Niskonaponske Mreze i Instalacije Osiguraci

5/25/2018 Niskonaponske Mreze i Instalacije Osiguraci

1/77

Niskonaponske mree i

instalacije

Prof.dr.sc. Slavko Krajcar


2/772

Tehniki standardi i propisi

standardi

norme

zakoni i propisi

tehniki uvjeti


3/77

Tehniki standardi i propisi

standardi (ISO, IEC, CENELEC)

propisi (Zakoni, Pravilnici)

tehniki uvjeti(HEP)

norme (DIN, VDE, ASA, NEC, GOST, NF, BS,...HRN)


4/77

Friday, May 09, 2014 4

Grafiki simboli (1)


5/77

Friday, May 09, 2014 5

Grafiki simboli (2)


6/77

Elektrine sheme - klasifikacija


7/77

Klasifikacija elektrinih shema

pregledna shema(pomou simbolapojednostavljeno prikazuje najvanije dijelovepostrojenje ili dijela postrojenja s funkcionalnimmeuvezama);

strujna shema(prikazuje tok struje sa svim

kontaktima i detaljima; redoslijed kontakata jeiskljuivo prema elektrinoj funkcionalnosti ineovisan o stvarnom poloaju na samom ureaju);

shema djelovanja(prikazuje sve aparate i spojeveu svim pojedinostima; svaki aparat se crta sa svim

svojim kontaktima i spojevima - nain rada;raspored aparata nije u zavisnosti od njihovogstvarnog rasporeda u prostoru)


8/77

Klasifikacija elektrinih shemaPregledne sheme

pregledna shema pogona asin. motora pregledna shema elektrine instalacije stana


9/77

Strujna shema, shema djelovanja

strujna shema upravljanja asin. motorom shema djelovanja pogona asin. motora


10/77

Klasifikacija elektrinih planova

prikljuni plan(raspored rednih stezaljki snaznaenim spojevima prema aparatima na jednojstrani i naznaenim vodovima na drugoj strani)

plan mree(prikazuje poloaj vodova,transformatorske stanice, javne rasvjete, te spojne

toke s pripadajuim ureajima za jedno podruje;ucrtava se u zemljopisne karte ili planove naselja igradova)

plan instalacije(prikazuje poloaj vodova zarasvjetu, energiju i ureaje slabe struje u

graevinskim nacrtima) plan vodova(prikazuje poloaj vodova unutarjednog aparata, izmeu dva aparata ili grupeaparata)


11/77

Friday, May 09, 2014 11

Oznaavanje elem. el. postrojenja (1)

elementkomponenta, sklop ili dio postrojenja predstavljen jednim simbolom oznakajedinstvena u projektantskoj dokumentaciji jednog postrojenja (sheme,popisi opreme, upute, opisi,..) ali i uz element u samom postrojenju, sklopu(barem dio oznake)

oznaka4 skupine znakova (IEC750/1983)

skupina 1 = postrojenje ili dio postrojenja skupina 2 + mjesto ugradnje skupina 3 - vrsta, broj i funkcija skupina 4 : prikljunica

sloene od slova i brojeva

neke se skupine mogu izostaviti u oznaci


12/77

Oznaavanje elem. el. postrojenja (2)

Primjeri:=B+K2-S2G:2

sklopnopostrojenje 12 kV

komandna ploa K,polje 2

sklopka br. 2 zaispitivanje

stezaljka 2

=C2-M3

mlin sirovine br. 2 motor br. 3

=A+2A1:A

sklopno postrojenje110 kV

upravljaki ormarbr. 2, polje 1

stezaljka


13/77

Oznaavanje elemenata elektrinihpostrojenja (3)Skupina 3


14/77

Oznaavanje elemenata elektrinihpostrojenja (3)Skupina 3


15/77

Projekt NN mree i instalacije

PROJEKT je pismeni rad kojim se odreuju svi potrebni podaciza izvedbu i odravanje. CILJ i ZADATAK projekta je: tehniki (izvedba, odravanje) ekonomski (trokovi)

organizacijski (nabava materijala, organ. struktura) regulacijski (energetska suglasnost, urbanistika suglasnost,

graevinska dozvola, vodoprivredna, itd.) PROJEKT moe biti: idejni

investicijski glavni izvedbeni


16/77

Projekt NN mree i instalacije

PROJEKT se sastoji od: tekstualnog dijela:

uvoda (podaci o investitoru i projektantu) projektnog zadatka regulacijskog dijela tehnikog opisa (opis djelovanja el.mree ili instalacije) prorauna (snaga troila, vrno optereenje, tip i presjek vodova,

otpor uzemljenja, zatita od previsokog dodirnog napona iprenapona)

predmjer radova ili trokovnika

specifikacije materijala nacrta


17/77

Niskonaponske mree

NISKONAPONSKOM MREOMsmatraju se strujni krugoviod izvora struje do sabirnica, odnosno prikljuka za osigura nakunom prikljunom ormariu (KPO) s nazivnim naponom do 1kV.

ELEKTRINOM INSTALACIJOMsmatraju se strujni krugoviposlije (gledajui u smjeru toka elektrine energije) sabirnica,odnosno od osiguraa na KPO.

moderni razvoj sve vie brie razlike u izvedbi izmeu NNmree i instalacije (npr. vrno optereenje naselja s cca. 5000stanovnika iznosi 4-5 MW, a toliko je npr. vrno optereenjevee poslovne zgrade - Importane)


18/77

Niskonaponske mree - vrste

nadzemna NN mrea ikuna instalacija

kabelska NN mrea ikuna instalacija

industrijska NN mrea ikuna instalacija


19/77

Niskonaponske mreeNN razvod u SN TS

NN razvod u SN TS 2 x 400 kVA


20/77

Niskonaponske mreenadzemni ormari (NO)

nadzemni ormar (NO) uniskonaponskoj mrei


21/77

i k k


22/77

Niskonaponske mreeKuni prikljuni ormar (KPO)

primjer poloaja KPO kod prikljuka individualnog stambenog objekta


23/77

Niskonaponske mreeKPO iznutra

KPO s ureajima


24/77

Sklopni aparati niskog napona Namjena sklopnih aparata niskog napona (Un1kV):

zatita (preoptereenja, kratki spoj, zatita od indirektnog dodira) izolacija sklapanje u normalnim i izvanrednim pogonskim prilikama

Podjela: osigurai

samostalno prekidaju strujni krug rastaljivanjem vodljivog dijela uzrokovanog djelovanjem elektrinestruje

sklopke namjerom posluioca ili samostalno (bez intervencije posluioca) spajamo, odnosno prekidamo strujnekrugove

dijelovi za spajanje nalaze se vrsto vezani u jednom kuitu prema mogunosti uklapanja dijele se na:

besteretna sklopka(kada nema optereenja ili uz malo optereenje npr. u praznom hodu) teretna sklopka(moe uklapati nazivnu struju, a prekidati do 3 In) motorska sklopka(moe uklapati i prekidati struje koje se javljaju pri pokretanju i preoptereenju motora) NN prekida ili uinska sklopka (moe uklapati i prekidati struje do struja kratkog spoja)


25/77

Sklopni aparati niskog napona sklopke

prema nainu gaenja luka dijele se na: zrane uljne vakumske magnetske ,itd.

prema primjeni: zatitne sklopke

zatita od nedopustivih termikih i mehanikih naprezanja kod nedopustivih iznosa struje, napona pogreke ipodnapona

upravljake sklopkeovisno o ulozi u tehnolokom procesu uklapaju i prekidaju strujne krugove

rastavne sklopkerastavljanje strujnog kruga s vidljivim poloajem kontakata ili pokazivaem sklopnog poloaja

komandne sklopkeuklapaju pomone strujne krugove (npr. releji)

Posljednjih nekoliko godina sklopke se tako brzo razvijaju da im se u prosjeku svakih 7 godina udvostruujerasklopna snaga. Na taj nain dolazi do smanjenja ili uklanjanja prednosti koje na podruju zatite mrea iureaja NN imaju NN osigurai.

Sklopni aparati niskog napona


26/77

Sklopni aparati niskog naponaOsigurai

sklopni aparat koji slui kao zatitni organ

simbol

do taljenja jednog ili vie topljivih vodia dolazi ukoliko struja odreene veliineprotjeedovoljno dugokroz osigura

ukoliko je rastalno vrijeme osiguraa krae od 5ms,osigura ograniava jakost struje kratkog spoja jer jeprekida ve u porastu to je prednost s obzirom nasmanjenje termikih i dinamikih naprezanjaelemenata iza osiguraa

Ipje maksimalna vrijednost struje kratkog spoja kojae se pojaviti u krugu s osiguraem


27/77

Sklopni aparati niskog napona - Osigurai

Standardi koji se odnose na NN osigurae: IEC 60269 DIN VDE 0636

Podjela osiguraa prema funkcionalnim i pogonskim razredima: Funkcionalni razredi:

Funkcionalne osobine osiguraa odreuju se prema karakteristici struja-vrijeme.

Funkcionalni razred odreuje u kojem se strujnom podruju rastalni uloak mora istopiti.

funkcionalni razred g ili osigurai za opu uporabu (g=general use ili full-range breaking fuse-link):

rastalni uloak trajno provodi struje od najmanje do nazivne i moe isklopiti struje od najmanje strujeaktiviranja do prekidne moi (nazivne rasklopne struje)namijenjeni su zatiti od kratkog spoja i preoptereenja


28/77


Podjela osiguraa prema funkcionalnim ipogonskim razredima: Zone taljenja (konvencionalne struje) prema

funkcionalnim razredima:

razred g:Osigurai iz ovog razreda tite strujne krugove odpreoptereenja i struja kratkog spoja.Konvencionalne struje kod kojih ne smije odnosno dolaziobavezno do taljenja ovih osiguraa zadane su

standardom (IEC 269). manja ispitna struja (Inf) je struja kod koje u vremenu od

jednog sata ne smije doi do pregaranja osiguraa vea ispitna struja (I2) je vrijednost struje kod koje u

vremenu od jednog sata mora doi do pregaranjaosiguraa

klasa nazivna struja manja ispitna struja vea ispitna struja trajanje ispitivanja

In Inf I2 h

npr. za osigura In=32A

vrijedi da pri struji

Inf=1.25x32A=40A ne smije

pregorjeti ako ona traje 1hali ako se radi o struji veoj

ili jednakoj

I2=1.6x32A=52.1A on mora

pregorjeti u vremenu 1h

vremensko-

strujna

karakteristika

koja

odgovara

taljenju do

uspostave

luka

vremensko-

strujna

karakteristika

prekidanja

struje


29/77


Podjela osiguraa prema funkcionalnim i pogonskim razredima:

Funkcionalni razredi: funkcionalni razred aili osigurai za pojedina podruja (eng. partial-range breaking fuse-link)

rastalni uloak trajno provodi struje od najmanje do nazivne a moe isklopiti struje vee od odreenogviekratnika svoje nazivne struje (npr. za osigurae razreda aM izvedbe Merlin Gerin viekratnik 4, a uKonarevoj izvedbi 6.3, za aR 2.7) do prekidne moi (nazivne rasklopne struje)

namijenjeni su samo zatiti od kratkog spoja

Pogonski razredi:Kategorije upotrebe G i M iz IEC standarda zamijenjene su u postojeem DIN/VDE standardu vrstomtienog objekta:

G (prije L) vodovi i kabeli (npr. rasvjeta, instalacije) M sklopni aparati (Konar, motorski krugovi ukljuujui sklopne aparate) B postrojenja u rudarstvu Tr energetski transformatori R poluvodiki ureaji


30/77


Na primjer,mogue oznaka

osiguraa je gL

= opa zatita

vodova i kabela

aM = posebna

zatita motora,

itd.


31/77


Prekidna mo (ili nazivna rasklopna struja) najvea je struja (efektivna vrijednost)

koju osigura pod odreenim propisanim uvjetima (npr. faktor snage) moe isklopiti. Podjela osiguraa prema izvedbi i podruju primjene:

osigurai velike prekidne moi ili visokouinski osigurai (NH, NVO) instalacijski osigurai

DIAZED (osigurai normalnih dimenzija, tip D) NEOZED (osigurai smanjenih dimenzija, tip Do)


32/77


Visokouinski osigurai: Namijenjeni su prekidanju velikihstruja preoptereenja

i kratkog spoja u NN mreama. Takve se strujenajee javljaju u NN razdjelnim mreama iindustrijskim mreama (i to za nazivne napone 500 V, arjee i 660 V).

Visokouinski osigurai se sastoje od: osnove (podnoje) s noastim kontaktima

topljivog umetka (patrone) izolacijske ruke (zamjena topljivog umetka moebiti tropolna ili jednopolna)

indikator pregaranjapostoji izvedba bez izolacijske ruke (tzv. zglobnivisokouinski osigura)

topljivi umetak

osnova (podnoje)

izolacijska ruka

zglobna izvedba


33/77


Visokouinski osigurai: Nazivni napon osiguraa jest najnia

vrijednost nazivnih napona njegovihdijelova. Nazivni napon topljivogumetka mora biti manji ili jednaknazivnom naponu osnove osiguraa.

Rastalne karakteristike su tromo-brze

tvje virtualno rastalno vrijeme

Ikje efektivna vrijednost struje kratkogspoja

tv

Ik


34/77


Visokouinski osigurai: Uspjeno se primjenjuju za ograniavanje struje

kratkog spoja (prekidaju struju prije nego to onapostigne maksimalnu vrijednost).

Ikje poetna efektivna vrijednost struje kratkogspoja

Iuje udarna (maksimalna tjemena) vrijednost strujekratkog spoja

Ipje maksimalna vrijednost struje kratkog spoja koj

e se pojaviti u krugu s osiguraem

npr. neka je Ik=20kA, kada u strujnom krugu ne bi biloosiguraa, njime bi potekla struja iji bi maksimalni iznosdosegao Iu=42kA ako je udio istosmjerne komponente uukupnoj struji kratkog spoja 50% (toka A); sa osiguraemta struja ostaje ograniena na Ip=12kA (toka B).

Ik

Iu

Ip

nazivne struje

osiguraa, IN


35/77


Visokouinski osigurai:

ovi osigurai ne moraju biti zatieni od dodira dijelova pod naponom, a sve manipulacije obavljaosposobljena osoba

prekidne moi kreu se do 120 kA (zbog visoke prekidne moi, te mogunosti ogranienja takvihvelikih struja kratkog spoja esto se koriste)

visokouinski osigurai

izvedbe Siemens

visokouinski osigurai

izvedbe Konar


36/77


Instalacijski osigurai (za domainstvo i sline

primjene): Upotreba ovih osiguraa namijenjena je nepouenim

osobama, stoga osigurai moraju biti zatieni od dodira sdijelovima pod naponom.

Izvedbe: DIAZED (osigurai normalnih dimenzija, tip D) za nazivne

napone do 550V (u inozemstvu i za napon 660V, a struje do63A).

NEOZED (osigurai smanjenih dimenzija, tip Do) za napone380V.

Osnovni dijelovi: kapa topljivi umetak kalibarski prsten zatita od dodira dijelova pod naponom osnova

DIAZEDNEOZED


37/77


Instalacijski osigurai (za domainstvo i sline primjene):

Kalibarski prsten sprjeava ulaganje rastalnog uloka vee nazivne struje nego to odgovara prstenumontiranom u osnovu.

Veliine i boje rastalnih uloaka (boje odgovaraju i boji kalibarskog prstena).


38/77


Instalacijski osigurai (za domainstvo i sline

primjene): Osigurai za zatitu u domainstvima odgovaraju

karakteristikama gG osiguraa. Rastalne karakteristike ovih osiguraa mogu biti:

super brze (nj. flink) brze

sporo-brze (spore u podruju preoptereenja,brze u podruju struja kratkog spoja) spore

Ik

tv


39/77


Instalacijski osigurai (za domainstvo i sline primjene): Efekti brzine postiu se tehnolokim zahvatima na rastalnici: oblikom poprenog presjeka

Ik

tv

presjek 1 odnosno 2

presjek 1 odnosno 2


40/77


Instalacijski osigurai (za domainstvo i sline primjene): Efekti brzine postiu se tehnolokim zahvatima na rastalnici:

oblikovanjem presjeka rastalnice

Ik

tv


41/77


Instalacijski osigurai (za domainstvo i sline primjene):

Ik

tvlem

kratki spoj

preoptereenje

Efekti brzine postiu setehnolokim zahvatima narastalnici:

legiranjem (sporo-brzakarakteristikadijelovirastalnice spajaju selemom niskog talita kojise rastali pri malimstrujama preoptereenja,a kod veih struja rastalise cijela rastalnica)

Skl i ti i k


42/77

Sklopni aparati niskog naponaInstalacijski automatski prekidai (osigurai)

esto se u praksi pogreno nazivajuautomatski osigurai ili LS automati(Leitungsschutz Automaten), te minijaturniprekidai (eng. miniature circuit breakers).

Prikladni su za ugradnju na onim mjestimau elektrinim instalacijama gdje se javlja

struja kratkog spoja do 6 (25) kA i gdje supogonske prilike takve da esto dolazi dopreoptereenja i kratkih spojeva.

izmjenini i istosmjerni

strujni krugovi

izmjenini strujni

krugovi

izmjenini i

istosmjerni strujni

krugovi

nova izvedba(trajno ugraivanje)

stara izvedba

(za uvijanje u podnoje)

Podruje primjene:

Hstrujni krugovi u domainstvu

Lstrujni krugovi za rasvjetu i upravljanje

Gstrujni krugovi za ureaje (male motore)

Skl i ti i k


43/77


Izrauju se s termikim (bimetalnim) okidaem zaisklapanje kod dugotrajnih malih preoptereenja ielektromagnetskim okidaem za kratkotrajna velikapreoptereenja (kratke spojeve).

1 - termoplastini, nezapaljivi oklop 2 - izlaz 3 - luna komora 4 - elektromagnet (zajedno s okidaem koji

trenutno otvara kontakte prekidaa) 5 - ruica (0 off; 1on) 6 - fiksni kontakt 7 - pomini kontakt 8 - vodi luka (povezan s bimetalom; u

sluaju kratkog spoja struja putem vodialuka zaobilazi bimetal i na taj nain gatiti)

9 - bimetal

10 - ulaz

Skl i ti i k


44/77


Usporedba karakteristikabrzog i tromog instalacijskogosiguraa, te instalacijskogautomatskog prekidaa (LS)iste nazivne struje.

Skl i ti i k


45/77


Osobine: Poslije prekidanja strujnog kruga ne treba mijenjati topljivi umetak. Mogu zamijeniti ulogu sklopke u strujnom krugu, premda to treba

izbjegavati.

Manja im je prekidna mo od osiguraa. Skuplji su od osiguraa, ali u prilikama s puno prekidanja su

isplativiji.

Izrauju se za izmjenine napone 220 (230) i 380 (400)V, i za nazivne struje u rasponu 0.5-32 A.

Na slici su prikazane karakteristike instalacijskihautomatskih prekidaa za pojedine namjene (premastarom DIN VDE 0100,41 Nc).

H - strujni krugovi u domainstvu L - strujni krugovi rasvjete i upravljanja K - aparati s motorima G - rasvjeta i mali motori

Skl i ti i k


46/77


Ispitne strujetermikog ielektromagnetskogokidaa.

Kod manje ispitnestruje termiki okidane smije okinuti

unutar 1h, a kod veestruje mora okinutiunutar 1h.

Elektromagnetskiokida mora trenutnookinuti kod navedeneispitne struje.


47/77

Skl i ti i k


48/77


Ovisno o proizvoau instalacijski automatski prekidai (tzv. minijaturni prekidai, MCB)proizvode se za nazivne struje sve od 0.3-125A, i prekidne struje do 25 kA.

Na primjer (Merlin Gerin) :

1 - oznaka modela2 - tip karakteristike

3 - nazivna struja4 - max. dozvoljeni pogonski napon5 - prekidna struja6 - serijski broj7 - elektrina shema (broj polova)8 - I2t klasifikacija

C60akarakteristika tipa C, 6-63 A, 240 V, 4.5kA

C60Nkarakteristika tipa C, 1-63 A, 240/480 V, 6kA

C60Hkarakteristike tipa B,C i D, 1-63 A, 240/480 V,10kA

C120Nkarakteristike tipa B,C i D, 63-125 A, 240/415 V,10kA

C120Hkarakteristike tipa B,C i D, 10-125 A, 240/415 V,15kA

Sklopni apa ati niskog napona


49/77


Na primjer (Moeller) :

Na primjer (Siemens) :

FAZ MCBkarakteristika tipa A, B, C, D, 0.5-63 A, 10 kA

AZ HC MCBdo 125 A, 25 kA

LS 5SY 4/5/6/7karakteristika tipa A, B, C, D, 0.3-63 A, 6,10,15 kA

LS 5SX 2/4karakteristika tipa B, C, 0.3-63 A, 6,10 kA

LS 5SP4karakteristika tipa B, C, D, 80-125 A, 10 kA



50/77

Sklopni aparati niskog naponaPrekidai

Osnova namjena NN prekidaa je zatita od struja kratkog spoja, premda se oni

mogu koristiti i kao zatita od preoptereenja.

Osim toga mogu se opremiti i podnaponskimmodulom (reagira na premale

napone), odnosno modulom koji djeluje pri pojavi struje greke

Ukoliko im je primarna namjena zatita od preoptereenja i kratkog spoja, onda se

izvode (za razliku od VN prekidaa) s dva pridruena lana koji sasvim openitomogu biti sastavni dio sklopnog aparata ili biti sastavni dio strujnog kruga ije

elemente se titi.

Dvije su mogue izvedbe pridruenih lanova, kao: okida

relej.



51/77

Sklopni aparati niskog naponaPrekidai Okida:

Kontaktni sistem prekidaa mehaniki je povezan sa zapornim mehanizmom koji naglo otvara kontaktedjelovanjem okidaa (elektromagnetskistruja kratkog spoja, termiki preoptereenje; ili elektroniki)

ili aktiviranjem runog pogona (odnosno daljinsko upravljanje ako postoji). U novije vrijeme sve se vie

upotrebljavaju elektroniki okidai koji se mogu podeavati u irokom podruju struja kratkog spoja i

preoptereenja (to nije sluaj sa elektromehanikim i termikim okidaima).

Relej:

Relej je zasebni sklopni aparat (komandna sklopka) koji reagira na razne fizikalne veliine (npr. struja,napon, temperatura, vlanost, vrijeme, itd). Kada se aktivira omoguava upravljanje daljnjim ureajima

(npr. okida za isklapanje prekidaa). Sasvim openito izvodi se kao mehaniki, elektroniki (statiki), a

u novije vrijeme i digitalni.



52/77


okida na prekida djeluje izravno, dok relej (kao zasebni aparat) djeluje putem elektrine

energije u pomonom strujnom krugu. Osim toga za razliku od releja koji reagira na razliite fizikalne veliine, okida redovito reagira

na elektrine veliine (struja, napon).

Karakteristika prekidaa s pridruenimbimetalnim i nadstrujnim (elektromagnetskim)

okidaem. a - termiki okida hladno stanje

b - termiki okida toplo stanje

c - elektromagnetski okida

d - trajanje prekidanja struje kratkog

spoja Ir - najvea struja koju prekida moe

prekinuti (rasklopna struja)



53/77


Karakteristika prekidaa: termiki okida titi od preoptereenja s inverznom karakteristikom (a

okidanje)

elektromagnetski okida moe tititi na dva naina:

s ogranienjem struje kratkog spoja (djeluje trenutno; n okidanje)

bez ogranienja struje kratkog spoja (djeluje s vremenskim zatezanjem

to je potrebno za postizanje selektivnosti zatite u kombinaciji s ostalim

sklopnim aparatima; z- okidanje)

Sasvim openito mogue su izvedbe prekidaa i s vie

nadstrujnih okidaa.

atoplo

ahladno

n

atoplo

ahladno

n

z



54/77


Simboli:

termiki okidaNN prekida

NN prekida s termikim okidaem

NN prekida s z-nadstrujnim okidaem

NN prekida s n-nadstrujnim okidaem

ili



55/77


Prekidai se izabiru prema:

nazivnoj struji

rasklopnoj struji (prekidna struja).



56/77


Npr. Schneider Electric:

Masterpact M63

- zrani prekida

- In = 6300 A

- prekidna struja 150 kA

Sasvim openitonjihova namjena nije uestalo sklapanje u strujnom krugu.

Iz gospodarskih razloga esto se za ogranienje struje ipak koriste osigurai.



57/77

Sklopni aparati niskog naponaKombinacije NN prekidaa

Kombinacija prekida osigura:

ukoliko vrijednost struje kratkog spoja u strujnom krugu moe biti i vea od rasklopne strujeprekidaa, onda se prekida mora kombinirati s osiguraem koji prekida struje kratkog spoja kojesu vee od prekidne moi prekidaa

toplo

hladno

a n

osigura

za zatitu od preoptereenja zaduen je termiki okida

prekidaa (a-okidanje) sve vrijednosti struja kratkog spoja do rasklopne struje

prekidaa trenutno prekida elektromagnetski okida prekidaa(n-okidanje)

na taj nain mogu se iskoristiti prednosti prekidaa:istovremeno prekidanje sva tri pola, ponovni uklop neposredno

nakon isklapanja



58/77


Kombinacija prekida osigura:

toplo

hladno

a n

osigura

osigura mora djelovati pri strujama koje prelaze vrijednostrasklopne struje prekidaa pri tome da bi se isklopila sva tripola prekidaa (i kod nesimetrinih kvarova poput jednopolnogkratkog spoja) mora maksimalna vrijednost proputene(odrezane) struje kratkog spoja (Ip) biti vea od proradnestruje n-okidaa



59/77


Kombinacije prekidaa (selektivnost):

ta= vrijeme prorade prekidaa

te= vlastito vrijeme prekidaa

td= vremensko zatezanje do

otvaranja prekidaa

to= vrijeme otvaranja prekidaa

= ta+ td+ te

tL= vrijeme trajanja luka

tg= ukupno trajanje isklapanja

prekidaa = to+ tL



60/77



da bi se postigla selektivnost serijskom kombinacijom dvaju prekidaa

potrebno je voditi rauna o sljedeem:

vremensko strujne karakteristike im se ne smiju sjei, niti dodirivati

u sluaju kad prekida ima elektroniko termiki okida kao zatitu od

preoptereenja, postoji samo jedna karakteristika okidanja u podruju

preoptereenja koja ne ovisi o stanju (optereenju) prekidaa u trenutku

nastanka preoptereenja

u sluaju mehanikog termikog okidaa kao zatite od preoptereenja,

katalozi proizvoai najee vrijede za hladno stanje (stoga je vrijeme

otvaranja tou sluaju normalnih pogonskih prilika krae za otprilike 25%).

karakteristike u katalozima odgovaraju prosjenim vrijednostima pa je

stoga nuno voditi rauna o granicama tolerancije



61/77



karakteristike prekidaa Q1i Q2iz prethodnog primjera(osjenano podruje okokarakteristika odgovarapodruju rasipanja vrijednosti)

u dijagram su ucrtana samo

karakteristina vremena(vrijeme zatezanja za prekidaQ2i vrijeme otvaranja zaprekida Q1

tst2= siguronosna razlika(gradacija) u vremenimaotvaranja kontakata

prekidaa kada kroz oba teestruja kratkog spoja



62/77

Sklopni aparati niskog naponaSklopke

Rastavna sklopka:

moe trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja moe uklapati struje koje su znatno manje od nazivne struje (slino rastavljau na SN i VN)

uklopno stanje mora biti vidljivo radi sigurnosti osoblja u postrojenju

pogon je runi

I


63/77


Teretna sklopka moe trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno istruju kratkog spoja

mogu uklapati i isklapati struje do 3In

razlika spram rastavne sklopke je to imaju

komoru za gaenje luka (slino uinskom

rastavljau na SN) pogon je u pravilu runi, ali moe biti i

automatiziran

Konar grebenasta teretna sklopka

slue za runo upravljanje troilima veihnazivnih snaga i obino je

sastavni dio razvodnih ureaja



64/77


Teretna sklopka

IIn

t

3In

izvedbe grebenaste sklopke:

radni kontakt

izbirni kontakt

prijeklopni kontakt



65/77


Sklopnik (kontaktor):

moe trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajnoi struju kratkog spoja moe uklapati struje do k*In(najee k=10) imaju prigraen termiki okida kao zatitu od

kratkog spoja u strujnom krugu, a moe se iprigraditi elektromagnetski okida

ima jedno fiksno stanje, a to je da je iskljuenkada nema napona na svitku sklopnika aparat koji je osnova daljinskog upravljanja i

regulacije u NN mreama on impulse koji se daju malim naponima i

strujama prenose na aparate kojima se prekidajuvelike struje

mogue ih je upravljati tipkalom ili teretnomsklopkom

ivotna dob je reda veliine 1 milijun sklapanjaI

t

In

10In


66/77


67/77Sklopni aparati niskog napona


68/77


Instalacijske sklopke:

istovremeno sklapanje jednog ili vie troila sjednog mjesta

sklopka se smjeta u fazu jer u suprotnome uz

isklopljenu sklopku koja se nalazi u nul vodiu

instalacija ostaje pod naponom

0

R

jednopolna

0

R

dvopolna

dvopolno sklapanje



69/77



mogue je naizmjenino sklapanje dvije

grupe troila, pri emu obje grupe mogu biti

istodobno uklopljene

sklapanje jednog troila s dvamjesta

npr. rasvjeta dugih hodnika, ili

sobe s dva ulaza

0

R

grupna

0

R

izmjenina



70/77



krina se sklopka koristi u kombinaciji s izmjeninim za sklapanja jednog troila s tri ili

vie mjesta (svako naredno mjesto zahtjeva jo jednu krinu sklopku)

izvoru i troilu uvijek je najblia izmjenina sklopka izmeu njih se nalaze krine

0

R

krinaizmjenina izmjenina

Zatita u mreama


71/77

Zatita NN osiguraima:

radijalna mrea: da bi se u radijalnim razdjelnim mreama postigla selektivnost u zatiti

Zatita u mreama niskog napona

osiguraima potrebno je u pojedine vodova

gledano od smjera izvora prema

potroaima smjetati osigurae sve manje i

manje nazivne struje

ukoliko struja kvara nije jako velika onda sevremena taljenja pojedinih osiguraa dosta

razlikuju i selektivnost zatite e biti

postignuta


72/77Zatita u mreama


73/77

Zatita NN prekidaima: radijalna mrea:

mogue je postii selektivnost zatite prekidaima opremljenim termikim i brzimnadstrujnim (n-okidanje) okidaima ako je elektrina udaljenost dva uzastopnaprekidaa znatna


termiki okidai su odabrani prema pogonskim strujama

nadstrujni okidai su odabrani prema strujama kratkogspoja

ispod jednopolne sheme radijalne mree, prikazane suvremensko-strujne karakteristike okidaa

mjerilo struje na apscisi je odabrano tako da iznos

struje odgovara vrijednosti struje kratkog spoja u

jednopolnoj shemi na mjestu koje se nalazi u

vertikalnom smjeru iznad te struje

Zatita u mreama


74/77

Zatita NN prekidaima:

radijalna mrea: IIje iznos struje kratkog spoja ako se kratki spoja dogodi na mjestu prekidaa I

proradna struja nadstrujnog okidaa prekidaa II odabrana je tako da djeluje ukoliko kratki spojnastane na odreenoj udaljenosti desno od prekidaa I


mora vrijediti:

II


75/77

Zatita NN prekidaima: radijalna mrea:

ukoliko je elektrina udaljenost izmeu dva uzastopna prekidaa u radijalnoj mreimalena ili gotovo nikakva onda se selektivnost moe postii uporabom vremenskihnadstrujnih okidaa (z-okidanje)

at ta u e a aZatita u mreama niskog napona

prema slici elektrinaudaljenost izmeu prekidaa IIi III je zanemariva

zato je prekida III opremljenvremenskim nadstrujnim

okidaem ije je vrijemeprorade znatno vee odvremena prorade brzog okidaa

Zatita u mreama


76/77

Zatita NN prekidaima:

radijalna mrea: za kvarove izmeu prekidaa II i III proraditi e vremenski nadstrujni okida prekidaa III u vremenu

tP


kada bi prekida III imao brzinadstrujni okida on bi proradio i usluajevima kvarova lijevo od

prekidaa II to ne bi bilaselektivna zatita

kod prekidaa II predvien je ivremenski nadstrujni okida onnije nuan poradi selektivnosti veslui kao rezerva

Zatita u mreama


77/77

Zatita NN prekidaima i osiguraima: radijalna mrea:

na slici je prikazano selektivno tienje u radijalnoj mrei kombinacijom osiguraa i NNprekidaa s brzim nadstrujnim i termikim okidaem


Documents

Niskonaponske Mreze i Instalacije Osiguraci