijski sustav (Newman & Baars, 1993)6. Neuralne skupine povezane s N-methyl-D-aspartate (NMDA – receptori za glutamat;

Flohr, 1995)7. Određene neurokemijske razine aktivacije (Hobson, 1997)8. Određeni neuroni u donjoj sljepoočnoj kori (Sheinberg & Logothetis, 1997)9. Neuroni u ekstrastrijatnoj vidnoj kori koji projiciraju u PFC (Crick & Koch, 1995)10. Vidno procesuiranje u ventralnom kanalu (Milner & Goodale, 1995)

Kombinirane teorije (primjeri)Cotterill, 1997:Sviješću upravljaju signali iz tzv. trokuta života (vital triangle), kojiobuhvaća u povezanu cjelinu senzorna područja kore, talamičkeintralaminarne jezgre i “glavni modul” (master module). Svijest “nose”valovi frekvencije gama (40 Hz) itd.

Tononi & Edelman, 1998:Svijest je proces koji izvire (emerging) iz visokointegrirane aktivnostitalamokortikalnog sustava (“dynamic core”).

Delacour, 1997:1. Svijest ne može biti “emergent property” čitavog mozga, kao što ne može imati niti samo

jedan centar2. U svijest su svakako uključene kortiko-talamo-kortikalne petlje (fokusiranje pažnje,

kratkoročno pamćenje, povezivanje različitih perceptivnih informacija itd.) i kora čeonog režnja

Neurofiziologijska osnova svijesti : sinhronizacija• Ideja sinhronizacije: neuroni koji okidaju odgovarajući na isti podražaj (objekt) čine to

istovremeno

7

Page 8: stanja svijesti

• Dokaz: kod binokularnog rivaliteta (binocular rivalry), neuroni koji “pobjeđuju” (percipiraju podražaj) okidaju sinhrono, dok “pobijeđeni” neuroni to ne čine (zaključak: svijest o podražaju = sinhronicitet)

• Sinhrono okidanje događa se u području gama-frekvencije (30-80 Hz) i povezuje se sa selektivnom pažnjom i budnošću (arousal)

• Crick & Koch sumnjaju u povezanost gama-oscilacija sa sviješću

Neurofiziologijska osnova svijesti : retikularni aktivacijski sustavAscending) Reticular Activating System (ARAS/RAS):

1) Uključuje moždano deblo (produljena moždina, most i srednji mozak), hipotalamus i talamus

2) Sadrži centre vitalnih funkcija3) Regulira opću razinu budnosti (arousal)

Neurofiziologijska osnova svijesti : umjetna inteligencija (A.I.)Allan Turing:“Turingov test”: ako se proizvod (output) stroja ne može razlikovati od proizvoda čovjeka, onda stroj ima ljudsku inteligenciju (a ako ima inteligenciju, može imati i svijest).

Terrence Sejnowski:Autor simulacije (mreže) koja može generirati riječi sa značanjem iz slogova

John Searle:“Chinese-speaking room”: netko tko je naučio pravila prevođenja s jednog jezika na drugi, ne znači da poznaje taj jezik

Neurofiziologijska osnova svijesti: pristup kvantne fizikePenrose-Hameroff ‘Orch OR’(Orchestrated Objective Reduction) Theory

Stuart Hameroff:Anestetici djeluju na svijest ograničavajući pokretnost elektrona u proteinima u mikrotubulima.

Roger Penrose:Elektroni u mikrotubularnim proteinima (tubulinima) u kvantnoj su koherenciji. Kada zajednički kolabiraju (“reduciraju se”) iz te koherencije u novo stanje, nastaje trenutačna svijest (o nečemu).

Neurofiziologijska osnova svijestiSvjesni smo aktivnosti onih područja mozga koja izravno projiciraju u koru čeonog režnja.Crick & Koch, 1995Areja V1 (BA 17) nema izravnu vezu s frontalnim korteksom, pa stoga nismo svjesni obrade informacija koja se u njoj zbiva.

Neurofiziologijska osnova svijesti: prefrontalna kora (PFC)• Nadziranje percepcije i akcije (reality monitoring: razlučivanje percepcije od halucinacije;

u slučaju zakazivanja: konfabulacija)• Uspoređivanje (percepcije i akcije) s realnošću (reality checking)• Stvaranje pseudo-realiteta (counterfactual alternative: “Da to nisam učinio, dogodilo bi se

drugačije”)• Procjenjivanje (estimation; npr. cijene nečega)• Pamćenje izvora (source memory)

8

Page 9: stanja svijesti

• Određivanje vremenskog slijeda zbivanja (temporal coding)• Uloga u selekciji pažnje (PFC-thalamic gating mechanism: suprimira irelevantni senzorni

input u primarnu senzornu koru)• Uloga u inhibiciji neadekvatnog motornog odgovora (kada zakaže: perseveracija koja

dolazi do izražaja u WCST, Stroop-testu ili utilizacijskom ponašanju)

Neurofiziologijska osnova svijesti: vidni sustav• Vidne višestruke mikro-svijesti (visual multiple microconsciousnesses; Zeki, 2001)

raslojene su i u prostoru (areje V1-V8) i u vremenu (informacija o boji obrađuje se brže od informacije o pokretu)

• Povezivanje (binding) ovih “mikrosvijesti” vjerojatno se događa u nekoj “trećoj” areji

Neurofiziologijska osnova svijesti: kora tjemenog režnjaU donjem dijelu kore tjemenog režnja (inferior parietal lobule) nalazi se centar predstave o sebi (self-representation center) koji je odgovoran za svijest o sebi. Ovaj centar je uključen u kontrolupažnje i sadrži skladište prostornog radnog pamćenja (spatial working-memory buffer). Kod ozljeda ovog dijela korteksa javljaju se poremećaji pažnje i svijesti poput zanemarivanja suprotnestrane (counterlateral neglect) i nijekanje bolesnosti (anozognozija).Central Representation u donjem parijetalnom režnjiću fuzionira informacije o senzornoj aktivnosti, poziciji tijela, namjerama i planiranju te bira koji će od modula u međusobnoj kompeticiji doseći razinu svijesti.(Taylor, 2001)

Neurofiziologijska osnova svijesti: acetilkolinPerry et al., 1999:Acetilkolin (ACh) je neurotransmitorski korelat svijesti.Dokazi:

1) Antagonisti muskarinskih receptora uzrokuju halucinacije (usp. skopolamin i “gubitak volje”)

2) U Alzheimerovoj demenciji oštećeno je pamćenje uslijed smanjenih ACh-projekcija u hipokampus i korteks

3) U demenciji s Lewyjevim tjelešcima (Dementia with Lewy bodies; DLB) javljaju se vidne halucinacije uslijed smanjene aktivnosti ACh u neokorteksu

4) U Parkinsonovoj bolesti i DLB javljaju se abnormalnosti REM-spavanja uslijed gubitka ACh-neurona u moždanom deblu

Neurofiziologijska osnova svijestiStrukture uključene u NESVJESNU obradu informacija:on-line (visual) systems (Milner & Goodale, 1995)

1) Mimoilaze svijest2) Djeluju u egocentričnim koordinatnim sustavima3) Ne proizvode iluzije percepcije4) Nemaju pristupa radnom pamćenju5) Dio su dorsalnog kanala obrade vidnih informacija

Što je NESVJESNO (PODSVJESNO)?

1. Ono što obrađuju supkortikalne strukture: cf. blindsight2. Ono što obrađuje nedominantna (desna) polutka bez “znanja” dominantne (lijeve): cf.

split brainmetodologija proučavanja

9

Page 10: stanja svijesti

• Ekstrafovealno podraživanje (tahistoskopija)• Pogled ispitanika je usmjeren i fiksiran u sredini vidnog polja, a podražaji se

prezentiraju krajnje lijevo odnosno desno (ekstra-fovealno) i traju vrlo kratko (30-100 ms), pa njihova obrada ne doseže razinu svijesti.

• Primjer korištenja (Underwood, 1976.): “ciljna” riječ u sredini (homonimi, tj. riječis više značenja), a druga riječ na periferiji. Ispitanici tumače ciljnu riječ (npr. KOSA) u ovisnosti o drugoj riječi (npr. GLAVA ili TRAVA).

• Dihotično slušanje• Lijevo i desno uho dobivaju, putem slušalica, međusobno različite informacije. Od

ispitanika se traži da glasno ponovi ono što čuje na određeno uho (“prvo” uho), što posljeduje da se informacije koje ulaze na drugo uho obrađuju ispod razine svijesti.

•• Neki nalazi:• ispitanik ne registrira čak ni promjenu govornog jezika u uhu na koje nije

usmjerio pažnju, ali registrira vlastito ime;• Uz prezentaciju semantički sličnih riječi na drugo uho, ispitaniku treba više

vremena za ponavljanje riječi koju je čuo na prvo uho;• Kod prezentacije emotivno animirajućih riječi na drugo uho, javlja se mjerljiva

elektrodermalna reakcija.• Vidno maskiranje

• Kratkotrajnoj prezentaciji vidnog podražaja (npr. napisane riječi) slijedi “maskiranje” (prezentacija drugog podražaja, npr. šare, u istom dijelu vidnog polja, radi sprečavanja nastajanja paslike, tj. Ikoničkog pamćenja). Tipično, ispitanici nisu svjesni prezentirane riječi, ali ipak reagiranjem dokazuju da su je percipirali (na razini nižoj od svijesti).

•• Neki nalazi:• Nakon prezentacije riječi JAZZ, ponekad se odgovara BLUES (dakle, riječ je ipak

semantički analizirana: tzv. semantička paraleksija);• Marcel (1983) je “primingom” dokazao da vrsta maske utječe na nesvjesnu

(automatsku) obradu informacija, ometajući je (nepravilni uzorak = šum) ili ne (pravilni uzorak = šara).

• Elektrodermalna reakcija (Galvanic Skin Response)

5.predavanjeSlijepi vid (blindsight): temeljne odrednice

- Lezija u V1 (BA 17; primarno vidno područje) uvjetuje “ispad” u dijelu vidnog polja (“sljepoću” za taj dio)

- Ispitanik, međutim, “pogađa” lokaciju podražaja (vjerojatnost bitno veća od slučajnosti) i ispravno motorički reagira na njih (primjerice, pokazuje ih rukom)

- Očito, podražaji se registriraju, ali na razini nižoj od svijesti (zato “slijepi” + “vid” = blind + sight)

- U nekih je ispitanika moguće i razlikovanje oblika, smjera kretanja, orijentacije i boje podražaja, kao i sakadične reakcije na njihovo pomicanje

- Objašnjenje “slijepog vida”: informacija putuje iz oka preko supkortikalnih struktura (colliculus superior i pulvinar) do viših (ekstrastrijatnih) vidnih areja dorzalnog kanala

Slijepi vid: širenje problema Dok dorzalni kanal, očito, funkcionira i uz oštećenje V1, ventralni je kanal u istoj situaciji

neučinkovit Milner, 1995: blindsight nije “nesvjesna percepcija” (u smislu skladištenja informacije),

već implicitna vještina (visual skill)

10

Page 11: stanja svijesti

Crick & Koch, 1995: svjesni smo onoga što se događa u arejama koje projiciraju u frontalnu koru (dakle, ekstrastrijatne, ali ne i V1)

Zeki & ffytche, 1998: blindsight kao jedna od manifestacija Riddochovog sindroma (normalna i patološka agnosopsia, gnosopsia, gnosanopsia)

Podvojeni mozak: temeljne odrednice Presječen corpus callosum (žuljevito tijelo), najčešće radi prevencije širenja epileptičkog

izbijanja i posljedičnog gubitka svijesti (1960-ih) U normalnim okolnostima (u svakodnevici) bez uočljivih smetnji U posebnim okolnostima (laboratorijskim) kakve stvara, primjerice, tahistoskopija, postiže

se odvojeno funkcioniranje moždanih polutki Elementi emocija (manifestacija) unatoč presječenom žuljevitom tijelu prelaze iz jedne

hemisfere u drugu, koristeći se nepresječenom prednjom komisurom (commissura anterior)

Ispitanici s anesteziranom desnom hemisferom nisu mogli prepoznati sebe na fotografiji, pa su eksperimentatori (Keenan et al.) zaključili da se procesi prepoznavanja sebe odvijaju u desnoj hemisferi

Podvojeni mozak Lijeva polutka “izmišlja” opravdanja aktualnog ponašanja (D hemisfera “vidi” “SMIJEH” →

ispitanik se nasmije → na upit “Zašto se smiješ?” odgovara: “Testirate nas svaki mjesec. I to mi je neki posao!”; ili: D hemisfera “vidi” “HODAJ” → ispitanik se ustaje → na pitanje“Kamo ideš?” odgovara: “Idem po sok”.

Podvojeni mozak: zaključci M. Gazzanige Lijeva polutka diferencira svijet, dok ga desna samo promatra (nadzire). Lijeva polutka posjeduje glavninu aparata koji vodi normalnu kogniciju. Svijest je instinkt, nenaučeni element, element naših spoznaja.

Zanemarivanje suprotne strane Terminologija: counterlateral visual neglect; dyschiria (Bisiach) Perceptivni aspekt: poremećaj opažanja podražaja na suprotnoj strani Motorički aspekt (directional hypokinesia): poremećaj eksploracije rukom egocentričkog

prostora suprotne strane Mnemonički aspekt: pokus s katedralom u Milanu (Piazza Duomo) Oštećenje donjeg tjemenog režnjića (lobulus parietalis inferior; IPL) Češće kod oštećenja desne polutke (odgovorne za obradu CJELOVITOG prostora?) Corbetta et al., 1993: PET-om je otkrivena aktivacija desnog tjemenog režnja pri

usmjeravanju pažnje i desno i lijevo, a lijevog tjemenog režnja samo kada je pažnja usmjerena desno

Fenomenologija: jede iz polovice tanjura, brije polovicu lica, šminka polovicu usana Poremećaj percepcije može pogađati samo lica ili kompleksne scene (blizina ventralnog

kanala!) Teorije nastanka: poremećaj pažnje ili predodžbe (E. Bisiach)

”Vidno gašenje” (visual extinction) Podražaji (predmeti) prezentirani samo u jednoj polovici vidnog polja percipiraju se

dobro, ali ispitanik uz istodobnu prezentaciju predmeta u lijevoj i u desnoj polovici vidi samo predmet(e) na strani ozljede (dakle, podražaj u “zdravom” dijelu vidnog polja “gasi” podražaj u “oštećenom” dijelu)

Premda pacijenti kažu da ne vide jedan od predmeta, mogu odrediti jesu li predmeti na lijevoj i desnoj strani isti ili različiti (čak i ako se razlikuju samo u finim detaljima): dakle, informacije se obrađuju, ali na razinama nižim od svjesne

Visual extinction javlja se pri oštećenju gornjeg tjemenog režnjića (lobulus parietalis superior; SPL), koji pripada dorzalnom kanalu obrade vidnih informacija (IPL ne pripada niti jednom kanalu, ali je bliži ventralnom)

Visual extinction može se javiti i kao dio Balintovog sindroma (optička ataksija, “psihička paraliza” pogleda, vidna dislokacija, otklon pogleda za 30-40°)

11

Page 12: stanja svijesti

6. predavanjeDijelovi prefrontalne kore koji su

vjerojatno uključeni u sustav radnog pamćenja

Anatomija pamćenja: gruba

Anatomija pamćenja: srednje grubaMedijalna kora sljepoočnog režnja (BA 28): učenje i učvršćivanje zapamćenogHipokampus: epizodno pamćenje (=semantičko + prostorni kontekst); važan za nesvjesno prepoznavanje složenih uzorakaParahipokampalna, peririnalna i entorinalna kora: prepoznavanje prethodno percipiranih podražaja (recognition memory)Polarna/anterolateralna kora sljepoočnog režnja (BA 20, 38): prizivanje

12

Page 13: stanja svijesti

specifičnog leksičkog i epizodnog znanja (autobiografskog pamćenja)Donja područja kore sljepoočnog režnja (BA 35, 36: medijalne i lateralne okcipitotempralne vijuge): sustav skladištenja dobro učvršćenih davnih sjećanjaKora čeonog režnja: daje sjećanju aspekt vremena (historical context)

Anatomija pamćenja: najmanje grubaDugotrajna potencijacija (Long-Term Potentiation, LTP)

1. Djelovanje glutamata na AMPA-receptore2. Depolarizacija postsinaptičkog neurona3. Mg++ oslobađa kanal NMDA-receptora4. Djelovanje glutamata na NMDA-receptore5. Ulaz Ca++ u stanicu6. Aktivacija kaskade o kalciju ovisnih kinaza7. Aktivacija gena u staničnoj jezgri i proizvodnja proteina koji izazivaju strukturne

promjene8. Stvaranje, izlazak i djelovanje NO na presinaptički neuron (izazivanje izlaska glutamata)

MnemotehnikeGrupiranje (prema zajedničkim karakteristikama: npr. minerali ili ptice)Rimovanje Akronimi (npr. TRNAST T za rimske kraljeve ili PECKAV Q za rimske brežuljke)Vizualne asocijacije (najprije se zapamti 10 peg words koje se rimuju s brojevima: npr. jedan=bijedan, dva=bukva itd., a potom se nove riječi stavljaju u odnose s peg words)Loci: vizualizacija puta ili prostorije čiji elementi se povezuju s elementima (riječima ili frazama) kojih se treba prisjetiti

Iznimne memorijePico della Mirandola: bio je u stanju ponoviti bilo koji tekst koji je prethodno samo jednom pročitao, i to kako prema naprijed tako i unatragWolfgang Amadeus Mozart: kao 14-godišnjak je ispravno zabilježio notama čitavu kompoziciju Miserere koju je bio jednom čuo izvedenu u Sikstinskoj kapeliKardinal Giuseppe Gaspare Mezzofanti: za svog je života ovladao sa 114 jezika i 72 dijalekta. Tekstove je čitao na 58 jezika, citirajući čitave stranice, a 60-ak je jezika govorio dobro koliko i materinjiArturo Toscanini: znao je napamet svaku notu za svaki instrument u 250 simfonija i 100 opera

Pamćenje i svijest

Vrsta učenja/pamćenja Nužnost svijestiNužnost medijalne kore sljepoočnog režnja (hipokampus i dr.)

Delay conditioning(tone i air puff istovremeni)

NE NE

Trace conditioning(tone i air puff nisu istovremeni)

DA NE

Word completion priming NE NE

13

Page 14: stanja svijesti

Associative completion priming (učenje sparenih riječi zdravima pomaže nadopuniti par)

DA DA

Sequence learning (reprodukcija slijeda vizualnih podražaja)

NE NE

Pamćenje i svijest (Tulving, 1985)VRSTE PAMĆENJA SVIJEST

Epizodno (npr. pamćenje izleta) Autonoetička (“samospoznajna”): omogućuje osobi da bude svjesna subjektivnog vremena odnosno vlastitog identiteta, vlastite prošlosti i sadašnjosti

Semantičko (npr. pamćenje pjesme) Noetička (“spoznajna”): omogućuje uvid u unutarnji svijet i okružje – naša spoznaja svijeta)

Proceduralno (npr. pamćenje vještine vožnje biciklom)

Anoetička (“nespoznajna”): svjesna spoznaja je odsutna, ali se promjene u okolini registriraju i na njih se reagira (moguće je da ovu vrstu “svijesti” ima većina biljaka, životinja i računala)

Pamćenje i svijest: testoviTestovi eksplicitnog pamćenja (DIREKTNI): slobodno prisjećanje (free recall) i prepoznavanje (recognition)Testovi implicitnog pamćenja (INDIREKTNI): priming effect, dopunjavanje riječi (word stem completion: MOL_ _ (BA) i dr. (ovdje se, zapravo, testira učinak prethodne subliminalne percepcije)

AmnezijaTemeljne vrste: anterogradna i retrogradnaPosebni oblik: tranzitorna globalna amnezija (TGA)Amnezičari tipično dobri na indirektnim, a slabi na direktnim testovimaNeamnezijski poremećaji memorije: distorzije, lažna sjećanja, hipermemorija

7.predavanjeNAGONINekoliko starijih teorija emocija...

James-Lange (1890): emotivno iskustvo je reakcija na procese u tijelu koji su rezultat vanjskih zbivanja (“Tužan sam jer plačem”)Cannon-Bard (1929): i fiziološka i emotivna pobuđenost izazvane su istodobno istim živčanim impulsomArnold (1960): podražaj najprije potiče mozak na procjenu (appraisal) značaja podržaja.To dovodi do tendencije prema djelovanju (action tendency), koja se percipira kao svjestan osjećaj (feeling)Schachter-Singer (1962): emocije zajednički određuje i nespecifična fiziološka pobuđenost i njeno tumačenje, zasnovano na vanjskim znacima

...i još dvije, srednje stare...

14

Page 15: stanja svijesti

Zajonc (1980): do nesvjesne emocije (unconscious affect) dolazi prije i neovisno od spoznaje osjeta (feeling)Damasio (1994): fiziološki (tjelesni) znaci emocija (somatic markers) nam pomažu pri odlučivanju

... i jedna još novijaLeDoux (1996): emocije su evolucijski naslijeđen mehanizam nesvjesne obrade informacija iz okoline (npr. spoznaja koliko je udaljen opasan pas ili da je kava prevruća).Lakše svjesno kontroliramo emotivnu reakciju (ponašanje) nego samu emociju (npr. lakše odustajemo od poriva da nekoga udarimo nego od samog bijesa). Emocije i emotivne reakcije su, dakle, mehanizam odnosa prema važnim podražajima iz okoline: odnekih se uklanjamo (opasnost), drugima težimo (hrana, zaklon i dr.). Emocije dominiraju sviješću i imaju motivacijsku ulogu usmjeravanja naših aktivnosti.

Fiziologija emocija (ili ono-što-se-vjerovalo)Papezov krug (1937)

MacLeanov “limbički sustav” (1952) s hipokampusom u središtu, kao proširenje Papezovog kruga

15

Page 16: stanja svijesti

Fiziologija emocija(ili ono-što-danas-vjerujemo)Kondicioniranje straha(fear conditioning)

Fiziologija emocijaNe postoji jedinstveni mehanizam koji se aktivira prilikom doživljavanja ili reagiranja na svaki osjet: moguće je da postoji sustav za svaki osjet ponaosob, s time da se neki od tih sustava vjerojatno barem djelomično preklapaju. U središtu sustava odgovornog za razvoj STRAHA stoji amigdala.

16

Page 17: stanja svijesti

Porijeklo svjesnog aspekta emocija:

1) Amigdala izravno aktivira moždanu koru2) Amigdala aktivira moždanu koru neizravno, aktivirajući ascendentni retikularni aktivacijski

sustav (arousal networks)3) Moždana kora aktivirana je povratnom spregom s periferije koju je prethodno bila

aktivirala amigdala (unutarnji organi, žlijezde i mišići)Svjesno i nesvjesno u neverbalnoj manifestaciji emocija (izraz lica)

1) Eksplicitna (svjesna) obrada (prosudba i izjašnjavanje o emotivnom aspektu tuđeg lica) angažira više koru sljepoočnog režnja, a implicitna obrada amigdale (Critchley et al., 2000)

2) Pacijenti koji pokazuju “slijepi vid” (blindsight) prepoznaju emotivni kontekst izraza lica i u “slijepom” dijelu polja (de Gelder et al., 1999)

3) Neki ispitanici u stanju su, aktivacijom prefrontalne kore lijeve polutke, “isključiti” utjecaj negativnih emocija (cf. Mlot, 1998)

4) Svjesna percepcija ljutitog izraza lica aktivira pretežito lijevu amigdalu, a nesvjesna (subliminalna) desnu (Morris et al., 1998)

8.predavanjeSvijest u općoj anesteziji

Opća anestezijaCilj: analgezija, arefleksija, relaksacija (skeletnih) mišićaVrste: inhalacijska (eter, kloroform, dušikov oksidul, halotan i dr.); intravenska (pentotal, ketamin i dr.); neuroleptanalgezija (neuroleptici + analgetici, kod oštećenja jetre i/ili bubrega: analgezija pri očuvanoj svijesti)

17

Page 18: stanja svijesti

Mehanizam djelovanja (teorije):1. Najšire prihvaćena: podizanje praga električne podražljivosti neurona (otežan ulazak iona

natrija u stanicu) i posljedična blokada (prvenstveno) ARAS-a i talamusa2. S. Hameroff: plinski anestetici izazivaju strukturalne promjene u proteinima neurona, a

gubitak svijesti posljedica je gubitka mobilnosti elektrona u mikrotubulima3. H. Flohr: opći anestetici remete sustav NMDA-receptora koji definira skupine neurona

zadužene za mentalne reprezentacije kao moždanu osnovu svijestistadiji1. Analgezija: svijest je očuvana, kao i osjet dodira2. Ekscitacija / delirij: gubitak svijesti, nepravilno disanje, porast napetosti mišića,

širenje zjenica, povraćanje3. Kirurška anestezija: disanje je pravilno i sporo, napetost mišića je popustila, refleksi

su ugašeni4. Medularna paraliza (samo uz predoziranje anestetika): zaustavljanje disanja

kognitivne karakteristikeGubitak svijestiAmnezija (ili barem nemogućnost svjesnog prizivanja sjećanja na ono što se događalo tijekom anestezije: zahvaćena je samo eksplicitna memorija)Moguće je zadržavanje nepotpune svijesti, koja dozvoljava operiranome da izvršava naloge operatera, ali kasnije rezultira amnezijom za period operacije

Opći anesteticidušikov oksidul (N20)

Veseli plin”; “plin-smijavac”Slab (koristi se u kombinaciji s halotanom), ali i najmanje toksičan

ketaminPrimjenjuje se intravenski ili intramuskularnoIzaziva “disocijativnu anesteziju”, karakteriziranu osjećajem odvojenosti od okoline (ponekad “ekstremiteti odvojeni od tijela”)

Registriranje zvuka pri promijenjenoj svijestiOpća anestezija: pacijent “čuje” ono što se govori u operacijskoj dvorani, čak može krivo interpretirati ono što je čuo (cf. Cheek & Rossi, 1988)Stanje vegetiranja: pri “slušanju” se aktiviraju primarna slušna područja kore, ali ne i višeareje (Laureys et al., 2000)Gluhoća uslijed bilateralnog temporalnog oštećenja: osoba može uvježbati ispravno okretanje prema izvoru zvuka, ali ostaje agnozična za sadržaj poruke (“gluho slušanje”, po analogiji sa “slijepim vidom”; Mozaz Garde & Cowey, 2000)Spavanje: u REM-fazi se zbiva složena obrada zvučnog signala koja se može dokazati snimanjem evociranih potencijala (Atienza & Cantero, 2001); mozak tijekom spavanja otkriva smislene zvuke u okružju (zazivanje našeg imena će nas probuditi, ali ne i tuđeg; cf. Ornstein, 1986, p. 162)

Svijest i pažnjaPažnja: usmjeravanje (orienting)

Otvoreno usmjeravanje pažnje (overt orienting): okretanje tijela, glave, očiju prema podražaju

Prikriveno usmjeravanje pažnje (covert orienting): pažnja se usmjerava prema podražaju bez vanjskih znakova; prikriveno usmjeravanje pažnje može biti egzogeno (automatski odgovor na osjetni podražaj) ili endogeno (voljno)

Prikrivena pažnja (covert attention), tj. očekivanje podražaja, modificira obradu osjetne informacije pojačavajući signal u ERP (event-related potentials)

Usmjeravanje pažnje: anatomija

18

Page 19: stanja svijesti

Parijetalna oštećenja: smetnje otklanjanja pažnje (disengage deficit)Talamička oštećenja: smetnje uključivanja pažnje (engage deficit)Oštećenja međumozga (mesencephalon): smetnje pomicanja pažnje prema izvoru (move deficit)Otvoreno usmjeravanje: colliculus superior, frontal eye field (FEF)Prikriveno usmjeravanje – egzogeno: kora parijetalnog režnjaPrikriveno usmjeravanje – endogeno: kora čeonog režnja (PFC)

Usmjeravanje pažnje: kompeticija podražajaObjekti u vidnom polju “natječu se” za pristup receptivnom polju (RF) određenog neurona: pažnja određuje koji će objekt “pobijediti”, osobito u slučaju neurona s velikim RF (više vidne areje). “Pobijediti” znači suziti dimenzije RF dotičnog neurona na dimenzijepromatranog objekta.Prisustvo u vidnom polju i onih objekata na koje nismo usmjerili pažnju rezultat je istodobne aktivnosti neurona koji ne stoje pod utjecajem pažnje.

PredsvijestMnoge informacije su dostupne svijesti kada to zaželimo, ali su inače izvan njena dosega (sadržaji pohranjeni u dugoročnom pamćenju koje u tom trenutku ne koristimo)Primjeri: izgled sobe u kojoj spavamo, osjet odjeće koju nosimo i sl.Teškoće prizivanja sjećanja u svijest: fenomen “na vrhu jezika” (možemo znati kojim slovom započinje tražena riječ, ili koje slovo sadrži, ili mnoge druge odlike tog pojma)

Pažnja: voljna i automatska kontrola ponašanjaNorman i Shallice (1986) su predložili hipotezu o dvjema razinama kontrole ciljeva / akcija / ponašanja:

1. Contention Scheduling (rutinska selekcija obrazaca koji se međusobno “natječu”) koji djeluje lokalnom inhibicijom shema akcije i

2. Supervisory Attentional System (SAS), koji se uključuje samo u novim situacijama, uz pojačanu kompeticiju među pojedinim shemama, u slučajevima opasnosti i sl.

Test koji odlično otkriva defekte inhibicije obrazaca akcije u kompeticiji:

STROOP TEST

Segmenti testa:a) kongruentni (CRVENO piše crvenom bojom),b) inkongruentni (CRVENO piše plavom bojom) ic) neutralni (ne pišu nazivi boja).

Struktura koja je najbolji “kandidat” za sjedište SAS-a:gyrus cinguli anterior (anterior cingulate).

Berns et al. (1997) pronašli su da se ventralni striatum aktivira uz prisutnost nove informacije, i to bez prisustva svijesti.

Voljna i automatska kontrola ponašanjaZNAČAJKE KONTROLIRANE RADNJE AUTOMATIZIRANE RADNJE

Napor + -

Svijest Puna svijest Izvan domašaja svijesti

Pažnja + Zanemariva

Način obrade informacija Serijski Paralelan

19

Page 20: stanja svijesti

Brzina obrade informacija Sporo Brzo

Razina obrade informacija Visoka (analiza, sinteza) Niska

Vrsta zadaća Nove, nepredvidljive Poznate, uvježbane

Složenost zadaća Veća Manja

“Stanje pažnje” (attentional state)Noradrenalin (norepinephrin; NE) kao neuromodulatorIzvor: locus coeruleus (moždano deblo)Pojačana aktivnost u budnosti i pažnji, smanjena pri umoru i pospanostiUčinak: utječe na aktivnost neurona čineći ih osjetljivijima i/ili selektivnijima na podražaje

Poremećaji pažnje: ADHDAttention deficit hyperactivity disorder

1. nepažnja (zaboravljanje, neobraćanje pažnje na detalje, često i lako odvlačenje pažnje)2. hiperaktivnost (govorenje bez prestanka, ustajanje unatoč zabrani i nemogućnost

mirnog sjedenja)3. nemogućnost kontrole impulsa (neprikladni komentari, vikanje, guranje, udaranje)

Najčešći poremećaj ponašanja u djece (5% dječaka i 2% djevojčica školske dobi u SAD-u)Najčešće rabljeni lijek: Ritalin (metilfenidat) = stimulans (povećava razinu dopamina)

Sanjarenje (daydreaming)Definicija: spontano prizivanje ili zamišljanje osobnih ili tuđih iskustava u prošlosti ili budućnostiPodložan je svatkoPod utjecajem automatiziranih, dosadnih i monotonih zbivanja u okružjuU trenucima sanjarenja, učinkovitost osobe je smanjenaMisli su slobodnije, slabije cenzuriraneVrste: samoosuđivanje (“Što sam trebao učiniti?”), (racionalno) planiranje, (autistični) prodor sadržaja snova u javu, (neurotske) fantazije (“kako ću dobiti Nobelovu nagradu”)Pozitivni aspekti: priprema i ponavljanje planova, učenje na greškama i uspjesima, potpora kreativnosti, regulacija emocija, motivacijaVizualizacija u sanjarenju: analogija s biofeedbackom i yogom

Subliminalna percepcijaRegistriranje podražaja koje ne dopire do razine svijesti (sub + limen, liminis = ispod praga), ali utječe na mišljenje, osjećanje i/ili djelovanje

Subliminalna percepcija: primjeriPrema nekim izvorima, ministar propagande Trećeg Reicha, Goebbels, zalagao se za ubacivanje kratkotrajnih (subliminalnih) poruka poput “Židove treba eliminirati” među sekvence filmova, što je navodno u gledatelja polučivalo planirani učinak (nije potvrđeno)James Vicary, tržišni istraživač, ustvrdio je 1957. da je 3 ms prezentacije natpisa “Jedi kokice” i “Pij Coca-colu” svakih 5 sekundi, tijekom gledanja filma u jednom kinu u New Jerseyju, za 6 tjedana posljedovalo porastom prodaje kokica za skoro 60% i Coca cole za18% (nije dokazano)Wilson Bryan Key tvrdio je 1970-ih da je riječ “sex” sakrivena u crtežima na ambalaži nekih proizvoda poput krekera Ritz ili kocki leda na reklamama za Gilbeyjev džin, što navodno izaziva nesvjesnu sklonost kupaca tom proizvodu (nije dokazano)Postoji čitav niz audio-vrpca koje se nude uz obećanje da će, izazivajući subliminalno percipiranu psihoterapiju (“subliminal speech”), navesti slušatelja da se ostavi pušenja, da smršavi, poboljša seksualnu potenciju i sl. (nije dokazano)

20

Page 21: stanja svijesti

Posebni oblici subliminalne percepcije: “slijepi vid”, slušanje u općoj anestezijiNatpis “Mamica i ja smo jedno” prezentiran je subliminalno, a ispitanici su počeli pokazivati bolji uspjeh u nizu zadaća (u prilog psihoanalitičkoj ideji značaja iskustva “jednosti” - oneness)

9.predavanjeSpavanje i snoviSigmund Freud

San je ispunjenje (skrivene, zabranjene) želje: dakle, san je “kraljevski put u nesvjesno” Da se ne bismo probudili, san naše delikatne želje preoblikuje u simbole: dakle, “san je

čuvar spavanja” San ima manifestan i latentan sadržaj: ono čega se osoba prisjeća i ono što iznosi kao

vlastiti san (=manifestan san) zapravo je distorzija (preobrazba u simbole) latentnog sadržaja – strahova, nagona, želja, ideja, kao neriješenih zaostataka dnevne psihičke aktivnosti

Najvažniji procesi kojima snovi podliježu: kondenzacija (snovi su kratki u usporedbi s mislima koje su dovele do njihova nastanka); istisnuće i/ili zamjena i/ili pomak (neki elementi u manifestonom sadržaju su prenaglašeni, drugi su potpuno istisnuti u odnosu na latentni sadržaj)

Simbole (koji su, za razliku od latentnog sna, prihvatljivi našem Egu i Super-egu) treba interpretirati na način da se otkrije principe transformacije koje svaki pojedinac razvija poput neke vrste privatnog oniričkog jezika (ali, postoje i neki universalni simboli)

Simbol(manifestni sadržaj sna)

Tumačenje(Latentni sadržaj sna)

Uspinjanje stepenicama, prelaženje mosta, letenje zrakoplovom, hodanje niz dugi hodnik, ulazak u sobu, vlak koji putuje kroz tunel

Seksualni odnos

Jabuke, breskve, grejp Grudi

Meci, vatra, zmije, štapovi, kišobrani, puške, noževi

Muški spolni organi

Peći, kutije, tuneli, ormari, pećine, boce, brodovi

Ženski spolni organi

Moderne teorijeTeorija obrnutog učenja (reverse-learning theory)

Snovi nemaju značenja, već im je funkcija da nas oslobode nepotrebnih informacija koje smo nakupili tijekom prethodnog perioda budnosti

Eliminiranje nesvrsishodnih informacija odvija se obrnuto od učenja (“mental housecleaning”)

Teorija “snova za opstanak” (dreams-for-survival theory) Zadaća je snova da nam dozvole da informacije koje su bitne za naš opstanak iznova

obrađujemo i dorađujemo tijekom spavanja

21

Page 22: stanja svijesti

Snovi imaju značenje i odražavaju svakodnevne brige, misli i želje (ali nisu maskirani simbolima)

U prilog ovoj teoriji idu i najnoviji dokazi o memorijskom učvršćivanju perceptivnih i motoričkih vještina tijekom REM-faze spavanja (Karni et al., 1992; 1994; Stickgold et al., 2000; Walker et al., 2002; 2003)

Teorija aktivacije i sinteze (activation-synthesis theory) REM-fazi spavanja aktiviraju se skupine neurona u moždanom deblu i uzrokuju impulse

električne energije koja slučajno podražava (mobilizira) neke elemente iz pamćenja, što mi kasnije, probuđeni, nastojimo oblikovati u priču, popunjavajući u njoj “rupe”

Unatoč početnoj slučajnosti snova, priča koja iz njih nastaje ipak odražava želje i brige pojedinca

10.predavanjeViši oblici svijesti (kozmička, transcendentalna svijest; ultraconsciousness)

U njih se ulazi iznenada (blijesak) ili očekivano (meditacija, post i dr.): nirvana, samadhi, tiferet, fana...

Oblici: intermedijarna (prijelazna) stanja (twilight states) između budnosti i sna (hipnagogna i hipnopompna faza: veća sugestibilnost, fantazija, tolerancija i kreativnost (Keküle), manja dogmatičnost

Ulazak u “stanja diskretno izmijenjene svijesti” (S. Petrović) Skok s jednog stanja na drugo (poput kvantnih skokova s jedne energetske razine na

drugu) Carlos Castaneda (1925.-1998.; don Juan Matis): “ponavljanjem svakodnevnih aktivnosti,

većina drži energiju zatočenom i ne može postići VIĐENJE bića i pojava oko sebe” Zen: “Izbjegni misao i sve će se pojaviti” Procedure koje izazivaju promjene stanja svijesti: sužavanje fokusa pažnje (hipnoza,

senzorna deprivacija i sl.) i pojačano izlaganje osjetilnim podražajima (reflektori, bljeskovi, žmirkanje i sl.)

Hipnoza Stanje povećane podložnosti tuđim sugestijama (ne postoji usaglašen stav je li hipnoza

uopće stanje promijenjene svijesti) Hipnotizirani neće poslušati sugestije koje se kose s njihovim moralom ili one koje su za

njih štetne Karakteristike hipnoze: povećana sposobnost prizivanja i stvaranja slika, manjak

inicijative, sposobnost nekritičkog prihvaćanja sugestija koje se kose sa stvarnošću (“sljepoća” i sl.)

Hipnoza ne mora biti povezana s relaksacijom (active-alert hypnosis) Ovisno o sugestijama, moguće je sugestijama povisiti prag boli, utjecati na pamćenje

(hypermemory, pseudomemory, memory distortions), izazvati vegetativne reakcije (“užareni” novčić, varijacije tjelesne temperature i sl.) i drugo

Hipnoza daje dobre rezultate pri odvikavanju od pušenja, kontroli boli (pri porodu ili u stomatološkoj ordinaciji), smanjuje nervozu i druge psihičke smetnje (fobije), povećanju motivacije i uspjeha sportaša i glazbenika (autogeni trening, autohipnoza; Sergej Rahmanjinov), pojačava imunološki odgovor, ublažava psihosomatske tegobe (npr. želučani vrijed, astma, neke kožne bolesti)

Hipnoza: tehnika Sigmund Freud: direktna metoda (funkcionira kod manjeg broja ljudi) Milton Erickson (1960-ih): indirektna metoda (funkcionira kod svih ljudi, pod uvjetom da

razumiju instrukcije i imaju temeljnu motivaciju da ih se hipnotizira) Mjerenje osjetljivosti na hipnozu: Stanford Hypnotic Susceptibility Scale (12 radnji-

testova: npr., sugestija je “Vi ne osjećate nikakav miris”, a test je stavljanje vate natopljene amonijakom pod nos); bodovanje 0-12

Hipnoza: neurofiziologija

22

Page 23: stanja svijesti

Teorija disocirane kontrole (dissociated control; Woody & Bowers, 1994): učinci hipnoze su posljedica ublažavanja ili eliminiranja utjecaja čeonog režnja

Rainville et al., 1999 (PET): pasivno hipnotičko stanje aktivira zatiljnu koru, prednji cingulum i donje dijelove čeonog režnja, dok hipnotička sugestija dodatno aktivira dijelove čeonog i tjemenog režnja

Rainville et al., 2002 (PET): hipnotička indukcija aktivira prednji cingulum, talamus, moždano deblo, koru zatiljnog režnja

Senzorna deprivacija Pustinjaci u pećinama, stiliti, samostan (cenobij, manastir; trapisti, kartuzijanci), samica u

zatvoru Bexton et al. (1954) – ispitanici na mekom ležaju, ruke obložene pamučnim rukavima,

naočale s “mliječnim” staklima, čuje se samo jednoličan šum: unatoč dobroj nagradi, mnogi ispitanici su, uslijed razdraženosti, straha (paranoja), vremenske dezorijentacije, emotivne labilnosti i halucinacija, već prvoga dana napustili eksperiment

Deprivaciju bolje podnose žene, a najteže duševno nestabilne osobe EEG u deprivaciji pokazuje alfa, theta, pa čak i delta aktivnost Kreativni slijepci: Homer, John Milton, James Joyce, Ivo Vojnović, Jorge Luis Borges,

Stevie Wonder, Ray Charles Kreativnost i gluhoća: Ludwig van Beethoven, Francisco José Goya y Lucientes,

romanopisac Henry Green (1905.-1974.), engleski kompozitor Michael Tippett (1905.-1998.), škotska bubnjarica Evelyn Glennie (r. 1965.)

Viši oblici svijesti: vizije Nisu halucijnacije (=percepcije nepostojećeg), koje su rezultat patologije, niti iluzije:

česte u zdravih hipersenzibilnih Scenski karakter (za razliku od halucinacija) Imaju značenje veće od individualnog Jednostavne (fotopsije) i složene: ekstrakampine (izvan vidnog polja), heautoskopske

(usmjerene prema sebi), endoskopske (organi) i negativne (poricanje da se nešto vidi) Isus, Konstantin, Muhamed, Ivana Orleanska, Torquato Tasso, Emanuel Swedenborg,

William Blake, Joseph Smith (mormoni)Halucinacije

Tipične za patološka stanja (visoka tjelesna temperatura, psihoze), intoksikaciju (alkohol), senzornu deprivaciju, ekstremnu iscrpljenost, glad i sl.

Dok su kompleksne halucinacije vrlo raznolike i individualne, jednostavne se, po Siegelu, mogu kategorizirati na halucinacije oblika (mrežast, spiralan, ravan i sl.), boje (crna, ljubičasta, plava i dr.) i pokreta (stihijski, okomit, pulsirajući i sl.)

Prema teoriji Perryja (1995), halucinacije se javljaju uslijed manjka kortikalnog acetilkolina, koji posljeduje iskrsavanjem u svijesti irelevantnih osjetilnih informacija koje se, u normalnima okolnostima, obrađuju na podsvjesnim razinama

Viši oblici svijesti: iluzije Pogrešne percepcije postojećeg Déjà vu (“već viđeno”): i u psihomotornoj epilepsiji, psihozama i kod električnog

podraživanja kore sljepoočnog režnja Jamais vu (“nikad viđeno”) Déjà raconté (“već ispričano”)

Viši oblici svijesti: trans Disocijacija svijesti Oblici transa: hipnoza, meditacija, kao rezultat konsumacije halucinogenih droga

(psihedelika) Arhajska ekstaza (M. Eliade): izazvana plesom i ritmom (bubnjevi), posljeduje snžnim

pobuđivanjem emocija i indukcijom sličnog stanja u skupini Glosolalija (sv. Pavao): govor duhova (neraspoznatljiv), životinja (imitacija glasanja),

preglosolalični jezici (ponavljanja koja olakšavaju trans), hermenoglosija (druga osoba

23

Page 24: stanja svijesti

“tumači” ono što prva, u transu, govori: pentekostalne crkve), glosopoeza (manje-više pravilan jezik, izmišljen i ponavljan u transu), ksenoglosija (progovaranje stranim jezikomkoji navodno nije naučen)

Viši oblici svijesti Vrhunski (plato) doživljaj (A. Maslow) = mistički doživljaj (W. James): kratkotrajna,

iznenadna, intenzivna izoliranost od okoline, uzrokovana pojačanom percepcijom umjetnosti, religije i sličnih sadržaja (najčešće: seks ili glazba)

Kairos: kratkotrajno, iznenadno stanje velikog otkrića (Arhimed)Meditacija

Tehnika koja se može naučiti: metoda ovisi o filozofskoj/religijskoj opredijeljenosti meditanta, a rezultat o njenom/njegovom mentalnom zdravlju

Cilj: postizanje jedinstva s Prirodom / Bogom / Apsolutom / Svemirom Obuhvaća fizičke i mentalne vježbe (voljno upravljanje pažnjom = fokusiranje /

defokusiranje; voljno upravljanje vegetativnim funkcijama i dr.) Teži k utrnuću osjeta (senzorna deprivacija), želja, nagona i misli Izaziva smanjenje metabolizma i veću koherenciju u EEG-u

Meditacija: koncentracijska Pokušaj svođenja pažnje (i svijesti) na jedan nepromjenjiv izvor tijekom nedefiniranog

perioda vremena (one-pointedness of mind): npr. koncentracija na vazu, mandalu (vidna koncentracija = tratakam), zvuk vodopada, pjesmu (slušna koncentracija), pokret i sl. (oko ½ sata, dvaput dnevno)

Meditacija kao put k “širenju” svijesti do mističnog iskustva Preduvjeti: prekidanje svakodnevne rutine (post, ekstremni fizički napor i sl.);

deautomatizacija: prekidanje automatske selektivnosti pažnje (svijesti) Po W. Jamesu, karakteristike mističnog iskustva su: jednost (oneness: uvid u

povezanost pojava i stvari koje inače doživljavamo kao odvojene); osjećaj stvarnosti (realness): odnosi u koje osoba dobiva uvid su bliži istini od uobičajenih; neizrecivost (običnim riječima nije moguće drugome prenijeti taj osjećaj); živost i bogatstvo (zbivanja su svježija i jasnija od zbivanja pri uobičajenom stanju svijesti)

Oblici meditacije Bhakti-hinduizam: maha mantra Yoga (klasična = Patandžali): teži k stanju oslobođenja (samadhi); koristi se mantra (om

ili druga riječ koju odredi guru: djelovanje zasniva na zvuku a ne na značenju); koncentriranje pogleda na mandalu, koncentriranje na disanje; kontrola funkcija koje inače nisu pod utjecajem volje (biofeedback)

Zen: za razliku od yoge, koja “gasi” vanjske podražaje, zen ih čini podjednako (ne)važnim (meditacija: brojenje udisaja i izdisaja od 1 do 10 s ponavljanjem, u kasnijoj fazi koncentracija na PROCES disanja, kasnije koncentracija na zagonetku – koan)

Kabala (teži k tiferetu) Ranokršćanski pustinjaci (ponavljanje “Kyrie eleison”): korištenje molitve da bi se

odagnale misli (isihazam, od ‘ησυχία = mirovanje, tišina) Sufizam (teži k fani): mantra (zikr) = La ilaha illa’llah, kombinirano s plesom Alfa-trening (Joseph Kamiya): svatko može sam izazvati i kontrolirati alfa-valove

Droge The drug is first confiscated and condemned but finally co-opted by the culture”

(Brecher) Kofein (tein): kava Etanol: alkoholna pića Nikotin: duhan (Nicotiana tabacum) – učinci na kognitivne funkcije žena/ženki i na

prevenciju Alzheimerove bolesti THC: marihuana, hašiš (Cannabis sativa) Opijatni narkotici: opijum, morfij (morfin), heroin Barbiturati i benzodiazepini: fenobarbiton, lorazepam i dr.

24

Page 25: stanja svijesti

Stimulatori SŽS-a: kokain, amfetamin i dr. Psihedelici: LSD, meskalin i dr. Droge djeluju preko moždanog sustava za nagradu (zadovoljstvo) – brain reward system

(mezolimbički dopaminski put: vodi od ventralnog tegmentuma do n. accumbensa i hipokampusa)

Sedativi (depressants Alkohol: u manjim dozama izaziva euforiju (depresija inhibicije: in vino veritas) – fiziološki

učinak ostvaruje difuzijom kroz membranske lipide, ometanjem transporta elektrona i pojačavanjem djelovanja GABA-e

Barbiturati Benzodiazepini (diazepam, flurazepam, lorazepam, nitrazepam; Valium, Apaurin,

Rohypnol – “date-rape drug”): povećavaju vezivanje GABA-e za receptoreStimulatori SŽS-a

Metilksantini (kofein/tein i dr.): kava (Coffea arabica; Kafa u Etiopiji) Egipatski sufiji koristili su kavu da bi ostali budni tijekom rituala U Arabiji je u ranom srednjem vijeku pijenje kave bilo zabranjeno (posuđe se razbijalo,

priprematelje se batinalo, polja spaljivalo) Legenda o kapcima indijskog princa i biljci čajevcu (Thea/Camellia sinensis): kin. chá →

mong. čai → tur. Çay Duhan: na Zapadu u XVI. st. (iz Amerike) Amfetamini (speed): benzedrin, deksedrin, Ritalin i dr. (potiču oslobađanje dopamina u

sinaptičku pukotinu i ometaju njegovo razaranje i ponovno preuzimanje) Ecstasy (MDMA): potiče oslobađanje serotonina u sinaptičku pukotinu i ometa njegovo

ponovno preuzimanje Učinak psihostimulatora: pojačavaju osjetljivost na slabe podražaje (pojačavaju pažnju),

“deautomatiziraju” svijest, izazivaju euforiju (koju prati depresija)Kokain

Koka (Erythroxylon coca); crack Učinci: povećanje samopouzdanja, dobrog osjećanja, budnosti Neurofiziološki mehanizam: sprečava “spašavanje” (reuptake) dopamina iz sinaptičke

pukotineNarkotici

Iz maka (Papaver somniferum): opijum, morfin, heroin Lijekovi: morfin (analgetik), papaverin (protiv grčeva – umiruje peristaltiku), kodein

(protiv kašlja – smanjuje nadražaj, umrtvljuje refleks) Fiziološki učinak: vežu se za opijatne receptore (na koje se normalno vežu endorfini) Metadon (sintetski preparat, zadovoljava žeđ za heroinom bez izazivanja heroinskih

učinaka: harm reduction): i sam izaziva ovisnostPsihedelici

Marihuana: navodno pojačava sklonost prema glazbi, pomaže spavanje i opuštanje, povećava apetit (stimulacija kanabinoidnih receptora, na koje se normalno veže anandamid) – fiziološki učinak aktivacijom paralimbičkih regija (orbitalni čeoni korteks, sljepoočni polovi, insula: odgovorni za raspoloženje)

LSD (Lysergischer Säure Diethylamid): 100 milijuntinki grama (0,0001 g) ima značajno djelovanje na um (stimulacija serotoninskih receptora)

PCP (phencyclidine): varijabilno djelovanje – osjećaj snage i uzvišenosti izmjenjuje se s osjećajem straha (često potencira ili demaskira akutne psihoze)

Inhalanti (hlapljive organske tvari poput acetona, benzina i sl.): euforija, halucinacijeOtkriće halucinogena

Albert Hoffman: LSD; iz meksičke gljive izolirao psilocibin Timothy Leary (Harvard): 1960-ih zagovara droge kao put u preobraženje duha na bolje,

što dovodi do masovnog eksperimentiranja Psihedelično iskustvo: stanje promijenjene svijesti izazvano halucinogenim drogama

25

Page 26: stanja svijesti

“Veliki psihedelici” (po Tartu): LSD, meskalin, psilocibin, harmin (=telepatin) i dr. “Mali psihedelici” (kraće djelovanje, manji intenzitet, očuvanje volje, mali ili nikakav

naknadni učinak): marihuana, muškatni orah, kora banane (uporaba pušenjem)Psihedelično iskustvo

Poremećaji percepcije (iluzije, halucinacije) Poremećaji tjelesne sheme Poremećaji percepcije vremena i prostora Emotivne promjene (euforija, depresija) Promjene mišljenja (veća raspoloživost asocijacija, ideje proganjanja i/ili veličine) Psihomotorna inhibicija ili uzbuđenost Promjene svijesti (depersonalizacija i dr.) Promjene seksualnog doživljaja (Leary: “LSD je najveći afrodizijak”) Promjene umjetničkog doživljaja (otkrivanje i začimanje novih pravaca) Doživljaj Boga i mistično iskustvo Ovisi o ličnosti (SET: individualne želje, sklonosti) i sredini (SETTING: gdje, kada, s kim)

Oblici psihedeličnog iskustva po Stanislavu Grofu Apstraktno / estetičko (vizije nalik platnima Mondriana ili Kandinskog; geometrijski oblici i

ornamenti, deformiteti nalik kubizmu) Psihodinamsko (ostvarenje želja, dobne regresije) Perinatalno (trauma rođenja, bolesti, smrti) Transpersonalno (gubljenje identiteta i preuzimanje tuđeg; out-of-body experience...)

Oblici psihedeličnog iskustva po Walteru Penku Psihotično (paranoja, intenzivna nelagoda, konfuzija, depresija...) Psihodinamsko (izranjanje nesvjesnih elemenata) Kognitivno (logično, kreativno) Estetsko (intenzivna izmijenjana percepcija, sinestezija...) Transcendentalno (izvan vremena i prostora, duboke pozitivne emocije, prosvjetljenje,

neizrecivost, jedinstvo s Bogom)Oblici psihedeličnog iskustva po Theodoreu Barberu

Pozitivno, ekstatično-transcendentalno (GOOD TRIP) Negativno, panično-psihotično (BAD TRIP)

Korištenje halucinogena u religijskim ritualima Neke himne u Rig-Vedi nastale su pod utjecajem biljke soma (Amanita muscaria;

muhara) Uporaba tvari haoma (vjerojatno ekstrakta muhare) u zoroastrizmu Židovski i ranokršćanski tragovi korištenja muhare: mozaik s gljivama u bazilici u Akvileji Aktivni princip u muhari: muscimol (GABA-agonist) Prevencija neugodnih gastrointestinalnih učinaka (mučnine, povraćanja i boli u trbuhu):

najprije se gljivama nahrane puževi, a potom, nakon nekoliko dana, pojedu (u sibirskih šamana, sobovi)

Azteci iz kaktusa peyote dobivaju i koriste meskalin: kršćanstvo zabranjuje njegovu upotrebu (Cortés spaljuje spise)

Wasson (mikolog): ideja boga potječe od gljiva John Allegro: “Isus Krist bio je gljiva”

Komplikacije uporabe psihedelika Akutna i kronična psihoza Flash-back (eho): izmijenjena svijest pojavljuje se spontano, bez droge, i navodi na

agresiju Drop-out: povlačenje iz društva Oštećenje DNA

26