Niskonaponske mre e i instalacijeProf.dr.sc. Slavko Krajcar
Tehni ki standardi i propisi standardi norme zakoni i propisi
tehni ki uvjeti
2
Tehni ki standardi i propisi
standardi (ISO, IEC, CENELEC) propisi (Zakoni, Pravilnici) tehni
ki uvjeti (HEP) norme (DIN, VDE, ASA, NEC, GOST, NF, BS,...HRN)
BS,...HRN)
Grafi ki simboli (1)
Monday, January 16, 2012
4
Grafi ki simboli (2)
Monday, January 16, 2012
5
Elektri ne sheme - klasifikacija
Klasifikacija elektri nih shema pregledna shema (pomo u simbola
pojednostavljeno prikazuje najva nije dijelove postrojenje ili
dijela postrojenja s funkcionalnim me uvezama); strujna shema
(prikazuje tok struje sa svim kontaktima i detaljima; redoslijed
kontakata je isklju ivo prema elektri noj funkcionalnosti i
neovisan o stvarnom polo aju na samom ure aju); shema djelovanja
(prikazuje sve aparate i spojeve u svim pojedinostima; svaki aparat
se crta sa svim svojim kontaktima i spojevima - na in rada;
raspored aparata nije u zavisnosti od njihovog stvarnog rasporeda u
prostoru)
Klasifikacija elektri nih shemaPregledne sheme
pregledna shema pogona asin. motora
pregledna shema elektri ne instalacije stana
Strujna shema, shema djelovanja
strujna shema upravljanja asin. motorom
shema djelovanja pogona asin. motora
Klasifikacija elektri nih planova priklju ni plan (raspored
rednih stezaljki s nazna enim spojevima prema aparatima na jednoj
strani i nazna enim vodovima na drugoj strani) plan mre e
(prikazuje polo aj vodova, transformatorske stanice, javne
rasvjete, te spojne to ke s pripadaju im ure ajima za jedno podru
je; ucrtava se u zemljopisne karte ili planove naselja i gradova)
plan instalacije (prikazuje polo aj vodova za rasvjetu, energiju i
ure aje slabe struje u gra evinskim nacrtima) plan vodova
(prikazuje polo aj vodova unutar jednog aparata, izme u dva aparata
ili grupe aparata)
Ozna avanje elem. el. postrojenja (1)element komponenta, sklop
ili dio postrojenja predstavljen jednim simbolom
oznaka jedinstvena u projektantskoj dokumentaciji jednog
postrojenja (sheme, popisi opreme, upute, opisi,..) ali i uz
element u samom postrojenju, sklopu (barem dio oznake) oznaka 4
skupine znakova (IEC 750/1983)skupina skupina skupina skupina 1 2 3
4 = postrojenje ili dio postrojenja + mjesto ugradnje - vrsta, broj
i funkcija : priklju nica
slo ene od slova i brojeva neke se skupine mogu izostaviti u
oznaciMonday, January 16, 2012
11
Ozna avanje elem. el. postrojenja (2)Primjeri:=B+K2-S2G:2sklopno
postrojenje 12 kV komandna plo a K, polje 2 stezaljka 2 sklopka br.
2 za ispitivanje
=C2-M3mlin sirovine br. 2 motor br. 3
=A+2A1:Asklopno postrojenje 110 kV upravlja ki ormar br. 2,
polje 1 stezaljka
Ozna avanje elemenata elektri nih postrojenja (3) Skupina 3
Ozna avanje elemenata elektri nih postrojenja (3) Skupina 3
Projekt NN mre e i instalacijePROJEKT je pismeni rad kojim se
odre uju svi potrebni podaci za izvedbu i odr avanje. CILJ i
ZADATAK projekta je: tehni ki (izvedba, odr avanje) ekonomski (tro
kovi) organizacijski (nabava materijala, organ. struktura)
regulacijski (energetska suglasnost, urbanisti ka suglasnost, gra
evinska dozvola, vodoprivredna, itd.) PROJEKT mo e biti: idejni
investicijski glavni izvedbeni
Projekt NN mre e i instalacijePROJEKT se sastoji od: tekstualnog
dijela:uvoda (podaci o investitoru i projektantu) projektnog
zadatka regulacijskog dijela tehni kog opisa (opis djelovanja
el.mre e ili instalacije) prora una (snaga tro ila, vr no optere
enje, tip i presjek vodova, otpor uzemljenja, za tita od previsokog
dodirnog napona i prenapona) predmjer radova ili tro kovnika
specifikacije materijala
nacrta
Niskonaponske mre eNISKONAPONSKOM MRE OM smatraju se strujni
krugovi od izvora struje do sabirnica, odnosno priklju ka za
osigura na ku nom priklju nom ormari u (KPO) s nazivnim naponom do
1 kV. ELEKTRI NOM INSTALACIJOM smatraju se strujni krugovi poslije
(gledaju i u smjeru toka elektri ne energije) sabirnica, odnosno od
osigura a na KPO. moderni razvoj sve vi e bri e razlike u izvedbi
izme u NN mre e i instalacije (npr. vr no optere enje naselja s
cca. 5000 stanovnika iznosi 4-5 MW, a toliko je npr. vr no optere
enje 4ve e poslovne zgrade - Importane)
Niskonaponske mre e - vrste
kabelska NN mre a i ku na instalacija nadzemna NN mre a i ku na
instalacija
industrijska NN mre a i ku na instalacija
Niskonaponske mre eNN razvod u SN TS
NN razvod u SN TS 2 x 400 kVA
Niskonaponske mre enadzemni ormari (NO)
nadzemni ormar (NO) u niskonaponskoj mre i
Niskonaponske mre ekabelski priklju ak sa stupa
kabelski priklju ak stambenog objekta u NN mre i
Niskonaponske mre eKu ni priklju ni ormar (KPO) )
primjer polo aja KPO kod priklju ka individualnog stambenog
objekta
Niskonaponske mre e KPO iznutra
KPO s ure ajima
Sklopni aparati niskog naponaNamjena sklopnih aparata niskog
napona (Un 1kV):za tita (preoptere enja, kratki spoj, za tita od
indirektnog dodira) izolacija sklapanje u normalnim i izvanrednim
pogonskim prilikama osigura isamostalno prekidaju strujni krug
rastaljivanjem vodljivog dijela uzrokovanog djelovanjem elektri ne
struje
Podjela:
sklopkenamjerom poslu ioca ili samostalno (bez intervencije
poslu ioca) spajamo, odnosno prekidamo strujne krugove dijelovi za
spajanje nalaze se vrsto vezani u jednom ku i tu prema mogu nosti
uklapanja dijele se na:besteretna sklopka (kada nema optere enja
ili uz malo optere enje npr. u praznom hodu) teretna sklopka (mo e
uklapati nazivnu struju, a prekidati do 3 In) motorska sklopka (mo
e uklapati i prekidati struje koje se javljaju pri pokretanju i
preoptere enju motora) NN prekida ili u inska sklopka (mo e
uklapati i prekidati struje do struja kratkog spoja)
Sklopni aparati niskog naponasklopkeprema na inu ga enja luka
dijele se na:zra ne uljne vakumske magnetske ,itd.
prema primjeni:za titne sklopke za tita od nedopustivih termi
kih i mehani kih naprezanja kod nedopustivih iznosa struje, napona
pogre ke i podnapona upravlja ke sklopke ovisno o ulozi u tehnolo
kom procesu uklapaju i prekidaju strujne krugove rastavne sklopke
rastavljanje strujnog kruga s vidljivim polo ajem kontakata ili
pokaziva em sklopnog polo aja komandne sklopke uklapaju pomo ne
strujne krugove (npr. releji)
Posljednjih nekoliko godina sklopke se tako brzo razvijaju da im
se u prosjeku svakih 7 godina udvostru uje rasklopna snaga. Na taj
na in dolazi do smanjenja ili uklanjanja prednosti koje na podru ju
za tite mre a i ure aja NN imaju NN osigura i.
Sklopni aparati niskog naponaOsigura isklopni aparat koji slu i
kao za titni organ simbol
do taljenja jednog ili vi e topljivih vodi a dolazi ukoliko
struja odre ene veli ine protje e dovoljno dugo kroz osigura
ukoliko je rastalno vrijeme osigura a kra e od 5ms, osigura ograni
ava jakost struje kratkog spoja jer je prekida ve u porastu to je
prednost s obzirom na smanjenje termi kih i dinami kih naprezanja
elemenata iza osigura a Ip je maksimalna vrijednost struje kratkog
spoja koja e se pojaviti u krugu s osigura em
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iStandardi koji se
odnose na NN osigura e:IEC 60269 DIN VDE 0636
Podjela osigura a prema funkcionalnim i pogonskim
razredima:Funkcionalni razredi:Funkcionalne osobine osigura a odre
uju se prema karakteristici struja-vrijeme. Funkcionalni razred
odre uje u kojem se strujnom podru ju rastalni ulo ak mora
istopiti. funkcionalni razred g ili osigura i za op u uporabu
(g=general use ili full-range breaking fuse-link): rastalni ulo ak
trajno provodi struje od najmanje do nazivne i mo e isklopiti
struje od najmanje struje aktiviranja do prekidne mo i (nazivne
rasklopne struje) namijenjeni su za titi od kratkog spoja i
preoptere enja
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iPodjela osigura a prema
funkcionalnim i pogonskim razredima:Zone taljenja (konvencionalne
struje) prema funkcionalnim razredima:klasa nazivna struja In manja
ispitna struja Inf ve a ispitna struja I2 trajanje ispitivanja
h
vremenskostrujna karakteristika koja odgovara taljenju do
uspostave luka vremenskostrujna karakteristika prekidanja
struje
npr. za osigura In=32A vrijedi da pri struji Inf=1.25x32A=40A ne
smije pregorjeti ako ona traje 1h ali ako se radi o struji ve oj
ili jednakoj I2=1.6x32A=52.1A on mora pregorjeti u vremenu 1h
razred g: Osigura i iz ovog razreda tite strujne krugove od
preoptere enja i struja kratkog spoja. Konvencionalne struje kod
kojih ne smije odnosno dolazi obavezno do taljenja ovih osigura a
zadane su standardom (IEC 269). manja ispitna struja (Inf) je
struja kod koje u vremenu od jednog sata ne smije do i do
pregaranja osigura a ve a ispitna struja (I2) je vrijednost struje
kod koje u vremenu od jednog sata mora do i do pregaranja osigura
a
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iPodjela osigura a prema
funkcionalnim i pogonskim razredima:Funkcionalni
razredi:funkcionalni razred a ili osigura i za pojedina podru ja
(eng. partial-range breaking fuse-link) rastalni ulo ak trajno
provodi struje od najmanje do nazivne a mo e isklopiti struje ve e
od odre enog vi ekratnika svoje nazivne struje (npr. za osigura e
razreda aM izvedbe Merlin Gerin vi ekratnik 4, a u Kon arevoj
izvedbi 6.3, za aR 2.7) do prekidne mo i (nazivne rasklopne struje)
namijenjeni su samo za titi od kratkog spoja
Pogonski razredi:Kategorije upotrebe G i M iz IEC standarda
zamijenjene su u postoje em DIN/VDE standardu vrstom ti enog
objekta:G (prije L) vodovi i kabeli (npr. rasvjeta, instalacije) M
sklopni aparati (Kon ar, motorski krugovi uklju uju i sklopne
aparate) B postrojenja u rudarstvu Tr energetski transformatori R
poluvodi ki ure aji
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iNa primjer, mogu e
oznaka osigura a je gL = op a za tita vodova i kabela, aM = posebna
za tita motora, itd.
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iPrekidna mo (ili
nazivna rasklopna struja) najve a je struja (efektivna vrijednost)
koju osigura pod odre enim propisanim uvjetima (npr. faktor snage)
mo e isklopiti. Podjela osigura a prema izvedbi i podru ju
primjene:osigura i velike prekidne mo i ili visokou inski osigura i
(NH, NVO) instalacijski osigura iDIAZED (osigura i normalnih
dimenzija, tip D) NEOZED (osigura i smanjenih dimenzija, tip
Do)
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iVisokou inski osigura
i:Namijenjeni su prekidanju velikih struja preoptere enja i kratkog
spoja u NN mre ama. Takve se struje naj e e javljaju u NN
razdjelnim mre ama i industrijskim mre ama (i to za nazivne napone
500 V, a rje e i 660 V). Visokou inski osigura i se sastoje od:
topljivi umetak
osnova (podno je) izolacijska ru ka
osnove (podno je) s no astim kontaktima topljivog umetka
(patrone) izolacijske ru ke (zamjena topljivog umetka mo e biti
tropolna ili jednopolna) indikator pregaranja postoji izvedba bez
izolacijske ru ke (tzv. zglobni visokou inski osigura )
zglobna izvedba
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iVisokou inski osigura
i:Nazivni napon osigura a jest najni a vrijednost nazivnih napona
njegovih dijelova. Nazivni napon topljivog umetka mora biti manji
ili jednak nazivnom naponu osnove osigura a. Rastalne
karakteristike su tromobrze
tv
tv je virtualno rastalno vrijeme Ik je efektivna vrijednost
struje kratkog spoja
Ik
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iVisokou inski osigura
i: Iu IpUspje no se primjenjuju za ograni avanje struje kratkog
spoja (prekidaju struju prije nego to ona postigne maksimalnu
vrijednost).I k je po etna efektivna vrijednost struje kratkog
spoja Iu je udarna (maksimalna tjemena) vrijednost struje kratkog
spoja Ip je maksimalna vrijednost struje kratkog spoja koja e se
pojaviti u krugu s osigura em npr. neka je I k=20kA, kada u
strujnom krugu ne bi bilo osigura a, njime bi potekla struja iji bi
maksimalni iznos dosegao Iu=42kA ako je udio istosmjerne komponente
u ukupnoj struji kratkog spoja 50% (to ka A); sa osigura em ta
struja ostaje ograni ena na Ip=12kA (to ka B).
nazivne struje osigura a, IN
Ik
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iVisokou inski osigura
i:ovi osigura i ne moraju biti za ti eni od dodira dijelova pod
naponom, a sve manipulacije obavlja osposobljena osoba prekidne mo
i kre u se do 120 kA (zbog visoke prekidne mo i, te mogu nosti
ograni enja takvih velikih struja kratkog spoja esto se
koriste)
visokou inski osigura i izvedbe Kon ar
visokou inski osigura i izvedbe Siemens
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iInstalacijski osigura i
(za doma instvo i sli ne primjene):Upotreba ovih osigura a
namijenjena je nepou enim osobama, stoga osigura i moraju biti za
ti eni od dodira s dijelovima pod naponom. Izvedbe:DIAZED (osigura
i normalnih dimenzija, tip D) za nazivne napone do 550V (u
inozemstvu i za napon 660V, a struje do 63A). NEOZED (osigura i
smanjenih dimenzija, tip Do) za napone 380V.
Osnovni dijelovi:
DIAZED
NEOZED
kapa topljivi umetak kalibarski prsten za tita od dodira
dijelova pod naponom osnova
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iInstalacijski osigura i
(za doma instvo i sli ne primjene):Kalibarski prsten sprje ava
ulaganje rastalnog ulo ka ve e nazivne struje nego to odgovara
prstenu montiranom u osnovu. Veli ine i boje rastalnih ulo aka
(boje odgovaraju i boji kalibarskog prstena).
Sklopni aparati niskog napona - Osigura itv Instalacijski
osigura i (za doma instvo i sli ne primjene):Osigura i za za titu u
doma instvima odgovaraju karakteristikama gG osigura a. Rastalne
karakteristike ovih osigura a mogu biti:super brze (nj. flink) brze
sporo-brze (spore u podru ju preoptere enja, brze u podru ju struja
kratkog spoja) spore
Ik
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iInstalacijski osigura i
(za doma instvo i sli ne primjene):Efekti brzine posti u se tehnolo
kim zahvatima na rastalnici:oblikom popre nog presjeka
tvpresjek 1 odnosno 2 presjek 1 odnosno 2
Ik
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iInstalacijski osigura i
(za doma instvo i sli ne primjene):Efekti brzine posti u se tehnolo
kim zahvatima na rastalnici:oblikovanjem presjeka rastalnice
tv
Ik
Sklopni aparati niskog napona - Osigura iInstalacijski osigura i
(za doma instvo i sli ne primjene):Efekti brzine posti u se tehnolo
kim zahvatima na rastalnici:legiranjem (sporo-brzat v
karakteristika dijelovi rastalnice spajaju se lemom niskog tali ta
koji se rastali pri malim strujama preoptere enja, a kod ve ih
struja rastali se cijela rastalnica)
preoptere enje
lem
kratki spoj
Ik
Sklopni aparati niskog naponaInstalacijski automatski prekida i
(osigura i)nova izvedba(trajno ugra ivanje)
stara izvedba(za uvijanje u podno je)
esto se u praksi pogre no nazivaju automatski osigura i ili LS
automati (Leitungsschutz Automaten), te minijaturni prekida i (eng.
miniature circuit breakers). Prikladni su za ugradnju na onim
mjestima u elektri nim instalacijama gdje se javlja struja kratkog
spoja do 6 (25) kA i gdje su pogonske prilike takve da esto dolazi
do preoptere enja i kratkih spojeva.
izmjeni ni i istosmjerni strujni krugovi
izmjeni ni strujni krugovi
izmjeni ni i istosmjerni strujni krugovi
Podru je primjene: H strujni krugovi u doma instvu L strujni
krugovi za rasvjetu i upravljanje G strujni krugovi za ure aje
(male motore)
Sklopni aparati niskog naponaInstalacijski automatski prekida i
(osigura i)Izra uju se s termi kim (bimetalnim) okida em za
isklapanje kod dugotrajnih malih preoptere enja i elektromagnetskim
okida em za kratkotrajna velika preoptere enja (kratke spojeve).1 2
3 4 5 6 7 8 - termoplasti ni, nezapaljivi oklop - izlaz - lu na
komora - elektromagnet (zajedno s okida em koji trenutno otvara
kontakte prekida a) - ru ica (0 off; 1 on) - fiksni kontakt - pomi
ni kontakt - vodi luka (povezan s bimetalom; u slu aju kratkog
spoja struja putem vodi a luka zaobilazi bimetal i na taj na in ga
titi) - bimetal - ulaz
9 10
Sklopni aparati niskog naponaInstalacijski automatski prekida i
(osigura i)Usporedba karakteristika brzog i tromog instalacijskog
osigura a, te instalacijskog automatskog prekida a (LS) iste
nazivne struje.
Sklopni aparati niskog naponaInstalacijski automatski prekida i
(osigura i)Osobine:Poslije prekidanja strujnog kruga ne treba
mijenjati topljivi umetak. Mogu zamijeniti ulogu sklopke u strujnom
krugu, premda to treba izbjegavati. Manja im je prekidna mo od
osigura a. Skuplji su od osigura a, ali u prilikama s puno
prekidanja su isplativiji.
Izra uju se za izmjeni ne napone 220 (230) i 380 (400) V, i za
nazivne struje u rasponu 0.5-32 A. Na slici su prikazane
karakteristike instalacijskih automatskih prekida a za pojedine
namjene (prema starom DIN VDE 0100,41 Nc).H L K G - strujni krugovi
u doma instvu - strujni krugovi rasvjete i upravljanja - aparati s
motorima - rasvjeta i mali motori
Sklopni aparati niskog naponaInstalacijski automatski prekida i
(osigura i)Ispitne struje termi kog i elektromagnetskog okida a.Kod
manje ispitne struje termi ki okida ne smije okinuti unutar 1h, a
kod ve e struje mora okinuti unutar 1h. Elektromagnetski okida mora
trenutno okinuti kod navedene ispitne struje.
Sklopni aparati niskog naponaInstalacijski automatski prekida i
(osigura i)Prema (novom) standardu IEC 60898, odnosno DIN VDE
0641-11 instalacijski automatski prekida i se prema
karakteristikama dijele u etiri grupe:karakteristika tipa
A:okidanje kod 2-3 In za tita mjernih transformatora i dugih vodova
kod kojih je nu no prekinuti struju preoptere enja u vremenu do
0.4s okidanje kod 3-5 In op a uporaba - za tita instalacijskih
strujnih krugova u doma instvima i funkcionalnim zgradama (djelatno
i/ili slabo induktivno optere enje)
karakteristika tipa B:
karakteristika tipa C:okidanje kod 5-10 In za tita strujnih
krugova s induktivnim optere enjem (motori, rasvjeta)
karakteristika tipa D:okidanje kod 10 -20 In za tita strujnih
krugova s visoko induktivnim optere enjem (transformatori,
kondenzatorske baterije)
Sklopni aparati niskog naponaInstalacijski automatski prekida i
(osigura i)Ovisno o proizvo a u instalacijski automatski prekida i
(tzv. minijaturni prekida i, MCB) proizvode se za nazivne struje
sve od 0.3-125A, i prekidne struje do 25 kA. Na primjer (Merlin
Gerin) :C60a karakteristika C60N karakteristika C60H karakteristike
10kA C120N karakteristike 10kA C120H karakteristike 15kA tipa C,
6-63 A, 240 V, 4.5kA tipa C, 1-63 A, 240/480 V, 6kA tipa B,C i D,
1-63 A, 240/480 V,
tipa B,C i D, 63-125 A, 240/415 V,
1 2 3 4 5 6 7 8
-
oznaka modela tip karakteristike nazivna struja max. dozvoljeni
pogonski napon prekidna struja serijski broj elektri na shema (broj
polova) I2t klasifikacija
tipa B,C i D, 10-125 A, 240/415 V,
Sklopni aparati niskog naponaInstalacijski automatski prekida i
(osigura i)Na primjer (Moeller) :FAZ MCB karakteristika tipa A, B,
C, D, 0.5-63 A, 10 kA AZ HC MCB do 125 A, 25 kA
Na primjer (Siemens) :LS 5SY 4/5/6/7 karakteristika tipa A, B,
C, D, 0.3-63 A, 6,10,15 kA LS 5SX 2/4 karakteristika tipa B, C,
0.3-63 A, 6,10 kA
LS 5SP4 karakteristika tipa B, C, D, 80125 A, 10 kA
Sklopni aparati niskog naponaPrekida iOsnova namjena NN prekida
a je za tita od struja kratkog spoja, premda se oni mogu koristiti
i kao za tita od preoptere enja. Osim toga mogu se opremiti i
podnaponskim modulom (reagira na premale napone), odnosno modulom
koji djeluje pri pojavi struje gre ke Ukoliko im je primarna
namjena za tita od preoptere enja i kratkog spoja, onda se izvode
(za razliku od VN prekida a) s dva pridru ena lana koji sasvim op
enito mogu biti sastavni dio sklopnog aparata ili biti sastavni dio
strujnog kruga ije elemente se titi. Dvije su mogu e izvedbe pridru
enih lanova, kao:okida relej.
Sklopni aparati niskog naponaPrekida iOkida :Kontaktni sistem
prekida a mehani ki je povezan sa zapornim mehanizmom koji naglo
otvara kontakte djelovanjem okida a (elektromagnetski struja
kratkog spoja, termi ki preoptere enje; ili elektroni ki) ili
aktiviranjem ru nog pogona (odnosno daljinsko upravljanje ako
postoji). U novije vrijeme sve se vi e upotrebljavaju elektroni ki
okida i koji se mogu pode avati u irokom podru ju struja kratkog
spoja i preoptere enja ( to nije slu aj sa elektromehani kim i
termi kim okida ima).
Relej:Relej je zasebni sklopni aparat (komandna sklopka) koji
reagira na razne fizikalne veli ine (npr. struja, napon,
temperatura, vla nost, vrijeme, itd). Kada se aktivira omogu ava
upravljanje daljnjim ure ajima (npr. okida za isklapanje prekida
a). Sasvim op enito izvodi se kao mehani ki, elektroni ki (stati
ki), a u novije vrijeme i digitalni.
Sklopni aparati niskog naponaPrekida iokida na prekida djeluje
izravno, dok relej (kao zasebni aparat) djeluje putem elektri ne
energije u pomo nom strujnom krugu. Osim toga za razliku od releja
koji reagira na razli ite fizikalne veli ine, okida redovito
reagira na elektri ne veli ine (struja, napon).
Karakteristika prekida a s pridru enim bimetalnim i nadstrujnim
(elektromagnetskim) okida em.a - termi ki okida b - termi ki okida
hladno stanje toplo stanje
c - elektromagnetski okida d - trajanje prekidanja struje
kratkog spoja Ir - najve a struja koju prekida mo e prekinuti
(rasklopna struja)
Sklopni aparati niskog naponaPrekida iahladno atoplo
nKarakteristika prekida a:termi ki okida okidanje) elektromagnetski
okida mo e tititi na dva na ina:s ograni enjem struje kratkog spoja
(djeluje trenutno; n okidanje)
titi od preoptere enja s inverznom karakteristikom (a
ahladno atoplo z n
bez ograni enja struje kratkog spoja (djeluje s vremenskim
zatezanjem to je potrebno za postizanje selektivnosti za tite u
kombinaciji s ostalim sklopnim aparatima; z- okidanje)
Sasvim op enito mogu e su izvedbe prekida a i s vi e nadstrujnih
okida a.
Sklopni aparati niskog naponaPrekida iSimboli: termi ki
okida
NN prekida
NN prekida s termi kim okida em
NN prekida s n-nadstrujnim okida em
ili
NN prekida s z-nadstrujnim okida em
Sklopni aparati niskog naponaPrekida iPrekida i se izabiru
prema:nazivnoj struji rasklopnoj struji (prekidna struja).
Sklopni aparati niskog naponaPrekida iNpr. Schneider
Electric:Masterpact M63 - zra ni prekida - In = 6300 A - prekidna
struja 150 kA
Sasvim op enito njihova namjena nije u estalo sklapanje u
strujnom krugu.
Iz gospodarskih razloga esto se za ograni enje struje ipak
koriste osigura i.
Sklopni aparati niskog naponaKombinacije NN prekida aKombinacija
prekida osigura :ukoliko vrijednost struje kratkog spoja u strujnom
krugu mo e biti i ve a od rasklopne struje prekida a, onda se
prekida mora kombinirati s osigura em koji prekida struje kratkog
spoja koje su ve e od prekidne mo i prekida a
za za titu od preoptere enja zadu en je termi ki okida prekida a
(a-okidanje)
hladno
sve vrijednosti struja kratkog spoja do rasklopne struje prekida
a trenutno prekida elektromagnetski okida prekida a
(n-okidanje)
toplo
osigura
na taj na in mogu se iskoristiti prednosti prekida a:
istovremeno prekidanje sva tri pola, ponovni uklop neposredno nakon
isklapanja
a
n
Sklopni aparati niskog naponaKombinacije NN prekida aKombinacija
prekida osigura :osigura mora djelovati pri strujama koje prelaze
vrijednost rasklopne struje prekida a pri tome da bi se isklopila
sva tri pola prekida a (i kod nesimetri nih kvarova poput
jednopolnog kratkog spoja) mora maksimalna vrijednost propu tene
(odrezane) struje kratkog spoja (Ip) biti ve a od proradne struje
n-okida a
hladno
toplo
osigura
a
n
Sklopni aparati niskog naponaKombinacije NN prekida aKombinacije
prekida a (selektivnost): ta = vrijeme prorade prekida a te =
vlastito vrijeme prekida a td = vremensko zatezanje do otvaranja
prekida a to = vrijeme otvaranja prekida a = ta + td + te tL =
vrijeme trajanja luka tg = ukupno trajanje isklapanja prekida a =
to + tL
Sklopni aparati niskog naponaKombinacije NN prekida aKombinacije
prekida a (selektivnost):da bi se postigla selektivnost serijskom
kombinacijom dvaju prekida a potrebno je voditi ra una o sljede
em:vremensko strujne karakteristike im se ne smiju sje i, niti
dodirivati u slu aju kad prekida ima elektroni ko termi ki okida
kao za titu od preoptere enja, postoji samo jedna karakteristika
okidanja u podru ju preoptere enja koja ne ovisi o stanju (optere
enju) prekida a u trenutku nastanka preoptere enja u slu aju mehani
kog termi kog okida a kao za tite od preoptere enja, katalozi
proizvo a i naj e e vrijede za hladno stanje (stoga je vrijeme
otvaranja to u slu aju normalnih pogonskih prilika kra e za
otprilike 25%). karakteristike u katalozima odgovaraju prosje nim
vrijednostima pa je stoga nu no voditi ra una o granicama
tolerancije
Sklopni aparati niskog naponaKombinacije NN prekida aKombinacije
prekida a (selektivnost): karakteristike prekida a Q1 i Q2 iz
prethodnog primjera (osjen ano podru je oko karakteristika odgovara
podru ju rasipanja vrijednosti) u dijagram su ucrtana samo
karakteristi na vremena (vrijeme zatezanja za prekida Q2 i vrijeme
otvaranja za prekida Q1 tst2 = siguronosna razlika (gradacija) u
vremenima otvaranja kontakata prekida a kada kroz oba te e struja
kratkog spoja
Sklopni aparati niskog naponaSklopkeRastavna sklopka:mo e trajno
voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja mo e
uklapati struje koje su znatno manje od nazivne struje (sli no
rastavlja u na SN i VN) uklopno stanje mora biti vidljivo radi
sigurnosti osoblja u postrojenju pogon je ru ni
t
