PREDMET I METODA DEMOGEOGRAFIJE

Demogeografija je znanstvena disciplina u sklopu drutvene geografije koja prouava stanovnitvo kao subjekt vrlo sloenih prostornih odnosa i obiljeja radi razumijevanja i objanjavanja geopovrinske stvarnosti te njezine transformacije i valorizacije U aritu demogeografije je prouavanje prostorno-vremenske meuzavisnosti nataliteta, mortaliteta i prostorne pokretljivosti koja izaziva promjene i prostorne razlike u broju, razmjetaju i sastavu stanovnitva Dok se demografija bavi primarno samim stanovnitvom, demogeografija se bavi odnosima to ih stanovnitvo formira oko sebe na geopovrini Prema Friganoviu, demogeografi trebaju pridonositi prouavanju i poznavanju stanovnitva kao elementa prostora i vremena te kao modifikatora prostora i vremena Vana metoda u demogeografiji je kartografska metoda budui da karta olakava spoznaju o prostornoj slinosti i razliitosti

DEMOGEOGRAFIJA KORIJENI I SUVREMENI PRISTUPI

Demogeografija se pojavljuje izmeu dva svjetska rata u njemakoj geografiji, no u veini se zemalja osamostaljuje kao geografija stanovnitva tek nakon Drugog svjetskog rata Faze razvoja demogeografije: prva faza faza osamostaljivanja traje do kraja 50-ih godina vanost se pridaje povijesnom razvoju, prostornim razlikama u razmjetaju, gustoi i strukturi stanovnitva te biolokim i socio-ekonomskim obiljejima stanovnitva druga faza obuhvaa 60-e i 70-e godine vane postaju kvantitativne metode analize, socijalna fizika i prostorni aspekti trea faza obuhvaa 80-e i 90-e godine nastaju nove tendencije u razvoju geografije stanovnitva uvjetovane uvoenjem humanistikih pristupa i promjenama u konceptu geografije u cjelini 50-ih godina ameriki geograf Trewarth snano se zauzeo za osamostaljivanje i definiranje geografije stanovnitva drei da je stanovnitvo stoerni element geografije oko kojega su orijentirani svi ostali elementi U tradicionalnom geografskom pristupu prouavanja stanovnitva dominiraju dva pitanja:

gdje je neto? vano za razumijevanje i identificiranje procesa i pojava te za predoavanje prostornog razmjetaja zato je ondje? pitanje koje demogeografski pristup pribliava ekolokom polju jer su prostorne znaajke usko usklaene s ukupnom geografskom stvarnou

SUVREMENA DEMOGEOGRAFIJA, NOVE ZADAE I MOGUI NAGLASCI Jedan od najvanijih koraka u razvoju suvremene geografije stanovnitva je pojava i primjena GIS-a koji se poeo rutinski rabiti u prostornom analiziranju odnosa stanovnitva i prirodne osnove 80-ih godina dolazi do slabljenja veze izmeu demogeografije i geografije budui da se dio geografa koji se bave stanovnitvom pribliio demografiji time je zanemarena meuzavisnost pojedinih imbenika koji uvjetuju odreene strukture i dinamike znaajke stanovnitva (suen je objekt geografskog prouavanja stanovnitva) Prostor kao skup geografskih i drugih elemenata treba demogeografima biti sredstvo temeljitijeg predoavanja stanovnitva, a prije svega njegove uloge u oblikovanju i mijenjanju geopovrinske stvarnosti

STANOVNITVO

Stanovnitvo je skup osoba koje ive i rade na nekom dijelu Zemljine povrine, skup u kojem svaka jedinka sudjeluje sa svojim posebnim obiljejima Broj, sastav i dinamika stanovnitva odreuju strukturna obiljeja potronje (indirektno utjeu i na proizvodnju) Stanovnitvo utjee na promjene u okoliu i to u smjeru njegove degradacije

OSNOVNE JEDINICE U ISTRAIVANJU STANOVNITVA Stanovnik osoba nastanjena u odreenom mjestu (naselju) ta se jedinica podrobnije oznaava prema obiljeju podskupa kojemu pripada (npr. umrla osoba, udana ena, visokoobrazovana osoba) Obitelj zajednica koja se temelji na vezi suprunika i srodstvu roditelja i djece Kuanstvo skup osoba koje ive u istom stanu i koje se zajedniki hrane, ali ne moraju biti u rodu Naselje ovjekovo obitavalite, svaki vie-manje kompaktan skup zgrada bez obzira na njihov broj i veliinu

IZVORI PODATAKA O STANOVNITVU Popis stanovnitva glavni izvor podataka o stanovnitvu 1785. godine proveden je prvi popis stanovnitva u Hrvatskoj tzv. jozefinski popis, no njime nije obuhvaena ukupna populacija prvi pravi suvremeni popis u Hrvatskoj je proveden 1857. godine suvremeni popisi provode se redovito, obino svakih 10 godina obuhvaaju ukupno stanovnitvo odreenog teritorija podaci se prikupljaju neposredno od stanovnika podaci popisa odnose se na tzv. kritini trenutak za koji se odabire vrijeme kad je prostorna pokretljivost stanovnitva najmanja koncepcija popisa: de iure popisuje se stalno stanovnitvo de facto popisuje se prisutno stanovnitvo u trenutku popisa Demografska ili vitalna statistika na njoj se temelji prouavanje prirodnog kretanja stanovnitva vitalni se dogaaji (roenja, smrti, vjenanja) biljee u matinim knjigama i obrauju u statistikim slubama Registar stanovnitva u njega se upisuju svi stanovnici neke opine u svakom trenutku daje sliku stvarnog stanja stanovnitva podaci se redovito dopunjuju, posebice promjene mjesta boravka Posebne slubene statistike o pojedinim skupinama stanovnitva statistike slube prikupljaju podatke koji se odnose na odreene skupine stanovnitva ili slue za posebne potrebe (statistika zaposlenih, kolska statistika) Ankete o stanovnitvu koje provode statistike slube ankete se provode npr. o ivotnom standardu, fertilitetu, profesionalnoj orijentaciji kolaraca Razliiti upravni i drugi registri (baze podataka) pri pojedinim upravnim i drutvenim slubama npr. matine knjige, vojni registri, registri biraa Terenska sondiranja i istraivanja nuna su za podrobnije prouavanje stanovnitva Ostali izvori (npr. katastri karte i operati, literatura)RAZMJETAJ STANOVNITVA

Suvremeni neravnomjerni prostorni razmjetaj stanovnitva na Zemlji posljedica je prilagoavanja stanovnitva razliitim prirodnim i drutveno-gospodarskim uvjetima

KONTINENTALNE I REGIONALN RAZLIKE Prosjena gustoa naseljenosti Zemlje iznosi 12.7 st./km2, no gustoa naseljenosti kopnenog dijela iznosi 43.4 st./km2 dok je gustoa naseljenosti ekumene (naseljenog kopna) 47.4 st./km2 Tri petine svjetskog stanovnitva ivi u Aziji, a po udjelu populacije slijede Afrika i Europa Najveu gustou stanovnitva imaju Azija (88 st./km2) i Europa (69 st./km2), a najmanju Australija i Oceanija (3.9 st./km2) Razlike u razmjetaju stanovnitva unutar pojedinih kontinenata: velika je gustoa u podrujima povoljne prirodne osnove pri emu je mogunost natapanja jedan od najstarijih privlanih imbenika ljude privlae nizinski krajevi, vie od polovice svjetskog stanovnitva ivi u podrujima do 200 m nadmorske visine stanovnitvo se okuplja na rubovima kontinenata otprilike dvije treine svjetskog stanovnitva ivi unutar 500 km od obale S obzirom na geografsku irinu, polovica stanovnitva ivi izmeu 20 i 40N Najnapueniji su umjereni pojasi Zemlje, a najslabije naseljeni pustinjski i polupustinjski prostori te ekvatorijalne praume I u najnapuenijem pojasu postoje podruja rijetke naseljenosti (pustinje i polupustinje) U tropima od 20N do 20S ivi etvrtina svjetskog stanovnitva Najmanje stanovnitva ivi u pojasevima iznad 60 geografske irine Naseljenost s obzirom na hemisfere: na sjevernoj polutci je 67% svjetskog kopna na kojem ivi 86.4% svjetskog stanovnitva na junoj polutci je 33% svjetskog kopna na kojem ivi 13.6% svjetskog stanovnitva Naseljenost s obzirom na kontinente: Stari svijet obuhvaa 63% svjetskog kopna i 86% svjetskog stanovnitva Novi svijet obuhvaa 37% svjetskog kopna i 14% svjetskog stanovnitva Primorja su mnogo naseljenija od unutranjosti kontinenata i to istona primorja su naseljenija od zapadnih Krajevi uzdu rijeka i oko jezera uglavnom su gusto naseljeni Razmjetaj stanovnitva obrnuto je proporcionalan nadmorskoj visini do 200 m nadmorske visine ive 3/5 svjetskog stanovnitva (59%) u pojasu iznad 1000 m nadmorske visine ivi tek oko 7% stanovnitva Vea je naseljenost uzdu transkontinentalnih prometnica (ceste i naroito eljeznike pruge) Najizrazitije okupljanje stanovnitva je u jugoistonoj Aziji, Europi (bez prostora nekadanjeg SSSR-a) i jugoistoku SAD-a (na 15% povrine ivi 60% stanovnitva)

ZNAAJKE NERAVNOMJERNOG RAZMJETAJA STANOVNITVA Populacijski procesi irom ekumene esto idu u smjeru sve veeg okupljanja stanovnitva u ve gusto naseljenim i prenaseljenim prostorima Mala naselja gube stanovnitvo i ak nestaju dok velika naselja akumuliraju stanovnitvo U promjeni neravnomjernog razmjetaja stanovnitva zadae su: ukloniti dananji globalni model centar-periferija smanjiti razlike u razinama i stopama razvitka pojedinih dijelova svijeta, skupine zemlja i unutar dravnih granica uskladiti porast i prostornu pokretljivost stanovnitva s drutveno-gospodarskim razvojem

GUSTOA NASELJENOSTI

Gustoa naseljenosti broj stanovnika koji ive na nekom podruju (na jedinici povrine) Gustoa naseljenosti izraava se relativnom vrijednou stanovnitvo/povrina

KATEGORIZACIJA GUSTOE NASELJENOSTI Aritmetika ili opa gustoa naseljenosti pokazuje ukupan broj stanovnika na jedinici povrine, najee na 1 km2 Fizioloka gustoa naseljenosti pokazuje broj stanovnika na jedinici obradive povrine Poljoprivredna gustoa naseljenosti pokazuje broj poljoprivrednog stanovnitva (ukljuujui i uzdravane lanove obitelji) na jedinici poljoprivredne povrine (km2, ha) Agrarna gustoa naseljenosti pokazuje broj poljodjelaca na jedinici oraninih povrina Ruralna gustoa naseljenosti pokazuje broj stanovnika na jedinici povrine seoskog podruja neke regije ili Zemlje Urbana gustoa naseljenosti pokazuje broj gradskog stanovnitva na jedinici urbane povrine Anekumena nenaseljeni prostori (uglavnom klimatski surovi, ogoljeli i neplodni prostori) Kategorije naseljenosti s obzirom na prosjenu naseljenost kopnenog dijela Zemlje: rijetko naseljeni prostori manje od 15 st./km2 obuhvaaju 60% kopna, ali u njima ivi 13% stanovnitva srednje naseljeni prostori 15 do 64 st./km2 ine etvrtinu naseljenog kopna i petinu stanovnitva mnogi dijelovi tih prostora bogati su prirodnim resursima gusto naseljeni prostori 65 do 115 st./km2 zahvaaju 5% naseljenog kopna i u njima ivi 14% stanovnitva s poveanjem stupnja razvoja omoguena je vea naseljenost prenaseljeni prostori vie od 115 st./km2 obuhvaaju 8% naseljenog kopna, a u njima ivi gotovo polovica svjetskog stanovnitva

PROBLEM PRENASELJENOSTI Problem prenaseljenosti proistjee iz neusklaenog odnosa stanovnitva i proizvedenih dobara Stupanj naseljenosti odreen je odnosom broja stanovnika i proizvedenih dobara u prostornoj i vremenskoj raznolikosti

OPTIMALNA NASELJENOST Optimalna naseljenost broj stanovnika koji u odreenim prirodnim, kulturnim i socijalnim uvjetima proizvodi najveu moguu ekonomsku dobit Vei broj stanovnika od optimuma znai prenaseljenost, dok manji broj stanovnika od optimuma oznaava rjeu naseljenost S obzirom na dobni sastav, populacija s polovicom osoba u radno sposobnoj dobi ima razliite gospodarske potencijale od populacije koja ima 2/3 osoba u toj dobnoj skupini Optimalna naseljenost je funkcija bogatstva prostora i ivotnog standarda Uvjetna prenaseljenost naseljenost pri kojoj stanovnici nemaju zadovoljavajuu kakvou egzistencijalnih dobara S obzirom na mogunosti prehranjivanja stanovnitva, Zemlja je srednje naseljena, no s obzirom na broj pothranjenog stanovnitva, Zemlja je uvjetno prenaseljena

METODE ANALIZE I PRIKAZIVANJA RAZMJETAJA STANOVNITVA I GUSTOE NASELJENOSTI Za kvantitativno prikazivanje odnosa stanovnitva i povrine rabi se najee aritmetika gustoa naseljenosti Koristi se i pokazatelj koji kae koliko je prostora na raspolaganju nekom broju stanovnika Pri pretpostavci da je naseljenost ravnomjerna koristi se indeks prosjene udaljenosti koji oznaava udaljenost jednog stanovnika od drugog koji se grafiki prikazuje esterokutom s ucrtanim trokutima Aritmetikom sredinjom tokom razmjetaja stanovnitva nekog podruja odreuje se populacijsko teite za dio ukupne populacije Povrinsko-populacijski dijagram moe predoiti gustou naseljenosti za populacijski i povrinski vrlo velike i vrlo male prostorne jedinice, a pritom toke s istom gustoom naseljenosti lee na istom pravcu Izodemografska karta pokazuje gustou naseljenosti povrinski razliitih prostornih jedinica pri emu se promatrani prostor prikazuje u mjerilu razmjernom broju stanovnika Lorenzova krivulja pokazuje koncentraciju pojave u odnosu prema nekoj veliini koja je uzeta kao temelj usporedbe ili u odnosu na hipotetinu distribuciju to je vei otklon od hipotetine krivulje, neravnomjernost u razmjetaju stanovnitva je vea Lokacijske karte koriste se tokama kao osnovnim pokazateljima razmjetaja stanovnitva Kartogram gustoe stanovnitva pokazuje prosjenu gustou stanovnitva na jedinici povrine

URBANIZACIJA

Najvea promjena u razmjetaju stanovnitva svijeta u posljednja dva stoljea uz interkontinentalne migracije odnosi se na porast urbane populacije Urbanizacija je proces koji oznaava razvoj gradova, no obuhvaa i sloene promjene u ruralnim sredinama kojima se smanjuju razlike izmeu sela i grada pa tako seoska naselja postaju urbanizirana Proces urbanizacije zapoeo je u danas razvijenim zemljama, a zatim se sukcesijom irio i na zemlje u razvoju Urbanizacija je najmasovniji proces suvremenog ovjeanstva S obzirom na nain kako se oituje u prostoru, urbanizacija se moe podijeliti na primarnu i sekundarnu primarna urbanizacija podrazumijeva postanak i razvoj ''formalnog grada'', tj. okupljanje stanovnitva u granicama gradova ili u njihovim rubnim zonama tako nastaju kompaktno izgraene urbane tvorevine koje postaju arita sekundarne urbanizacije sekundarna urbanizacija podrazumijeva demografske, drutveno-gospodarske, funkcionalne, fizionomske i druge promjene koje smanjuju agrarna obiljeja ruralnih sredina u korist urbanih obiljeja najjae se oituje u okolici velikih gradova oko koji nastaju prigradske urbanizirane zone, prostorno i funkcionalno povezane s gradom

Faze urbanizacije: primarna ili predindustrijska faza stupanj urbanizacije je vrlo nizak i udio gradskog stanovnitva ne prelazi estinu ukupnog stanovnitva veliki gradovi razvijaju se samo kao metropole carstva, tj. glavna upravna sredita sekundarna ili industrijska faza dolazi do urbaniziranog razvoja potaknutog sekundarnim djelatnostima, prije svega industrijom prevladava migracija selo-grad i udio gradskog stanovnitva raste do dvije treine ukupnog stanovnitva tercijarna ili metropolitanska faza zbog visokog standarda, velikog broja automobila i razvijene mree prometnica dolazi do metropolitanizacije sredinji gradovi postupno gube stanovnitvo (posebice njihovi sredinji dijelovi), a rubne zone se naseljavaju i urbaniziraju (migracija grad-okolica) nastaju metropolitanska podruja odnosno urbane regije u gradovima ivi vie od dvije treine ukupnog stanovnitva, a vie od treine u velikim gradovima Udio gradskog stanovnitva poveao se sa 3% 1800. godine na 30% od ukupnog stanovnitva 1950. godine, poetkom 21. stoljea 45% svjetske populacije ivjelo je u gradovima, a projicira se da e 2030. godine udio gradskog stanovnitva iznositi oko 62% Klasifikacija zemalja na temelju udjela urbanog odnosno ruralnog stanovnitva: urbano-industrijske zemlje gradsko stanovnitvo ini vie od 50% ukupnog stanovnitva prijelazne zemlje gradsko stanovnitvo ini 25 do 50% ukupnog stanovnitva ruralne zemlje gradsko stanovnitvo ini manje od 25% ukupnog stanovnitva Najvie je milijunskih gradova na obali i uem primorju, a najbre se razvijaju u zemljama u razvoju to je posljedica jake migracije selo-grad i openito visoke stope prirodnog prirasta Dok gradovi zemalja u razvoju ubrzano rastu, u mnogim razvijenim zemljama migracija selo-grad je gotovo prestala pa se ve dogaa i iseljavanje stanovnitva iz velikih gradova u manja okolna naselja Za urbanizaciju je karakteristino okupljanje stanovnitva u urbanim podrujima u zemljama u razvoju gradska podruja mogu imati gustou i preko 1000 st./ha (100 000 st./km2)URBANIZACIJA I RAZVIJENOST U razvijenim je zemljama stupanj urbanizacije devedesetih godina 20. stoljea iznosio oko 75% s osjetnim odstupanjima kod pojedinih zemalja Urbanizacija je u razvijenim zemljama usko povezana s industrijalizacijom, s promjenama u poljoprivredi i s razvojem moderne prometne mree to je rezultiralo migracijom ljudi iz ruralnih u urbana naselja U drugoj polovici 20. stoljea urbano stanovnitvo zemalja u razvoju imalo je tendenciju udvostruenja svakih 20 godina porast urbanog stanovnitva zemalja u razvoju u industrijskoj fazi iznosi 4 do 6% godinje porast urbanog stanovnitva danas razvijenih zemalja u industrijskoj fazi iznosio je oko 2% godinje Ubrzani porast gradskog stanovnitva u zemljama u razvoju karakteriziran je migracijama i prirodnom promjenom u ranijoj etapi ubrzanog porasta za glavninu populacijskog porasta odgovorno je bilo seljenje u kasnijoj etapi ubrzanog porasta populacijski porast vie je posljedica prirodnog prirasta nego imigracije

PREGLED RAZVOJA STANOVNITVA

Prema procjenama milijun godina p.n.e. na Zemlji je ivjelo samo oko 25 000 pripadnika Homo erectusa 12 000 godina p.n.e. vjerojatno je na Zemlji ivjelo oko milijun ljudi, iako postoje procjene da ih je bilo i vie od 10 milijuna Prvi osjetni porast stanovnitva zbio se 8000 godina p.n.e. u doba prve (neolitske) poljodjelske revolucije prijelaz s nomadskog stoarenja na poljodjelstvo i ivot u stalnim naseljima U tim pradavnim vremenima stanovnitvo je bilo malobrojno, a prirodne nepogode, poasti i ratovi uzrokovali su visoku smrtnost pa unato visokoj rodnosti nije bilo znatnijeg porasta stanovnitva, a gustoa naseljenosti bila je mala arita potamskog doba: dolina Nila, Inda, Mezopotamija, krajevi oko rijeke Hwang Hoe suptropski predjeli starog vijeka Od poetka eljeznog doba oko 5000. god. p.n.e. do 1000. god. p.n.e. stanovnitvo je naraslo na oko 50 milijuna U prvom tisuljeu prije nove ere unaprijeeni su sanitarni uvjeti i poljoprivredna tehnologija pa je unato stalnim ratovima broj stanovnika Zemlje narastao na preko 250 milijuna prosjeni godinji porast svjetske populacije iznosio je 235 000 osoba (toliki je otprilike dnevni porast u dananje vrijeme) U prvih 500 godina nove ere ak se smanjio broj stanovnika, a oporavak i porast poinje oko 800. godine Od 10. do 15. stoljea ponovno dolazi do neznatnog smanjenja svjetske populacije odnosno do stagnacije Tek je oko 1650. godine svjetska populacija narasla na pola milijarde, a nakon toga je porast sve vei najavljujui spori ubrzani porast stanovnitva, a oko 1680. godine dolazi do prvog udvostruenja svjetske populacije u naoj eri sa 285 milijuna poetkom ere na 570 milijuna Drugo udvostruenje uslijedilo je u prvoj polovici 19. stoljea kada je stanovnitvo naraslo na preko milijardu stanovnika Nakon industrijske revolucije poinje znatniji porast stanovnitva U prvoj polovici 20. stoljea dolazi do treeg udvostruenja na 2 milijarde stanovnika U posljednja se dva stoljea broj stanovnika poveao 6 puta Nakon 1950. godine zapoinje nevjerojatno brz porast svjetske populacije broj stanovnika se poveao sa 2.5 milijarde na 6.5 milijardi do 2005. godine Na ubrzani porast stanovnitva u posljednja dva stoljea izravno su utjecali drutveni, gospodarski, znanstveni i tehnoloki napredak

KONTINENTALNE I REGIONALNE RAZLIKE U ukupnom porastu svjetske populacije ne sudjeluju jednako svi kontinenti U prvoj polovici 20. stoljea Novi svijet je biljeio bri porast stanovnitva od Starog svijeta U drugoj polovici 20. stoljea svi kontinenti imaju vei porast stanovnitva nego u prvoj polovici stoljea osim Europe koja ima nizak natalitet i Angloamerike koja je ograniila useljavanje posljednji podaci ukazuju na usporavanje porasta populacije na svim kontinentima

RAZLIKE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI Razvijeni dijelovi svijeta (Europa, Angloamerika, Australija) imaju slabiji porast populacije, a uglavnom nerazvijeni dijelovi svijeta (Azija, Afrika i Latinska Amerika) imaju pojaan eksponencijalan porast stanovnitva Gospodarski razvijene zemlje imale su do 1920. godine veu stopu porasta populacije od nedovoljno razvijenih zemalja, ali otada nastaje radikalni obrat stanovnitvo nedovoljno razvijenih zemalja poveava se mnogo bre nego stanovnitvo razvijenih zemalja Udio porasta stanovnitva nedovoljno razvijenih zemalja u ukupnom svjetskom porastu populacije narastao je sa 77.5% sredinom 20. stoljea na gotovo 93% krajem 20. stoljea Udio stanovnitva razvijenih zemalja u svjetskoj populaciji smanjio se sa 33% sredinom 20. stoljea na 20% krajem 20. stoljea dok se udio nedovoljno razvijenih zemalja poveao sa 67% na 80% Vrlo visoka stopa porasta stanovnitva u nedovoljno razvijenim zemljama nakon 1950. godine posljedica je poboljanih drutveno-gospodarskih uvjeta i bolje zdravstvene preventive

BUDUI RAZVOJ OVJEANSTVA Raunajui prema visokoj stopi nataliteta, na Zemlji bi 2050. godine bilo 12.5 milijardi stanovnika, a 2150. godine ak 28 milijardi stanovnika Raunajui prema niskoj stopi nataliteta, na Zemlji bi 2050. godine bilo bi gotovo 8 milijardi stanovnika, a do 2150. godine bi svjetska populacija pala na 4.3 milijarde stanovnika Raunajui prema srednjoj stopi nataliteta, na Zemlji bi 2050. godine bilo oko 10 milijardi stanovnika, a do 2150. godine 11.5 milijardi stanovnika Prema srednjoj stopi fertiliteta koja je i realno ostvariva, ubrzani porast svjetske populacije trajat e do sredine 21. stoljea, nakon ega e porast biti usporen, a nakon 2100. godine doi e do stagnacije svjetske populacije S obzirom na kontinentalnu diferenciranost, stanovnitvo razvijenog dijela svijeta (Europa, Angloamerika, Australija i Oceanija, drave biveg SSSR-a) poveat e se od 2000. do 2050. godine za 7.8%, a slabije razvijenog dijela svijeta (Azija, Afrika, Latinska Amerika) za 71.8% Indija e sredinom 21. stoljea pretei Kinu i sa 1.7 milijardi stanovnika postati najmnogoljudnija drava svijeta U 21. stoljeu doi e do starenja svjetske populacije udio starijih osoba (65 i vie godina) stalno e se poveavati, a udio mlaih osoba (do 14 godina) e se smanjivati

TEORIJSKI POGLEDI NA RAZVOJ STANOVNITVA

U tradicionalnim, uglavnom agrarnim drutvima, zanimanje za stanovnitvo kretalo se u okviru usklaivanja njegove veliine s mogunostima prehrane broj stanovnika bio je odreen poljoprivrednom povrinom i visinom prinosa

RANE RASPRAVE Platon i Aristotel razmatrali su broj stanovnika grkih polisa s gledita potrebe ouvanja blagostanja drave razmatrali su smanjivanje rodnosti i iseljavanje suvinog stanovnitva u grke kolonije U Rimskom Carstvu zakon je zagovarao potrebu brojnog stanovnitva radi ouvanja vojne moi Arapski filozof Ibn Khaldun razradio je teoriju ciklinog kretanja stanovnitva ovisno o gospodarskim kolebanjima gospodarski napredak prati vea gustoa i porast stanovnitva Francesco Patrizzi ustvrdio je da je brojno stanovnitvo poeljno ako postoje sredstva za njegovo uzdravanje Niccolo Machiavelli u svom dijelu Vladar navodi da je veliko stanovnitvo temelj vladareve moi Giovanni Botero tvrdio je da stanovnitvo tei rastu do krajnjih granica plodnosti (virtus generativa), a da su sredstva za ivot i mogunosti njihova poveanja (virtus nutritiva) posve ogranieni U novom vijeku pojavljuje se kapitalizam, otkrivaju se i koloniziraju Europi dotad nepoznati dijelovi svijeta (Amerika, Australija, dijelovi Afrike), poveava se produktivnosti u poljoprivredi, iz Novog svijeta stiu nove poljoprivredne kulture sve to pridonijelo je shvaanju vanosti veliine stanovnitva i zagovaranju porasta stanovnitva Sir William Petty veu gustou stanovnitva smatra gospodarskom prednou budui da veliina stanovnitva nije ograniena domaim izvorima hrane, ve mogunostima vanjske trgovine i uvoza hrane Franois Quesnay tvrdio je da mnoenje ljudi uvijek prelazi granice bogatstva te da uzrokuje poveanje broja ljudi koji ive u siromatvu Adam Smith smatra da bi ograniena sredstva za ivot trebala biti odluujui faktor u odreivanju granica brojanog porasta stanovnitva poveanje stanovnitva trebalo bi razmjerno pratiti poboljanja u obradi zemlje i proizvodnji hrane

MALTUZIJANSKA TEORIJA I NEOMALTUZIJANIZAM Thomas Robert Malthus svoja razmatranja stanovnitva temelji na dvama osnovnim zakonima na prirodnom zakonu stanovnitva i na zakonu opadajuih prinosa u poljoprivredi Budui da Malthus polazi od postavke da sve ivo tei mnoenju iznad mogunosti koje prua proizvodnja hrane, prema njegovoj teoriji stanovnitvo bi, ako se ne bi niim ograniavalo, eksponencijalno raslo (geometrijskom progresijom) dok se proizvodnja hrane moe poveavati linearno (aritmetikom progresijom) Malthus smatra da e se stanovnitvo poveavati mnogo bre nego proizvodnja hrane pa e oskudica hrane i glad nuno postati glavni oblikovatelji veliine stanovnitva Bit Malthusove teorije je objanjavanje bijede i siromatva niih drutvenih stalea njihovim prevelikim mnoenjem odnosno prenaseljenou Malthus se zalagao za preventivne mjere koje bi bile zapreka rastu stanovnitva u to ubraja odgaanje ili odustajanje od braka te ustezanje od spolnog openja, ali se protivio upotrebi umjetnih sredstava za sprjeavanje zaea u tzv. pozitivne ili sigurne zapreke rastu stanovnitva ukljuuje svaki uzrok koji dovodi do poveanja smrtnosti, tj. skraenja ljudskog vijeka, kao epidemije, ratove, glad i druge poasti Malthusova teorija vie je puta osporavana postavka da broj stanovnika uvijek tei tome da prijee mogunosti prehrane niime nije dokazana nije se pokazalo ni da stanovnitvo nuno raste po stalnoj stopi porasta, a da se proizvodnja hrane poveava prema opadajuoj stopi te da je to prirodni zakon Malthus sam tvrdi da ovjek kao razumno bie moe nadzirati veliinu potomstva ime zakon konstantnog poveanja gubi strogo prirodno obiljeje vanost koju Malthus pridaje tzv. preventivnim zaprekama potvruje da nema ni govora o prirodnom zakonu ve da je razvoj stanovnitva podvrgnut mnogim drutvenim initeljima

Neomaltuzijanizam Neomaltuzijanizam je doktrina proistekla iz pokuaja primjene temeljnih zakljuaka izvedenih iz Malthusova uenja Obnovljeni maltuzijanizam zagovara ograniavanje raanja kao bitno sredstvo poboljanja drutvenog blagostanja, ali primjenom suvremenih umjetnih metoda ograniavanja raanja Tridesetih godina 20. stoljea u mnogim je zemljama osjetno smanjena rodnost uz istovremeno poveanje proizvodnje hrane tada je maltuzijanska doktrina posve izgubila na vanosti Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do naglog porasta stope pozitivne prirodne promjene stanovnitva svijeta, posebice u nedovoljno razvijenim zemljama koje su istodobno gospodarski zaostajale maltuzijanska doktrina je ponovno izazvala pozornost ezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljea zemlja se usporeivala sa svemirskim brodom koji u svojoj misiji raspolae ogranienim resursima htjelo se upozoriti da broj stanovnika svijeta i potrebe za prirodnim resursima ne mogu neogranieno rasti jer bi ''svemirski brod'' Zemlja jednostavno ostao bez goriva, hrane i drugih ivotno vanih izvora Istraivaka skupina predvoena Meadowsom odjavila je 1972, godine izvjee pod nazivom Granice rasta analizirali su serije veza izmeu pet osnovnih imbenika i njihovih komponenti stanovnitvo, poljoprivredna proizvodnja, prirodni izvori, industrijska proizvodnja, oneienje te su dali dugorone projekcije raunalne simulacije dale su katastrofian scenarij po kojemu e prije ili kasnije negativna sprega gladi, oneienja okolia i iscrpljivanja prirodnih izvora rezultirati slomom svjetskog sustava hrana i industrijska proizvodnja rastu eksponencijalno sve dok naglo smanjenje prirodnih izvora ne izazove zastoj i opadanje industrijskog rasta stanovnitvo i oneienje okolia nastavljaju rasti jo neko vrijeme nakon vrhunca industrijalizacije na kraju rast stanovnitva biva zaustavljen poveanom stopom smrtnosti koja nastaje zbog smanjenja hrane i medicinskih usluga Neomaltuzijanci se zalau za demografski razvitak nedovoljno razvijenih zemalja Povijesno iskustvo pokazalo je da se rodnost smanjuje ondje gdje se poboljavaju uvjeti ivota pod utjecajem ubrzanijeg gospodarskog i drutvenog razvoja

OPTIMISTINI I DRUGI PRISTUPI Za razliku od pesimistine maltuzijanske doktrine i neomltuzijanizma, u isto vrijeme i kasnije pojavili su se i optimistini pristupi razvoju stanovnitva

Marksistika teorija Marx se zalagao za nunost promatranja razvoja stanovnitva unutar konkretnih okvira pojedinog drutva demografski procesi i pojave usko su povezani s ukupnim drutvenim prilikama Marxovi sljedbenici bili su uvjereni da e socijalistiki drutveni odnosi i institucije uspjeti uskladiti veliinu stanovnitva i ivotne potrebe odnosno kakvou ivljenja

Tehnoloki optimizam Tehnoloki optimizam, nasuprot maltuzijanizmu, vjeruje u ovjekovu uroenu domiljatost i sposobnost prilagoavanja, zamjenjivanja i recikliranja Neoklasini ekonomisti imaju trajno povjerenje u sustav u kojem nevidljiva ruka trita regulira poremeaje koji proistjeu iz odnosa stanovnitvo-resursi-okoli ako se izvori iscrpljuju, tada via cijena smanjuje potronju, potie uvanje i recikliranje te ubrzava potragu za alternativnim izvorima Neki zagovornici tehnolokog optimizma tvrde da populacijski porast nije problem, ve da potie tehnoloki napredak ljudi su najvei resurs jer e nai nain da osiguraju vlastitu dobrobit i dobrobit svih ljudi Danska ekonomistica Ester Boserup vjeruje da je porast stanovnitva imbenik koji naziva napredak poljoprivrede porast stanovnitva glavni je poticaj agrotehnikom razvoju i poveanoj proizvodnji hrane

Neutralizam Neutralisti dre stajalite da je porast stanovnitva tek jedan od kljunih utjecaja na budue odranje i napredak ovjeanstva U zemljama u razvoju nema znatnije korelacije izmeu nacionalne stope populacijskog porasta i osnovnih pokazatelja razvoja kao npr. BDP per capita Izlaz iz ekspanzivnog kretanja stanovnitva nedovoljno razvijenih zemalja, a time i iz globalnih tekoa, valja pronai postizanjem takve razine drutveno-gospodarskog razvoja na kojoj e planiranje obitelji biti uobiajeno kao to je to u suvremenim drutvima

TEORIJA DEMOGRAFSKE TRANZICIJE Teorija demografske tranzicije je prevladavajua suvremena teorija razvoja stanovnitva Pokazuje razvoj stanovnitva kao etapni proces, a temelji se na etiri bitne postavke: treba sadravati promjene u rodnosti, smrtnosti i prirodnoj promjeni, a izostavlja se utjecaj migracijske komponente na ukupno kretanje stanovnitva treba biti povijesni proces koji je pod neposrednim utjecajem gospodarskog i drutvenog razvoja demografska se tranzicija treba zbivati pod utjecajem ukupnog razvoja (modernizacije) i treba povratno djelovati na taj razvoj utjecaj imbenika ukupnog razvoja na natalitet i mortalitet treba se dogaati posredno, tj. preko djelovanja tih imbenika na ekonomsko-socijalni sastav stanovnitva Demografska tranzicija oznaava razdoblje prijelaza s tradicionalnog reima reprodukcije stanovnitva koji obiljeavaju visoke stope rodnosti i smrtnosti na suvremeni reim koji oznaavaju niske stope rodnosti i smrtnosti Proces demografske tranzicije: predtranzicijska etapa razdoblje koje prethodi demografskom prijelazu odnosi se na vrlo dugo razdoblje ruralne ili agrarne civilizacije stope rodnosti su izmeu 40 i 50 i praene su tek neto niim stopama smrtnosti visoka rodnost bila je usko povezana s opim i gospodarskim znaajkama tradicionalnih ruralnih zajednica stopa smrtnosti nije stabilna ve varira ovisno o djelovanju imbenika smrtnosti (epidemije, glad, ratovi) i u uskoj je korelaciji s poljoprivrednim prinosima (kada doe glad smrtnost moe biti i iznad 300) iz takvog kretanja rodnosti i smrtnosti proizalo je tzv. stacionarno stanovnitvo s praktiki nultom stopom prirodnog prirasta danas se tip drutva s takvim predtranzicijskim obiljejima ne moe nai ni u jednoj zemlji, a postoji samo kod nekih plemenskih zajednica, uglavnom u tropskim praumama etapa demografske tranzicije razdoblje u kojem pod utjecajem snanog drutveno-gospodarskog i zdravstvenog napretka dolazi do tranzicije u podruju nataliteta te do njihova prijelaza s visoke na nisku razinu rana tranzicijska podetapa zapoinje obino smanjenjem ope stope smrtnosti ispod 30 uz nepromijenjenu razinu rodnosti pa dolazi do uoljivog poveanja stope prirodnog prirasta odnosno do demografske ekspanzije sredinja tranzicijska podetapa smanjivanje smrtnosti povlai za sobom nakon odreenog vremena i smanjivanje rodnosti (ispod 30 do 20) kasna tranzicijska podetapa zaustavlja se pad smrtnosti, a rodnost se i dalje smanjuje (ispod 20) pa je stopa prirodnog prirasta niska i ima tendenciju daljnjeg smanjenja mortalitet se najprije smanjuje kod dojenadi i male djece, a tek kasnije kod odraslih i starijeg stanovnitva posttranzicijska etapa razdoblje nakon demografskog prijelaza stope rodnosti i smrtnosti su niske i uravnoteene na gotovo podjednakoj razini stope rodnosti su manje od 14, a stope smrtnosti izmeu 10 i 12 uz tendenciju blagog porasta stopa prirodnog prirasta vrlo je niska i tendira nultoj stopi ili pak stopi negativne prirodne promjene stopa nataliteta postaje osnovna odrednica prirodnog kretanja stanovnitva

Demografska tranzicija u razvijenim zemljama Rana podetapa demografske tranzicije najprije je poela u Francuskoj sredinom 18. stoljea, a tijekom 19. stoljea zahvatila je i ostale zemlje zapadne i sjeverozapadne Europe i u tim je zemljama ona trajala u prosjeku 150 godina U SAD-u je rana podetapa demografske tranzicije nastupila nakon sredine 19. stoljea, a u Japanu poetkom 20. stoljea Sredinja podetapa poela je u veini zemalja zapadne Europe u drugoj polovici 19. stoljea i trajala do otprilike 20-ih i 30-ih godina 20. stoljea Smanjenje nataliteta poelo je najprije u onim europskim regijama koje su bile industrijalizirane i urbaniziranije Demografska tranzicija u razvijenim zemljama Europe i svijeta zavrila je potkraj 70-ih godina 20. stoljea i njihovo je stanovnitvo od 80-ih godina u posttranzicijskoj etapi

Demografska tranzicija u zemljama u razvoju U zemljama u razvoju (afrike, azijske i latinskoamerike zemlje) demografska tranzicija je nastupila u prvim desetljeima 20. stoljea, a u mnogima tek nakon Drugog svjetskog rata (npr. u Indiji) U tim zemljama demografska tranzicija ima brojne posebnosti: tranzicija je nastupila u drugaijim uvjetima unutranjeg drutveno-gospodarskog razvoja utjecaj vanjskih imbenika (svjetski gospodarski razvoj, primjena medicinsko-sanitarnih dostignua) tranzicija se zbiva kao potaknuti proces dok se u razvijenim zemljama dogodila spontano u sklopu vlastitog razvoja demografska je ekspanzija mnogo jaa demografska tranzicija poela je kasnije i traje krae Stanovnitvo nedovoljno razvijenih zemalja eksponencijalno raste i na selu nastaju vikovi radne snage koji se prelijevaju u grad (ruralni egzodus) i stvaraju se divlja prigradska naselja paraurbanizacija

Posttranzicijska etapa stanje i perspektive Stanovnitvo zapadnoeuropskih zemalja koje su u posttranzicijskoj etapi obiljeava: nizak natalitet koji se i dalje smanjuje niska opa stopa mortaliteta s tendencijom laganog porasta sve vei broj izvanbrane djece sve vei broj izvanbranih zajednica (razliitih oblika kohabitacije) porast broja rastava porast trokova kolovanja djece i uzdravanje starijih osoba poveanje udjela starog stanovnitva

Demografska tranzicija u Hrvatskoj Etapa demografske tranzicije u Hrvatskoj je zapoela potkraj 19. stoljea, 30-ih godina 20. stoljea ulazi u sredinju podetapu, a tranzicija zavrava poetkom 80-ih godina Proces tranzicije trajao je relativno kratko, svega 80 godina i Hrvatska se danas nalazi u posttranzicijskoj etapi u kojoj stopa prirodnog prirasta tei nuli i poprima negativne vrijednosti Posttranzicija je u Hrvatskoj inducirana budui da Hrvatska nije na takvom stupnju razvijenosti da bi posttranzicijsko stanovnitvo bilo normalni izraz drutveno-gospodarskih prilika na to su utjecali stalno iseljavanje i gubici u svjetskim ratovima koje demografska tranzicija ne uzima u obzir

UKUPNO (OPE) KRETANJE STANOVNITVA

Ukupno ili ope kretanje stanovnitva posljedica je prirodnog kretanja i jednog oblika prostorne pokretljivosti konane migracije Ope kretanje stanovnitva utvruje se povremenim popisima koji se provode uglavnom u svim zemljama svijeta Ukupno kretanje stanovnitva ili demografska bilanca rezultat je zbroja prirodne promjene i neto migracije

U veini zemalja u svijetu temeljna odrednica ukupnog kretanja stanovnitva je prirodno kretanje, a u pojedinim manjim podrujima unutar neke zemlje moe prevladati utjecaj migracije stanovnitva Pozitivne komponentne opeg kretanja stanovnitva su natalitet i imigracija aktiva demografske bilance, dok su mortalitet i emigracija pasiva demografske bilance Meupopisna promjena broja stanovnika (D) pokazuje ukupni apsolutni iznos promjene broja stanovnika izmeu dvaju popisa

Prosjena godinja promjena broja stanovnika (R)

Stopa ukupne promjene broja stanovnika izmeu dvaju popisa (r)

Stopa prosjene promjene broja stanovnika izmeu dvaju popisa (r)

TIPOVI OPEG KRETANJA STANOVNITVA Tipovi opeg kretanja stanovnitva pokazuju odnos i utjecaj prirodne promjene i migracije u nekom razdoblju Ovisno o tome je li migracijska bilanca pozitivna ili negativna, odreuje se je li neki prostor emigracijskog ili imigracijskog obiljeja Imigracijski krajevi po pravilu su gospodarski razvijeniji i uglavnom napredniji Emigracijski krajevi su nedovoljno razvijeni i slabijih izgleda u budunosti

Emigracijski tipovi opeg kretanja stanovnitva E1 emigracija prirodna promjena je pozitivna, popisom je utvren porast stanovnitva, stopa prirodnog prirataja je vea od stope utvrenog poveanja stanovnitva E2 depopulacija prirodna promjena je pozitivna, popisom je utvreno smanjenje stanovnitva, stopa prirodnog prirataja je vea od stope utvrenog smanjenja stanovnitva E3 izrazita depopulacija prirodna promjena je pozitivna, popisom je utvreno smanjenje stanovnitva, stopa prirodnog prirataja manja je od stope utvrenog smanjenja stanovnitva E4 izumiranje prirodna promjena je negativna, popisom je utvreno smanjenje stanovnitva, stopa prirodnog pada manja je od stope utvrenog smanjenja stanovnitva

Imigracijski tipovi opeg kretanja stanovnitva I1 porast imigracijom prirodna promjena je pozitivna, popisom je utvren porast stanovnitva, stopa utvrenog poveanja stanovnitva vea je o stope prirodnog prirasta I2 obnova imigracijom prirodna promjena je negativna, popisom je utvren porast stanovnitva, stopa utvrenog poveanja stanovnitva vea je od stope prirodnog pada I3 slaba obnova imigracijom prirodna promjena je negativna, popisom je utvren porast stanovnitva, stopa utvrenog poveanja stanovnitva manja je od stope prirodnog pada I4 vrlo slaba obnova imigracijom prirodna promjena je negativna, popisom je utvreno smanjenje stanovnitva, stopa utvrenog smanjenja stanovnitva manja je od stope prirodnog pada

PERSPEKTIVE, PROJEKCIJE I PROGNOZE KRETANJA STANOVNITVA Predvianja budueg demografskog razvoja vaan su imbenik u planiranju drutveno-gospodarskog razvoja Prognoze su potrebne radi utvrivanja aproksimativnog broja stanovnika zbog praktinih razloga i one mogu biti kratkorone (za do 5 godina), srednjorone (5 do 10 godina) i dugorone (za vie od 10 godina) Demografske prognoze i projekcije vane su u reguliranju populacijske politike Demografska projekcija prikaz hipotetinog kretanja broja i sastava stanovnitva za neko budue razdoblje utemeljeno na eksplicitnim pretpostavkama nastavka demografskih trendova iz prolosti Demografska perspektiva temelji se na izboru vie-manje vjerojatnih pretpostavki Demografska prognoza razumijeva izbor jedne hipoteze koja je u trenutku izrade prorauna ini vjerojatnom, a po pravilu odraava stav samog prognozera Demografska projekcija metodom prorauna pokazuje kakav e biti budui razvitak stanovnitva i to na temelju istraivanja i ozbiljnih hipoteza Gospodarsko-demografski modeli predoavaju sliku stvarnih procesa i onih buduih uzimajui u obzir samo najvanija obiljeja

Metode demografske projekcije Izbor metoda u izradi demografskih projekcija ovisi: o veliini populacije o tipu stanovnitva zatvorena (bez migracije) i otvorena (s migracijom) o razdoblju projekcije (dugorone, srednjorone ili kratkorone) o tome je li posrijedi ukupno stanovnitvo ili njegovi dijelovi o potrebom stupnju pouzdanosti U izradi projekcija budueg kretanja ukupnog stanovnitva najee se rabe dvije skupine metoda matematike i analitike Matematike metode bit je u odreivanju hipotetine stope promjene koja se odreuje na osnovi promatranja kretanja ukupnog stanovnitva u prolom razdoblju i koja varira kao funkcija vremena polazi se od pretpostavke da e budunost liiti prolosti Analitike metode bit je u posebnom prouavanju dotadanjih promjena i u iznoenju hipoteza o buduim promjenama komponenata kretanja stanovnitva rodnosti, smrtnosti i migracije zbog velike dinaminosti migracija i nepouzdanosti predvianja projekcije se esto rade bez migracijske komponenteDemografska projekcija na primjeru Hrvatske Projekcija stanovnitva Republike Hrvatske za razdoblje od 2001. do 2031. godine izraunata je analitikom metodom i raena je za zatvoreno stanovnitvo Pretpostavka je da e se stanovnitvo kretati prema niskoj stopi nataliteta to proistjee iz dosadanjih dugoronih demografskih trendova stopa prirodnog kretanja, iz dobnog sastava stanovnitva, iz opeg obiljeja posttranzicijskog drutva i iz djelovanja demografske inercije U Hrvatskoj e prema toj projekciji 2031. godine ivjeti 3 680 750 stanovnika to znai da e se broj stanovnika u 30 godina smanjiti za 756 710 odnosno za 17.1% (ne uzimajui u obzir migraciju!)

PRIRODNO KRETANJE STANOVNITVA

Osnovne sastavnice prirodnog kretanja stanovnitva su natalitet i mortalitet, a njihova je rezultanta prirodna promjena U novije je vrijeme sve manje radova o natalitetu, a sve vie o prostornoj pokretljivosti stanovnitva

NATALITET Rodnost ili natalitet je pozitivna sastavnica prirodnog kretanja stanovnitva koja utjee na porast stanovnitva Natalitet oznaava broj ivoroene djece dok ukupan broj ivoroene i mrtvoroene djece obuhvaa ukupna rodnost Fertilitet broj ivoroenih u odnosu prema enskom stanovnitvu u fertilnoj dobi Fertilno razdoblje kod ena je prosjeno dob od 15. do 49. godine, a kod mukaraca dob od 15. do 65. godine Fekonditet potencijalna fizioloka rodnost odnosno fizioloka sposobnost sudjelovanja u reprodukciji

Odrednice nataliteta Razina rodnosti odnosno fertilitet u svim je drutvima manja od fekonditeta Na efektivnu rodnost utjeu razliiti imbenici: u tradicionalnim drutvima utjecaj imbenika koji smanjuju fertilitet ispod razine fekonditeta prilino je slab pa e i ostvarena plodnost biti manja od potencijalne plodnosti u suvremenim drutvima djelovanje odgovarajuih imbenika je pojaano pa je fertilitet mnogo nii od fekonditeta U ranoj fazi razvoja nekog drutva u kojoj su rodnost i smrtnost vrlo visoki, razina rodnosti je odreena biolokim imbenicima s razvojem drutva utjecaj biolokih imbenika slabi, a jaa utjecaj gospodarskih, drutvenih i psiholokih imbenika Bioloki imbenici rodnosti: fekonditet, dobni sastav stanovnitva, dob enskog stanovnitva, sterilitet, razdoblje izmeu susljednih trudnoa, razdoblje laktacije, nasljedne osobine Gospodarski i drutveni imbenici rodnosti: postignuti stupanj gospodarskog razvoja (razina industrijalizacije urbanizacije), gospodarska uloga obitelji i materijalni uvjeti za osnivanje novih obitelji, poloaj djece u obitelji i trokovi njihovog uzdravanja, poloaj ene u drutvu, stupanj opeg obrazovanja (posebice ena), sociopsiholoki imbenici vezani uz obiaje i religijske norme koji oblikuju stavove prema broju djece, kolovanju, zapoljavanju ena, razina smrtnosti (posebice djece), kontrola raanja Ako je drutvo nerazvijeno, gospodarski i drutveni imbenici uzrokuju visoku rodnost, a ako je drutvo razvijeno, uzrokuju nisku rodnost Kompenzacijski natalitet visoka rodnost kojom se nadoknauju gubici infantilnog mortaliteta Psiholoki imbenici rodnosti: difuzija inovacija iz jednog drutva u drugo (irenje ideja i ponaanja povezanih s planiranje obitelji), strah od poroaja, strah od budunosti, osjeaj nesigurnosti, (ne)postojanje elje za potomstvom U pravilu je tijekom rata smanjena rodnost, a poslije rada dolazi do kompenzacijskog nataliteta koji moe dovesti i do baby booma odnosno naglog poveanja roene djece

Pokazatelji rodnosti Praenjem broja roenih, umrlih i prirodne promjene bavi se vitalna statistika Periodne stope rodnosti izraunavaju se za odreeno razdoblje Kohortne stope rodnosti izraunavaju se na temelju reprodukcijskog ponaanja pripadnika odreene dobne skupine ili odreenog narataja tijekom njihova fertilnog razdoblja Opa stopa rodnosti najjednostavniji pokazatelji uestalosti roenja u odreenom stanovnitvu stopa ukupne (bruto) rodnosti (nu) odnosi se na ukupan broj roenih (Nu) u jednoj godini (ivoroenih i mrtvoroenih)

opa stopa efektivne (neto) rodnosti (n) ukupan broj ivoroenih (N) u jednoj godini

u izraunavanju se uzima ukupno stanovnitvo, a u reprodukciji sudjeluje samo jedan njen dio pa se ne dobiva realna slika plodnosti Stopa ukupnog fertiliteta (fu) pokazatelj ostvarene plodnosti, a rauna se kao odnos broja ivoroene djece (N) i ukupnog stanovnitva u fertilnoj dobi

Opa stopa fertiliteta (f) ili enska stopa fertiliteta rauna se kao odnos broja ivoroene djece (N) i ukupnog stanovnitva u fertilnoj dobi

Specifina stopa fertiliteta prema dobi rauna se kao odnos ivoroenih koje su rodile ene odreene dobi i ukupnog broja ena u toj dobi Ukupna (totalna) stopa fertiliteta (Fx ili TFR) oznaava prosjean broj ivoroene djece koju bi rodila ena tijekom svog fertilnog razdoblja

Vea totalna stopa fertiliteta znai prosjeno veu plodnost ena Da bi se osigurala jednostavna reprodukcija stanovnitva totalna stopa fertiliteta trebala bi iznositi u prosjeku 2.1 (toliko bi djece trebalo biti roeno po eni u fertilnoj dobi)

Diferencijalni natalitet Diferencijalna rodnost rodnost karakterizirana prema pojedinim obiljejima Obrazovanije ene kasnije stupaju u brak, imaju vee aspiracije glede karijere i manji broj djece od slabije obrazovanih ena ivot u gradu djeluje na smanjenje fertiliteta U razvijenim je zemljama fertilitet je redovito vei kod muslimana i katolika nego kod ostatka populacije Afroamerika populacija u Americi ima stalno vii fertilitet od euroamerike populacije to je objanjivo prosjeno slabijim socijalnim i stambenim statusom Afroamerikanaca od ostatka populacije

Rodnost u svijetu prostorne razlike i trendovi Razlike u fertilitetu dviju regija mogu biti vee pod utjecajem tri najvanija imbenika: regija s niim fertilitetom ima veu mogunost zaposlenja na dobro plaenim radnim mjestima to ne ohrabruje materinstvo snano je doseljavanje mladih i obrazovanih koji su usredotoeni na karijeru u regiju s niim fertilitetom glavnina stanovnika regije s niim fertilitetom ivi u gradovima u kojima je visok stupanj otuenosti to ne pogoduje pronalaenju poeljnog partnera Najmanje prostorne razlike mogu se oekivati u zemljama koje se nalaze u posttranzicijskoj etapi demografskog razvoja Na globalnoj razini podruja nie rodnosti su razvijene zemlje dok su podruja visoke rodnosti nedovoljno razvijene zemlje Tipovi rodnosti na globalnoj razini: niska rodnost do 15 godinje srednja rodnost 16 do 25 godinje visoka rodnost iznad 25 godinje Gotovo polovica svjetske populacije ima visoku rodnost Gotovo u svim razvijenim zemlja svijeta razina fertiliteta nia je od razine nune za jednostavno obnavljanje stanovnitva

MORTALITET Smrtnost ili mortalitet je negativna sastavnica prirodnog i ukupnog kretanja stanovnitva koja utjee na smanjenje stanovnitva Mortalitet oznaava broj umrlih u nekom stanovnitvu u odreenom vremenu Opa smrtnost pojam koji obuhvaa sve smrtne sluajeve bez obzira na dob ili uzrok Diferencijalna smrtnost smrtnost karakterizirana prema pojedinim obiljejima Morbiditet ili pobol uestalost obolijevanja u nekom stanovnitvu u odreenom razdoblju

Odrednice mortaliteta Bioloki imbenici smrtnosti: dobni sastav stanovnitva smrtnost je vea u drutvu s visokim udjelom starog stanovnitva bioloko-medicinski imbenici: nasljedne, genetske osobine Drutveno-gospodarski imbenici smrtnosti: stupanj ivotnog standarda, gospodarski razvoj poveanje proizvodnje hrane te uklanjanje gladi i pothranjenosti kao uzroka smrti obrazovna razina stanovnitva stupanj razvijenosti javnog zdravstva i openito zdravstveni uvjeti ivota

Pokazatelji smrtnosti Opa stopa smrtnost (m) pokazuje broj umrlih na 1000 stanovnika u jedinici vremena

u pravilu je via u krajnje siromanim i nerazvijenim zemljama nego u razvijenima, no esto nedovoljno razvijene zemlje imaju opu stopu smrtnosti niu od najrazvijenijih zemalja budui da imaju mlai dobni sastav stanovnitva Standardizirana opa stopa smrtnosti izraunava se kako bi se iskljuio utjecaj nekog obiljeja (npr. dobnog sastava) koje je razliito od populacije do populacije Oekivano trajanje ivota na dan roenja prosjean broj godina ivota koji moe oekivati ivoroeno dijete ako u budunosti budu vladali sadanji uvjeti smrtnosti po pravilu se iskazuje odvojeno za muko i ensko stanovnitvo zbog postojeih razlika u oekivanom trajanju ivota mukaraca i ena, ali se moe izraunati i za ukupno stanovnitvo Gdje je oekivano trajanje ivota visoko, visoki su BDP po stanovniku, uporaba kontracepcije, stupanj urbanizacije, a stope rodnosti, totalnog fertiliteta i smrtnosti dojenadi su niske

Diferencijalni mortalitet prema spolu i dobi Posebna stopa smrtnosti prema spolu odnosi se na opu stopu smrtnosti s obzirom na spol posebna stopa smrtnosti mukog stanovnitva

posebna stopa smrtnosti enskog stanovnitva

Opa smrtnost mukog stanovnitva vea je nego enskog to je posljedica bolesti koje zahvaaju muko stanovnitvo, vee izloenosti mukaraca tetnim navikama, vei udio nasilnih smrti mukaraca U svim dobnim skupinama smrtnost ena nia je od smrtnosti mukaraca Posebne stope smrtnosti prema dobi odnose se na stope smrtnosti izraunate za svaku dobnu skupinu Grafiki prikaz posebnih stopa smrtnosti po dobi pokazuje u zemljama s visokom smrtnou male djece sliku U-distribucije u razvijenim zemljama taj prikaz pokazuje J-distribuciju budui da je smrtnost djece niska Infantilni mortalitet ili smrtnost dojenadi (md) oznaava uestalost umiranja djece u prvoj godini ivota Stopa smrtnosti dojenadi izraunava se kao omjer umrle dojenadi i ivoroene djece u istom razdoblju

Smrtnost dojenadi s obzirom na ukupno trajanje ivota: perinatalna smrtnost smrtnost u prvih godinu dana ivota ukljuujui i mrtvoroene neonatalna smrtnost tijekom prvih 28 dana ivota postneonatalna smrtnost od navrenih 28 dana do kraja prve godine ivota Stopa infantilnog mortaliteta s obzirom na estinu: niska stopa stopa manja od 15 (svojstvena razvijenim zemljama) visoka stopa stopa via od 80 (svojstvena nerazvijenim zemljama) Tablice smrtnosti odraavaju odnose koji postoje izmeu razine smrtnosti te dobi i spola te tablice pokazuju vjerojatnost smrti, vjerojatno preivljenja jo barem jednu godinu, hipotetini broj ivih osoba i oekivano preostalo trajanje ivota za svaku pojedinu godinu ivota

Mortalitet prema drutveno-gospodarskim obiljejima U predindustrijskoj Europi u kojoj su na smrtnost stanovnitva uvelike utjecale zarazne bolesti, smrtnost je bila via u bogatim, urbaniziranijim podrujima nego u siromanijim i rjee naseljenim ruralnim krajevima koja su bila manje pogodna za irenje bolesti Nizak drutveno-gospodarski status povezan je s niskim oekivanim trajanjem ivota, s visokom stopom infantilnog mortaliteta, s viskom stopom smrtnosti male djece i openito s visokim mortalitetom Fiziki radnici izloeniji su nesreama na poslu, imaju nie plae, manje mirovine, krae godinje odmore, ee i lake gube posao, rjee su zadovoljno uvjetima rada a to sve utjee na zdravlje radnika i poveanje smrtnosti Uzroci smrtnosti prema UN-ovoj klasifikaciji: zarazne i parazitske bolesti te bolesti dinog sustava obuhvaaju gotovo polovicu uzroka smrti u zemljama s oekivanim trajanjem ivota ispod 40 godina u razvijenim zemljama su beznaajne, osim upale plua i gripe rak jedan od najeih uzroka smrti u razvijenim zemljama utjecaj tih bolesti se ne smanjuje usporedno s drutveno-gospodarskim razvojem bolesti krvoilnog sustava jedan od najeih uzroka u razvijenim zemljama nasilna smrt znatan udio meu uzrocima smrtnosti, veinom prometne nesree ostali uzroci Obratno nego u prolosti, danas je smrtnost vea u ruralnim nego u urbanim krajevima budui da su sela uglavnom emigracijska i imaju ostarjeli dobni sastav stanovnitva Kako razina smrtnosti u ruralnim krajevima uvelike ovisi o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, ako su te drutvene funkcije u nekoj zemlji vie-manje izjednaene bez obzira na mjesto stanovanja, tada je razina smrtnosti ujednaena u gradskom i seoskom stanovnitvu Smrtnost osoba koje su u braku openito je nia nego onih koje nisu u branoj zajednici pri emu je razlika izraenija kod mukaraca nego kod ena U manjinskoj populaciji neke zemlje obino je vea smrtnost nego u veinskoj populaciji to je najee uvjetovano nejednakim drutvenim statusom i drutvenim navikama

Razliitost u prostornoj slici mortaliteta Prosjena godinja stopa smrtnosti u svijetu iznosi 9.0, a gledano po pojedinim zemljama, kree se u rasponu od 3 do 23 Najnia stopa smrtnosti je u zemljama koje imaju visoku rodnost i vrlo mlado ukupno stanovnitvo te razmjernu higijensko-zdravstvenu zatitu U razvijenim je zemljama oekivano trajanje ivota 74.6 godina, a u zemljama u razvoju 62.8 godina najkrae oekivano trajanje ivota je u Africi juno od Sahare najdulje oekivano trajanje ivota je u zapadnoj Europi, Angloamerici, Japanu i Australiji Oekivano trajanje ivota u Hrvatskoj je 74.9 godina (za razdoblje 2000.-2005.) Razlika u oekivanom trajanju ivota izmeu mukog i enskog stanovnitva najvea je u razvijenim zemljama, a najmanja u zemljama u razvoju

PRIRODNA PROMJENA Prirodna promjena je komponenta opeg kretanja stanovnitva, a rezultat je razlike izmeu broja umrlih i roenih Prirodni prirast pozitivna prirodna promjena s vikom broja roenih nad brojem umrlih Prirodni pad negativna prirodna promjena s vikom broja umrlih nad brojem roenih Stagnacijska prirodna promjena ili nulta promjena priblino jednak broj roenih i umrlih na isti broj stanovnika Prirodna promjena (Pp) rauna se kao razlika broja roenih i broja umrlih Stopa prirodne promjene (pp):

Ljestvica prirodnog prirasta: vrlo visok prirast vii od 18 visok prirast 12 do 17 umjeren prirast 4 do 11 nizak prirast manji od 4 Za slabije razvijene zemlje karakteristina je neracionalna prirodna promjena koja je posljedica visoke rodnosti i visoke smrtnosti troi se mnogo ljudskih resursa da bi se postigla jednaka prirodna promjena kao i kod niske rodnosti i smrtnosti Indeks bioloke (prirodne) promjene (IBP) pokazatelj poveanja ili smanjenja populacije temeljem prirodne promjene u odreenom razdoblju dobiva se tako da se kumulativ apsolutne prirodne promjene podijeli s brojem stanovnika poetkom razdoblja i pomnoi sa 100 Vitalni indeks (Vi) pokazuje broj ivoroenih na 100 umrlih osoba ako je vitalni indeks vei od 100, broj stanovnika se poveava prirodnom promjenom ako je vitalni indeks manji od 100, broj stanovnika se smanjuje prirodnom promjenom vitalni indeks nije pogodan za usporedbe jer se ne vidi koja dobna skupina najveim udjelom sudjeluje u mortalitetu

ivost ili vitalitet ivost ili vitalitet obiljeje koje pokazuje odreene sastavnice stvarne i mogue biodinamike stanovnitva Indeks vitaliteta (Iv) predoava sintezu izmeu pokazatelja prirodnog kretanja i dobnog sastava stanovnitva

Vrijednost indeksa vitaliteta izmeu 25 i 30 upuuje na umjerenu biodinamiku stanovnitva

Bioloka reprodukcija stanovnitva Bioloka reprodukcija stanovnitva proces obnavljanja stanovnitva u kojem zajedniki sudjeluju natalitet i mortalitet Reprodukcija stanovnitva: proirena reprodukcija stanovnitva broj stanovnika se poveava prirodnom promjenom u nedovoljno razvijenim zemljama dovodi do dodatnih tekoa u agrarnoj prenapuenosti i koi njihov opi razvoj jednostavna reprodukcija stanovnitva broj stanovnika se prirodnom promjenom ni ne poveava ni ne smanjuje (stanovnitvo se obnavlja u istom broju) smanjujua reprodukcija stanovnitva broj stanovnika se smanjuje prirodnom promjenom dolazi do prirodne depopulacije koja dovodi do manjka radne snage, do starosti populacije i do ograniavanja daljnjeg razvoja

Pokazatelji (bio)reprodukcije Najjednostavniji pokazatelji reprodukcije stanovnitva su stopa prirodne promjene i totalna stopa fertiliteta Bruto stopa reprodukcije (RB) pokazatelj koji oznaava sposobnost neke populacije da kroz narataje odrava svoju brojnost

Bruto stopa reprodukcije pokazuje prosjean broj enske djece koju e sada ivoroena djevojica roditi rijekom svog fertilnog razdoblja ivota uz uvjete da fertilitet ostane isti kao i fertilitet narataja ena u godini promatranja i da niti jedna ivoroena djevojica ne umre prije kraja fertilnog razdoblja Ako je bruto stopa reprodukcije manja od 1.02, tada nije osigurano jednostavno obnavljanje stanovnitva Neto stopa reprodukcije (R0) pokazatelj koji se izraunava mnoenjem bruto stope reprodukcije srednjom vrijednou d e ivoroena djevojica doivjeti dob od 15 do 49 godina

Neto stopa reprodukcije pokazuje koliko e jedna sada ivoroena djevojica roditi enske djece tijekom svog fertilnog razdoblja uz pretpostavku da e ostati sadanja stopa fertiliteta, a u obzir se uzima i smrtnost po dobi sadanje generacije ena Ako neto reprodukcija iznosi 1.0 to znai da e svaka sada ivoroena djevojica tijekom svog fertilnog razdoblja roditi jednu djevojicu to znai da e biti osigurana jednostavna reprodukcija enskog stanovnitva, a time i stanovnitva uope Oko 2000. godine u nedovoljno razvijenim zemljama neto stopa reprodukcije iznosila je u prosjeku 1.5, a u razvijenim zemljama oko 0.75 Hrvatska je jo od 60-ih godina 20. stoljea ima neto stopu reprodukcije manju od 1.0 to znai da ve pola stoljea nema osiguranu jednostavnu reprodukciju stanovnitva

PRIRODNO KRETANJE STANOVNITVA HRVATSKE U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEA Budui da je Hrvatska u posttranzicijskoj etapi demografskog razvoja, osnovnu odrednicu prirodnog kretanja ini natalitet, a mortalitet je relativno postojana veliina Natalitet u Hrvatskoj pada od sredine 20. stoljea nakon Drugog svjetskog rata kratko je vrijeme djelovao kompenzacijski natalitet do 70-ih godina natalitet linearno opada 70-ih godina natalitet se privremeno stabilizira i ak raste jer je u fertilnu dob doao brojano jak narataj roenih u poslijeratnom kompenzacijskom razdoblju 80-ih godina se nastavlja opadanje stope nataliteta, a Domovinski rat je 90-ih godina taj trend pojaao sredinom 90-ih godina nakratko raste stopa nataliteta to se moe objasniti ulaskom brojano jakog narataja roenog 70-ih godina u fertilnu dob potkraj 20. stoljea nastavlja se stopa pada nataliteta 1950. godine u Hrvatskoj je bilo 95 000 ivoroene djece, a 2000. godine 43 750 ivoroene djece u pola stoljea prepolovljen je broj ivoroene djece i ako je broj stanovnika u meuvremenu narastao za 660 000 Mortalitet je relativno postojan od sredine 20. stoljea stopa mortaliteta padala je do 60-ih godina, a otada poinje vrlo blago rasti Prirodna promjena bila je pozitivna sve do 1991. godine kada postaje negativna i dolazi do prirodne depopulacije

DEPOPULACIJA Budui da je u razvijenim zemljama totalna stopa fertiliteta manja od 2.1, bruto stopa reprodukcije manja od 1.02, a neto stopa reprodukcije manja od 1.0, vie nije osigurano jednostavno obnavljanje stanovnitva Ukupna depopulacija smanjenje broja stanovnika izmeu dvaju susljednih popisa ili izmeu bilo kojih odabranih godina Reprodukcijska depopulacija ili naratajna depopulacija enskog stanovnitva smanjenje broja ena jer je neto stopa reprodukcije pala ispod 1.0 Naratajna depopulacija ukupnog stanovnitva smanjenje broja stanovnika jer je totalna stopa fertiliteta manja od 2.1 Treina zemalja svijeta, uglavnom razvijenih, zahvaena je naratajnom depopulacijom ukupnog stanovnitva Prirodna depopulacija smanjenje broja stanovnika zbog vee smrtnosti od rodnosti, tj. zbog negativne prirodne promjene Emigracijska depopulacija smanjenje broja stanovnika pod utjecajem veeg iseljavanja nego doseljavanja, tj. zbog negativnog migracijskog salda tada je prirodna promjena pozitivna, ali je negativni migracijski saldo vei od prirodnog prirasta Osnovne faze modela po kojem se zbiva ukupna depopulacija u nekom podruju ije je stanovnitvo u posttranzicijskoj etapi demografskog razvoja:1. emigracijom uvjetovana ukupna depopulacija ukupna depopulacija je posljedica negativnog migracijskog salda, a prirodna promjena je pozitivna i razmjerno visoka2. emigracijom uvjetovana ukupna depopulacija ukupna depopulacija je jo uvijek pod utjecajem negativnog migracijskog salda, a prirodna promjena je jo pozitivna, ali se postupno smanjuje tendirajui prema nultoj razini3. prirodna depopulacija ukupna depopulacija se pojaava i to ponajprije pod utjecajem prirodnog smanjenja stanovnitva te pod utjecajem emigracije4. demografsko izumiranje ukupna depopulacija se nastavlja djelovanjem emigracijske i prirodne depopulacije uz istodobno jaanje starosti stanovnitva pa se smanjuje udio mladog stanovnitva koje bi se iseljavalo ime se smanjuje negativan migracijski saldo, a poveava se utjecaj prirodne depopulacije na ukupnu depopulaciju

Depopulacija Hrvatske Depopulacija je uz starenje stanovnitva glavni proces koji obiljeava suvremeni demografski razvoj Hrvatske Ukupna depopulacija u Hrvatskoj je posljedica je zajednikog djelovanja prirodnog kretanja, migracije i vanjskih imbenika (ratovi) Depopulacija je najvie zahvatila seoska naselja (ruralni egzodus) i to u svim krajevima Hrvatske U Hrvatskoj je prvo dolo do reprodukcijske depopulacije (od 1958. godine), nakon toga je uslijedila naratajna depopulacija ukupnog stanovnitva (1968. godine), a od 1991. godine je djeluje prirodna depopulacija

PROSTORNA POKRETLJIVOST STANOVNITVA

Prostorna pokretljivost stanovnitva podrazumijeva sve vrste teritorijalne mobilnosti stanovnitva u odreenom vremenu i prostoru Migracija ili seljenje sve promjene mjesta stalnog boravka (prebivalita) bilo da je rije o trajnom ili privremenom preseljenju na manju ili veu udaljenost unutar ili preko dravnih ili administrativnih granica Cirkulacija razliiti oblici pokretljivosti, uglavnom kratkotrajne, uestale ili cikline kojima je zajedniko obiljeje izostanak bilo kakve namjere za stalnom ili dugotrajnom promjenom boravita pritom odsutnost iz mjesta stanovanja moe trajati od nekoliko sati i dana do nekoliko mjeseci Migrant ili selilac je sudionik migracije ili seobe, a cirkulant sudionik cirkulacije

Tipologija prostorne pokretljivosti prema trajanju i uestalosti Konana migracija preseljenje u drugo mjesto s namjerom konanog ostanka u mjestu doseljenja Privremena migracija preseljenje u drugo mjesto s namjerom zadravanja na odreeno vrijeme u mjestu doseljenja kratkotrajna migracija nekoliko mjeseci ili godina dugotrajna migracija npr. cijeli radni vijek ponovna migracija preseljenje u drugo mjesto nakon nekog vremena poslije doseljenja povratna migracija povratak u mjesto prethodnog stanovanja nakon nekog vremena Redovita cirkulacija redovito kretanje izmeu mjesta stalnog boravka i drugog mjesta (radi posla, kolovanja), a po uestalosti moe biti dnevna, tjedna i povremena Sluajna cirkulacija svaki neredoviti odlazak iz mjesta stalnog stanovanja u neko drugo mjesto (radi lijeenja, kupovine) i povratak nakon nekog odreenog vremena) Sezonska cirkulacija jednokratni i viekratni odlasci iz mjesta stalnog stanovanja tijekom odreenih godinjih doba, uglavnom vezi s potranjom radne snage, te povratak u mjesto stalnog boravka

Tipologija prostorne pokretljivosti prema udaljenosti Unutarnja migracija preseljenje unutar granica drave podruna ili lokalna migracija preseljenje iz jednog mjesta u drugo unutar iste opine unutarregionalna migracija preseljenje iz jedne opine u drugu unutar iste regije meuregionalna migracija preseljenje iz jedne regije u drugu (npr. iz upanije u upaniju) Vanjska migracija preseljenje preko dravnih granica Unutarnja cirkulacija kretanje izmeu mjesta stalnog boravka i drugog mjesta unutar granica iste drave Vanjska cirkulacija kretanje izmeu mjesta stalnog boravka i drugog mjesta koje se nalazi izvan granica matine drave

Tipologija prostorne pokretljivosti prema ostalim kriterijima Prema kriteriju glavnog motiva: ekonomska i neekonomska migracija/cirkulacija Prema kriteriju izbora: dragovoljna i prisilna migracija/cirkulacija Prema kriteriju organiziranosti prostorne pokretljivosti: organizirana i neorganizirana migracija/cirkulacija Bijeg ili egzodus razmjerno nagli odlazak velikog broja ljudi iz nekog kraja uvjetovan razliitim nedaama

Tranzicija prostorne pokretljivosti Populacijski geograf W. Zelinsky 1971. godine iznio je hipotezu o tranziciji mobilnosti koju definira kao postojanje karakteristinih pravilnosti u razvoju osobne pokretljivosti tijekom novije povijesti Faze u procesu tranzicije prostorne pokretljivosti: I. faza predmoderno tradicionalno drutvo (odgovara predtranzicijskoj etapi) slaba pokretljivost stanovnitva (posebice je slaba migracija) prisutna je ograniena cirkulacija vezana uz lokalnu trgovinu, iskoritavanje zemlje, ratovanje, vjerske obiaje II. faza rano tranzicijsko drutvo (odgovara prvoj podetapi demografske tranzicije) vrlo brojna migracija iz sela u gradove znatna kolonizacija seoskog stanovnitva u slabo naseljena (pogranina) podruja unutar drave ako za useljene ima dovoljno obradive zemlje snani iseljeniki tokovi u prihvatljive i privlane inozemne destinacije slaba, ali znakovita imigracija strunjaka iz naprednijih dijelova svijeta znatan porast razliitih vrsta cirkulacije prostorna pokretljivost u ovoj fazi povezana je s deagrarizacijom, deruralizacijom, industrijalizacijom i urbanizacijom III. faza kasno tranzicijsko drutvo (odgovara srednjoj podetapi demografske tranzicije) migracija selo-grad je na vrhuncu, ali poinje slabit posve oslabljena kolonizacija u slabije naseljena (pogranina) podruja iseljavanje slavi ili gotovo prestaje svi su oblici cirkulacije u porastu IV. faza razvijeno drutvo (odgovara kasnoj pdetapi demografske tranzicije) migracija se postupno uravnoteuje i oscilira na visokoj razini migracija selo-grad se nastavlja, ali i dalje se smanjuje zbiva se jaka migracija iz grada u grad i unutar gradske aglomeracije ako jo postoji naseljavanje slabije naseljenih (pograninih) podruja, ono je u zastoju ili se gasi znatno je doseljavanje nekvalificirane i polukvalificirane radne snage iz relativno nerazvijenih zemalja mogua je znatna meunarodna migracija i cirkulacija strunjaka dolazi do pojaane cirkulacije posebice one ekonomske i vezane uz razonodu V. faza visokorazvijeno drutvo (odgovara posttranzicijskoj etapi najrazvijenijih drutava) mogue je smanjenje migracija i usporavanje nekih oblika cirkulacije zbog uspostavljanja novih oblika komunikacija gotovo sva migracija moe biti interurbana i intraurbana mogue je dalje doseljavanje relativno nekvalificirane radne snage iz nedovoljno razvijenih zemalja mogue je dalje poveanje nekih postojeih oblika cirkulacije i pojave nekih novih oblika moe se oekivati stroga politika kontrola unutarnje i vanjske migracije i cirkulacije

Odrednice prostorne pokretljivosti Gospodarski imbenici prostorne pokretljivosti: proistjeu iz prostorne neusklaenosti gospodarske i populacijske stope rasta stanovnitvo iz krajeva sa slabijim mogunostima rada i zarade migrira u krajeve u kojima je lake doi do posla i vieg dohotka prostorna pokretljivost izmeu dva podruja je vea to je razlika u stupnju i dinamici gospodarskog razvitka vea Socijalni imbenici prostorne pokretljivosti: socijalni imbenici u uem smislu: stupanj urbaniziranosti, veliina kuanstva socijalno-psiholoki imbenici: privlanosti velikih gradova individualni psiholoki imbenici: ''kad ide on, idem i ja'' Demografski imbenici prostorne pokretljivosti: prostorno razliite stope rodnosti, smrtnosti i prirodne promjene razliita gustoa naseljenosti izmeu polazita i odredita podruja s visokim demografskim pritiskom obino su slabije razvijena i za njih je tipina visoka agrarna gustoa iz takvih se krajeva stanovnitvo kree prema razvijenim podrujima u kojima je natalitet redovito nizak Ostali imbenici prostorne pokretljivosti: politiki imbenici: razliite vrste prisile ili diskriminacije prirodne nedae: potresi, poari, poplave imbenici osobne prirode: elja za pustolovinom, bijeg od nesnoljive okoline geografski imbenici: klima, iskoritavanje energetskih i mineralnih resursa, nadmorska visina, geografski poloaj, prometna dostupnost Tradicija iseljavanja temelji se na konstataciji ''from Know to Know'' svijest o vanjskim mogunostima potie prve emigrante za kojima odlaze drugi i daljnja emigracija se odvija kanalima rodbinstva, susjedstva, prijateljstva te dolazi do lanane migracije

MIGRACIJA Tipovi migracija prema osnovnim uzrocima i vremenu nastajanja:1. velika seljenja uzrokovana osvajakim pohodima (Rimljana, Avara, Mongola, Turaka i drugih) i irenjem starih carstava2. seljenje stanovnitva koje je spontano slijedilo osvajake pohode ili je seljenje bilo potaknuto prirodnim nedaama (potresi, poplave, sue, poasti) odlazilo se u krajeve koji su pruali bolje izglede za odravanje ivota3. sustavno naseljavanje (kolonizacija) koje su provodili osvajai u populacijski ispranjene krajeve, ali i sredinje vlasti u slabije naseljena podruja zemlje doseljenici su imali odreene olakice, posebice u graninim krajevima, ali s obavezom da prvi stanu u obranu zemlje4. preseljavanje etnikih manjina pa i itavih naroda zbog geopolitikih promjena (okupljanje velikih nacija, raspadanje vienacionalnih drava, promjena granica) takva je migracija novijeg postanka vezana je uz jaanje nacionalizma od poetka 19. stoljea, a prisutna je i danas5. migracija politikih emigranata i prebjezi pojavljuju se u veem broju nakon Oktobarske revolucije, nakon Prvog i Drugog svjetskog rata i nakon rata u Vijetnamu6. slobodna (ekonomska) migracija stanovnitva u kojoj je glavni motiv potraga za poslom, veom zaradom i openito boljim uvjetima ivota, a obuhvaa unutarnju i vanjski migraciju i obiljeje je gotovo svih zemalja svijeta Migracijska struja ili migracijski tok ''protjee'' izmeu polazita i odredita Osnovne sastavnice migracije su imigracija ili useljavanje i emigracija ili iseljavanje Migracijski saldo ili neto migracija ili migracijska bilanca razlika izmeu doseljavanja u odreeno podruje i iseljavanja iz njega u nekom razdoblju (I-E) Ako je broj imigranata u istom podruju vei od broja emigranata, rije je o pozitivnom migracijskom saldu mehaniki prirast Ako je broj imigranata u istom podruju manji od broja emigranata, rije je o negativnom migracijskom saldu mehaniki pad Ako je broj imigranata u istom podruju jednak broju emigranata, rije je o nultom migracijskom saldu ili o uravnoteenoj migraciji Bruto migracija ukupan broj migranata odnosno ukupan broj imigranata i emigranata u odreenom podruju (I+E) Utjecaj migracije na ukupno kretanje stanovnitva: migracija utjee na veliinu ukupnog stanovnitva i njego prostorni razmjetaj migracija djeluje na sastavnice prirodnog kretanja migracija utjee na sastav stanovnitva (demografski, drutveno-gospodarski i kulturno antropoloki) Migracija ima dvoji uinak jer istodobno razliito djeluje na polazite i na odredite Budui da se migranti najee mladi, migracija u polazitu pospjeuje starenje stanovnitva i negativno djeluje na sastavnice prirodnog kretanja stanovnitva, a u odreditu povoljno djeluje na dobni sastav stanovnitva i na sastavnice prirodnog kretanja Vremenski uinak migracije: trenutani odmah mijenja broj stanovnika dugoroni ili odgoeni budua roenja, smrti, sklapanja i razvodi braka koje bi odseljeno stanovnitvo doivjelo u polazitu, dogaaju se u odreditu Migracije ne mijenjaju ukupan broj svjetskog stanovnitva, ve samo razmjetaj, no utjeu na dugorono brojano kretanje svjetske populacije (npr. nakon dolaska migranata u podruje s niskim natalitetom, oni prihvaaju nie stope rodnosti)

Teorije migracije Ravensteinovi zakoni migracije:1. glavnina migranata migrira na kratku udaljenost2. migracija napreduje korak po korak3. migranti na veliku udaljenost uglavnom preferiraju jedno od velikih trgovinskih ili industrijskih sredita4. svaki tok migracije proizvodi svoj kontratok5. starosjedioci gradova manje su skloni migraciji nego oni iz seoskih krajeva6. ene vie sudjeluju u unutarnjoj, a mukarci u vanjskoj migraciji7. glavninu kontingenta migranata ine odrasli cijele obitelji rijetko migriraju izvan domovine8. veliki gradovi rastu vie pode utjecajem migracije nego prirodnog prirasta stanovnitva9. obujam migracije raste usporedno s razvojem industrije, trgovine i prometa10. glavni smjer migracije ide iz ruralnih podruja u sredita industrije i trgovine11. glavni su uzroci migracije ekonomske prirode Teorija push and pull faktora model E. S. Leeja: na migraciju djeluju imbenici povezani s polazitem i odreditem migracije, s potekoama koje se postavljaju izmeu polazita i odredita te s raznovrsnim osobnim imbenicima pojedini imbenici mogu biti pozitivni (pull), negativni (push) i neutralni ili indiferentni to ovisi o percepciji potencijalnog migranta Todarov migracijski model: migracija je uvjetovana prije svega racionalnim ekonomskim razmatranjem odnosa izmeu koristi i trokova donoenje odluke o migraciji temelji se na oekivanoj razlici izmeu postojeih ruralnih i urbanih dohodaka, a ta oekivana razlika uvjetovana je interakcijom razlike izmeu urbanih i ruralnih dohodaka i vjerojatnou da e migrant dobiti posao u modernom urbanom sektoru vjerojatnost dobivanja posla u urbanom sektoru obrnuto je proporcionalna stopi urbane nezaposlenosti stope migracije koje prelaze mogunosti dobivanja posla u gradu posve su mogue s obzirom na postojanje razlike u oekivanom dohotku Teorija socijalnih mrea tvrdi da migracija nije posljedica samo ekonomskih imbenika kada jednom pone migracija i nastane tradicija seljenja, migracija postaje sve neovisnija o imbenicima koji su je potaknuli migracija se iscrpljuje i gasi kad nestane i potencijalnih migranata Migracija kroz faze ponaanja: bez pomisli na migriranje pomisao na migriranje, ali ostvarenje je odgoeno za neko budue vrijeme ili privremeno dok se ne steknu uvjeti namjeravano migriranje, ali vrijeme i odredite neodreeni migriranje u tijeku migriranje zavreno migriranje ponovljeno povratak u neko od prethodnih prebivalita

Selektivnost migracije Na selektivnost migracije utjeu samoizbor ili samoselekcija pokretljivih osoba prema razliitim demografskim i drutveno-gospodarskim obiljejima te vanjski imbenici poput administrativnih mjera o podrujima doseljenja (npr. doputa se useljenje samo mladim i obrazovanim parovima) Selektivnost migranata prema dobi odnosi se na veu sklonost migriranju starijih adolescenata, dvadesetogodinjaka i mlaih tridesetogodinjaka budui da imaju veu sposobnost i fleksibilnost da se prilagode novim prilikama dob je uvjetovana i zahtjevima potranje za radnom snagom jer se trae mlai ljudi, zdravi i odreenog zanimanja Selektivnost migranata prema spolu ovisi o posebnim sociokulturnim i drugim uvjetima to uvjetuje veu ili manju pokretljivost ena vanu ulogu ima tradicija odnosno drutvene norme koje mogu ograniavati zapoljavanje ena, a time i njihovu pokretljivost u migracijama na manje udaljenosti prevladava ensko, a na dulje udaljenosti muko stanovnitvo u poetku migracije grad-grad i ruralnog egzodusa vie migriraju mukarci, a kasnije ene Selektivnost migranata prema branom stanju temelji se na uoenoj pravilnosti da su mlai samci, mlae neudane ene i mladi parovi bez djece skloniji migraciji, no s promjenama u ivotnim i radnim uvjetima u polazitu i odreditu ta pravilnost nestaje Selektivnost migranata prema obrazovanju i zanimanju openito se smatra da su obrazovanije osove sklonije migraciji, no poznate su migracijske struje nekvalificirane radne snage odljev mozgova migracija strunjaka iz nedovoljno razvijenih zemalja u razvijene dijelove svijeta (najvie u Sjevernu Ameriku, Australiju i Zapadnu Europu) strunjaci odlaze jer im matina zemlja ne moe pruiti zadovoljavajuu ivotnu i radnu perspektivu

Izvori podataka o migraciji Registar stanovnitva je najtoniji izvor o migraciji jer je to tekua baza podataka o preseljavanju stanovnitva temelji se na prijavi i odjavi boravka u svakom trenutku prua obavijest o broju i obiljejima stanovnika odreenog podruja Popisi stanovnitva daju podatke o mnogim migracijskim obiljejima stanovnitva budui da se odravaju svakih 10 godina, popis registrira samo migrante koji su ivi u trenutku popisa, a ne obuhvaa one koji su migrirali, ali su umrli ili su se iselili prije samog popisa Ankete daju podrobniju spoznaju pojedinih obiljeja migrantskog kontingenta, motiva migriranja i migracijske prolosti poto se temelje na ogranienom uzorku, nije uvijek mogue postii reprezentativnost Ostali izvori obuhvaaju razliite dozvole, isprave, dokumente, registre raznih slubi

Pokazatelji i metode analize migracije Opa stopa bruto migracije odnos bruto migracije u odreenoj godini i broja stanovnika sredinom te godine

Opa stopa neto migracije ili migracijske bilance odnos neto migracije u odreenoj godini i broj stanovnika sredinom te godine

Opa stopa imigracije odnos broja imigranata u odreeno podruje u odreenoj godini i broja stanovnika sredinom te godine

Opa stopa emigracije odnos broja emigranata iz odreenog podruja u odreenoj godini i broja stanovnika sredinom te godine

Specifina stopa bruto migracije prema dobi odnos bruto migracije odreene dobne skupine i ukupnog broja stanovnika iste dobi

Specifina stopa neto migracije prema dobi odnos neto migracije odreene dobne skupine i ukupnog broja stanovnika iste dobi

Specifina stopa emigracije prema dobi odnos broja emigranata odreene dobi i ukupnog broja stanovnika te dobi

Specifina stopa imigracije prema dobi odnos broja imigranata odreene dobi i ukupnog broja stanovnika te dobi

Specifina stopa doseljavanja enskog stanovnitva odnos broja doseljenog enskog stanovnitva na neko podruje i ukupnog broja enskog stanovnitva tog podruja

Specifina stopa iseljavanja mukog stanvonitva odnos broja iseljenog muog stanovnitva iz nekog podruja i ukupnog broja mukog stanovnitva tog podruja

Neposredna metoda analize migracije najtonija metoda budui da se temelji na stalnom praenju promjene prebivalita temelji se na postojanju tekue migracijske statistike (pretpostavlja postojanje registra stanovnitva) Komparativna ili vitalno-statistika metoda istraivanja migracije temelji se na usporedbi podataka o ukupnom kretanju stanovnitva i o prirodnoj promjeni izmeu dvaju popisa koristi se migracijski saldo prema podacima popisa stanovnitva i vitalne statistike

rezultat je razlika izmeu stvarno popisanog broja stanovnika i broja stanovnika koji bi bio popisan da se stanovnitvo izmeu dvaju popisa brojano promijenilo samo na osnovi prirodne promjene rezultat je neto migracija pozitivan saldo pokazuje koliko se vie osoba doselilo nego to ih se doselilo konani ishod te metode je rezultat migracije na nekom podruju, ali ne daje podatke o broju emigranata i imigranata Posredna metoda analize migracije uglavnom slui za procjenu migracijskog salda u unutarnjoj migraciji izmeu dvaju podruja, najee izmeu mjesta roenja i prebivalita (pa se naziva i metoda rodnog kraja) pokazuje ukupan broj stanovnika koji su sudjelovali u migraciji u meupopisnom razdoblju

Unutarnja migracija S obzirom na kriterij tip naselja u unutarnjoj se migraciji razlikuju selo-grad , grad-grad, selo-selo, grad-selo meu kojima je najvanija migracija selo-grad Unutar granica stanovnitvo migrira iz siromanih i manje razvijenih u bogatije i razvijenije krajeve Migracijska struja selo-grad poela je jaati u 19. stoljeu usporedno s razvojem kapitalizma u ruralnim podrujima dolazi do napretka u obradi zemlje i poljoprivrednoj proizvodnji te do poboljanja ivotnih uvjeta to dovodi do poveanja seoskog stanovnitva i agrarne prenapuenosti viak stanovnitva sa sela odlazi u grad u potrazi za poslom U zemljama u razvoju i danas je migracija selo-grad dominantna u unutarnjoj migraciji U razvijenim zemljama dominantne migracijske struje postaju migracija grad-grad i grad-selo (odnosno grad-ruralna okolica i grad-negradska naselja)

Unutarnja migracija u Hrvatskoj Nakon Drugog svjetskog rata glavni unutarnji migracijski tok u Hrvatskoj bio je selo-grad kao posljedica razlika u demografskoj i opoj drutveno-gospodarskoj strukturi grada i sela 60-ih godina migracija selo-grad pretvara se u ruralni egzodus i veina sela poinje biljeiti depopulaciju Noviji podaci govore da je hrvatsko stanovnitvo relativno slabo mobilno Najzastupljeniji tok migracije je meuupanijska migracija dok su meuopinska i unutaropinska migracija slabije zastupljene

Vanjska migracija Tipologija meunarodnih migranata: stalni migranti osobe koje su se naselile bez namjere ponovnog migriranja privremeni radnici na ugovor preteno slabije obrazovani radnici koji ostaju u zemlji primitka odreeno vrijeme privremeni ''profesionalni transitanti'' strunjaci i menaderi koji se sele od jedne zemlje do druge, obino kao zaposlenici multinacionalnih kompanija te strunjaci koje alju meunarodne organizacije prikriveni ili ilegalni radnici traitelji azila izbjeglice Vanjska migracija radne snage migracija ekonomski aktivnog stanovnitva preteito iz slabije razvijenih zemalja u razvijene zemlje zbog gospodarskih razloga Zbog tekoa prilagoavanja i asimilacije vanjski migranti obino kreu onamo gdje ve ive sunarodnjaci ili drugo stanovnitvo slinih obiljeja (jezik, vjera, kultura) Glavni migracijski tok prati kontratok za koji prostoje razliiti uzroci: gubitak zaposlenja ili nemogunost nalaenja novog posla zbog gospodarske krize neuspjeh u profesionalnoj karijeri prvobitna namjera privremenosti tekoe u prilagoavanju novom nainu ivota i rada Meunarodni migrant osoba koja boravi u novom mjestu stalnog boravka najmanje godinu dana ili po doseljenju izjavi da namjerava u novom prebivalitu ostati godinu dana ili dulje Vanjska migracija kroz povijest: vanjska migracija u ranijoj povijesti nacionalni teritorij nije bio vrsto definiran pa razlika izmeu unutarnje i vanjske migracije gotovo nije ni postojala vanjska migracija bila je preteno uzrokovana radovima i osvajanjem porobljenih teritorija i imala je obiljeje prisile vanjska migracija od 16. do sredine 20. stoljea nakon velikih geografskih otkria dolazi do masovnih osvajanja i kolonizacije novootkrivenih dijelova svijeta glavni vanjskomigracijski tokovi vode isprva u Afriku i Aziju, kasnije u Ameriku, a jo kasnije i u Australiju od kasnog 17. stoljea do sredine 19. stoljea iz Afrike je prisilno odvoeno crnako stanovnitvo koje je radilo kao roblje na plantaama u Americi nakon zabrane ropstva u kolonizirane dijelove svijeta migriraju pod obvezatnim ugovorom izmeu 1820. i 1930. dolazi do ''velike migracije'' Europljana u Sjevernu i Junu Ameriku junu Afriku, Australiju i Novi Zeland zbog industrijalizacije i demografskog pritiska koji je zahvatio Europu jedrenjaci su bili pretrpani migrantima koji su putovali u Novi svijet, tako su se irile zarazne bolesti i gotovo petina putnika je umirala tijekom putovanja ukljuivanjem parobroda sredinom 19. stoljea prijevoz migranata postao je sigurniji, bri i jeftiniji interkontinentalna migracija zbivala se u tri vala: 1. val nakon napoleonskih ratova, do 80-ih godina 19. stoljea stara migracija najvie se iseljava iz sjeverozapadne Europe 2. val od 80-ih godina 19. stoljea do 30-ih godina 20. stoljea nova migracija najvie se iseljava iz june, srednje i istone Europe 3. val nakon Drugog svjetskog rata glavne zemlje iseljavanja bile su Irska, Velika Britanija, Njemaka, vedska, Norveka, panjolska, Italija, Grka, Austrougarska, Rusija, Poljska, Kina i Indija irska emigracija u SAD izmeu 1820. i 1860. godine iznosi gotovo 2 milijuna (40% ukupne imigracije u SAD za to razdoblje) Irska je jedina europska zemlja koja je u prvoj polovici 19. stoljea imala vie stanovnika nego danas, i to dvostruko vie Velika Britanija najvie je iseljavala u SAD, Australiju i Kanadu Italija je iselila najvie svojih stanovnika u 40 godina krajem 19. stoljea iselilo je oko 11 milijuna Talijana od ega polovica u prvom desetljeu 20. stoljea, a najvie se iselilo u SAD, Argentinu, ile i Australiju panjolska i portugalska emigracija vodila je u Latinsku Ameriku Kina je najvea azijska iseljenika zemlja, veina Kineza naselila se u primorskim zemljama jugoistone Azije, a manje u Novom svijetu Hrvatski iseljenici takoer su znaajno sudjelovali u emigraciji glavne zemlje useljavanja bile su SAD, Brazil, Argentina, Kanada i Australija u SAD je migriralo vie od polovice europskih migranata 1921. godine donesene su useljenike kvote koje su oslabile masovnu migraciju useljenici su se u ameriku naciju mogli ukljuiti samo kao pojedinci kojima ustav jami individualna prava, no time je pojaana asimilacija na imigrante je djelovao melting pot koji je stvarao ''Amerikance'' Kanada je primila najvie useljenika iz Velike Britanije i neto manje iz Francuske Britanija je poticala useljavanje svojih stanovnika u Kanadu nadajui se asimilaciji Kanaana francuskog podrijetla, no francuski Kanaani uspjeli su se odrati zahvaljujui svom visokom natalitetu Kanada je esto sluila kao prolazna zemlja za useljavanje u SAD Latinska Amerika imala je mnogo liberalniji reim useljavanja od Angloamerike najvie se doseljavaju panjolci, Portugalci i migranti sa Mediterana, iz Kine i Japana, a kasnije i afriki robovi mijeanje razliitih rasa i naroda rezultiralo je nastankom novih Latinskoamerikih nacija Australija je isprva primala britanske kanjenike, a kasnije su poeli pristizati i drugi europski doseljenici vrlo rano je zabranjeno useljavanje Azijata malodobno domorodako stanovnitvo potisnuto je doseljenicima u pustinjsku unutranjost vanjska migracija u drugoj polovici 20. stoljea nakon Drugog svjetskog rata meunarodna migracija ponovno jaa najvie migriraju radnici iz nedovoljno razvijenih zemalja u brzo rastua industrijska podruja zapadne Europe, Angloamerike i Australije Meksiko postaje prolazna zemlja za ulazak u SAD smanjuje se migracija iz Europe u Novi svijet, a pojaava iz Azije Meunarodna migracija radne snage u Europi nakon Drugog svjetskog rata dolazi do migracije radne snage s istoka na zapad Europe u prvom razdoblju ta se migracija odvijala po modelu privremenih radnika tj. po modelu gastarbeitera ispoetka se veina inozemnih radnika vraala u matine zemlje, no s vremenom je sve vie radnika poelo ostajati 80-ih godina se smanjuje imigracijski tok u veini zemalja, no ponovno jaa krajem 90-ih najvie stranih radnika ulo je u Njemaku, Francusku i Veliku Britaniju Prisilna migracija oblik prostorne pokretljivost koji sadri moment prisile odnosno nedragovoljnosti izbjeglice sve osobe koje se, izvrgnute progonu zbog razloga rasne, vjerske ili narodnosne naravi ili zbog pripadnosti nekoj socijalnoj skupini ili politikoj opciji, nau izvan granica svoje drave prognanici ili raseljene osobe osobe pretjerane iz svojih domova koje su privremeni smjetaj nale unutar granica svoje drave Novi trendovi vanjske migracije: globalizacija migracije tendencija istovremenog ukljuivanja sve veeg broja zemalja u migracijske tokove pojavljivat e se nove zemlje podrijetla migranata, ali u novim odreditima irokog spektra drutvenih, gospodarskih i kulturolokih znaajki ubrzano jaanje meunarodne migracije migracija e jaati u svim sredinjim glavnim regijama diferenciranje migracije veina zemalja ima itav niz tipova imigracije istodobno to je tipino za lanane migracije koje zapoinju u jednom obliku, a esto nastave u drugom tendencija diferencijacije glavna je zapreka mjerama nacionalne i meunarodne migracijske politike feminizacija migracije ene imaju sve vaniju ulogu u meunarodnoj migraciji i to u svim regijama i tipovima migracije u prolosti su u migracijskim tokovima prevladavali mukarci, a od 60-ih godina ene poinju imati veu ulogu u migraciji radne snage danas ene radnice ine glavninu migracije

Vanjska migracija stanovnitva Hrvatske Emigracija iz Hrvatske traje stoljee i pol i viestruko je jaa od imigracije Hrvati su se ukljuili u drugi val prekomorskog iseljavanja ispoetka su glavna odredita bile SAD, a nakon uvoenja ogranienja, iseljavanje je preusmjereno prema Latinskoj Americi i Australiji nakon Drugog svjetskog rata i dalje su glavni emigracijski tokovi zemlje Novog svijeta, no sve vanija odredita postaju europske zemlje Od sredine 19. stoljea do 1991. godine iz Hrvatske je iselilo 2.1 milijuna stanovnika Od osamostaljenja Republike Hrvatske, vanjska migracija ide u tri struje: u zemlje bive SFRJ u europske zemlje u prekomorske zemlje Od 1991. do 2001. godine iz Hrvatske je iselilo 150 000 Hrvata i oko 270 000 pripadnika srpske manjine dok se u Hrvatsku uselilo oko 180 000 osoba iz ega slijedi velik negativni migracijski saldo

CIRKULACIJA Jedan od pokazatelja koji se rabi u analizi dnevne pokretljivost radne snage u gravitacijskom podruju nekog sredita je udio radnika-putnika nekog naselja koji rade u gravitacijskom sreditu u odnosu prema ukupnom broju zaposlenik stanovnika tog naselja Dnevni urbani sustav prostoru kojem se obavljaju najintenzivnije interakcije izmeu grada i okolice, a udio radnika-putnika je 25% ili vii Sezonsko kretanje jedan je od najstarijih oblika prostorne pokretljivosti, a obino je vezano uz poljoprivredne radove nomadizam stanje kada stanovnitvo nema stalne naseobine ve se kree s cjelokupnom imovinom polunomadizam stanje kada stanovnitvo ima stalnu naseobinu koju naputa povremeno transhumanca stoarenje koje obuhvaa prijelaz s jednog panjaka na drugi, prema godinjim dobima Dnevna redovita cirkulacija najvaniji oblik suvremenog pendularnog kretanja stanovnitva nije samo oblik unutarnje ve i vanjske pokretljivosti budui da prelazi dravne granice (npr. izmeu Belgije i Nizozemske) u mnogim nedovoljno razvijenim zemljama dea