4. VODOVI I MREE NISKOG NAPONA

4.1. PARAMETRI I IZVEDBE

4.1.1. Razjanjenje pojmovaElektrini vodovi slue za voenje elek-trine energije. Elektrina energija kojuvodimo vodom moe biti razliitih napo-na, snage ili frekvencije.

Pod vodom u irem smislu razumijeva-mo uz sam vod i sav pribor, naprave iuredaje koji slue za trajno noenje ilipolaganje voda.

Osnovni elementi voda su: vodi. izolacija vodia, slojevi za zatitu vodia i izolacije od

vlage, mehanikih, toplinskih i kemij-skih utjecaja,

pribor za spajanje, zavravanje, noenjei mehaniku i elektriku zatitu voda.

Vodi je nainjen od vodljivog materi-jala. najee od bakra ili aluminija i sluisamo za voenje elektrine energije. Vo-

di se sastoji od jedne ili vie ica.Vod ii za elektroenergetske svrhe izra-uju se s povrsinom presjeka od 0.5 do1000 mm 2 . Vodi od vie ica nazivamoue ili uzica. Vodi s pravilno, tj. helikoi-dalno sukanim icama nazivamo ue. a snepravilno sukanim icama uzica. Presjek

vodia moe biti razliita oblika. Najeisu kruni, sektorski i uplji presjek.

Kao izolacije upotrebljavaju se: Irak (kod vodova s golim vodiima) sa

staklenim. porculanskim ili plastinimizolatorima za zavjeenje.

papIr, tekstil (pamuk, svila, platno, juta itd.), lakovi (silikonski), elastomeri (na bazi prirodnog ili umjet-

nog kauuka), termoplasti (PVC, polietilen, umreeni

polietilen. teflon itd.), slojevi na vodiu naneseni glavanski

(npr. oksidi), azbesti, smjese prije navedenih izolacijskih ma-

terijala.Slojevi za zatitu vodia i izolacije od

vlage, mehanikih, toplinskih i kemijskihutjecaja, izrauju se od metala, gume.termoplasta, impregniranih tekstila itd.

U pribor za spajanje, zavravanje, no-enje, mehaniku i elektrinu zatitu vodaubrajamo: instalacijski materijal (instalacijske cije-

vi, instalacijske kutije, uvodnice), uporita (stupove, krovne nosae, kon-

zole i slino). kabelske garniture (kabelske glave i

spojnice), pribor za kabelsku trasu (kabelske ka-

nalizacije, kabelske police i slino).Niskonaponski vod, kao i svaki drugielektrini vod. ima svoje osnovne para-metre, tj.: vodi prua otpor prolazu elektrine

energIJe,

141

sSlika 4.2. Efekt bliskosti

P20 elektrina otpornost (specifini otpor) u Q mm 2 /m, pri tem-peraturi od 20 uC,

S presjek vodia u mm 2,S l presjek pojedinih vodia u ue-

tu u mm 2 ,n broj vodia u uetu,k l faktor poveanja istosmjernog

otpora zbog promjera ice ipresvlake,

k 2 faktor poveanja istosmjernogotpora zbog pouavanja u vo-diu,

k 3 faktor poveanja istosmjernogotpora zbog pouavanja u vo-du (npr. kabelu).

Kada se uzmu u obzir i promjene tempe-rature, tada je otpor istosmjernoj struji pokilometru duljine:ROI = 1000 P20' kl . k2 ' k3 (l +CX20 ~t) n/km

n'S Igdje je CX 20 temperaturni koeficijent otpora

pri 20C,~t razlika temperature vodia u

odnosu na 20C.Otpor izmjeninoj struji po kilometru

duljine voda je:Rl =R01 +R f1 +Rbl +Rm, njkm,

gdje je R l otpor izmjeninoj struji po ki-lometru duljine u njkm,

Rf! skin efekt u njkm,Rbl efekt bliskosti u n/km,R m1 gubici u susjednim metalima,

isti efekt kao poveanje radnogotpora u Qjkm:

Rf! =R01'~; Rbl =ROI 4(D/s)2. Yb;Rml =ROI ' Ym ,

gdje su D promjer vodia (vidi sliku 4.2),s razmak meu sreditima vodia,

~, Yb , Ym odgovorajui koeficijenti.D

T- shemo

y-,,-

L

n-shemo

Sve parametre elektrinog voda ne tre-b,! u jednakoj mjeri respektirati kod svihvrsta vodova. Kod niskonaponskih elek-

trinih mrea i instalacija treba uzimati upraktina razmatranja samo neke, i tonajee samo radni (djelatni) otpor.

1000 P20'1Ro= n,s

a otpor istosmjernoj struji po kilometruduljine je:

1000'Pzo'k , 'k 2 'k 3R(J1 = n/km,

n'S Igdje je R O otpor istosmjernoj struji u n,

ROI otpor istosmjernoj struji pokilometru duljine,duljina voda u km,

Djelatni ili radni otpor vodiaDjelatni otpor vodia za istosmjernu

struju je:

Slika 4.1. Nadomjesna shema elektrinog voda

Z=R+.iwL=R+.iX;

Y=G+.jwC=G+jB,gdje je R djelatni otpor u n,

L induktivitet u H,ci odvod kroz izolaciju u S,B odvod kroz kapacitet u S,C kapacitet u F,X jalovi otpor u n,OJ 2n{

izolacija nije savrena pa postoji odvodkroz izolaciju,

kapacitet, induk tivitet:

Nadomjesna shema voda prikazuje utje-caj pojedinih parametara na vod (slika4.1 ):

142

LJ tablici 4~ l navedeni su faktori po-veanja aktivnog otpora u Q/km djelova-njem izmjenine struje na energetske ka-bele pri frekvenciji f= 50 Hz.

Kod simetrinog nadzemnog voda je npr.:{lo cl lL=- ln-+~-- H/km2n l' 4 n

Tablica 4--1Poveanje radnog otpora (D/km) djelovanjem izmjenine struje od 50 Hz na energetske kabele

.0.0_ _ . __ 0._0 0 _

Presjek Armirani kabel Nearmirani kabel Kabel s plastinom izolacijoms olovnim platom s Al platom -------0- ovodia armiram nearmnal1l

7

I =_- CU ___J I Imm" Cu AJ Al Cu Al Cu Al~.25 0,01 OJl03 0,00835 0,01 0,003 0,008SO 0.01 0,0035 0,00870 0,011 0,0045 0,00995 0,011 0,053 0,009

120 0,012 0,006 0,0095 0,0008150 0,012 0,007 0,0068 0,0095 0,001185 0,0125 0,0120 0,0078 OJl075 0,01 0,0095 0,0012 0,0008240 0,01 28 0,0123 0,009 0.0085 0,01 0,0095 0,0015 0,0011300 0,0130 0,0125 0,0105 0,0097 0,01 0,0095 0.0018 O/lOn400 0,0135 0.0130 0.013 0.012 0,01 0,0095 0.0023 0,0018

- -- --------------

Napomellu: Poveanje radnog otpora kahela manjeg presjeka od 25 mm 2 moe se zanemariti.

dSlika 4.4. Induktiviteti nadzemnog niskonaponskog

voda

K valitativni prikaz odnosa induktivite-ta i presjeka voda prikazuje slika 4.4.

xl

00 4

16km

gdje je (prema slici 4.3) d=Jd l2 'd 13 'd 23 ,r polumjer vodia, n broj iea u vodiu,Po apsolutna permcabilnost.

dn-I---~---------I) Jd12 d 23

Slika 4.3. Prikaz udaljenosti vodia

Kapacitet jednoilnog kabela je:, 0,024' Er

( 1 =------ {lF /km.RIn-l'

BI =wC l'

Kapacitet, induktivnost i odvod kroz izolacijuOdvod kroz kapacitet je:

B I =2nj'-C I '1O- 6 S/km

LJ gornjem izrazu je:I:r relativna dielektrina konstanta,R polumjer voda ili metalnog plata,l' polumjer vodia.

Izraunavanjekapaciteta kod vieilnihkabela je komplicirano pa se stoga najvievrijednosti kapaciteta odreuju mjere-nJem.

Kapacitet nadzemnog niskonaponskogvoda je praktiki zanemariv.

Induktivitet je:X=wL Q/km.

143

Odvod kroz izolaciju je:Gl =GOl +Gf1 S/km

gdje su: GOl = liRi vodljivost izolacije voda,Gl! dielektrini gubici u izolaciji

prikazani u obliku vodljivosti.Otpor izolacije jednoilnog izoliranog

voda:

gdje su: p specifini otpor izolacije,R polumjer voda ili metalnog

plata,r polumjer vodia.Dielektrini gubici:

Gl! =wCtgb S/km.U najveem broju praktinih sluajeva

vrijedi:Gf1 ~ GO!

pa je prema tome:Gl~Gf1'

lj tablici 4 - 2 navedene su realne vri-jednosti parametara za neki odreeni vod.Tabela 4- 2

Parametri niskonaponskog voda

vodom u irem smislu razumijevamo, po-red vodia, sav ovjesni materijal, stupoveili nosae za zavjeenje vodia, zajedno snjihovim temeljima. Ovamo ubrajamonadzemne niskonaponske i visokonapon-ske mree i dalekovode svih napona.

Instalacijski vodovi (slika 4.6) upotreb-ljavaju se najee u elektrinim instalaci-jama. Vodii u instalacijskim vodovima

najee su izolirani, a mogu biti i goli.Vodii sc izoliraju presvlaenjem izolacij-skim materijalima.

51=3 x 25 mm, Cu, 50 HZ Slika 4.6. Instalacijski vod

Instalacijski vod s izoliranim vodiimanastaje kada se vodii obuhvate u jedanvod bilo posebnim slojevima izolacijskogili drugog materijala, bilo uvlaenjem uinstalacijske cijevi.

Instalacijski vod s golim vodiima gra-en je tako da se vodi okruglog ili profil-nog presjeka izolira od zatitnog pokriva-a vodia. Zatitni pokrivai vodia u

vruj II se na zid ili uza zid objekta, aslue za zatitu od sluajnog ili namjernogdodira vodia.

Instalacijski vodovi s golim vodiimasusreu se II praksi pod nazivom kanainirazvod (bus bar).

Instalacijski vodovi upotrebljavaju seuglavnom za napon do l kV.

Kabel (slika 4.7) je vrsta voda s viemeusobno izoliranih vodia sa zatitom

Kabel s PVC Nadzemniizolacijom vod

0,714 0,7140,08 0,7

l,76.1O-4=176'10 63,50' 10- 6

Parametar

Rl n/kmXI n/kmBl S/kmGl'~GlfSikm

-'-------_._--------

Vrste vodovaVodove moemo podijeliti na osnovirazliitih kriterija. Najee ih dijelimo na: nadzemne vodove, instalacijske vodove, kabelske vodove.

Nadzemni se vod (slika 4.5) sastoji odvodia poloenih u zraku, koji mogu bitigoli ili izolirani. Vodii se privruju nastupove ili nosae pomou staklenih iliporculanskih izolatora. Pod nadzemnim

144

od pogoranja elck triene funkcije pri po-laganju u kabelske vodove, kabelske ka-nale ili u vodu.

Teko je postaviti otru granicu u od-nosu na gradu izmedu kabela i instalacij-skih vodova. To se naroito odnosi na ka-

LJ tablici 4- 3 navedene su vodljivostinekih materijala.

Tablica 4~3

Vodljivost nekih materijala i odnos vodljivostiprema Cu

_~- Bakreni vodi Materijal km/mm 2 Q

Odnos vodljivostiprema Cu

Tablica 4-4

Usporedbe nekih veliina za Cu i AI

Prirodne rezerve bakra su ograniene,dok su rezerve aluminija praktiki neog-

raniene. Pri dobivanju aluminija ograni-enje moe biti injenica da se za 1 kgaluminija utroi od 15 do 20 kWh elek-

trine energije.

Iz gospodarskih razloga izbor je prak-tiki ogranien na Cu i Al koji su tehnikiravnopravnl.

Prije odgovora na pitanje, da li u odre-enom sluaju upotrijebiti Cu ili Al vodi,treba nainiti ekonomsku raunicu i imatina umu injenice koje su u nastavku izne-sene. Tablica 4 - 4 prikazuje odnose nekih

veliina Cu i Al.

1,081,000,770,620,600,40

62,55845,535,85323

Veliina Cu Al-

resjek l ltpor I 1,65

lektrina vodljivost l 0,61oputeno strujno

optereenje I 0,8

asa I 0,33~~-~~-

oputeno strujnooptereenje I I

resjek I 1,45asa l 0,44

P

M

p

O

E

D

D

M

SrebroBakarZlatoKromAluminijNatrij

Ispuna od gume

PVC vonjski plot

Vodljivi materijaliLJ 4.1.1 zakljuili smo da je kod niskog

napona najznaajniji djelatni otpor:

Slika 47. Sastavni citjelovi kabela

gdje je k = 1/p elektrina vodljivost.

PVC Izolacija

lRt =-- OI/m,kS

4.1.2. Vodi niskonaponskog voda

bele i vodove izolirane gumama ili plas-tinim masama. Razlikovati ih moemoprema panji koja je konstrukcijom po-k lonjena zatitnom sloju. Kabel u odno-su na instalacijski vod ima konstrukcijuu kojoj je vea panja poklonjena izola-ciji i zatiti od mehanikih oteenja.Razlika postoji i u nazivnim naponima.Instalacijski vodovi ne izrauju se zanapone vie od l k V, osim kod instalacijesvjetleih cijevi, dok ~,;e kabeli izrauju iza najvie napone.

Prema vrsti elektriene energije kojuprenose, vodove dijelimo na: energetske, telekomunikacijske.

Energetske vodove razlikujemo premanaponu i snazi koju mogu prenositi.

l f) V SRB: Llektrifl~ instalacije i niskonaponske mree 145

Bakar sc sve vie izbjegava i zbog veli-kih oscilacija u cijenama (vidi tablicu4- 5 i sliku 4.8), a u velikoj mjeri smatrase stratekim materijalom pa je njegovacijena u izravnoj vezi s ekonomsko-poli-

tikom situacijom u svijetu.

plastine deformacije pod mehanikimtlakom to zahtijeva upotrebu posebnihstezaljki (vidi slike 4.9 i 4.10),

stvaranje sloja oksida koji ima velikspecifini elektrini otpor.

Kontaktni vij aklIana plaic a

Slika 4.10. Stezaljke za aluminijske vodie

Zato se u instalacijama s Al vodiimanuno upotrebljavaju posebne stezaljkeprikazane na slici 4.10.

Suvremene metode spajanja Al vodia(zavarivanje, lemljenje, preanje-gnjeenje)su toliko razvijene da se spajanje Al vodi-a moe smatrati jednako pouzdano kao ispajanje Cu vodia.

Udio aluminija u izradi vodia za kabelenapona 1,6 i 10 kV dostigao je 1973. godi-ne u pojedinim zemljama ove postotke:

U SFRJ Jugoslaviji 8%, u SR Njemakoj 64%, u USA 75%, u vedskoj 80% iu Maarskoj 97%.N ove tendencije u gradnji vodi(a

Za visoki napon upotrebljavaju se: supravodljivi kabeli (tekui helij na

- 268 "C, odn. 5 K, gubitaka nema), kabeli s natrijevim vodiima.

Slika 4.9. Mehanizam ciklusa prekida spoja pri upo-trebi aluminija li elektrotehnici

Godinaljena -- ----

1935. 1967. 1974.- _.-

CU 2.17 0.73 0,36

oeenJe 0,44 0,4397 0,4388

nosa clJe-nosa ma-jno opte-

0,955 0,321 0,158

N upomenu. Cijena kompletnog voda za jedinicu du-ljine nepovoljnija je zbog vee koliine materijalapotrebnog za izoliranje Al vodia.

Odnos c

Pored navedenih injenica treba istak-nuti da aluminij ima 2,2 puta veu speci-finu toplinu od bakra, zbog ega je vodiod aluminija manje osjetljiv na kratkot-rajna strujna optereenja. Istaknimo i ne-ka slabija svojstva aluminija u odnosu nabakar: 3 puta manja mehanika vrstoa (Cu

196 N/mm 2 , Al 64 N/mm 2 ), velika koliina elektrine energije po-

trebna za proizvodnju 1 kg Al (oko20 kWh/kg),

I kg AI. 1 kg

Slika 4.1\. Cijene bakra lijevo i aluminija desno naLondonskoj burzi prema godinama

Metala za iststnlJno opter

Ulllnoak odna lllase i odse za isto stru

reenJe

Bokur, funli 20 lonu, london AluminIJ: lunli lU lunu tun dUn

n"j1200 3801100 3601000 340900 ' 3ZO800 llO700 lal600 2fil500 140

400~ nolOO 100

19n 1973 1974. 1975. 1971. 1971. 1974. 197\god"'u gudlno

Tablica 4~ 5Odnosi cijena za AI i Cu u nekim godinama

146

Slika 4.1 l. Oblici presjeka vodia

gdje je D promjer kruga koji prolazi krozsredite vodia na obodu,

d promjer jedne okrugle ice,N korak namatanja ica.

KompoklJrani segmenini vodiuplji vieini vodi

Puni vodi (ica) Puni sektorski vodi

Okrugli vieini vodi Okrugli kompoklirani vodi

Sektorski vieini vodi Sektorski kompaklirnnl vodiC

Za niski napon upotrebljavaju se: Alba vodii (Copper Clad). Amerika

tvrtka Texas Instruments prva je u svi-jetu proizvela taj vodi 1963. godine. Uovoj izvedbi kombiniraju se prednostialuminija i bakra. Iako se predvia sve

vea primjena takvih vodia u budunosti, za sada je samo ogranien broj

proizvoaa u svijetu u mogunosti daga proizvede zbog sloene i skupe teh-nologije,

aluminijske legure s popravljenim kon-taktnim i mehanikim svojstvima,

sini-pol - aluminijski vodi prevuenslojem nikla,

puni sektorski aluminijski vodi, tzv.solidal-kabeli.Za nadzemne vodove upotrebljavaju se

Aluelik, aluminijske legure, npr. Al-drey.

lJ tablici 4 - 6 navedeni su usporednipodaci za vodie od bakra, aluminija iAlba - Copper Clad.

TahIica 4- 6Usporedni podaci o bakru, aluminiju i alba-vodiu

_.-------- -~--~~-----_._-

6,792,711,71

13,833,453,5

Alba - Copper Clad----

41016

---,-------------~- ---~----------

7,392,941,85

------------ ----

EL otporpn Presjek

20CQ/km mm 2

Presjek Masa

mm2 kg/km

4 10,910 27,416 43,7

El. otporpn

20CQ!km7,142,791.77

-------- ---T--------- -------------~----

22.253.2R9.0

Masa

Bakar

kg/km

Aluminij--- ---------------- --------f-------- --- -- -

2.56

10

Presjek

Oblici presjeka vodiaPresjek vodia moe biti puni, tj. samo

jedna ica ili se moe sastojati od vie ica(slika 4.11).

Ue je pravilno sukani vodi sastavljenod vie ica, dok je uzica nepravilno sukani

vodi. Vodi u oblik u ueta upotrebljava sekod nadzemnih vodova i kabela, a uzicakod gajtana (savitljivih izoliranih vodia).

Broj ica u sukanom vodiu moe seizraunati iz izraza:

Standardni presjeci i najmanji doputenipresjeci

Tehnikom regulativom odreeni sustandardni presjeci vodia i najvei otporkoji odreeni presjek smije imati (viditablicu 4 - 7 strana 148).

Potreba da se pored presjeka regulati-vom odreuje i najvei doputeni otpor,proistekla je iz toga to se na taj nainosigurava osnovna kvaliteta koju neki vodmora imati, tj. njegova strujna opteretivost.

Presjeci PE i PEN vodia moraju biti uodreenoj ovisnosti o presjek u faznih vo-dia, to je bilo reeno u glavi 3.

10* 147

Tablica 4 7Standardni presjeci vodia i njihov otpor istosmjernoj struji u O/km u zavisnosti o temperaturi

... ~

Standardni Elektrini otpor vodia u O/km pri temperaturi odresjek vodia

20 Ge 40"e 60 0 e

mm" Cu AI Cu Al Cu AI

1,5 11,9 ~ 12,81 - 13,72 ~-2,5 7,14 12,12 7,69 12,0 8,23 13,884 4,46 7,58 4,8 8)3 5,14 8,686 2,98 5,05 3,2 5,42 3,43 5,78

10 1,786 3,03 1,92 3,25 2,06 3,4716 1,116 1,89 UOl 2,03 1,286 2,1725 0,714 1,21 0,769 1,3 0,823 U935 0,510 0,866 0,549 0,929 0,588 0,99250 0,357 0,606 0,384 0,65 0,412 0,69470 0,255 0,433 0,275 0,464 0,294 0,49695 0,188 0,319 0,202 0,342 0,217 0,365

120 0,149 0,253 0,16 0,271 0,171 0,289ISO 0,119 0,202 0,128 0,217 0,137 0,231185 0,0965 0,164 0,104 0,176 0,111 0,188240 0,0744 0,126 0,08 0,135 0,0857 0,145300 0,0595 0,101 0,0641 0,108 0,0686 0,116~~

p

Napomena: lj stupcima za Cu i Al pri 20C unesene su najvec doputCllc vrijednosti prema VDE 0201 i 0202.

Energetski nadzemni vodovi vidi VDE 0211

Iz mehanikih razloga potrebno je pre-sjekc vodova zadrati u odreenim ok vi-rima, neovisno o strujnom optereenju,Z'.htjevc koje u tom pogledu trai tehnika regulativa prikazuje tablica 4 - 8,

Tablica 4 8

Najmanji presjeci vodia za elektroenergetske vodove~--,--

NainNajmanji presjek

u mmpolaganja

za Cu za Al

Stalno, zatieno polaganje 1,5 2,5------~-_.

Vodovi u rasklopnim postro-jenjima i razdjelnicama kodjakosti struje do 2,5 A 0,5 -preko 2,5 A do 16 A 0,75 -preko 16A 1,0 -

-,._----------~ -

Otvoreno polaganje (na izola-torima)razmak uvrenja do 20 m 4 16preko 20 do 45 m 6 16

(vieilnih)----~-,~.-

Gibljivi vodovi za prikljuaklaganih runih naprava doI A i najvee duljine prikljunog Vuda od 2 m, ako je toustanovljeno u odgovaraju-im odredbama za naprave, 1,0Naprave do 2,5 A najvee du-ljine prikljunog voda 2 m,ako je to ustanovljeno u od-govarajuim odredbama zanaprave. 0,5Naprave do lO A, za priklju-nice i spojne kutje do 10 Anazivne struje. 0,75Naprave prekc 10 A, viestru-ke prikljunice i spojne kutijenazivne struje vee od lOda16A. 1,0

ice za grlaSvjetiljke u nizu za unutarnjeprostorije:izmeu niza iprikljunice 0,75izmeu pojedinih sijalica 0,5

Prema VDE 0100.

(vidi VDE0710 dio 3.)

148

s - za svjetiljke,Z - za zavarivanje, - eljezniki.

4.1.3. Oznaavanje vodova, sabirnica i ste-zaljki aparata

Pod oznaavanjem vodova, sabirnica istezaljki aparata razumijevamo slovno--brojane oznake, oznake bojama, grafikim simbolima ili smjetajem u skladu susvojenim sustavom koje omoguuju datono odredimo izvedbu odnosno nainprikljuka pogonskog sredstva. Standar-dnim se sustavom oznaavanja postie si-gurnost ljudi i opreme i znatna olakanjapri projektiranju, proizvodnji, rukovanju ipopravcima elektrinih aparata i instalacija.Oznaavanje izoliranih vodova i kabela

Oznaka izoliranih vodova i kabela sas-toji se od grupe slovnih i brojanih sim-bola prema navedenom redoslijedu:a) Oznaka posebnog podruja upotrebe

(samo za vodove):A ~ automobilski,B ~ brodski,D - dizalini,

b) Vrsta materijala upotrijebljenog zaizolaciju i nemetaini plat:p - poluvinilklorid,E ~ termoplastini polietilen,X -- umreeni polietilen,G - guma na bazi prirodnog i stirenbutadi-

jenskog kauuka.Ev - etilen-vinilacetat.B - butiina guma,Ep ~ etilen-propilenska guma,

Ab - butadijen-akrilonitril,Si - silikonska guma,F - politetrafluoretilen,Fe -- f1uoronirani etilen-propilen,Pa - poliamid,Ec - klorirani polietilen,Ni - nitriina guma,Pt - poliester,N - polikloropen,Es - klorsulfonirani polietilen,Pu - poliuretan,lP - impregnirani papir,NP - naroito impregnirani papir,N - poluvodljivi sloj ispod i iznad izolacije,h - poluvodljivi plat,T - tekstilni oplet.

c) Vrsta materijala i nain izvedbe metal-nog plata:A - aluminijski plat,Az - aluminijski plat od trake ~ zavaren,Av - aluminijski plat - valovit,O - olovni plat,ZO - olovni plat na svakoj ili posebno.

d) Svojstva konstrukcije znaajna za pn-mjenu (samo za vodove):A ~ otporan na atmosferilije,F - finoini,J ~ pojaan plat,K- koristan vodi,L - laki plat,M - mnogoian,YN - ne podrava gorenje,O - samonOSIV,R-s razmaknutim ilama,S ~ naroito savitljiv,T - otporan na toplinu,U - s paralelnim ilama,V - visokonaponski,Z - s elektrinom zatitom od metala.

e) Svojstva konstrukcije znaajna za primjenu (samo za kabele):Simbol Vrsta zatite od korozije preko metalnog plata

--------_._~--

OI Vlakna impregnirana kompaundnom masom-

02 Tekstilni oplet impregniran kompaundnom masom__o

--,._-----._--

03 Plat od polietilena04 Plat od PVC-mase

Mehanika zatita od elinih traka Zatita od korozije._~--_.-

10 Omot od dv iu elinih traka Premaz kompaundnom masom_.

..-

II Omot od dvi u elinih traka Premaz bitumenskim lakom---~_.- ------~ .-

12 .- _.--,-~_._-~f-------------.--.----. .- --~--- -_ ...- ,-----

13 Omot od dviju elinih traka Vlakna impregnirana kompaundnom masom--_... _- .. -

-------_.'._-- ... ------

14 Omot od dviju elinih traka Plat od PVC-mase--------

15 Omot od dviju elinih traka Plat od polietilena16 Omot od dviju elinih traka Plat od elastomera---'-"'-'~'~-

149

-~---

Simbol Mehanika zatita od okruglih ica Zatita od korozije~~

20 - -

21 Omot od pocinanih okruglih elinih ica -i zavojnica od eline pocinane trake

22 Omot od pocinanih okruglih elinih ica Plat od polietilenai zavojnica od eline pocinane trake--

23 Omot od pocinanih okruglih elinih ica Vlakna impregnirana kompaundnommasom

24 Omot od pocinanih okruglih elinih ica Plat od PVC-mase

25 Omot od pocinanih okruglih elinih ica Plat od PVC-masei zavojnica od pocinane eline trake

26 Omot od dva sloja pocinanih okruglih eli- Vlakna impregnirana kompaundnomnih ica masom

_.__.-

27 Omot od dva sloja pocinanih okruglih eli- Plat od PVC-masenih ica

-_.__..

28 Oplet od pocinanih okruglih elinih ica Premaz od nezapaljivog laka u boji29 Omot od aluminijskih okruglih ica Plat od PVC-mase

Mehanika zatita od plosnatih elinih ili Zatita od korozijespecijalnih aluminijskih okruglih ica

30 - -

31 Omot od pocinanih plosnatih elinih ica i -zavojnica od eline mase.~--

-

32 - -

33 Omot od pocinanih plosnatih elinih ica Vlakna impregnirana kompaundnommasom

34 - -~~----

35 Omot od pocinanih plosnatih elinih ica Plat od PVC-masei zavojnica od eline pocinane trake

36 Omot od specijalnih aluminijskih okruglih Sloj od impregniranog jutenog predivaica------_.

37 Omot od specijalnih aluminijskih okruglih Plat od PVC-maseica i zavojnica od aluminijske trake

Elementi konstrukcije ispod vanjskog plata od termoplastinemase

40 Koncentrini vodi postavljen preko jezgre kabela u obliku omota ili opleta od metalnihica, odnosno omota od metalnih traka41 Omot od dviju elinih traka

-_.-.

42 Oplet od pocinanih okruglih elinih ica preko unutranjeg plata od PVC-mase43 Oplet od pocinanih profilnih elinih ica44 Omot od pocinanih okruglih elinih ica i zavojnica od eline pocinane trake45 Omot od pocinanih plosnatih elinih ica i zavojnica od eline pocinane trake

------_.~---,-

150

-Simbol Elementi konstrukcije ispod vanjskog plata od termoplastinemase

46 -

47 Elektrina zatita postavljena preko jezgre kabela u obliku omota ili opleta od metalnihica, odnosno omota od metalnih traka

48 Elektrina zatita postavljena oko svake ile posebno u vidu omota ili opleta odmetalnih ica, odnosno omota od metalnih traka

49 -

Elementi konstrukcije ispod vanjskog plata od elastomera----

50 Unutranji plat od gume51 Sredite i unutranji plat od gume

--

52 --~-"-~-

53 Elektrina zatita od metalnog opleta ili omota oko svake ile pojedinano i unutranjiplat od gume~~--

54 ----

55 Koncentrini zatitni vodi od metalnog opleta ili omota preko unutranjeg plata odgume56 -

57 -

58 Unutranji plat od gume; skraeni korak pouenja ila-~...-

-

59 -

60 Zatitni vodi pouen zajedno s faznim vodiima61 Zatitni vodi ravnomjerno rasporeen u meuprostore ila, unutranji plat od gume

------------------

62 Komandne i kontrolne ile postavljene u meuprostore faznih ila; unutranji plat odgume----

-~-----

63 Komandne i kontrolne ile postavljene u meuprostore faznih ila; zatitni vodipostavljen koncentrino preko unutranjeg plata-------------

64 Zatitni i kontrolni vodi koncentrino postavljen preko unutranjeg plata od gume

65 Zatitni i kontrolni vodi koncentrinopostavljen preko unutranjeg plata od poluvod-Ijive gume---------_.'-

Elementi konstrukcije ispod ojaanogvanjskog plata od elastomera

70 Sredite od gume; bez unutranjeg plata--",---

71 Sredite od gume; zatitni vodi i unutranji plat od gume

7J Sredite od gume; elektrina zatita u obliku opleta iJi omota oko svake ice i unutranjiplat od gume----~-

74 Sredite od gume; elektrina zatita koncentrino postavljena preko unutranjeg plataod gume

-"-------

75 ~.._.._--~-

----

151

Sim hol----~-------- I---~------~-----~~~~~-

I Elementi konstrukcije ispod ojaanog vanjskog plata od elastomera76

~~~- ------~--~~~~~~~~~-

77

Sredite od gume; poluvodljivi slojevi oko svake ile; u meuprostorima ila postavljenezatitne ile; unutranji plat od gume

Elementi konstrukcije i elektrine zatite ispod vanjskog plata od termoplastinogmaterijala ili elastomera

80 Koncentrini vodi rasporec1en oko svake ile posebno

~~~- ------~~------------_._--

81

87

82

90

f Elektrina zatita oko svake ile posehno; ispuna i omot od dviju elinih traka

l,Elektrina zatita postavljena koncentrino preko jezgre kabela; omot oci clviju elinIh

traka-~--.__ .. _.~ ....__ . _... - _. __._----------~--~--~~--_._._--_. __._.------_.~-----~~~-

8-, I --

84 -l EIe-ktnna Z(~tita ~-ko ~vake Il;;o~')~b~~, Ispuna i omot od pocinanih okrughh elIl1lh( Ica I zavojnica od pOCInane eline trake

----- -- -- ---- ---~--------~----------~------ ~- ----

8 - IElektllna zatIta oko svake Ile posebno; Ispuna lomot od pocinal1lh plosnatIh elInIh) IC" i Zd vOJl1lca od pocinane elIne trake

- --- - ---- ~-------- - --- ---~ ~--~~--------~~-----

! F:lektnn" latlta postavljena koncentnno preko jezgre kabela; omot oci pOCll1anI11I okruglih elinih ica i zavojnica od pocinane eline trakel r:I~k~ricrla;~;tit-;posta;lj~~~~-koncentri;~~;;~ko jezgre kabela; o~ot od-;~~i~~~~ihI plosnatih elinih ica i zavojnica od pocinane eline trake

--f-i Elektrina zatita postavljena koncentrino preko vanjskog platal __ ~. . . . .. . _

91 ! Dodatna elektrina zatita postavljena koncentrino preko vanjskog plata---- ----------j --~~-----~-------------------~~------

-J;~~--rl- - -94~-- --- -~~~-

95 I

f) Izolirani vodovi i kabeli koji sadrezatitni vodi (oznaen zeleno-utombojom) oznauju se slovnim simbolom"Y".

g) Vrsta materijala, oblik presjeka i sas-tav vodia oznauje se tako da se prvooznai materijal, zatim oblik i sastav

vodia:za vodie od bakra simbol se izostavlja,

- za vodie od aluminija stavlja se simbol "A",za vieine vodie okruglog presjeka simbolse izostavlja,za vieine vodie sektorskog presjeka stav-lja se simbol .,S",

- za jednoine vodie sektorskog presjekastavlja sc simbol "SJ".

h) Broj ila i nazivni presjek vodia ozna-uje se brojem ila X nazivni presjek

vodia u mm 2 :oznaka presjeka stavlja se iza oznake tipa

vodia,presjek koncentrinog vodia ili elektrinezatite razdvaja se kosom crtom od oznakepresjeka faznih vodia,etveroilni kabeli kod kojih jedna ila imasmanjeni presjek vodia (neutralni ili zatitni

vodi) oznauju se tako da se iza presjekafaznih vodia stavlja znak plus ( +), a zatimpresjek neutralnog ili zatitnog vodia (npr.3 x 70 + 35).

- oznaka zatitnog vodia koji Je ravnomjernorasporeen u meuprostore izmedu fazI1lhila jednaka je oznaci faznih vodia i s njomsc spaja znakom plus (+ ).

152

i) Nazivni napon kabela oznauje sebrojem i izraava u kV.la vlcfa.ne sisteme nazivni napon kabela ozna-Ule sc naponom izmeu vodia i zemlje (uo) i

Ilmeu d va vodia (U) koji se razdvajaju kosomLTtl)m (Uo/U), a izraava se u kV.

j) Nazivni napon izoliranih vodova oz-nauje se brojem i izraava u V.Kud uznaavanja izoliranih vodova iza oznakadruge grupe stavlja se kosa crta (I), a iza oznake

tree grupe stavlja sc crtica (~) ako oznakasadr/I i simbole iz tree, odnosno etvrte grupe.

Pri/Iljcr (cnaamllja instalacijskog voda:I nstalacijski vod izoliran PVC masom

u zajednikom PVC platu s razmaknu-tim ilama s tri bakrena fazna vodia izatitnim vodiem presjeka 1,5 mm 2 ozna-

UJe se:PP/R- Y 3 x 1,5 mm 2 .

Kod oznaavanja kabela iza oznake

druge grupe stavlja se crtica (-) ako oz-naka kabela sadri daljnje simbole.Primjer oznaavanja kabela:

Kabel s izolacijom od etilen-propilen-ske gume s tri. fazna vodia presjeka95 mm 2 sa zatitnim vodiem istog presje-ka oznaenim zeleno-utom bojom, sunutranjim platom od gume i vanjskimplatom od polikloropena, za nazivni na-pon 0,6/1 kV, oznauje se:

Ep N 50- Y 4 x 95 0,6/1 kV.

Oznaavanje izolacije vodia bojamaDa bi se olakao rad na postavljanju i

odravanju mrea i instalacija, izolacijavodia nije uvijek jednako obojena. Kakosu obojene izolacije pojedinih vodia i zakoju namjenu, propisuje JUS N.CO.010;1983, a ti su propisi navedeni u tablici4 -- 9 i zorno prikazani na slici 4.12.

Vodovi za trajno polaganje

Ranije obojenjeprema VDE 0250

zeleno-uta, crna i svijetloplavaleleno-uta, crna. svijetlopIavaI smealeleno-uta, crna. svijetloplava.

smea i crna

crna. svijelloplavacrna, svijetlopia va I smeacrna. svijetlopia va. smeaI crna

crna. svijetloplava. smea.crna I crna

siva i crnasiva. crna i crvenasiva, crna, crvena i plava

siva, crna. crvena. plava lcrna

Instalacijski vodovi za prijenosne elektrine ureaje

leleno-uta. smeda i svijetlo-plavazeleno-uta, crna, svijetlo-pla va i smeazeleno-uta. crna. sVIJetlo-plava. smea i crnau vanjskom sloju: zelenO-luta,

I a ostale crne oznaene brojc-I vIma poevi iz sredita

smea, svijetloplavacrna, svijetlopiava i smea

crna, svijetloplava. smeaI crna

crna. svijetlopia va. smea.crna, crna

sve ile crne oznaenebrojevima pocevi IZsredita

siva 1 crnasiva, crna i crvena

siva. crna, crvena i plava

siva, crna, crvena, plaval crna

crvena. plava, uta. sivai ostale si vc

\ "1''''/lC/I'' J l iS N. COJII () 191':1 u skladu JC s Publikacijom JEC 227 i 245. prvo ild~H11C iz 1907. i u slOVima CF F publiL1C'JC 2 i 13Vod, Jeleno lUle izolaCIje upotrebljava se iskljuivo la latitnu funkcIiu. tJ. la PE ili PEN vodi.V,,,I, ;\'jcl[''1)lave izolacije upotrebljava sc za neutralni vodi iI'I

OBILJEAVANJE iLA KABLOVA I IZOLIRANIH VODiA ZA NAZIVNE NAPONE DO 1 kV, PREMA JUS N.CO. 010/83Instalacijski vodovi za prikljuak prijenosnih troila sa 1 5 ila

1 ila 2 ile 3 ile 4 ile 5 ila

() Tip A sa ~O zeleno/utomilom(oznaka "Y") eTip B bezzeleno/uteO ile

1 ila 2 ile 3 ile 4 ile 5 ila

()OO

Tip A sazeleno/utomilom(oznaka "Y")

Tip B vodia I kablova

bez zel.er.lo/ute~ile I tip ekablova sa

koncentrrnimzatitnim

vodiem

Instalacijski vodovi za trajno polaganje sa 2 - 5 ila

Tip A sa zeleno/utom ilom (oznaka "Y") Tip B vodia i kablova bez zeleno/ute ile'

nain cl nain b nain a nain b Vd?1 I I~-l kablove sa kCJncentrinim zatitni-m vodiem (tip C)

~~(1 zahtjev POlrucl1 obiljeavanje ila kablova i izoliranih vodia sa vie od 5 ila moe biti prema nainu ci ili b

Zeleno/uto ... upotrebljava se iskljuivo za obiljeavanje ila sa zatitnom funkcijom, tj. PE ili PEN vodia.

O SVIletioplavo upotrebljavd se za obiljeavanje neutralnog vodia. Moe se upotrebljavati i za obiljeavanjefaznih ila u vieilnim izoliranim vodiima i kablovima koji nemaju neutralni vodi. Smee i crno .- upotrebljava se za obiljeavanje faznih ila.

Primjeri oLnaavanja

GG/J-Y3 0,75 mm'

PPOO2 A 10 mm'

pp.y4 x 2,5 mm'

Slika 4.12. Obiljeavanje vodia bojama prema standardu JUS N. Co. 010

154

Oznaavanje sabirnica i vodiaSabirnice i vodii se oznaavaju prema tablici 4 -10.

Tablica 4--10Oznaavanje sabirnica~--

Oznaavanje

Vrste vodia Slovnobrojana Grafiki Grafiki simbolza vodie u

oznaka simbolel. shemama

I. faza Ll

Sustav napajanja izmjeninom 2. faza L2strujom ~~~--

3. faza L3 --~----

neutralni vodi N - - -

Sustav napajanja istosmjernom pozitivni L + +strujom

negativni L - -~~-_._---~-- --------~~

srednji vodi M - - ----~,.- ~-

Zatitni vodi PE @ ~- __.._0--._.....~~-- ---~--~--- f----~~

Zatitni vodi neuzemljen PU ~--,,-

Zatitni neutralni vodi PEN @ ~- --~--

Uzemljenje E ..L-

13eumno uzemljenje TE---

- ._.~---~ .. - ----_........ _-_...----------

Oznaavanje stezaljki aparataStezaljke aparata oznaavaju se prema tablici 4 - 11.

TahIica 4--11Oznaavanjc stczaljki aparata

OznaavanjeStezaljke aparata za Slovnobrojane

oznake Grafiki simboli

Izmjenini sustav 1. faza u

2. faza V

3. faza w

neutralni vodi N

PEZatitni vodi-------~-----~~~~~~-------~~------~~_+_~~~~~~~____lC__-~-....LUzemljenje E

Bcumno uzemljenje TE------------------~~~--~~----~~~--------~----~--~~~~~---'-~~~----~-

155

4.1.4. Izvedbe instalacijskih i kabelskihvodova

Vodovi u instalacijskim cijevimaInstalacijske cijevi upotrebljavaju se pri

polaganju vodova i slue za mehaniku,antikorozivnu i elektroizolacijsku zatitu

vodia.Izolacijske cijevi izraene su od izola-

cijskog materijala sa vanjskim platom ilibez njega.

Zatitne cijevi upotrebljavaju se samoza mehaniku zatitu vodia.

Instalacijske cijevi mogu biti: instalacijske obloene cijevi (Bergman-

nove ili armirane izolacijske cijevi,) instalacijske eline oklopljene (eline

izolacijske cijevi i stapa-cijevi), instalacijske cijevi bez metalnog plata

(gumene, papirnate ili crne cijevi, cijeviod plastine mase),

eline cijevi s prijeklopom (Peelove ilieline cijevi s otvorenim avom),

plinske cijevi (crne i pocinane cijevi), savitljive eline cijevi (pancer-gibljive

cijevi), savitljive plastine cijevi.

Tvornika duljina instalacijskih cijevinajee je 3 metra. Uz svaku cijev isporu-uje se po jedan kolak, koji slui za

meusobno nastavljanje cijevi.Savitljive eline cijevi i savitljive plas-tine cijevi izraene su posebnim postup-kom od segmenata vezanih meusobno,tako da se cijev moe savijati. Te se cijeviupotrebljavaju za razne primjene u clek-

trinim instalacijama, kao to su primjeri-ce prikljuci na razne strojeve i ureaje teza instalacije na samim strojevima.

Plastine cijevi proizvode se od PVC-a(negorive) i polietilena (gorive ali vre).Polau se u buci ili pod bukom u suhimi vlanim prostorijama. Osim cijevi zanormalno mehaniko naprezanje, postojejo pojaane cijevi za vea mehanika na-prezanja s debljom stijenkom i veeg pro-mJera.

:elinc oklopljene (stapa) cijevi proiz-vode se samo bez unutarnje izolacije islue kao mehanika zatita. Polau se usuhim i vlanim prostorijama bez agresiv-nih para, pod bukom ili na zidu.

eline cijevi s prijeklopom (Peelovecijevi) izraene su od lakiranog elinoglima bez unutarnje izolacije s vidljivimavom. Upotrebljavaju se za mehanikuzatitu elektrinih vodova iskljuivo u su-him prostorijama, a doputeno je samovidno polaganje. Za izvoenje odvojaka ilukova upotrebljavaju se gotovi izraenilukovi, polulukovi. koljena i T-komadi.

Cijevi i pojedini dijelovi spajaju sc me-usobno pomou posebne spojnice ili kol-

aka. Za razvod slue posebne kutije (zaPeelove cijevi), koje mogu biti sa dva, triili etiri uvoda. Cijevi se polau tako da jeav cijevi okrenut prema zidu ili premagore. Za uvrenje cijevi na zid i bukuupotrebljavaju se razne vrste obujmica,to ovisi od broja cijevi koje se paralelnopolau i od podloge na koju treba pri-vrstiti obujmicu (zid, beton, eline kon-strukcije i slino)

Tablica 4-12Dimenzije plastinih instalacijskih cijevi

- -_._----~----_.~-_ .. -~

36 42 48

36 42 4838,6 45 Sl

42.8 49,6 54,747 54 59,3

Nazivna mjera23 2916

13.5 16.1 23 2915,] 17.9 25 31,2

17,5 19,4 24.9 33,620,4 22.5 28,3 37

13,5.._---_.__._--~-~~----~~~-

II

11,112,7

1618.6

unut.vanj.

omm

unut.vanj.

Nor-malno

Mehan.naprcz.

Jae

--_ .._---------~~~--~~-

156

Plinske cijevi. Instalacije izraene s plin-skim cijevima postavljaju se u vlanim pro-storijama s velikim isparavanjima. Slino seizvode i instalacije u prostorijama ugroe-nim eksplozivnim smjesama. Za izvedbu in-stalacija u plinskim cijevima .upotrebljavajuse beavne i pocinane cijevi. Beavne cijevimoraju biti premazane zatitnom bojomradi zatite od korozije. Sama instalacija

izvodi se slino kao i vodovodna instalacija.lj ovim cijevima moe, zbog naglih

promjena temperature, doi do stvaranjakondenzata (vode). Da bi se izbjeglo sa-kupljanje te vode na jednom mjestu, in-stalacija se mora poloiti pod malim nagi-bom prema razvodnim kutijama, a prav-ljenje lukova nije doputeno, nego se cije-vi moraju voditi pravocrtno.

Tablica 4-13Dimenzije i mase elinih oklopnih (STAPA) cijevi

NavojJUS M.BO.090-1952

.-

veliki 0 koraka rupe zamm na I" navoJ

-

-

15.2 18 1418,5 18 17.420,4 18 19,222,5 18 21.328,3 16 27,0

JLl" 35,747 16 45,754 16 52,7

T~:..",--l-~~7~ 1~l::T~0,470.560.680.931.23\,68

~~~~--~

Oznaka cijevi Cijevl navoJa

_.

JUS DIN vanj. unut.mm mm

~-_.-

Re 9 Pg 9 15,2 13,2Re II Pg II 18,6 16,4Re 13,5 Pg 13,5 20,4 18Re 16 Pg 16 22,5 19,9Re 21 Pg 21 28,3 25,5Re 29 Pg 29 37 34,2Re 36 Pg 36 47 44Re 42 Pg 42 54 SI

Tablica 4-14Dimenzije i mase zatitnih instalacijskih cijevi

eline cijevi s prijeklopom (Peelove cijevi)Unutarnji promjer 14Vanjski promjer 15,5Masa cijevi 0,27

18 2619,5 280,36 0,71

3739,5

mm

mm

kg/m

Nazivni = unutarnji 0 cijevi (mm)

14 18 25 35 38 42 50 55 mm17 21 29,4 40,6 43.6 47,6 57 62 mm0,178 0,224 0,390 0.644 0,680 0,765 1,16 1,27 kg/m

Polaganje vodova u cijevi od plastike

vodia L--. rII 13,5 16 23 29 36" maks. broj vodia u cijevimm~

1,5 3 5 62,5 2 3 5 64 2 4 66 3 6

10 4 616 3 5 625 3 535 2 450 3

-_.-._---~

Presjek I

Tablica 4-15

Savitljive eline cijevi "SAPA"Unutarnji promjerVanjski promjerMasa cijevi

157

Tablica 4-16Polaganje vodova u eline oklopljene (STAPA) cijevi

-----

Nazivna mjera/unut. 0 u mmPresjek Re 9 Re II Re 13,5 Re 16 Re 21 Re 29 Re 36 Re 42

vodia 13,2 16,4 18 19,9 25,5 34,2 44 51mm 2 maks. broj vodia P, P/J ili G II l cijevi

1,5 5 62,5 3 64 3 4 5 66 2 3 4 5 6

lO 2 5 616 3 625 4 635 4 650 2 4 670 3 595 2 4

120 3-----

Pribor za polaganje instalacijskih cijevije sav materijal koji je potreban za smje-tanje cijevi na mjesta njihove ugradnje.Svaka vrsta cijevi zahtijeva poseban pri-bor za polaganje. Pribore moemo podi-jeliti ovako:Prihor za izolacijske cijevi: obloene, gumene i papirnate ili crne, eline oklopljene, plastine.Pribor za zatitne cijevi: eline s prijeklopom (Peel), plinske, eline savitljive.Pribor za cijevi posebne namjene:

Instalacijske kutije postavljaju se zbog: krianja vodova (krina kutija), odvajanja vodova (odvojna kutija), prolaza vodova (prolazna kutija), montae sklopke, tipkala ili prikljunice.

Instalacijske kutije dijelimo prema upot-rebi na: montane, bez poklopca (slue za smje-

taj sklopke. prikljunice i tipkala), razvodne, s poklopcem (slue za uvod i

smjetaj vodia na mjestima grananja iliza olakanje uvlaenja vodia u cijevi),

univerzalne slue kao montane i raz-vodne kutije.

158

Prema materijalu: od elinog lima, od plastine mase.Prema obliku: okrugle, etverokutne.

Za smjetaj sklopke ili prikljunice JUSpredvia dva tipa kutija istog promjera: tip A za privrivanje s vijcima, tip B za privrivanje s upornim pan-

dama (apom).Dimenzije i mase pojedinih instalacij-

skih kutija navedene su u tablici 4 - 17.Tablica 4-17

Podaci o instalacijskim kutijama

Unutarnji promjerkutije 55 70 78 95 x 95 mm

Najvei promjercIJevI II 13,5 23 29 mmVisina kutije 34 36 38 43 mmMasa za100 komada 3,9 5,1 6,2 12,8 kg

Instalacijske kutije zatvaraju se poklop-cima. Poklopce treba posebno naruiti, aproizvode se u istim nazivnim mjeramakao i kutije.

Univerzalna instalacijska kutija omo-guuje da se za budunost predvidi vie

prikljunih mjesta nego to je u trenutkuinstaliranja potrebno.

Pomou posebne tropoIne stezaljke iizolacijske pregrade ostvaruje se priklju-

ak na horizontalni vod, tako da ga nemoramo rezati.

instalacijske cijevi. Lukovi za instalacijskeobloene (Bergmanove) cijevi esto se pra-ve od obinih cijevi pomou naroitihklijeta.

Tablica 4 -- 18

Mogunosti prikljuka vodia na stezaljke razvodne kutije (Prema VOE 0606)-----------------~_.. ---

... ..,

Broj vodia koji se mogu prikljuiti na svaku pojedinu stezaljkurazvodne kutije, ako je presjek vodia u mm 2

2,56

10162535SO

======='=="======='=.._.~~D=cr-6 J l 1=1-6~J-_~5TI5 J]o I2E_~4 14 lj 12

14 14 l 3 12I .4 14 l 3

l 4 l 4 l 324 . 3

Nazivni presjekstezaljke razvodnekutije u mm 2

Na univerzalne k utije mogu se spajatinepokretna troila, npr. tednjaci, bojleri islino, upotrebom posebnog mosta za

rastereenje i poklopca.Lule i krajnice slue za zavravanje cije-

vi. Proizvode se za nazivne promjere kao iinstalacijske cijevi.

Za zavravanje instalacijskih CIJeVIupotrebljavaju se: krajnice, kad vodi izlazi iz zida u smje-

ru polaganja cijevi; lule, kad se vodi izvodi iz cijevi pod

kutom manjim od 90" na smjer polaga-o

nJa cIJevI; lule, kad se vodi uvodi u zagradu, viestruke lule, kad se vodi grana pn

izlazu iz zida.Obujmice se upotrebljavaju za privrivanje cijevi pri polaganju na zid. Proizvodese u istim nazivnim mjerama kao i cijevi.

Spojnice i lukovi upotrebljavaju se zanastavljanje dviju cijevi. Spojnice se upot-rebljavaju za nastavljanje cijevi u pravcu,a lukovi za nastavljanje cijevi pod kutom.Na svakoj cijevi duljine 3 m treba da scnalazi po jedna spojnica (kolak). Lukovise proizvode za jednake promjere kao i

Osnovne preporuke za polaganje instalacij-skih cijevi i pri/JOra Instalacijske obioene cijevi upotreblja-

vaju se za polaganje na zid ili podbuku samo u suhim prostorijama i po-vremeno vlanim ili pranim prostorija-ma. Nije doputeno polaganje tih cijeviu trajno vlanim ili pranim prostorija-ma.

Instalacijske cijeVI bez metalnog platasmiju se polagati samo pod buku i tosamo u suhim i istim prostorijama.

Za spajanje instalacijskih cijevi bez me-talnog plata upotrebljavaju sc spojnice(kolaci).

eline oklopljene cijevi upotrebljavajuse u svim moguim uvjetima, osim toje polaganje zabranjeno u prostorijamagdje bi moglo doi do korozije. Naroito se upotrebljavaju tamo, gdje su mo-

gua velika mehanika oteenja. :eline oklopljene cijevi uvruju se

na zid i tavanicu u suhim prostorijamapomou obujmica. LJ vlanim prostori-jama polau se pomou odstojnih obuj-mica na udaljenosti 2 do 3 cm od zida.Radi antikorozivne zatite treba prema-zati cijevi sredstvom protiv rdanja.

159

Slika 4.13. Dvoilni i troilni instalacijski ppIR vodza polaganje u buku

benim objektima individualne izgradnje teu veim objektima, gdje se upotrebljava

klasian graevinski materijal. Na slici4.13 prikazan je dvoiIni i troilni instala-cijski vod PPIR za polaganje u buku.

Vodovi u podnim kanalima

Ako elimo izvesti instalaciju koja ezadovoljiti i u budunosti, kada bude po-trebno prikljuiti nova troila jake i slabestruje kojih broj i elektrine karakteristikeu trenutku postavljanja instalacije ne zna-mo, uputno je upotrijebiti elektrinu in-stalaciju s vodovima u podnim i zidnim

F

Vodovi tipa PPIR smiju se polagatisamo li suhim prostorijama i ispod buke,i u upljinama stropova i zidova od beto-na i slinog negorivog materijala bez po-krivanja bukom. Ti vodovi se ne smijupolagati u snopu, postavljati u instalacij-ske kanale niti ispod gips-kartonski h plo-a bez obzira na nain na koji se pri-vruju. Ne smiju se polagati niti nazapaljive materijale niti u sluaju pokriva-nja bukom.

U pribor za polaganje voda u buk uubrajamo: razvodne kutije s poklopcem i 4 stezaljke;

na odvojene stezaljke mogu se prik~juitivodovi od 3 x 2,5 mm 2 ili 4 x 1,5 mm 2,

kutije za ugradnju, univerzalne kutije za nizanje, stropne ili zidne uvodnice, elini avlii s podlokom, zidni uloak (tipl).

Elektrine instalacije u buci ili tzv.PPIR instalacija upotrebljava se u Jugos-laviji od 1958. godine i postala je zbogsvojih prvenstveno ekonomskih prednosti

najei oblik elektrine instalacije u stam-

Vodovi u buci

eline cijevi s prijeklopom (Peelove)smiju se polagati jedino po zidu i to usuhim prostorijama, gdje je potrebnasamo mehanika zatita vodia. Pola-ganje tih cijevi u zid zabranjeno je.

Cijevi svih' vrsta polau se samo popravcu, i to jedino vertikalno ili hori-zontalno. Pri horizontalnom polaganjucijevi moraju imati mali nagib premakutiji, da se njima ne bi sakupljala izadravala voda.

Na slobodnim krajevima cijevi postav-ljaju se uvodne porculanske lule i kraj-nice, da se prilikom uvlaenja vodia neoteti njegova izolacija.

Cijevi se mogu polagati prije stavljanjabuke ako su zidovi suhi.

Polaganje instalacijskih obloenih cijevii cijevi bez metalnog plata u zidove odblata zabranjeno je.

Cijevi poloene u buku ne smiju seprekrivati materijalom koji ih nagriza.

Za uvrivanje cijevi prije stavljanjabuke upotrebljava se u suhim prostori-jama sadra, a u vlanim obujmice ilicementna sadra.

Vodii se postavljaju u cijevi tako da sebez potekoa mogu uvlaiti i izvlaiti.Broj i presjek vodia mora biti u skladus tablicama 4 -15, 4- 16.

Razvodne kutije postavljaju se tako daje najvei razmak meu njima 6 m.

Kutije valja postaviti tako da je mogu-e lako uvlaenje i izvlaenje vodia.

Izmeu dvije kutije po pravilu ne smijebiti vie od dva luka ili tri krivine.

U jednoj cijevi poeljno je da budusamo vodii istog strujnog kruga.

Kroz istu kutiju smiju se polagati vodi-i razliitih strujnih krugova.

160

kanalima. Tu vrstu instalacije pogodno jeupotrijebiti i u poslovnim prostor:ijama(npr. uredima, robnim kuama i slino), uprostorijama velike povrine bez pregrad-nih zidova itd. U takvim sluajevima jed-va i da postoji drugi nain prikljukatroila.

U svijetu je razvijen niz instalacijskihsistema te vrste.

Vodovi na odstojnim obujmicamaZa instalacije u industriji postoji danas

niz instalacijskih kabela koji su takvekonstrukcije da se mogu postaviti na od-stojne obujmice izravno na zid, odnosnona buku. Izbor vodova ovisi od uvjetaprostorija u kojima se instalacija postav-lja. Za uvrivanje vodova o zid postojiniz obujmica, od kojih su neke vrste pri-kazane na slici 4.14.

Slika 4.14. Odstojne obujmice

Obujmica se uvruje na podlogu navie naina:l. Vijcima na drvenu uvrsnicu. Uvrsni

ca se prethodno uloi u sadru ili ce-mentira u zid. U vlanim prostorJijamanije doputeno upotrebljavati sadru.

I Vijcima koji se uviju u posebne zidneuloke (tipJe za zid). Zidni ulo.ci seukucaju u rupe u zidu, odnosno beto-nu, koje se prethodno bue specijalnimsvrdlom.

3. Montaa obujmica na posebne vijke,koji se prethodno posebnim pitoljemupucaju u podlogu. Pitolj je tako kon-struiran da ga je mogue aktivirati is-tom, kad je prislonjen na tvrdu podlo-

. gu. Meci su nainjeni s razliitim pu-njenjem, prema tome da li je podlogaod eljeza, betona ili cigle. Potreban jeoprez pri radu s takvim pitoljem naobjektima, gdje su pojedini zidovi nainjeni od mekanih materijala, jer postojiopasnost da vijak (metak) probije zid ieventualno izazove nesreu.

4. Posebna vrsta obujmice lijepi se napodlogu specijalnim ljepilom.

5. Neke vrste obujmica predviene su zauvrivanje vodova u posebnim okol-nostima, npr. eljezne konstrukcije i

slino.Rijetko se dogaa da vodove u instala-

cijama u industriji polaemo u sam zid. Utome sluaju se u zidu dubi kanal u kojise ulae vodi. Za prorezivanje utora ubuki slue posebne rune glodalice.

Vodovi na nosivoj konstrukciji, zidnim ka-nalima i sl.

Pri takvoj instalaciji postavljaju se ka-beli i vodovi na posebne nosae koji susmjeteni uz zid ili su montirani ispodstropa ili u betonskim kanalima. Vrsteizvedbi ovih instalacija prikazane su naslici 4.15.

Slika 4.15. Shematski prikaz moguih vrsta izvedbeinstalacija na nosaima i II betonskim kanalIma.

161

Pri polaganju kabela u betonske kanalei u zgrade treba prethodno skinuti vanjskizatitni antikorozivni omot, ukoliko je iz-raden od materijala koji moe prenositipoar. LJ tom sluaju metalnu armaturukabela treba premazati zatitnim lakomradi zatite od korozije. Preporuuje se,da irina i dubina betonskih kanala nebude ispod 300 mm. irinu kanala preko1000 mm treba izbjegavati. Prilikom pola-ganja vie kabela zajedno treba uvijeknastojati, ako je ikako mogue, osiguratirazmak izmeu kabela bar za debljinukabela. Pri polaganju kabela razliitih na-pcma meusobni razmak je obavezan.

Kanaini razvod (bus bar)Ovo je moderno rjeenje instalacije u

industriji, a odgovara veini zahtjeva mo-derne industrije. Glavna prednost te vrsteinstalacije je u tome to sc elementi proiz-vode industrijski pa su jeftiniji, a montaaje vrlo brza. Ta vrsta instalacije moe se

ekonomino upotrijebiti, ako je tro~;ila vi-e, jer je sistem ekonominiji kada je nanekom prostoru vie prikljuaka. Nadalje,

budui da se taj sistem postavlja slobod-no u hali, mogua je vrlo dobra kontrola iodravanje. Prikljuci se izvode pomouposebnih elemenata, odvojnih kutija, vrlojednostavno i brzo. itav sistem moe sevrlo jednostavno izmijeniti i drugaije for-mirati ako to zahtijeva izmijenjeni tehno-loki postupak u industriji, a moe se bezikak vih predradnji po potrebi i poveati.Sve te osobine prikladne su za onu vrstuindustrije u kojoj se esto mijenja raspo-red troila zbog promjena tehnolokogprocesa.

Nedostaci tog sistema su slijedei:l. Ako troila nisu blizu jedno drugome,

ve su "rijetko" rasporeena II hali,onda rastu trokovi po jednom troilu.

, Taj sistem razvoda elektrine energijemoe se upotrijebiti za pogone II suhimprostorijama. Postoje dodue rje:~enja iza pranja ve pogone pa se ti sistemijavljaju i u drvnoj industriji, no jouvijek nema nekih pouzdanih iskustava

162

u tom pravcu. Za vlane pogone i ke-mijsku industriju taj nain razvoda jone zadovoljava.

Osnovni elementi takve instalacije sugole bakrene sabirnice koje su na poseb-nim izolatorima smjetene u limen.e kana-le. Normalno se takvi kanali izrauju du-gi 3 m, a pri montai se spajaju u duljineprema potrebi.

Ima etiri vrste kanalskog razvoda: osnovni razvod za struje, ve prema

tipu od 800, 1350, 2000 i 3000 A, motorni razvod za struje od 150, 250,

350 i 700 A, rasvjetni razvod za struje 25 i SO A, dizalini razvod.

Sami nazivi ve govore, gdje se upot-rebljava koja vrst razvoda. Osnovni ka-nalski razvod slui za glavni dovod ener-gije. Na prijela'zu s kanalnog razvoda nadrugu vrst instalacije preporuuje se ug-radnja zatitne sklopke. Limeni kanalispajaju se na samom mjestu u eljenekomade i oblike i postavljaju se na strop,odnosno ispod stropa, pomou raznih dr-aa, ve prema raspoloivom prostoru.

Vodovi na nosivom uetu

Ova vrsta instalacija upotrebljava se uindustrijskim halama najee za postav-ljanje svjetiljki. Taj nain montae omo-

guava postavljanje svjetiljki na istoj visi-ni prema podu. Izvodi se samonosivimkabelom ili tako da se elina ueta uvrste i nategnu izmeu zidova hale. LJ tusvrhu se ubetoniraju u zid kuke na koje senategne elino ue pomou posebnogpriteznog vijka. Preporuuje se da se ras-pon odredi statikim proraunom. Meusobni razmaci paralelno postavljenih lini-ja kreu se od 6 m do 12 m. Vei se raspo-ni ne preporuuju, jer se teko postiedovoljno zatezanje elinog ueta pa mo-e doi do prevelikih provjesa. Da se spri-jei preveliki provjes ueta, treba (poredzatezanja) ue privrstiti za strop na viemjesta ukoliko je to mogue, to se estozbog izvedbe krova ne moe uiniti. LJ c-

linim uetima mogu se, ve prema duljinii broju svjetiljki, pojaviti znatne sile, nato treba paziti kad se odreuje mjesto

uvrenja ueta. Zbog toga u nekim ob-jektima ta vrsta instalacije nije provediva.O postavljena elina ueta vjeaju se vo-dovi, a zatim i svjetiljke. Vodovi se pri-

vruju na elina ueta pomou elinihili aluminijskih nosaa ili pomou poseb-nih traka, dok se vodovi veih presjeka

privruju posebnim obujmicama.

Komentar Pravilnika o tehnikim normati-vima za elektrine instalacije niskog napo-na ("SI. list SFRJ" br. 58/88)

Ovim se pravilnikom propisuju:1) svojstva i karakteristike ureaja i

opreme za izvedbu elektrinih instalacija;2) uvjeti i zahtjevi kojima mora biti

udovoljeno pri izvedbi i upotrebi elektrinih instalacija;

3) oznaavanje i obiljeavanje ureaja,opreme i elektrinih instalacija koji utjeuna sigurnost i zatitu ivota l zdravlja priupotrebi elektrinih instalacija;

4) tehnike zatitne mjere pri upotrebielektrinih instalacija;

5) postupak i nain kontroliranja i ve-rifikacije propisanih svojstava, karakteris-tika i kvalitete elektrinih instalacija.

JUS standardi N.A0.441, N.AO.826,N.A5.070, N.A9.003, N.A9.004, N.B2.730,N.B2.741, N.B2.743, N.B2.7Sl, N.B2.7S2,N.B2.754, N.B2.76l, N.B2.77I, N.CO,07S,N.KS.051, N.KS.OS2, N.KS.056, N.L5.2l0sastavni su dio ovog Pravilnika.

Jzvod iz Pravilnika:

Elektrina razdioba

Clan 15.

Tipovi elektrine razdiobe, trajno doputenestruje vodia i vanjski utjecaj na elektrinu razdiobu

utvreni su prema jugoslavenskom standardu JUSN.B2.752.

11 *

Clan 16.

Izolirani vodii i kabeli moraju se zatititi odmehanikih, toplinskih i kemijskih oteenja odgo-varajuim tipom elektrine razdiobe, nainom po-stavljanja, poloajem ili oblogom.

Elektrina razdioba ima dovoljnu mehanikuvrstou ako su vodii u instalacijskim cijevima ili uinstalacijskim kanalima, kabeli s ispunom ili pla-tom u buci ili ispod buke, a nezatieni kabeli uprolazima i instalacijskim prolazima.

Na osobito ugroenim mjestima (npr. pri voenju izoliranih vodia i kabela u podu) moraju seosigurati dodatne zatitne mjere, kao to je postav-ljanje u cijevi, kanale i sl. uz primjenu odgovarajuegstupnja zatite zatitnim kuitem.

Tip elektrine razdiobe odreuje se prema uvjeti-ma rada elektrine instalacije.

Clan 17.

Presjek i tip vodia i kabela odreuju se premauvjetima za polaganje vodia i kabela i prema trajnopodnosi voj struji, uzimajui u obzir i ograniavajuefaktore zatitnih mjera, karakteristike ureaja zazatitu od kratkog spoja i preoptereenja, tempera-ture spojeva i doputeni pad napona.

Struja vodia pri normalnom radu elektrineinstalacije mora biti manja od nazivne struje osigu-

raa ili nazivne vrijednosti struje djelovanja ureajaza zatitu od preoptereenja strujnog kruga vodia,a ta vrijednost mora biti manja od trajno doputenestruje vodia.

Clan 18.

Presjek neutralnog vodia mora biti jednak pre-sjeku faznog vodia tl jednofazname strujnom kruguili u viefaznome strujnom krugu u kojem su presjecifaznih bakrenih vodia manji od 16 mm 2 , a presjecifaznih aluminijskih vodia m~mji od 25 mm 2

U viefaznim strujnim krugovima u kojima jepresjek faznoga bakrenog vodia vei od 16 mm 2 , apresjek faznoga aluminijskog vodia vei od25 mm 2, neutralni vodi moe imati manji prsjek uzove uvjete:

l) da oekivana najvea struja kroz taj vodi,ukljuujui i eventualnu pojavu harmonika, tokomnormalnog rada nije vea od trajno doputene strujeza taj presjek;

2) da je neutralni vodi zatien od preoptereenJa;

3) da je presjek neutralnoga bakrenog vodiajednak najmanje 16 mm 2 , a presjek neutralnoga alu-minijskog vodia jednak najmanje 25 mm2 .

Presjek zatitnog vodia utvren je prema jugos-lavenskom standardu JUS N.B2.754.

163

lan 19.Presjek izoliranih vodia postavljenih i mehani

ki latienih u trajnim elektrinim instalacijama nesmije biti manji od 1,5 mm2 za bakrene vodie, nimanji od 2,5 mm 2 za aluminijske vodie.

Zahtjev iz stava 1. ovog lana ne odnosi se napresjek izoliranih vodia u sklopnim blokovima,rasvjetnim tijelima, elektrinim kuanskim aparati-ma i drugim elektrinim aparatima koji se prikljuuju na elektrinu instalaciju.

lan 20.Doputeni pad napona izmeu napojne tokeelektrine instalacije i bilo kOle druge toke ne smijebiti vei od ovih vrijednosti prema nazivnom napo-nu elektrine instalacije:

l) za strujni krug rasvjete 3%, a za strujni krugostalih troila 5%, ako se elektrina instalacija na-paja iz niskonaponske mree;

2) za strujni krug rasvjete 5%, a za strujni krugostalih troila 8%, ako se elektrina instalacija na-paja neposredno iz transformatorske stanice koja jeprikljuena na visoki napon.

Za elektrine instalacije ija je duljina vea od100 m doputeni pad napona poveava se za 0,005%po duinskom metru iznad 100 m, ali ne vie od0,5%.

lan 21.Spoj vodia i druge elektrine opreme (u nastav-

ku teksta "spoj") mora biti izveden tako da budesiguran i postavljen tako da doputa mogunoststalne provjere.

Spoj mora biti osiguran sredstvima koja odgova-raju materijalu vodia i njegovu presjeku.

Spoj mora biti pristupaan nakon skidanja po-klopca ili pregrade alatom, a pristup mora imatistupanj zatite najmanje lP 2X prema jugoslaven-skom standardu JUS. N.A5.070.

lan 22.

Izolirani vodii i kabeli ne smiju se nastavljati uinstalacijskim cijevima i instalacijskim kanalima.

Izolirani vodii i kabeli mogu se spajati samo uinstalacijskim kutijama, kabelskim spojnicama ilisklopnim blokovima, a mjesta spajanja moraju seizolirati stupnjem izolacije koji odgovara tipu elek-

trine razdiobe.Iznimno od odredbe stava 2. ovog lana, u zido-

vima koji se montiraju od elemenata izljevenih odbetona, spajanje se moe obavljati i u kutijamazidnih prikljuniea, i to ispod prikljuniea, uz uvjetda dubina tih kutija doputa smjetaj spojeva istogastrujnog kruga.

164

:Ian 23.Meuscbni spoj elektrine instalacije ili spojelektrine razdiobe s elektrinom opremom morabiti izveden tako da elektrina razdioba ne budeizloena vlanim ili ugibnim silama.

Ako se djelovanje sila iz stava 1. ovog lana nemoe izbjei, mora se predvidjeti sistem za rastere-

enje.

lan 24.Spoj u elektrinim instalacijama mora biti di-

menzioniran tako da moe trajno podnositi dopu-tenu struju vodia.

Ako je spoj elektrine instalacije izloen toplini,mehanikim ili kemijskim utjecajima ili vibracijama,moraju se poduzeti odgovarajue dodatne zatitnemjere.

lan 25.

Spoj mora biti izveden tako da se ne smanjipresjek ili oteti vodi i izolacija.

lan 26.

Na krajevima elektrine razdiobe, a posebno naizlazima, ulazima i na mjestima prodiranja (prolae-nja) elektrine razdiobe kroz zidove i elektrinuopremu, mora se obaviti trajno brtvljenje (npr.uvodnicama).

lan 27.

Na mjestima prolaza elektrine ra7oiobe krozzidove, osim tipa koji se izvodi u instalacijskimcijevima i kanalima, mora se osigurati odgovarajuadodatna mehanika zatita (npr. pomou ahure,cijevi, kutije i sL).

Ako elektrina razdioba prolazi kroz metalnukonstrukciju, rubovi otvora moraju biti zaobljeni.

lan 28.

Elektrina razdioba koja je izloena vibracijamamora biti izvedena sa savitljivim (gipkim) vodiimaili kabelima.

lan 29.

Ako se u blizini elektrine razdiobe nalaze drugeneelektrine instalacije, izmeu njih se mora osigura-ti takav razmak da odravanje jedne instalacije neugroava druge instalacije.

Najmanji doputeni razmak izmeu elektrinerazdiobe i drugih instalacija jest 30 mm.

:lan 30.Ako se u blizini elektrine razdiobe nalaze insta-

lacije grijanja, cijevi s toplim zrakom ili dimnjak,elek trina se razdioba mora izolirati toplinskomizolacijom ili ekranima, ili se mora postaviti izvantoplinskih utjecaja.

lan 31.Elektrina razdioba ne smije se postaviti ispodneelektrinih instalacija na kojima je mogua kon-denzacija vode ili drugih tekuina.

Elektrina razdioba, u pravilu, ne smije se po-stavljati u isti instalacijski kanal, cijev i sl. s drugim

neelektrinim instalacijama, a ako se to ne moeizbjei, mora se osigurati zatita od indirektnogdodira automatskim iskljuenjem napajanja ili pri-mjenom izolacije za opremu razreda II. i mora seposta viti odgovarajua zatita od opasnih utjecajadrugih instalacija.

lan 32.

Metalni dijelovi elektrine razdiobe (npr. spoj-nica i sl.) koji su izloeni vodi ili kondenzacijimoraju biti i izvana i iznutra zatieni od korozije illl(1nlJU imati osiguran odvod kondenzirane pareodnosno tekuine.

lan 33.

Ako se elektrina razdioba postavlja po zidovi-ma, najmanji doputeni razmak izmeu elemenataelektrine razdiobe i zida je 5 mm.

lan 34.Elektrina razdioba nieg napona ne smije se

postavljati u isti omota ili cijev, niti blizu elektrinerazdiobe iji je napon vii, osim ako izmeu te dvijerazdiobe postoji izolacijska pregrada koja izdravaIspitni napon elektrine razdiobe vieg napona.

lan 35.U istu instalacijsku cijev ili instalacijski kanal

mogu se postavljati vodii samo jednoga strujnogkruga, osim vodia upravljakih i pomonih struj-nih krugova.

lan 36.

Kroz isti vieilni kabel ne smije se voditi viestrujnih krugova, osim vodia upra vljakih i pomonih strujnih krugova.

lan 37.Elektrina razdioba mora biti postavljena tako

da u sluaju kvara ne ugroava okolinu.Razdjelne kutije za kabele ili vodie (u instalacij-

skim cijevima) to se polau pod buku moraju bitiod izolacijskog materijala ili od metala s izolacij-skom postavom j uvodnicama od izolacijskog mate-rijala.

Za privrivanje elektrine razdiobe mogu scupotrijebiti sredstva i primijeniti postupci kOJi neizazivaju deformacije ili oteenje izolacije, kao tosu gipsanje, obujmice od izoacijskog materijala pri-

lagoene obliku kabela, lijepljenje ili zakivanje avlima s podlonim ploicama od izolacijskog materija-la i dr.

lan 38.Kabeli poloeni neposredno u buku i u zid

moraju po cijeloj duljini biti pokriveni bukom deb-ljine najmanje 4 mm.

Iznimno od odredbe stava I. ovog lana, kabeline moraju biti pokriveni bukom ako su poloeni uupljinama stropova i zidova od betona ili slinogmaterijala koji ne gori niti potpomae gorenje.

lan 39.Kabeli i instalacijski vodii poloeni u instalaci.l-

ske cijevi u zidu ili kabeli poloeni neposredno ubuku i ispod buke moraju se voditi vertikalno i/ilihorizontalno, tako da budu paralelni s rubovimaprostorije.

Pri horizontalnom polaganju kabeli i instalacij-ski vodii (u instalacijskim cijevima) vode se naudaljenosti od 30 cm do 110 cm od poda i 200 cm odpoda do stropa.

Pri vertikalnom polaganju kabela i instalacijskihvodia (u instalacijskim cijevima) udaljenost od ru-bova prozora i vrata mora biti najmanje 15 cm.

Trase kabela koji napajaju uvrena grijala vo-de moraju se poklapati s osi postavljanja grijalavode.

Koso polaganje kabela i instalacijskih vodia (uinstalacijske cijevi) doputeno je na stropovima, aliIlP i u zidovima.

lan 40.

Uvjeti za polaganje kabela u prostorijama ukojima se nalazi kada ili tu utvreni su u jugosla-venskom standardu JUS. N.B2.77I.

lan 41.

Polaganje kabela na zid doputeno je ako kabelima izolaciju od termoplastinogmaterijala s ispu-

165

tian 46.

HorizontalnirazmakRaspon

------------_._-~----------.--._-----

Vertikalnirazmak

Neizolirani vodii moraju biti postavljeni odnos-no zatieni tako da se ne mogu dodirnuti dijelovipod naponom i moraju biti privreni na odgovara-jue izolatore.

Najmanji doputeni meusobni razmaci neizoli-ranih vodia odreeni su danom tablicom.

lan 42.

nom i platom, ako sc polae na ohuJmice na zidu iako je od poda do visine 2 m dodatno zatien od

mehanikih oteenja.Razdjelne kutije i drugi prihor koji se postavlja na

zid uz polaganje kabela iz stava l. ovog lana morajuimati brtvene uvodnice i stupanj zatite najmanje lP5X utvren za vlane prostorije odnosno odgovaraju-i stupanj zatite utvren za druge prostorije.

'lan 47.Razmak izmeu izoliranih vodia privrenih

na odgovarajue izolatore mora u svim prostorijamaiznositi najmanje 2 cm, a u vlanim prostorijama ina slobodnom prostoru -- najmanje 5 cm.

Razmaci izmeu neizoliranih vodia i dijelovazgrada, elinih konstrukcija i sl. moraju odgovarati

meusobnim horizontalnim razmacima neizoliranihvodia odreenih u tablici.

Iznimno od odredbe stava 2. ovog lana, razmacimanji od razmaka odreenih u tablici doputaju seza neizolirane vodie velikih presjeka, uz uvjet da suna svakom metru duljine privreni na odgovaraju-a izolacijska tijela i da su provjereni na dinamikanaprezanja zbog struje kratkog spoja.

Razmak izmeu neizoliranih vodia iz stava 4.ovog lana i dijelova zgrada, elinih konstrukcija isl. iznosi najmanje l cm, a u vlanim prostorijama ina slobodnom prostoru - najmanje 2 crn.

5 crn 10 cm

l ~~~: ~g~:20cm 25 cm- -- -~-~--~.- -- -~~---

32

do 2miznad 2 m do 4 IIIiznad 4 m do 6 miznad 6m

lan 44.

lan 43.

Kabeli bez ispune, kao to su kabeli tipa PPIR,smiju se polagati samo u suhim prostorijama, i toispod buke, a u upljine stropova i zidova odhetona i slinoga negorivog materijala i bez pokriva-nJa bukom.

Kabeli IZ sta va I. ovog lana ne smiju se voditi usnopu, postavljati u instalacijske kanale ni ispodsadrenih (gipsanih) kartonskih ploa, bez obzira na

nain na koji se privruju, i ne smiju se polagati nazapaljivi materijal ni kad sc pokrivaju bukom.

Za prikljuak prenosivih i neprenosivih aparatakoji se pomiu radi prikljuenja ili su tokom nor-malnog rada izloeni ogranienom pomicanju, tc zaclemente elektrine razdiobe u dvostrukom podumoraju se upotrebljavati savitljivi kabeli.

Kabeli iz stava l. ovog lana prikljuuju se utika-em i prikljunicom ili kutijom za stalni prikljuak.

Na mjestima na kojima je potrebna zatita odmehanikih oteenja savitljivi kabeli mogu se zati-titi postavljanjem tl ~,avitljive instalacijske ili metalneCIjevi s unutarnjom izolacijskom oblogom.

Pri posta'iljanju Izoliranih vodia u instalacijskecijevi u zidu od nezapaljivog materijala ili betona.instalacijska cijev mora imati takve unutarnje mjereda sc vodii mogu lako vaditi i postavljati nakonpostavljanja pribora. Metalna instalacijska cijev mo-ra imati unutarnji izolacijski omot i odgovarajuistupanj zatite ostvaren kuitem.

Instalacijska cijev, ako nije metalna, mora bitiizradena od materijala koji ne gori niti potpomaegorenje.

lan 45.

'lan 48.Kabeli se mogu ukopati u zemlju ako imajuodgovarajui omota koji ih titi od mehanikih idrugih utjecaja.

Pri polaganju kabela u zemlju dubina ukopava-nja ne smije biti manja od 0,6 m od gornje povrinezemlje odnosno ne smije biti manja od 0,8 m ispodpovrine puta.

Iznimno. od odredbe stava 2. ovog lana moe seodstupiti ako se kabeli polau u kamenito tlo.

Ako se izolirani vodii polau u instalacijskekanale kOJi sc postavljaju na zid ili strop, morajuudovoljavati tehnikim uvjetima za instalacijske ka-nale. Instalacijski kanali sc ne :;miju postavljati is-pod 7buke nitI ulijevati u beton.

Ako :;e Izolirani vodii polau II instalacijskekanale koji sc postavljaju u podu, ti instalacijskikanali morajU odgovarati nainu odravanja poda(suhi ili mokri postupak) i tehnikim uvjetima zainstalacijske kanale u podu.

jan 49.LJ blokove s otvoflfna (kabelice) smiju se polaga-

ti kabeli kOli su namijenjeni za polaganje u zemlju,tekI gumeni kabeli i vodljiva ueta.

U podzemne zatitne izolacijske instalacijske ci-Jevi smiju :;e polagati kabeli s platom ili s olovnim

omotaem, uz uvjet da ostanu pristupani i zamJen-Ijivi tc da je cijev mehaniki vrsta, zatiena odprodora tek uine i da se provjetra va.

166

15

Mjere u cm

1!;J,\!;J20 10 10 20

Slika 4.15a. Polaganje elektrine instalacije u sobi (prema DIN 18015/1982)

LD

=en

==

\\\

lan 50.Kabeli se mogu postaviti u zraku slobodno za-

tegnuti ili privreni nosivim kukama, obujmicamaili slinim sredstvima za privrivanje ili poloenina police (regale), reetke (Ijestvice) ili sline nosae.

Slobodno zategnuti kabeli moraju se postaviti izategnuti tako da progib ili pomicanje ne uzrokuje

oteenja kabela.Sredstva za privrivanje odnosno nosai mora-

ju se izabrati tako da mogu podnijeti masu kabelakoje nose bez oteenja od vanjskih utjecaja.

Pri vertikalnom polaganju, kabeli se moraju ras-teretiti vlastite mase. Vlano naprezanje ne smije biti

vee od 60 N/mm 2 ukupnog presjeka vodia za bakarodnosno 30 N/mm2 ukupnog presjeka za aluminij.

4.1.5. Izvedbe nadzemnih vodova niskognapona

Slika 4.16. Provjes, raspon i zatezno polje

Dodatno optereenje vodia je pretpos-tavljeno jednolino rasporeeno optereenje koje djeluje okomito na uad vodiazbog naslaga leda, inja i snijega.

Sigurnosni razmak je najmanja dopute-na meusobna udaljenost dijelova podnaponom, ili dijelova pod naponom iuzemljenih dijelova.

Razjanjenje pojmovaNadzemni vod je vrst elektrinog vodaiji su fazni vodii, neutralni vodi i zatit-ni vodi, postavljeni nad zemljom.

Kao vodi se najee upotrebljava go-lo ue.

Upori.5te je mjesto na trasi nadzemnogvoda koje slui za privrenje vodia.Uporite za golu uad sastoji se od kera-mikih ili staklenih izolatora koji su po-stavljeni na stupovima, konzolama ilikrovnim nosaima.

Raspon je vodoravna udaljenost dvajususjednih uporita (slika 4.16).

Provjes je okomita udaljenost od zami-ljenog pravca koji spaja dva uporita ivodia (slika 4.16).

VodiZa nadzemne vodove niskog naponanajee se upotrebljavaju vodii graenikao aluminijsko ue, a samo iznimno kaobakreno ili aluelino ue.

Izbor presjeka vodia naziva se dimen-zioniranje voda. Dimenzioniranje moe bi-ti elektrino, mehaniko ili ekonomsko.

Elektri(~n() dimenzioniranje obavlja se naosnovi doputenog strujnog optereenja,struje kratkog spoja, doputenog pada na-pona, gubitaka snage (vidi 4.2) i to tako damehanika vrstoa vodia ne bude nedo-pustivo umanjena zbog zagrijavanja stru-jom. Dopustiva strujna optereenja golog

vodia za nadzemne vodove navedene su utablici 4 - 19, a vrijednosti koeficijenta k,

Tablica 4 - 19Doputeno strujno optereenje golih vodia nadzemnih vodova (prema D IN 48201)

aZlvnJ Stvarni Broj x Promjer Trajna strujna opteretivostresjek presjek promjer ueta Bakar Aluminij Aldrey AluelikImm 1 u mm2 u mm umm uA uA uA uA

16 15,89 7 x 1,7 5,1 125 110 105 9025 24,25 7 x 2,1 6,3 160 145 135 12535 34,36 7 x 2,5 7,5 200 180 170 14550 48,36 19 x 1,8 9,0 250 225 210 17070 65,82 19 x 2,1 10,5 310 270 255 29095 93,27 19 x 2,5 12,5 380 340 320 350

120 117,00 19 x 2,8 14,0 440 390 365 410-_._--~--_.-

-

NPt

Napomella: Doputeno strujno optereenje odreeno je uz pretpostavku da je okolna temperatura 35 ce i brzinavjetra 0,6 m/s. Najvia dozvoljena temperatura vodia je za: bakar 70 e, aluminij i aldrey 80 ce, aluelik 80 'c.

168

Tablica 4-20

Slika 4.17. Spojnice za vodie nadzemnog voda

Vodii nadzemnog voda spajaju se po-sebnim spojnicama koje su prikazane naslici 4.17.

Ukupni godinji lrokovi

0111m.goel

Mehaniko dimenzioniranje obavlja se naosnovi doputenoga mehanikognapreza-~ja v?dia (J dop koje za razliite materijaleIZnOS1: Cu ica 108 N/mm 2, Cu ue 176 N/mm 2 , Aluelik 98 do 240 N/mm 2 , Al 69 N/mm 2.

Na osnovi toga odreeni su najmanjidoputeni presjeci nadzemnih vodova1kV koji su: Cu 10 mm 2 (iznimno za raspone do

45 m moe biti 6 mm 2 ), Al 25 mm 2 (iznimno za raspone do

45 m moe biti 16 mm 2 ), Aluelik 16 mm 2 .

Ekonomsko dimenzioniranje je odabira-nje takvog Sopt koji je jednak ili vei od S(odreen elektrinim, odnosno mehanikim dimenzioniranjem) za koji su ukupnigodinji trokovi bili najnii. Pri izraunavanju optimalnog raspona treba uzet uobzir: godinje trokove za vodie, godinje trokove za uporita, godinje trokove za gubitke snage

energIJe.Na slici 4.18 prikazan je postupak koji

treba provesti, ako se eli izraunati opti-malni raspon.

II

o

,36

II

. -.J

20 10

1,22 1,30 I

... -._------

koji slui za preraunavanje strujnog op-tereenja pri temperaturama okoline ni-l,im od 35 "C, navedene su u tablici 4 - 20.

Koeficijent k za korekciju vrijednosti strujnih opte-reenja pri temperaturama okoline niim od +40 C

----------~-----1~-r.emperatura okoline 30(zraka) ue--_._---_._~---------------_.. -.._-----_._-

Kocficijen t k 1,12,.---------------------------_. -

Po nastanku kratkog spoja treba osigu-rati dovoljno brzo isklapanje. Potrebnovrijeme aktiviranja zatitnog organa mo-emo izraunati iz:

gdje je k koeficijent izraunat uz pretpos-tavku da su najvie doputenetemperature pri pojavi kratkogsoja ili preoptereenja Tmax Cu == 170"C i Tmax Al = 150 ac; za Cuk2 = 0,02; za Al k 2 = 0,011.

S presjek vodia u mm 2,I k struja kratkog spoja u A. St,h Sopt S[mmlJSlika 4.18. Optimalni raspon

169

Slika 4.20. Ovisnost provjesa o naprezanju, rasponui presjeku vodia S

-/O HO TlOCI

Slika 4.19. Naprezanje i provjes vodia u ovisnosti otemperaturi

f

'-1\- ---.-----I .

I "".I "'. 6I 'zII

6,[

UporitaUporita se izrauju od porculanskih

ili staklenih izolatora postavljenih na stu-pove, konzole ili krovne nosae.

Meusobni razmak uporita na jed-nom stupu kod vie vodia ovisi o potreb-nom sigurnosnom razmaku (slika 4.21).

Izolatori su potporni ukoliko su postav-ljeni vrsto, a visei ukoliko se njiu oko

vrste toke.

Temperaturne granice za nae klimat-ske prilike treba uzeti +40 ue i - 20 DC.

Izraene su posebne tablice provjesa izkojih se za praktike svrhe izraunava pro-vjes. Na slikama 4.19 i 4.20 grafiki suprikazana naprezanja i provjes vodia uovisnosti o temperaturi te ovisnost provje-sa o naprezanju, naponu i presjeku vodia.

gdje d promjer vodia u mm.

,-

(Jdod=O,18Jd kg/m,

ProvjesProvjes na udaljenosti x od sredine ras-

pona moemo na osnovu prorauna lan-anice odrediti iz izraza:

. (J l; . lj x/2j =-ch ---ch ~",x lj (J/g (J/g

odnosno najvei provjes (kada je x = O) izpojednostavnjenog izraza:

l=l~_~.. 8 (JNajvei provjes koji se smije dostiiogranien je sigurnosnim razmakom D idoputenim mehanikim optereenjem.

Za nazivne napone do l kV smatra seda je sigurnosni razmak odran ako iznosi:D? 30 cm pri horizontalnom i kosom po-laganju za raspone do 45 m,D? 40 cm za raspone vee od 45 m.

Pri vertikalnom polaganju vodia:D? 40 cm za raspone do 45 m,D? 60 cm za raspone vee od 45 m.

Jednadba stanja vodia kojom uzima-mo LI obzir promjene tereta zbog dodat-nog optereenja i temperature glasi:

~~(J.l + fi (t - t )= -~- (gl -g~)E 1 2 24 (Ji (J~'

gdje su: rTl i rT 2 naprezanja kod stanja J i2 u N/mm 2 ,

E modul elastinosti (za Al je55000 N/mm 2),

lj koeficijent toplinskog isteza-nja (za Al je 23 '10- 6 m/mK,

Lj 1 i g2 su mase vodia pri stanju1 i 2 (za Al je 2,7' 10- 3 kg/m/mm 2 ,

Ir je raspon u m.Dodatno optereenje vodia zbog ledaizraunava se za nae klimatske prilike izisk ustvcnc formule:

170

Stupovi mogu prema ulozi u nadzem-nom vodu (slika 4.22) biti: nOSlvI. z.atezni, linijski, kutni.

Slika 4.21. Raspored izolatora na uporita za nazivninapon l kV

ZOlE

"'''nodnosno:

GuhlCl u omotau

Nadtemperature

Gubici u vodu pri optereenju I u od-nosu na nazivno optereenje I n iznose:

kod kabela poloenog u zemlju:LS = Sk +Sz =Sj + Szu + Szv + Sz,

a kod kabela poloenog u zraku je:LS=Sk + Sok =Sj + Szu + Szv + Sok'

gdje su: Son toplinski otpor okoline kodnadzemnog vodia,

Sk toplinski otpor kabela,Sok toplinski otpor okoline kabela,S j toplinski otpor izolacije,Szu toplinski otpor unutarnjeg za-

titnog sloja,Szv toplinski otpor vanjskog za-

titnog sloja.Toplinski otpor metalnih sastavnih di-

jelova kabela moe se zanemariti.

v~v"(;.r. () LJ9jer Je LJD'= V LS ~ V= LS

(toplinski otpori s promjenom temperatu-re ostaju praktiki isti).

LJ9 = LJ,9n(i)2 ~ I = I nJLJ

9,9 .

In L1'nNa slici 4.25 prikazana je ovisnost nad-

temperature o struji u vodu.

GubicI U ,od,u

loplmSkIJlpOf I lo

Iopiinski OIPOf 'OnlskJg lOsiiinog sloJo

lopiinski olpor okolinel kOflVeYCljo + fodijQCljU )

~o

~' [

~I' ~;i r!~IR_~ _

Okuilne

Uvrtenjem izraza za gubitke u izraz zatoplinsko stanje voda dobivamo:

LJ9=n'I 2 'R '1O-- 3 'LS1 ,

GUbiCI u ormolufl

~ __~-..l_~_~__-".,---c-c--c----Ukupni gUbiCI

lopiinski olpor unu!flJnjeg lnlilnog sloJo

loplmkl olpor IZolo[lje

[ toplinski olpOl 110IaClJe>----- GubI( I u omotou[[c~PllnSkl Olpor unulrosnjeg 2051"nog slojor -~------- Gubici u ormo!uri

lopllflSklolpor 'anJskog loldnog slogo

VodiGubici u vodicu

JLJ9 1031= -- A,nR 'LS 1

gdje su: flRl

broj optereenih vodia,(Q/km) djelatni otpor na po-gonskoj temperaturi (vidi 4.1.1).

Kod gologa nadzemnog vodia, koji jedovoljno udaljen od drugih vodia da ne-ma meusobnoga toplinskog djelovanja je:

Slika 4.24. Nadomjesna toplinska shema kabela po-loenog u zemlju

Slika 4.23. Nadomjesna toplinska shema kabela po-loenog u zraku

gdje su: jJ.9 razlika temperature vodia iokoline, tzv. nadtemperatura,

V gubici,LS zbroj toplinskih otpora.

LS=Son Slika 4.25. Ovisnost nadtemperature o struji u vodu

172

Vrijednosti J.9 n odreene su tehnikomregulativom i to tako da su odreenenajvie doputene temperature vodia inajvie prosjene temperature okoline.

Za vodove niskog napona (do 1 kV)najvia doputena temperatura ovisi ovrsti izolacije, a dana je u tablici 4 - 21.Tablica 4-21

za vodie, instalacijske vodove ikabele ukopane, uzidane ili po-loene u kabelsku kanalizacijupod zemlju 20 GeIz navedenih podataka slijedi J9 n za

pojedine tipove izolacije i naine izvoenja instalacije. Uz definiranu J.9n odreuju se trajno podnosive struje (In)'

Temperatura okoline odreena je: za vodie, instalacijske vodove i

kabele u zraku bez obzira nanain polaganja 30 Ge

Tip izolacije

PVC

Umreeni polietilen (XPE)i etilen-propilen (EPDM)

Mineralna (sa PVC platemili pristupani goli)

Mineralna (goli inepristupani)

Najvea dozvoljenatemperatura CC)

70 na vodiu

90 na vodiu

70 na omotau

105 na omotau

Trajno podnosive struje prema tehnikojregulativi

JUS N.B2.752 odreuje trajno podnosi-ve sruje i izbor presjeka nearmiranih ka-bela i vodova za elektrine instalacije uzgradama iji nazivni napon ne prelazi0,6/1 kV.

Utjecaji na strujnu opteretivost- Utjecaj temperature okoline

Ukoliko se temperatura okoline, u ko-joj se polau vodii, instalacijski vodovi ikabeli, razlikuje od 20 Ge odnosno 30 G e,teba trajno podnosivu struju korigiratifaktorom prema tablici 4 - 22 i 4 - 23.

Tablica 4 - 22Korekcijski faktori za temperature okoline kada se razlikuju od 30 0 e za vodie, instalacijske vodove i kabele u

zraku bez obzira na nain polaganja_._----

IzolacijaMineralna

Okolna Umreeni PVC obloen Golitemperatura PVC polietilen ili goli neizloenili etilen-propilen izloen dodiru dodirucC 70 0 e 105e10 1,22 1,15 1,26 1,1415 1,17 1,12 1,20 1,1120 1,12 1,08 1,14 1,0725 1,06 1,04 1,07 1,0435 0,94 0,96 0,93 0,9640 0,87 0,91 0,85 0,9245 0,79 0,87 0,87 0,8850 0,71 0,82 0,67 0,8455 0,61 0,76 0,57 0,8060 0,50 0,71 0,45 0,7565 - 0,65 - 0,7070 - 0,58 - 0,6575 - 0,50 - 0,6080 - 0,41 - 0,5485 - - - 0,4790 - - - 0,4095 - - - 0,32

--'o

173

f= (l + 0(20 Ll /)n)' utjecaj temperature naotpor,

S - presjek vodia.

}{ specifina vodljivost materijala vodia,e .}' konstantna zavisna o materijalu vodia

(za Cu 3,5 Ws/cm 2, za Al 2,5 Ws/cm 2),

gdje su:

.diin doputeno poveanje temperature unormalnim okolnostima,

_Jl-.e~~Jt.:-e - -----,- ~ --I lk '

l -- l. e t k

Opteretivost kabela pri intermitiraju-em optereenju voda (vidi slik u 4.26) strajanjem ciklusa tc i trajanjem optereenja tk iznosi:

gdje je tk trajanje kratkotrajnog pogona usekundama, a T vremenska konstanta.

Struja kojom se vod moe kratkotrajnoopteretiti jest:

l = c I no'

-- Utjecaj trajanja i veliine optereenjaAko optereenje vodova varira tokom

vremena, ugrijavanje vodia ovisit e usvakom trenutku o iznosu optereenja.Prema tome, ukoliko je vod trajno opte-reen strujom manjom od podnosive ili je OO' TO ;Izvjesno VflJeme Izvan pogona, mocI ceizdrati odreeno vrijeme i vea optereenja od trajno podnosivog, bez opasnostida se dostigne temperatura vodia veaod propisane.

Faktor e koji pokazuje koliko se pove-ava opteretivost voda pri kratkotrajnompogonu izraunavamo iz izraza:

Izolacija-------------- .. -

pve XPE i EPDM10IS253035404550556065707580

1.10 L071,05 1,040,95 0,960,89 0,930,84 0,890,77 0,850,71 0,800,63 0,760,55 0,710045 0,65

0,600,530,460,38

-----------'----------_._._--------

- Utjecaj broja optereenih vodiaU simetrinim viefaznim sistemima ne-

utralni vodi se ne smatra kao optereenivodi i ne uzima se u obzir dok se usluaj u nesimetrinog optereenja smatrakao optereeni vodi. PEN vodi u TNmreama se uzima u obzir na isti nainkao i neutralni vodi.

Zatitni vodi se ne uzima u obzir.

Utjecaj polaganja instalacijskih vodo-va i kabela u grupi (vie strujnih kru-gova ili vieilnih vodova)

Za pojedine naine polaganja odreenisu korekcijski faktori za skupno polaga-nje (vidi tablicu 4 - 28, 4 - 29, 4 - 32, i4--33).

Treba znati da ti korekcijski fatori neuzimaju u obzir poveanje temperaturezbog solarnog ili drugih infra-crvenih zra-

enja.--- Utjecaj toplinskog otpora medija

Vrijednosti trajno podnosivih struja ba-zirane su na toplinskom otporu medija od2,5 Km/W. Na mjestima gdje je toplinskiotpor medija vei trajno podnosivu strujutreba reducirati ili izmijeniti materijal okovoda.

Tablica 4~23Korekcijski faktori za temperature okoline kada serazlikuju od 20 cC za vodove ukopane, uzidane ili

poloene u kabelsku kanalizaciju u zemlju--------,----------~----

Temperaturatlane

174

liT

tSlika 4.26. Porast temperature vodia kabela pri in-

termiti rajuem pogonu

Trajno podnosive struje prema nainimapolaganja vodia, instalacijskih vodova ikabela (prema JUS N.B2.752)- Nain polaganja "A"

Na taj nain se postavljaju: izolirani vodii u cijevima u termiki

izoliranom zidu, instalacijski vodovi u cijevima ili bez

cijevi u termiki izoliranom zidu, izolirani vodii u cijevima, zatvorenim

kanalima.Trajno podnosive struje za nain pola-

ganja "A" dane su u tablici 4 - 24.Trajno podnosive struje odnose se na

jedan strujni krug sasta vljen od: dva izolirana vodia ili dvoilnoga in-

stalacijskog voda, tri izolirana vodia ili troilnog instala-

cijskog voda.Ukoliko se na nain "A" polae vievodia, instalacijskih vodova ili kabelazajedno u istoj grupi, treba primijenitikorekcijske faktore prema tablici 4 - 28.Isto vrijedi i za ostale naine polaganja.- Nain polaganja "B"

Na taj nain se postavljaju: izolirani vodii u cijevima na zidu, izolirani vodii u kanalima i kutijama

na zidu, izolirani vodii u cijevima u podnim

kanalima sa ventilacijom.Trajno podnosive struje za nain pola-

ganja "B" dane su u tablici 4-24. Korek-

cijski faktori za polaganje u grupi dani suu tablici 4 - 28.- Nain polaganja "e'

Na taj nain se postavljaju: instalacijski vodovi i kabeli na zidu, instalacijski vodivi, kabeli i vodii na

zidu, podu, stropu, instalacijski vodovi i kabeli u otvore-

nim kanalima ili kanalima sa ventilaci-Jom.Trajno podnosive struje za nain pola-

ganja "C" dane su u tablicama 4 - 24,4-25 i 4-26.

Korekcijski faktori za polaganje u gru-pi dani su u tablicama 4 - 28 i 4 - 29.- Nain polaganja "D"

Na taj nain se postavljaju: kabeli u kabelske kanale u zemlji, jednoilni i vieilni kabel u rov, instalacijski vodovi i kabeli u metalne

CIJeVI.Trajno podnosive struje za nain pola-

ganja "D" dane su u tablici 4 - 27, akorekcijski faktori za grupno polaganje utablici 4 - 28.- Nain polaganja "E", "F" i "G"

Na nain polaganja oznaen s "E" po-stavljaju se vieilni instalacijski vodovi ikabeli u zraku tako da razmak izmeuvoda i zida nije manji od 0,3 D (D =promjer voda).

Nain polaganja oznaen s "F" ukljuuje polaganje jednoilnih vodova i kabelakoji se dodiruju u razku. Pri tome razmak

izmeu grupe jednoilnih vodia (kabela)i zida nije manji od promjera vodia D.

Nain polaganja oznaen s "G" uklju-uje polaganje jednoilnih vodova i kabe-la u zraku tako da udaljenost od zida nijemanja od promjera vodia D.

Trajno podnosive struje za naine pola-ganja "E", "F" i "G" dane su u tablicama4-24, 4-30 i 4-31. Za polaganje na

nosae kabela i vodova, noseim kukamai slinim ureajima treba trajno podnosi-vc struje korigirati faktorima prema tabli-cama 4-28.

175

- Naini polaganja "H", "J", "K" i "L"Nain polaganja oznaen s "H" uklju-uje polaganje instalacijskih vodova i ka-bela na neperforirane nosae.

Nain polaganja oznaen s ,,1" ukljuuje polaganje instalacijskih vodova i kabe-la na perforirane nosae.

Nain polaganja oznaen s "K" uklju-uje polaganje instalacijskih vodova i ka-bela na vertikalne perforirane nosae.

Nain polaganja oznaen s "L" uklju-uje polaganje instalacijskih vodova i ka-bela na kabelske nosae, nosee kuke kaoi samonosive kabele.

Trajno podnosive struje za ove nainepolaganja dobiju se kada se trajno pod-nosive struje za nain "E" pomnoe ko-rekcijskim faktorima iz tablice 4 - 32.

Tablica 4 - 24

- Naini polaganja "M", "N", "P" i "Q"Nain polaganja oznaen s "M" uklju-uje polaganje grupa jednoilnih vodova ikabela na neperforirane nosae.

Nain polaganja oznaen s "N" uklju-uje polaganje grupa jednoilnih vodova ikabela na perforirane nosae.

Nain polaganja oznaen s "P" uklju-uje polaganje grupa jednoilnih vodova ikabela na vertikalne perforirane nosae.

Nain polaganja oznaen s "Q" uklju-uje polaganje grupa jednoilnih vodova ikabela na kabelske nosae, nosee kukekao i samonosive kabele.

Trajno podnosive struje za ove nainepolaganja dobiju se kada se trajno pod-nosive struje za nain "F" pomnoe ko-rekcijsim faktorima iz tablice 4 - 33.

Trajno podnosive struje (A) za naine polaganja "A", "B", "C", "E", "F"za izolaciju vodia od PVC i umreenog polietilena

--- -~----~-----~- --- --

Nain Broj optereenih vodia i vrsta izolacijepolaganja

A tri, dva. tri, dva,PVC PVC polietilen polietilen

B tri, dva. tri, dva,PVC PVC polietilen polietilen

_.

e tri, dva, tri, dva,PVC PVC polietilen polietilen

E, F tri, dva, tri, dva,PVC PVC polietilen polietilen

Presjek (mm 1 ) I 2 3 4 5 6 7 8 9Bakar

J 10,5 II 12 13,5 14,5 17 18 19 211,5 13 14.5 15,5 17 18,5 22 23 24 262,5 18 19,5 21 23 25 30 32 33 364 24 26 28 31 34 40 42 45 49

6 31 34 36 40 43 52 54 58 6310 42 46 50 54 60 71 75 80 8616 56 61 68 73 80 96 100 107 11525 73 80 89 95 101 119 127 138 149

35 117 126 147 157 171 18550 141 153 179 192 210 22570 179 196 229 246 269 28995 216 238 278 298 328 352

120 249 276 322 346 382 410150 285 318 371 399 441 473185 324 362 424 456 506 542240 380 424 500 538 599 641~----

176

Nastavak tablice 4- 24

Aluminij l 2 3 4 5 6 7 X 9l 8 8,5 9,5 II II 13 13,5 15 161,5 10 II 12 14 14 16,5 17,5 19 212,5 14 15 16,5 19 19,5 23 24 26 284 19 20 22 25 26 31 32 35 38

6 24 26 28 32 33 39 42 45 4910 32 36 39 43 45 54 58 62 6716 43 48 53 58 61 73 77 83 9125 57 63 69 76 78 89 97 101 108

35 94 96 III 120 126 13550 113 117 135 147 154 16570 142 150 t73 187 ln 21195 171 182 210 227 241 257

120 197 212 244 263 28() 300ISO 226 245 282 302 324 346185 256 280 322 346 371 397240 300 330 380 409 439 470

Tablica 4 - 25Trajno podnosive struje (A) za nain polaganja "C" za kabele s mineralnom izol