10

Od ukupno 65 izdvojenih pedolokih jedinica na prostoru RH, na podruju Opine Erdut zastupljeno ih je 5, sadranih u slijedeoj tablici:

Popis sistematskih jedinica tala u Opini Erdut Tablica 6.

Br.ka

rtir

jedinice

Sistematske jedinice tala rasprostranjenost*

1. Kamenjar na vapnencu i dolomitu (litosol) istone padine Erdutskog brijega 2. Arenosol antropogenizirani Erdutski brijeg 7. Koluvij s prevagom sitnice Erdutski brijeg 41. Lesivirano na praporu - pseudoglejno uz Dunav i Dravu 42. Lesivirano na rastresitim sedimentima Istoni i jugoistoni dio upanije Izvor: Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za pedologiju - namjenska pedoloka karta, 1:300000, Zagreb, 1996. Sve navedene sistematske jedinice tla su prikazane u sloenim pedolokim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od vie jedinica, a na temelju dominacije jedinice izvrena je procjena pogodnosti tala za obradu. Na temelju istraene pogodnosti tla za obradu moe se zakljuiti da su: tla klase P-1 (dobro obradiva tla) zastupljena u istonom dijelu upanije, jugoistono od Osijeka tla klase P-2 (umjereno obradiva tla) zastupljena na podruju Erdutskog brijega tla klase N-1 (privremeno nepogodna tla) zastupljena uz tok Drave i Dunava e) Geoloka i tektonska obiljeja Glavninu prostora ine mlae naslage koje pokrivaju stare blokove u veim dubinama. U strukturi prostora posebno su vane pleistocenske naslage. U mladim i neotpornim pleistocenskim taloinama rijeka je usjekla prostrane i dijelom movarne nizine. To je najmlai element u sustavu podruja. U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske (posebno predjeli oko Zagreba i priobalno podruje) seizmika a i tektonska aktivnost na podruju Opine Erdut slabije je izraena. Ipak, uz Dilj goru i sjeverno od Osijeka (prema Belom Manastiru) nalaze se zone pojaane seizmike aktivnosti. U njima su se do sada dogodili potresi magnituda 5,0 - 5,7 odnosno intenziteta u epicentralnom podruju oko VIII stupnjeva MCS ljestvice. Dodaju li se tome jo i relativno loi uvjeti tla s obzirom na djelovanje seizmikih sila (rastresita tla u dolini rijeke, visok nivo podzemne vode), utjecaj djelovanja seizmikih sila na tlo i graevine moe biti snaan. Prema istraivanjima regionalnih seizmotektonskih odnosa(1) izdvojeni su predjeli, gdje se mogu dogoditi najjai potresi, kao i procijeniti iznos magnituda tih potresa. Najjai potresi i najvei broj potresa oekuje se u Dilj gori u predjelu akova s moguim maksimalnim magnitudama 5,5 - 6,0. U Baranji izmeu Darde i Batine mogui su potresi s maksimalnim magnitudama izmeu 5,0-5,5. Maksimalni intenziteti nisu do sada bili vei od VIII, ali niti manji od VI stupnjeva MCS ljestvice. 1.1.1.6. Zatieni dijelovi prirode i kulturna dobra a) Zatieni dijelovi prirode Zakonom o zatiti prirode ("NN" broj 70/05.) priroda je definirana kao sveukupna bioloka i krajobrazna raznolikost. Temeljem Zakona o zatiti prirode danas je u Opini Erdut u dvije kategorije prostorne zatite (znaajni krajobraz, spomenik parkovne arhitekture) obuhvaeno oko 1% povrine

* Rasprostranjenost - oitanje s karte (1) "Seizminost podruja Zajednice Opina Osijek", Geofiziki zavod, Zagreb, 1980.

11

opine, a najvei dio zatiene prirode otpada na znaajni krajobraz Erdut. Podruje Aljma-Erdut pejsano je naglaena zona u istonom dijelu Opine. Na ostacima starih uzvienja, prostor je dosegao vee visine, a padine prema Dunavu otro su urezane i u zoni Erduta nadvisuju rijeku 70 metara.

Pregled zatienih dijelova prirode na podruju Opine Erdut Tablica 7.

Kategorija Broj Povrina (ha) % Znaajni krajobraz 1 160,00 99,5 Spomenik parkovne arhitekture 1 1,22 0,5

Ukupno: 2 161,22 100

Popis zatienih dijelova prirode na podruju Opine Erdut

Tablica 8. Kategorija Naselje Povrina

(ha) Reg.broj Godina

zatite Znaajni krajobraz Erdut 160,00 767 1974. Spomenik parkovne arhitekture - park uz patrijariju Dalj 1,22 688 1973.

b) Kulturna dobra Na podruju Opine Erdut nalazi se 8 pojedinano zatienih civilnih i sakralnih graevina, 12 arheolokih lokaliteta, 2 etnoloke graevine i 2 spomen obiljeja vezanih uz radniki pokret i II. svjetski rat.

Registrirana nepokretna kulturna dobra na podruju Opine Erdut Tablica 9. Registrirano Arheoloka batina Arheoloki lokalitet 12 Povijesna graditeljska cjelina Seoska naselja 0 Povijesni sklop i graevina Graditeljski sklop 0 Civilna graevina 5 Sakralna graevina 3 Memorijalna batina Memorijalno podruje 0 Spomen graevina 2 Etnoloka batina Etnoloko podruje 0 Etnoloka graevina 2 Izvor: Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Osijeku 2002. Podruje Opine Erdut obuhvaa etiri ruralne cjeline (Aljma, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut) koje karakterizira oblikovna, tipoloka i dekorativna raznolikost tradicijskog graditeljstva. Najvrednija nepokretna kulturna dobra u Opini Erdut su kompleks srednjovjekovnog grada Erduta te Kurija Adamovi Cseh. 1.1.1.7. Osobitosti krajobraza Krajolik, odnosno krajobraz je u Konvenciji o europskim krajobrazima (2000.g) definiran kao odreeno podruje, vieno ljudskim okom, ije je obiljeje rezultat meusobnog djelovanja prirodnih ili ljudskih imbenika. Krajobraz je bitna komponenta prirode i okolia u svojoj sveobuhvatnosti. On povezuje ovjeka i prirodu, plan namjene povrina i okoli, a takoer je i faktor pri ukljuivanju zahtijeva prirode i okolia u ostale sektorske politike, te zbog toga i faktor odrivog razvitka. Prostor Opine Erdut po tipu krajobraza veim dijelom se svrstava u krajobraznu jedinicu "nizinska podruja sjeverne Hrvatske" koja se definira slijedeim karakteristikama: osnovna fizionomija - agrarni krajobraz s kompleksima uma i poplavnim podrujima

12

naglasci, vrijednost, identitet - rubovi uma, fluvijalno-movarni ambijenti ugroenost i degradacije mjestimini manjak ume u Istonoj Slavoniji, nestanak ivica u

agromelioracijskim zahvatima, geometrijska regulacija vodotoka i nestanak tipinih i doivljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta.

Erdutsko brdo ima neka obiljeja krajobrazne jedinice "Panonska gorja". 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke 1.1.2.1. Prirodni potencijal i koritenje resursa a) Poljoprivredne povrine Obnovljivi prirodni resursi su najznaajnija prirodna bogatstva Hrvatske, a meu njih se ubraja i poljoprivredno zemljite. U ukupnoj koliini poljoprivrednog zemljita Osjeko-baranjske upanije Opina Erdut sudjeluje s 4,2 %. Poljoprivredne povrine Opine Erdut obuhvaaju 69% ukupne povrine Opine Erdut.

Poljoprivredne povrine u Osjeko-baranjskoj upaniji i Opini Erdut Tablica 10.

OB Opina Erdut Udio Opine Erdut u povrinama OB ha ha %

ukupne povrine 415241 15778 3,8 poljoprivredne povrine 260778 10898 4,2

b) umske povrine ume kao jedini prirodni samoobnovljivi resurs proglaene su Ustavom kao dobro od opeg interesa za Republiku Hrvatsku. Prema Zakonu o umama, ume i umsko zemljite dobra su od opeg interesa i ona su najveim dijelom u dravnom vlasnitvu. Gospodarenje je povjereno poduzeu "Hrvatske ume" p.o. Zagreb. Gospodarenje obuhvaa uzgajanje uma, iskoritavanj uma i umskog zemljita, sporednih umskih proizvoda, te izgradnju i odravanje umskih prometnica. Na podruju Opine Erdut umama gopodari Uprava uma Osijek - umarija Osijek. U ukupnoj povrini umskog zemljita, OB, opina Erdut sudjeluje sa 2,0 %. umom je pokriveno 14,6 % prostora Opine Erdut, a poumljenost OB je 27 %.

umske povrine u OB i Opini Erdut Tablica 11.

OB Opina Erdut Udio Opine Erdut u povrinama OB ha ha %

ukupne povrine 415241 15778 3,8 umske povrine 113193 2319 2,0

c) Mineralne sirovine Na podruju Opine Erdut od mineralnih sirovina postoje rezerve opekarske gline i graevinskog pijeska. Opekarska glina se eksploatira na lokalitetu pored Bijelog Brda za potrebe Opeke-Osijek. Registrirana je i ranija eksploatacija u Radikovcima u Dalju.

13

1.1.2.2. Gospodarski potencijal Stanje gospodarstva Opine Erdut, kao i Osjeko-Baranjske upanije iznimno je teko. Takvo stanje rezultat je poglavito radno - intenzivne proizvodnje, zastarjele tehnologije i izostanka investiranja jo iz predratnog vremena. Ratno razdoblje potenciralo je i pogoralo predratno stanje. Velike izravne ratne tete umrtvile su raspoloive resurse i onesposobile gospodarske kapacitete. Produljeno stanje ni rata ni mira, prometne izoliranosti, bijega kapitala i ljudskih resursa, pogubno je utjecalo ne samo na razvoj gospodarstva ve i na razvijenost u svim podrujima djelatnosti. Nagli pad zaposlenosti u gospodarstvu u odnosu na 1990. godinu izravna je posljedica naslijea iz prolosti, ratnih i poratnih zbivanja, tegobnog prijelaza na trini gospodarski ustroj i poduzetnikog okruenja. a) Poljoprivreda Najznaajnije mjesto u Republici Hrvatskoj u primarnom dijelu poljoprivredne proizvodnje ima Osjeko - Baranjska upanija temeljem svojih proizvodnih kapaciteta. Zavrena mirna reintegracija Hrvatskog podunavlja omoguila je pokretanje obnove proizvodnje i stvaranje preduvjeta za ostvarenje proizvodnih rezultata na razini prije Domovinskog rata. Osim ratarske proizvodnje znaajan segment poljoprivrede upanije je stoarska proizvodnja. Prisutno je ope smanjenje stonog fonda, a najvee smanjenje se dogodilo u razdoblju 1991. - 1992. g. Devastirane su i razruene velike farme koje se u ovim poslijeratnim godinama nastoje obnoviti na novim poduzetnikim osnovama. Temelj dananjeg stoarstva je u obiteljskim gospodarstvima gdje se nalazi vie od polovice stonog fonda. b) Industrija Na podruju Opine Erdut desetljeima je gospodarstvo poivalo iskljuivo na poljoprivredi i nisu nikad stvoreni uvjeti za lociranje industrijskih kapaciteta. Izuzetak je pogon za proizvodnju vina u Vinariji Erdut. c) Turizam Podruje Opine Erdut dio je kontinentalnog turistikog podruja Republike Hrvatske. Turistiki razvitak temelji se na valorizaciji prirodnih resursa, kulturno - povijesnih sadraja, geoprometnom poloaju te dostignutoj razini turistiko - ugostiteljskih kapaciteta. Osnovnu pretpostavku za turistiki razvitak predstavlja visoko vrijedan prostorni resurs. Turistiki potencijal ine podruja pod posebnim reimom zatite, podruja uz vodotoke Dravu i Dunav, ume s bogatstvom i raznolikou flore i faune, poljoprivredna i vinorodna podruja, a koji pruaju mogunosti za razvitak razliitih oblika turizma: izletnikog, zdravstveno - rekreacijskog, ekolokog, vjerskog, seoskog, lovnog i ribolovnog. Podruja uz vodotoke Dravu i Dunav su prostori za koje se vezuje razvitak turistikih lokaliteta i sadraja namijenjenih potrebama izletnikog i rekreacijskog turizma i portskog ribolova (ue Drave u Dunav, potez kod Aljmaa i dalje uz Dunav). Podruje Erdutskog brda ima povoljne prirodne uvjete za razvitak vinogradarstva i podrumarstva. Ovakva podruja u budunosti je potrebno koncepcijski

14

valorizirati i povezati kroz kompleksnu i jedinstvenu ponudu. Lovni turizam mogue je razvijati u okviru lovita na podruju Opine. Aljma je sredite vjerskog turizma vezano uz tradiciju te izgradnju kompleksa i nove crkve Gospe od utoita. 1.1.2.3. Drutvene djelatnosti a) Javna uprava i ostale javne djelatnosti Organi dravne uprave na podruju Opine Erdut smjeteni su u Erdutu. 1. Ministarstvo financija

1.1. Carinska uprava 2. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva

2.1. Granina inspekcija za zatitu bilja 2.2. Granina veterinarska inspekcija

Opina Erdut (Dalj, Ulica bana J.Jelaia 4). b) Socijalna skrb Centar za socijalnu skrb javna je ustanova, koju osniva Republika Hrvatska. Na podruju Osjeko-baranjske upanije ove poslove obavlja est centara (Osijek, akovo, Valpovo, Donji Miholjac, Naice, Beli Manastir). Centar za socijalnu skrb Osijek pokriva i podruje Opine Erdut. c) Zdravstvo Dom zdravlja, Bijelo Brdo Dom zdravlja, Dalj Ambulanta, Aljma Ambulanta, Erdut d) Obrazovanje d-1) Osnovne kole Mreu osnovnih kola na podruju Opine Erdut ine dvije (2) osnovne kole (Bijelo Brdo, Dalj). U okviru postojee matine kole (Dalj) postoje tri (3) podruna razredna odjela (Aljma, Erdut). U kolskoj godini 2005./2006. osnovnim obrazovanjem u Opini Erdut obuhvaeno je 552 djeteta.

Podaci o osnovnim kolama Opine Erdut za kolsku godinu 2005./2006.

Tablica 12. Red I - VIII broj unutarnji vanjski dvorana br. Osnovna kola broj

uenika broj

odjeljenja uionica prostor m2 prostor

m2 za TZK

1. Bijelo Brdo, Bijelo Brdo odjeli na srpskom jeziku

157 8 12 7046 11062 1

2. Dalj, Dalj 1 odjeli na hrvatskom jeziku 207 11 odjeli na srpskom jeziku 139 8 PO Aljma

odjeli ha hrvatskom jeziku I-IV

13 1

PO Erdut odjeli na hrvatskom jeziku I-II; III-IV

36

2

UKUPNO: 395 22 23 2850 18188 1 SVEUKUPNO: 552 30 35 9896 29250 2

15

d-2) Srednja kola Srednja kola u Opine Erdut smjetena je u Dalju. U njoj se obrazuje 71 polaznik u 7 odjeljenja.

Podaci o srednjoj koli Opine Erdut za kolsku godinu 1999./2000. Tablica 13. Red.broj kola - program broj uenika broj odjeljenja

1. Srednja kola Dalj 71 7

e) Kultura Dom kulture Bijelo Brdo Dom kulture Dalj Dom kulture Erdut f) Vjerske institucije RK upni ured, Aljma RK upni ured, Dalj Sredite patrijarije, Dalj 1.1.2.4. port i rekreacija Na podruju Opine Erdut mreu objekata za port i rekreaciju ine: objekti u funkciji porta u natjecateljskom smislu:

nogometno igralite NK "Radniki", Dalj nogometno igralite NK "Dunav", Dalj nogometno igralite, Aljma nogometno igralite, Bijelo Brdo

objekti namijenjeni zadovoljavanju potreba tjelesno-zdravstvene kulture uenika osnovnih kola:

dvorane za TZK (Bijelo Brdo, Dalj) vanjski tereni (Bijelo Brdo, Dalj, Erdut)

rekreacijski sadraji i objekti namijenjeni najrazliitijim kategorijama korisnika:

RC "Vodovod", Dalj RC "Saponija", Erdut.

1.1.2.5. Prometni infrastrukturni sustav a) Cestovni promet Javna prometna mrea cestovnog prometa sastoji se od razvrstanih prometnica kojima upravljaju i skrbe se za njih Hrvatska ceste d.o.o. Zagreb (dravnim) i Uprava za ceste Osjeko-baranjske upanije (upanijskim i lokalnim cestama) i od nerazvrstanih prometnica kojima upravlja i skrbi za njih Opina Erdut.

16

Pregled razvrstanih cesta na teritoriji Opine Erdut

Tablica 14.

Vrsta R

ed. b

roj

Oznaka Duina na teritoriju opine

kolnik sa

ceste suvrem. zastorom*

duina ir tucan. kaldr. bez zastora (zemlja)

km km m km km km DRAVNE 1. D-213 18,160 18.160 6.0 - - -

2. D-519 7,887 7,887 6.0 - - - 26,047 26,047

UPANIJSKE 1. -4092 0,750 0,750 5.0 - - - 2. -4093 13,050 13,050 5.0 - - - 13,800 13,800

LOKALNE 1. L-44084 0,850 0,850 5.0 - - - 2. L-44085 3,100 - - - - 3,100 3. L-44086 5,334 4,300 4.3 - - 1,034 4. L-44115 9,097 4,200 4.8 - - 4,897 5. L-44116 6,430 6,430 2.5 - - - 24,811 15,780 - - - 9,031

Izvor: Podatke su za potrebe izrade PPOB dostavili Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb i Uprava za ceste OB. Iz pregleda se moe oitati: da su dravne ceste u potpunosti izgraene sa suvremenim zastorom i irinama potrebnim za

dvosmjerni promet na postojeem nivou prometnog optereenja, da su upanijske ceste izgraene sa suvremenim kolnikom no da su irinom ispod standarda za

dvosmjerni promet ( 2x2,75 - 5,50 m) te da su lokalne ceste izgraene sa suvremenim zastorom na 63,6 % ukupne duine na teritoriji

opine, a da ba niti jedna nema potrebnu irinu. Stanje kolnika se moe ocijeniti kao zadovoljavajue (potrebno je redovno i djelomice pojaano odravanje) na dravnim i upanijskim cestama, ali je zato loe na lokalnim cestama pa je, primjerice, asfaltni zastor kolnika L - 44086 gotovo u potpunosti nestao. Nerazvrstane ceste Opine Erdut se mogu po vanosti i funkciji u cestovnoj mrei podijeliti u dvije skupine: na nerazvrstane ceste koje su od znaaja za funkcioniranje cestovne mree opine u cijelosti i na ostale nerazvrstane ceste. U prvu skupinu spadaju ceste koje su bile, pa kod posljednje kategorizacije, iz raznih razloga ispale iz kategorije lokalnih cesta, kao i one koje na cestovnu mreu razvrstanih cesta povezuju naselja i naseljene zone, prometne terminale drugih prometnih sistema, te rekreativno turistike destinacije i podruja. Ovdje se poimence navode biva L - 44087 na spoju D-213 i D-219 s koje se ostvaruje pristup H stanici Dalj, biva L-44088 takoer na spoju D-213 i D-219 na kojoj lei naselje Bogaljevci. U nerazvrstane prometnice od znaaja za prometnu mreu Opine spadaju svakako i prometnice koje na mreu razvrstanih cesta spajaju Dobro Polje (kod Bijelog Brda) Novi Erdut (u produetku -4093) te H stanicu Novi Dalj na D-519. Za aktiviranje atraktivnih rekreacijsko-turistikih podruja na potezu od r.km. 1 na rijeci Dravi do r.km 1368 na Dunavu kod Erduta, te predjela Bijelobrdske St.Drave, Miina brda i Sadova vane su * Suvremeni su zastori od asfaltnog i cementnog betona i od kamene kocke

17

priobalne i obodne prometnice ije trase postoje i teku kontinuirano uz tri manja prekida gdje bi trebalo trasirati nove dionice uz Dunav kod r.km 1379 u duini od 0,285 km, te kod r.km 1370-1371 u duini od 0,928 km. Ostale nerazvrstane cestovne prometnice ine uline mree naseljenih mjesta u granicama postojeih graevnih podruja (PPO Osijek; Izmjene i dopune iz 1988. godine) poljoprivredne ceste u ataru te ceste nejavnih namjena za potrebe vodoprivrede, umarstva i sl. U daljem tekstu ostaju od zanimanja nerazvrstane ceste vane za opinsku prometnu mreu i uline mree. Pregled nerazvrstanih cesta od znaaja za funkcioniranje cestovne mree na teritoriju Opine Erdut

Tablica 15. sa suvrem.

kolnikom s tucanikim s sa zemljanim

Oznaka O p i s irina duina kolnikom kaldrmom kolnikom m km km km km

N-01 L-44084 - Dobro Polje 4,00 0,823 - - - N-02 Bijelo Brdo - Sadovi D-213 - - - - 1,587

0,450 2,037

N-03 D-213 - St.Drava-r.km 0. na Dravi - - - - 3,332 N-04 -4029 - Aljma r.km 1. Drave 3,00 0,310 - - 3,208 N-05 -4029 - Aljma r.km 1378 Dunava,

Povi - r.km 1368. Dunava - Erdut

3,25

0,356

-

0,480

1,146 0,285 4,913 0,928 1,602 8,874

N-06 D-213 - Novi Erdut 5,50 0,591 - - - N-07 D-519 - Dalj - Bogaljevci - D-213 6,00 4,121 - - - N-08 N-07 - D-519 - N-09 6,00 1,334 - - - N-09 D-519 - N-08 - D-213 7,00 1,789 - - - N-10 N-09 - H stanica Dalj 5,50 0,318 - - - N-11 D-519-H stanica Novi Dalj - - - 2,145 -

- 9,642 - 2,595 17,451

Pregled uline mree u postojeim graevinskim podrujima naselja

Bijelo Brdo Tablica 16. ifra ukupna Suvremeni kolnik ulice duina < 3,0 3,0 4,0 5,0 6,0 > 6,0 Kaldrma Zemlja Makadam

km km km km km km km km km km 1 0,155 0,155 2 0,895 0,250 0,175 0,470 3 0,270 0,270 4 0,270 0,270 4a 0,230 0,150 0,080 5 0,170 0,170 6 0,160 0,160 6a 0,270 0,270 7 0,345 0,160 0,185 8 0,275 0,275 9 0,280 0,280 10 0,630 0,240 0,390 11a 0,140 0,140 14 0,475 0,475 15 0,475 0,475 16 1,051 1,051 16a 0,580 0,580 17 0,470 0,470

18

18 1,490 1,490 19 0,330 0,330 19a 0,130 0,130 20 0,330 0,330 20a 0,100 0,100 21 0,190 0,190 22 0,453 0,453 23 0,110 0,110 24 0,230 0,230 25 0,160 0,160 26 1,700 1,700 27 0,930 0,930 28 0,650 0,650 29 0,250 0,250 30 0,455 0,455 31 0,401 0,401 32 0,850 0,850 33 0,670 0,670 34 0,195 0,195 16,765 4,929 0,845 3,110 7,881

Aljma

Tablica 17. ifra ukupna Suvremeni kolnik ulice duina < 3,0 3,0 4,0 5,0 6,0 > 6,0 Kaldrma Zemlja Makadam

km km km km km km km km km km 1 0,100 0,100 1a 0,350 0,350 1b 0,270 0,070 0,200 2 0,670 0,160 0,510 3 0,315 0,135 0,180 4 0,220 0,220 5 0,810 0,810 5a 0,100 0,100 6 0,180 0,180 7 0,150 0,150 8 0,270 0,270 8a 0,100 0,100 8b 0,230 0,230 9 0,170 0,170 9a 0,040 0,040 11 0,190 0,190 12 0,260 0,260 13 0,190 0,190 13a 0,080 0,080 0,050 13b 0,050 14 0,185 0,185 2a 0,510 0,510 0,510 5,44 2,81 0,810 1,770 0,050

Erdut

Tablica 18. ifra ukupna Suvremeni kolnik ulice duina < 3,0 3,0 4,0 5,0 6,0 > 6,0 Kaldrma Zemlja Makadam

km km km km km km km km km km 0,330 0,330 0,340 0,340 0,765 0,765 0,780 0,780 0,970 0,19 0,185 0,185 0,480 0,480

19

0,270 0,270 0,155 0,155 0,110 0,110 0,140 0,140 0,240 0,240 0,580 0,580 0,440 0,070 0,370 0,780 0,780 0,220 0,220 6,785 1,55 2,295 0,580 1,99 0,370

Novi Erdut

Tablica 19. ifra ukupna Suvremeni kolnik ulice duina < 3,0 3,0 4,0 5,0 6,0 > 6,0 Kaldrma Zemlja Makadam

km km km km km km km km km km 2 0,400 0,400 3 0,770 0,770 a 0,270 0,270 b 0,900 0,900 c 0,700 0,700 3,04 0,770 1,870 0,400

Dalj

Tablica 20. ifra ukupna Suvremeni kolnik ulice duina < 3,0 3,0 4,0 5,0 6,0 > 6,0 Kaldrma Zemlja Makadam

km km km km km km km km km km 1 0,470 0,470 4 0,120 0,120 5 0,150 0,150 6 0,200 0,200 7 0,950 0,950 8 0,720 0,720 9 0,490 0,100 0,390 10 0,450 0,450 11 0,320 0,320 12 0,210 0,210 13 0,120 0,120 14 0,850 0,850 15 0,480 0,480 17 0,830 0,830 18 0,160 0,160 19 0,760 0,760 20 0,740 0,740 21 0,290 0,290 21a 0,300 0,300 22 0,110 0,110 23 0,300 0,300 24 0,610 0,610 26 0,050 0,050 27 0,360 0,360 28 0,540 0,540 29 0,940 0,940 30 1,360 1,360 31 0,050 0,050 32 0,370 0,370 32a 0,610 0,610 33 0,210 0,210 35 0,700 0,700 36 0,630 0,630 37 0,750 0,750

20

38 0,680 0,680 39 0,300 0,300 40 0,390 0,390 41 0,870 0,870 42 0,300 0,300 43 1,070 1,070 44 0,215 0,215 45 0,450 0,450 46 0,410 0,410 47 1,600 1,600 22,485 0,900 9,910 0,290 1,130 4,240 0,215 5,800

Izvor: Podaci su ustanovljeni prema kartografskom materijalu i na temelju vizualnog pregleda i mjerenja na terenu. Javni prijevoz putnika u Opini Erdut organiziraju prijevoznici: "GPP" OSIJEK, na liniji Osijek-Nemetin-Sarva-Bijelo Brdo sa 17 polazaka i povrataka

dnevno, "PANTURIST" OSIJEK, na liniji Osijek-Nemetin-Sarva-Bijelo Brdo-Aljma-Dalj-Bogaljevci-

Erdut s 12 polazaka i povrataka dnevno, i "AZMATRANS" na liniji Vukovar-Dalj-Bogaljevci-Erdut-Aljma-Bijelo Brdo-Sarva s 2

polaska i povratka dnevno i na linijama Vukovar-Dalj-Erdut-dravna granica-Sombor ili Odaci s 3+3 polaska i povratka dnevno.

Ovakav raspored i gustoa voznih redova zadovoljava potrebe putovanja stanovnitva Opine prema veim gravitacionim centrima Osijeku i Vukovaru. Iako je u Opini Erdut registrirano 56 teretnih vozila od ega 11 u vlasnitvu pravnih osoba nema znaajnijeg kapaciteta za javni prijevoz tereta, te se teretni promet obavlja kao interprodukcija, prijevoz za vlastite potrebe i poneto u obliku obrtnike djelatnosti. Ukupni promet na cestama D-213 i D-519 u velikom dijelu ovisi o obimu meudravnog prometa sa SiCG, koji je za sada mali. Na brojakom mjestu kod Bijelog Brda (D-213) ustanovljen je za 2001. godinu PGDP 3016, a PLDP 3352 vozila. Izvorno - ciljni promet prema Osijeku kao centru Osjeko-baranjske upanije i prema Vukovaru kao centru Vukovarsko-srijemske upanije takoer nije - obzirom na sastav i stanje privrednih tokova znaajnija veliina pa mreu optereuje uglavnom loko i meumjesni promet u granicama Opine. Takav promet ovisi o broju stanovnika i registriranim vozilima. Prema podacima Odjela za informacijski sustav MUP-a u Opini Erdut bilo je na dan 31.12.1998.godine registrirano:

Registrirana vozila Tablica 21.

U vlasnitvu Vrsta Fizikih osoba Pravnih osoba Ukupno vozila svega Prva regis. Svega Prva regis. Svega Prva regis.

Moped 40 14 0 0 40 14 Motocikl 10 4 0 0 10 4 Osobni automobil 1246 80 7 1 1253 81 Autobus 0 0 2 0 2 0 Teretno vozilo 45 4 11 0 56 4 Kombi vozilo 21 1 1 0 22 1 Ukupno: 1362 103 21 1 1383 104 Radni stroj 5 5 0 0 5 5 Radno vozilo 0 0 0 0 0 0

21

Trakotor 293 279 2 2 295 281 Prikljuno vozilo 117 104 2 0 119 104 Ukupno: 415 388 4 2 419 390 Sveukupno: 1777 491 25 3 1802 494

Stupanj motorizacije za Opinu Erdut (10197 stanovnika) je: totalni 177 vozila na 1000 stanovnika parcijalni 133,5 vozila na 1000 stanovnika. Ovo ukazuje na injenicu da krivulja porasta stupnja motorizacije ulazi u linearni tok te da se u narednim godinama moe oekivati stalan porast broja motornih vozila, a time i stalna potreba za razvojem prometne mree u smislu poveanja standarda sigurnosti i protonosti prometa. b) eljezniki promet Hrvatske eljeznice imaju u Opini Erdut dvije pruge: MP.14. Vinkovci - Erdut - Dravna granica i I.100 Dalj - Osijek - Varadin. Izgradnja, modernizacija i odravanje eljeznike infrastrukture je u nadlenosti J.P. H - Hrvatske eljeznice i to pomona magistralna pruga MP.14. Sekcije za odravanje pruga Vinkovci, a pruga prvog reda I.100 Dalj - Osijek Sekcije za odravanje pruga Osijek. MP.14. poloena je na teritoriju Opine Erdut u duini od 18,356 km od stacionae km 22 + 720 do stacionae km 41 + 076. Nosivost pruge je 200 kN/osovina ili 72 kN/m. Tehnika brzina je 50 km/h. Slubena mjesta u Opini Erdut su: kolodvori: Dalj i Erdut stajalita: Novi Dalj i tovarita: Dalj i Erdut. Na MP.14. je smjeten i eljezniki granini prijelaz (SiCG) privremena kontrolna toka Erdut. Na MP.14. u okviru Opine Erdut postoji 15 cestovnih prijelaza na stacionaama, kako slijedi:

MP.14. Cestovni prijelazi u Opini Erdut Tablica 22. Red.br. Stacionaa Prometnica Nain osiguranja 1. 24+184 L 44116 prometni znaci (PZ) 2. 25+505 nerazvrstana cesta (NC) PZ 3. 27+175 NC PZ 4. 28+578 NC PZ 5. 29+419 NC PZ 6. 29+824 NC PZ 7. 30+600 NC branici 8. 31+902 DC 519 podvonjak 9. 32+863 NC PZ 10. 34+491 NC PZ 11. 34+859 NC polubranici i svjetlosno-zvuna signal. 12. 35+503 NC PZ 13. 36+114 NC PZ 14. 37+553 NC PZ 15. 38+531 NC nadvonjak

Izvor: Zvanini materijali J.P. H.

I.100 poloena je na teritoriju Opine Erdut u duini od 10,007 km od stacionae km 0+385 do stacionae km 10+392.

22

Dozvoljeni osovinski pritisak je 180 kN/osovina. Tehnika brzina prometovanja je 50 km/h. Slubeno mjesto je stajalite Bijelo Brdo. Na I.100 postoje u Opini Erdut 3 cestovna prijelaza i to:

I.100. Cestovni prijelazi u Opini Erdut Tablica 23. Red.br. Stacionaa Prometnica Nain osiguranja

1. 3+375 L 44086 PZ 2. 7+486 NC PZ 3. 8+789 L 44084 PZ

Na kolodvorima Dalj i Erdut (MP.14.) i stajalitu Bijelo Brdo (I.100.) vren je u godinama prije rata znaajan promet putnika i robe, koji je sada zbog objektivnih razloga smanjen. Treba oekivati barem povrat na prijanje stanje.

Promet putnika i robe Tablica 24.

Kolodvor Otpremljeni Utovar robe Istovar robe (stajalite) putnici 1989. 1998. 1989. 1998.

1989. 1998. vag. tona vag. tona vag. tona vag. tona Erdut 62730 3398 96 2664 - - 29 971 - - Dalj 224514 1880 25 298 1 28 127 3652 - - Bijelo Brdo* 44017 - - - - - - - - -

c) Rijeni promet Opina Erdut obuhvaa 34,825 km plovnog puta na rijeci Dunavu i 5,600 km plovnog puta na rijeci Dravi. Europskim ugovorom o glavnim kontinentalnim plovnim putevima od meunarodnog znaaja (AGN) plovni put na Dunavu s oznakom E-80 i plovni put na Dravi s oznakom E-80-08 su uvrteni u meunarodne plovne puteve. Plovni put na Dunavu je VI. klase, te omoguava plovidbu plovila i standardnih sastava tokom cijele godine. Plovni put na Dravi je IV. klase meutim potpuna je plovnost osigurana u razdoblju od samo 4 mjeseca godinje, a druga 4 mjeseca se bare moraju djelomino rastovarivati. Pomenuti AGN sporazum zahtijeva se za E plovne puteve protonost prometa tokom cijelog plovidbenog razdoblja pa se plovni put Dravom mora modernizirati. Pri modernizaciji plovnih puteva IV. klase preporua se zadovoljavanje parametara klase V.a. Nadzor rijenog prometa na Dunavu je u nadlenosti Kapetanije Vukovar, a na Dravi u nadlenosti Kapetanije Osijek. U okviru Opine Erdut nema na tokovima Dunava i Drave luka ili pristanita. d) Zrani promet Na podruju Opine Erdut nema ni europskih zranih koridora ni zranih luka: eventualne potrebe mogu biti pokrivene uzletitima u Borovu i Osijeku, a meunarodni zrani promet rjeava aerodrom "Osijek - Klisa" /aerodrom II. kategorije (LCN 70) odnosno 4E (ICAO Anex 14)/. Teina udaljenost opine do aerodroma je cca 16,0 km. Na podruju Opine Erdut nalaze se i lokacije poletno-sletnih staza poljoprivrednih aerodroma kod ekonomija Marinovci i Klisa.

* Pruga I.100. na dionici Erdut-Osijek jo nije bila deminirana

23

e) Potanski promet Na razini Osjeko-baranjske upanije ustrojeno je Sredite pota Osijek, kao poslovna jedinica Hrvatske pote d.d. Zagreb. Sredite pota Osijek ima ukupno 80 potanskih ureda od kojih su 4 smjetena na podruju Opine Erdut (Aljma, Bijelo Brdo, Dalj, Erdut). Potanski uredi obavljaju sve potanske usluge, poslove platnog prometa, usluge ostalog novanog poslovanja, mjenjake poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge, prodaju maraka i vrijednosnica te prodaju odreenog asortimana trgovake robe.

Popis potanskih ureda na podruju Opine Erdut Tablica 25.

Operativna jedinica Osijek

Red

ni

broj

Potanski ured Pripadajue naselje

Broj stanovnika obuhvaen dostavom - tjedno

Svega

5x 3x 2-3x

11. 31205 Aljma Aljma 560 - - 560 Aljmaka planina - - 63 63 Dalj planina - - 200 200 Potanski ured - svega: 560 - 263 823 13. 31204 Bijelo Brdo Bijelo Brdo 2.400 - - 2.400 Sarva 1.839 - - 1.839 Potanski ured - svega: 4.239 - - 4.239 15. 31226 Dalj Dalj 5.427 8 - 5.435 Grabovac - 20 - 20 Lipovaa - 20 - 20 Novi Dalj - 40 - 40 Potanski ured - svega: 5.427 88 - 5.515 16. 31206 Erdut Erdut 1.054 - - 1.054 Oraje - 140 - 140 Planina - 200 - 200 Podvinje - 30 - 30 Prkos - 20 - 20 arkovac - 15 - 15 Potanski ured - svega: 1.054 405 - 1.459 Izvor: Sredite pota Osijek Napomena: Broj stanovnika prema popisu 1991. godine. f) Javne telekomunikacije Postojee stanje telekomunikacijske mree na podruju Osjeko-baranjske upanije,pa tako i na podruju Opine Erdut, ukazuje na visoki i ujednaeni stupanj razvijenosti telekomunikacijskog sustava.Izgraeno je,na podruju upanije, vie telekomunikacijskih objekata visoke tehnoloke opremljenosti uz visokotehnoloku infrastrukturnu povezanost na razini Hrvatske.

Analiza mogunosti razvoja telekomunikacija pokazuje da samo ugradnjom suvremene tehnologije postoje vee mogunosti komunikacija,kako u opsegu i kvaliteti,tako i u asortimanu i brzini pruanja usluga.

Intenziviran je razvoj i izgradnja mree baznih postaja mobilne telefonije,tako da je podruje Opine Erdut pokriveno signalom GSM. g) RTV sustav veza

Izgraena mrea odailjaa i veza na podruju Opine Erdut dobro funkcionira i omoguava kvalitetan prijam emitiranih signala HRT-e i lokalnih radio i TV postaja na najveem dijelu podruja Opine.

24

1.1.2.6. Energetski sustav a) Cijevni transport plina Opina Erdut do sada nije spojena na plinsku mreu te kao energent ne koristi zemni plin.

Opinu Erdut sainjavaju slijedea naselja s brojem stanovnika iz popisa 2001. godine

Tablica 26.

Naselje Broj stanovnika Broj kuanstva Aljma 645 260 Bijelo Brdo 2119 720 Dalj 4689 1661 Erdut 964 373 Opina Erdut 8417 3014

b) Elektroenergetika Elektroenergetska infrastruktura na podruju Opine Erdut obuhvaa distribuciju elektrine energije. Distribuciju elektrine energije na podruju upanije obavlja DP Elektroslavonija Osijek preko svoje distribucijske elektroenergetske mree. Distribucijska mrea na 35 kV naponskoj razini slui za dopremu elektrine energije u neposrednu blizinu veih potroaa, a sadri trafostanice 35/10 kV te podzemne kabelske i nadzemne 35 kV delekovode. Ovim dalekovodima se TS 35/10 kV povezuju s TS 110/35 kV iz kojih se napajaju, a tekoer se i meusobno povezuju. Mrea na 10 kV naponskoj razini slui za dopremu elektrine energije da skupina kuanstava ili pojedinih gospodarskih ili javnih sadraja, a sadri trafostanice 10/0,4 kV te podzemne kabelske ili nadzemne 10 kV dalekovode. Mrea 0,4 kV slui za napajanje krajnjih potroaa na 0,4 kV naponu. Od navedenih infrastrukturnih elektroenergetskih objekata,na nivou plana PPU Opine Erdut postoje sljedei objekti: Trafostanica TS 35/10 kV Dalj, Dalekovod DV 35 kV Osijek-Dalj, Dalekovod DV 35 kV Dalj-Borovo Naselje, Dalekovod DV 35 kV Dalj-Erdut(Odaci). 1.1.2.7. Vodnogospodarski sustav a) Vodoopskrba Postojee stanje vodoopskrbe Opine Erdut karakteriziraju suprotnosti: s jedne strane prisutna je visoka relativna izgraenost sistema i pokrivenost stanovnitva

organiziranom vodoopskrbom, a s druge strane postojei sustavi rade na granici tehnike ispravnosti i nisu u mogunosti osigurati

dovoljne koliine vode i potrebne tlakove unutar sustava, a kvaliteta je vode u dijelovima sustava na granici ili ne zadovoljava Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie.

Za vodoopskrbu brinu tri zasebna vodoopskrbna sustava i to: Vodoopskrbni sustav Dalj - Erdut Sustav se sastoji od zahvata vode na crpilitu Dalj s ureajem za preradu vode, tlanom stanicom s rezervoarskim prostorom, distributivne mree naselja Dalj, spojnog cjevovoda Dalj-Erdut, vodotornja u Erdutu, distributivne mree naselja Erdut i Novi Erdut. Na spojni cjevovod Dalj-Erdut pripojeni su

25

potroai iz naselja Bogaljevci. Crpilite Erdut se zbog dotrajalosti i nezadovoljavajue kvalitete vode vie ne koristi u redovnom radu sistema. Vodovod naselja Aljma Vodovod se sastoji od buenog zdenca, tlane hidroforske stanice, vodoopreme i distributivne mree naselja Aljma. Prerade vode osim kloriranja nema. Vodovod naselja Bijelo Brdo Vodovod se sastoji od zdenca, vodotornja i distributivne mree naselja Bijelo Brdo. Prerade vode osim kloriranja nema. Vodoopskrbnim sistemom Opine Erdut upravlja "vorkovac" d.o.o. Dalj temeljem odluke Poglavarstva Opine Erdut od 10. veljae 1999. godine. Koncesija za zahvaanje vode i dozvola prema Pravilniku o posebnim uvjetima za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti ("NN" 82/96.) nije pribavljena. Za crpilita nisu definirane i (temeljem Pravilnika "NN" 22/86.) i usvojene zone sanitarne zatite. Crpilita se razlikuju kapacitetima i kvalitetom vode te dubinom vodonosnika i hidrogeolokim okolnostima. Crpilitem Dalj kaptiran je aluvijalni vodonosnik sastavljen od sitno do srednjezrnog pijeska jednoline granulacije, dubina 56 do 80 m. U padini vodonosnika su prainasto-glinovite naslage s tankim proslojcima pijeska. U krovini se javljaju prah i prainaste gline s proslojcima krupnozrnog pijeska na intervalima 9-14 m. Za kvalitetu podzemne vode ovoga lokaliteta karakteristina je umjereno reduktivna sredina sa sadrajem eljeza. Izdranost se ocjenjuje dovoljnom za pokrivanje buduih potreba vodoopskrbe opine. Ugroenost od zagaenja je mala obzirom na od naselja izdvojenu lokaciju i autopurifikacijsku mo debelih naslaga krovine. Crpilite Aljma kapaciteta je 6-10 l/sec, a voda ne udovoljava Pravilniku o sanitarnoj ispravnosti vode za pie. U vodi je povien sadraj nitrata i nitrita to govori o zagaenosti relativno plitkog vodonosnika, a izrazito je visok sadraj mangana. Crpilite Bijelo Brdo kapaciteta je 10,0 + 8,8 l/sec, ali voda takoer ne udovoljava uvjetima Pravilnika o sanitarnoj ispravnosti vode za pie zbog visokog sadraja eljeza i mangana. Zdravstveni nadzor obavlja Zavod za javno zdravstvo iz Osijeka. Kratak pregled sistema vodoopskrbe Opine Erdut Daju se neki od kvalitativnih pokazatelja sistema:

Ukljuenost u vodoopskrbni sistem Tablica 27.

NASELJE

Broj stanovnika

Opskrbljenost vodom iz javnog sustava

Duina distributivne mree

(popis 1991.) stanovnika % m Bijelo Brdo 2400 2304 96 27000 Aljma 823 765 93 2700 Dalj 5515 4853 88 30000 Erdut i Novi Erdut 1459 1328 91 8700 Opina Erdut 10197 9304 91 68400 Izvor: Izvjee vorkovac d.o.o. Dalj i Plan razvitka vodoopsrbe na podruju OB Hidroing d.o.o. Osijek 1999.

26

Transportna mrea spojni cjevovod Dalj-Erdut (PVC 160) 5800 m spojni cjevovod Erdut-Novi Erdut (PEHD 160) 2800 m stanice za podizanje tlaka (Dalj - Erdut) 3 ventil za redukciju tlaka (Erdut - Novi Erdut) 1

Vodospreme

Vodosprema Dalj 331 m3 Vodosprema Aljma 30 m3 Vodotoranj Bijelo Brdo 320 m3 Vodotoranj Erdut 50 m3

Crpilita

Dalj - novi zdenac (1994.g.) 16-20 l/s Aljma 6-10 l/s Bijelo Brdo 10+8,8 l/s

Prerada (Dalj): pjeani filtri 2 x 23 m3 kloriranje automatskim klorinatorima. b) Odvodnja otpadnih voda U naseljenim mjestima Opine Erdut postoji separatni sistem odvodnje oborinskih voda otvorenim kanalima trasiranim du cestovnih prometnica. Kao recipijenti slue melioracijski kanali u ataru ili ovisno o lokaciji inundacije uz Dravu i Dunav. Zbog manjkavog odravanja, funkcionalnost sistema je upitna. Bez obzira na injenicu da su naselja obuhvaena sistemom javne vodoopskrbe, te da je snabdjevenost stanovnitva visokih 91 % ne postoji sistem odvodnje sanitarnih voda. Njihovo zbrinjavanje se vri individualnim rjeenjima propusnim "crnim" jamama ili viekomornim septikim jamama (u najboljem sluaju) iji se efluent infiltrira u podzemlje. Posredni dokaz tvrdnje je injenica da ni "vorkovac" d.o.o. - Dalj a ni druga fizika ili pravna osoba ne posjeduje opremu niti je registrirala djelatnost pranjenja, koje bi kod propisanih nepropusnih sabirnih jama bilo neophodno. c) Ureenje vodotoka i voda Vodotoci Drave i Dunava omeuju Opinu Erdut sa sjevera, istoka i juga, pa je pripadajua duina tokova: Drave (r.km. 0+000 do r.km 5+600) 5,600 km Dunava (r.km. 1382+550 do r.km 1347+625) 35,825 km Tokovi obje rijeke su na teritoriji Opine Erdut regulirani. Dio toka Drave od r.km 0-000 do r.km 5+600 pripada regulacijskoj dionici Aljma - Osijek. Na ovoj su dionici izvedeni prvi radovi regulacije Drave na ovom podruju. Nizom pera, obaloutvrda, paralelnih gradnji i traverzi uvreno je korito rijeke s regulacijskom irinom od 180 m pri srednjoj vodi. Posebna je panja posveena uu Drave u Dunav gdje je paralelnim graevinama irina korita svedena na 170 m pa se danas ta dionica smatra potpuno ureenom. Ipak zbog preovladajuih akumulacijskih procesa u cijelom donjem toku Drave, a posebno na ovoj dionici, koja je pod uticajem vodostaja Dunava esto pod usporom, potrebno je redovito odravanje.

27

Tok Dunava u granicama Opine Erdut pripada dionici od hrvatsko-maarske granice (r.km 1433) do Vukovara (r.km. 1333) koja se istie opsegom izvedenih regulacijskih radova i urednou korita. Na dionici "ue Drave - Aljma" (r.km. 1373 - r.km 1379) korito Dunava irine 400 m za srednju vodu fiksirano je sustavom pera na lijevoj i desnoj obali i desnom obaloutvrdom. Na nizvodnoj dionici "Staklar Marin" (r.km 1374+500 do r.km 1369+500) nisu izvedeni svi projektirani radovi, ali je na kritinim mjestima izvrena stabilizacija obala. Na dionici "Bogojevo-Vukovar" (r.km. 1369+500 do r.km 1347+000) izvreni su regulacijski radovi na kritinim mjestima. Izgraen je vei broj pera, obaloutvrda i pregrada rukavaca u cilju fiksiranja korita za srednju vodu. Bez obzira to se radovi nisu izvodili sustavno mogue je govoriti o reguliranosti dionice, osim "Daljske krivine" koja ostaje i dalje problematina. Zahvaljujui reljefu i razmjetaju ljudskih aktivnosti desne obale Drave i Dunava Opinu Erdut nije od poplava bilo potrebno tititi nasipima. Na veoj ili manjoj udaljenosti od rijenih obala protee se rub lesne grede s podnojem na kotama oko 90,0 m.n.m do koje granice prua i prostor redovnih ljudskih aktivnosti. Najnii dijelovi prostora inundacija uz rijeke su na kotama od oko 81,0 - 83,0 m.n.m. Taj je dio uglavnom obrastao umskim zajednicama crne i bijele topole, te bijele vrbe s plavom kupinom i broikom i nije branjen od poplava. U prilogu se daje tabelarni pregled regulacijskih graevina pripadajuih dijelova tokova Drave i Dunava.

Regulacijske graevine na Dravi u Opine Erdut km 0+000 km 5+600 Tablica 28.

Vodotok Dionica Obala Poc.stac. Zav.stac. Tip obj. Drava 0 - 20 D 0+100 0+0 Traverza Drava 0 - 20 D 0+0 0+680 Paral.grad Drava 0 - 20 L 0+550 1+450 Obaloutvrda Drava 0 - 20 D 0+680 3+150 Obaloutvrda Drava 0 - 20 L 2+400 3+100 Obaloutvrda Drava 0 - 20 L 3+200 0+0 Traverza Drava 0 - 20 L 3+150 3+700 Paral.grad Drava 0 - 20 D 3+850 0+0 T-objekt Drava 0 - 20 D 4+100 0+0 T-objekt Drava 0 - 20 D 4+330 0+0 T-objekt Drava 0 - 20 D 4+620 0+0 T-objekt Drava 0 - 20 D 4+850 0+0 T-objekt Drava 0 - 20 L 3+700 5+850 Obaloutvrda Drava 0 - 20 D 5+110 0+0 T-objekt Drava 0 - 20 D 5+410 0+0 T-objekt Drava 0 - 20 D 5+550 5+900 Paral.grad

Regulacijske graevine na Dunavu u Opine Erdut km 1382+550 km 1347+625

Tablica 29. Vodotok Dionica Obala Poc.stac. Zav.stac. Tip obj. Dunav 1383-1295 D 1382+400 0+0 Traverza Dunav 1383-1295 D 1382+150 1382+500 Paral.grad Dunav 1383-1295 L 1382+090 1382+800 Deponija Dunav 1383-1295 D 1381+950 0+0 T-objekt Dunav 1383-1295 D 1381+460 0+0 T-objekt Dunav 1383-1295 L 1381+100 0+0 T-objekt Dunav 1383-1295 L 1380+800 0+0 T-objekt Dunav 1383-1295 D 1380+850 0+0 T-objekt Dunav 1383-1295 D 1380 + 300 1380 + 480 Obaloutvrda Dunav 1383-1295 D 1380 + 350 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 L 1380 + 200 0 + 0 T - objekt Dunav 1383-1295 L 1379 + 640 0 + 0 T - objekt

28

Dunav 1383-1295 L 1379 + 100 0 + 0 T - objekt Dunav 1383-1295 L 1378 + 500 0 + 0 T - objekt Dunav 1383-1295 D 1378 + 870 1379 + 300 Obaloutvrda Dunav 1383-1295 D 1377 + 950 1378 + 850 Obaloutvrda Dunav 1383-1295 D 1377 + 360 1378 + 230 Obaloutvrda Dunav 1383-1295 L 1373 + 750 1375 + 800 Obaloutvrda Dunav 1383-1295 L 1374 + 100 0 + 0 Traverza Dunav 1383-1295 L 1373 + 800 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 L 1373 + 980 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 L 1373 + 880 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 L 1373 + 780 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 L 1373 + 000 0 + 0 Pregrada Dunav 1383-1295 L 1372 + 600 1373 + 000 Obaloutvrda Dunav 1383-1295 D 1368 + 380 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 L 1367 + 000 1368 + 000 Obaloutvrda Dunav 1383-1295 D 1367 + 800 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 D 1367 + 080 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 L 1366 + 500 1367 + 400 Obaloutvrda Dunav 1383-1295 L 1361 + 500 1366 + 500 Obaloutvrda Dunav 1383-1295 L 1361 + 500 1366 + 500 Obaloutvrda Dunav 1383-1295 L 1361 + 500 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 D 1361 + 100 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 L 1361 + 000 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 L 1360 + 700 0 + 0 Pregrada Dunav 1383-1295 D 1360 + 700 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 D 1360 + 300 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 D 1359 + 850 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 D 1359 + 000 0 + 0 Pregrada Dunav 1383-1295 L 1358 + 370 1358 + 556 Paral. Grad. Dunav 1383-1295 L 1358 + 180 0 + 0 Prag Dunav 1383-1295 L 1358 + 000 0 + 0 Prag Dunav 1383-1295 L 1357 + 800 0 + 0 Prag Dunav 1383-1295 D 1355 + 300 0 + 0 Prag Dunav 1383-1295 D 1355 + 100 0 + 0 Prag Dunav 1383-1295 D 1354 + 900 0 + 0 Prag Dunav 1383-1295 D 1352 + 350 1355 + 050 Obaloutvrda Dunav 1383-1295 D 1352 + 350 1355 + 050 Obaloutvrda Dunav 1383-1295 L 1349 + 830 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 L 1349 + 300 0 + 0 Pero Dunav 1383-1295 D 1347 + 700 1349 + 380 Obaloutvrda

Izvor: Podatke za potrebe izrade PPOB dostavile Hrvatske vode. d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje Povrina sliva melioracijske odvodnje Opine Erdut se prema hidrografskim karakteristikama dijeli na Dravski i Dunavski sliv. Dravskom slivu pripada manji dio povrina i to sjeverno od naselja Bijelo Brdo (stari meandri rijeke Drave) dok najvei dio povrina gravitira Dunavskom slivu, bilo direktno, bilo putem osnovne i detaljne kanalske mree. U topografskom smislu najnii se tereni nalaze uz desne obale rijeka Drave i Dunava (stari dijelovi korita, ade i sl.) i visina su izmeu 83,0 i 84,0 m.n.n. Najvie se zemljite nalazi u sjevernom dijelu opine gdje se Miino brdo i Daljska planina (Aljmako-Erdutska uzvisina) diu sve do 190,0 m.n.m. (brdo vorkovac). Brdski dio sliva gravitira na sjevernim padinama putem brojnih surduka izravno u rijeke Dravu i Dunav, dok su june padine orijentirane u sliv Glavnog Daljskog kanala. Obzirom na relativno velike nagibe terena zapaena je - prilikom pojave oborina veeg intenziteta - povrinska erozija na nekoliko lokaliteta kao to su Prkos i Oraje nedaleko od Erduta.

29

U junom dijelu opine gdje prevladavaju izrazito kvalitetne poljoprivredne povrine teren je ravniarskog tipa i preteno na visinama izmeu 86,50 i 89,00 m.n.m. Odvodnja poljoprivrednog zemljita Opine Erdut vri se putem osnovne i detaljne otvorene kanalske mree i manjim dijelom, putem podzemne odvodnje - drenaom. U osnovnu kanalsku mreu pripada kanal I. reda Glavni Daljski i kanali II reda Borojeva Mea i Pogled - Aa. Detaljne kanalske mree III i IV reda na podruju Opine Erdut ima cca 80.000 m. Glavni Daljski kanal Glavni Daljski kanal je izravni pritok rijeke Dunav na desnoj obali. Dijelom (od oko 40 % duine) kanal prolazi i opinom Trpinja paralelno s opinskom granicom. Ue kanala nalazi se u urbanom dijelu naselja Dalj, koje je poznato pod nazivom "Jama". "Jama" je prirodna depresija koja se uvlai u prostor naselja, gdje je sredinjim dijelom u vidu kinete izvedena trasa Glavnog Daljskog kanala. Ukupna duina trase Glavnog Daljskog kanala iznosi 21,85 km, koja je u prvobitnoj izvedbi u cijelosti bila orijentirana na rijeku Dunav, a poloajno je realizirana u smjeru od zapada prema istoku. U odnosu na prvobitnu izvedbu kanal je vie puta rekonstruiran uz realizaciju paralelnih rastereenja te prevoenje dijela voda u sliv Bobotskog kanala, tako da je danas situacija slijedea: dio trase od km 0+000 do km 6+850 ostala je prema prvobitnoj koncepciji poloajno

nepromijenjena i orijentirana i nadalje prema Dunavu uz visinski poloaj nivelete dna limitiran postojeim propustom ispod eljeznike pruge Erdut-Vinkovci,

izmeu km 2+135 i km 7+000 izveden je rasteretni paralelni tok (bajpas) trasom kanala Borojeva Mea, koji je izvedbom novog propusta ispod eljeznike pruge Erdut-Vinkovci omoguio znatno sputanje nivelete dna i ostale uvjete za efikasniju odvodnju ireg podruja,

kanal Pogled lijevi pritok Glavnog Daljskog kanala u km 6+850 usmjeren je na kanal Borojevu meu izvedbom adekvatnog produbljenja recipijenta izmeu km 6+850 i km 7+000. Ovim zahvatom stvoreni su uvjeti za radikalnije ureenje dijela trase kanala Pogled,

dio trase Glavnog Daljskog kanala uzvodno od spoja na Borojevom Meom, odnosno od km 7+000 do km 12+050 produbljen je prema novim uvjetima i orijentiran prema Dunavu preko Borojeve Mee,

preostali dio trase od km 12+050 do km 21+850 rekonstruiran je, nakon ureenja kanala Mavala, tako da je odvodnja ovog podruja orijentirana Mavalom prema Bobotskom kanalu, odnosno izvreno je prevoenje voda u novi recipijet izmjenom padova nivelete dna.

Kanal Borojeva Mea Kanal Borojeva Mea dugaak je 4,45 km, a spojen je s kanalom Glavni Daljski u km 2+135 i km 7+000, te predstavlja rasteretni kanal i primarni vodotok u odvodnji junog dijela sliva Daljskog podruja usmjerenog na rijeku Dunav. Kanal Pogled-Aa Kanal Pogled je lijevi pritok Glavnog Daljskog kanala u km 6+850. Duina kanala iznosi L=8,62 km s povrinom sliva veliine F=585 ha. Rekonstrukcijom kanala Pogled, koja je izvrena 1981. godine promijenjeni su nagibi prvobitne nivelete dna, te obavljeno djelomino prelaganje trase s orijentacijom na kanal Aa. Sadanja koncepcija odvodnje u predmetnom slivu je slijedea: dio trase kanala Pogled od km 0+000 do km 3+100 ostao je i nadalje izravni pritok Glavnog

Daljskog kanala s ueem u km 6+850, ostatak trase uzvodno od km 3+100 izmjenom poduih padova nivelete dna preveden je u kanal

Aa, koji je isto tako lijevi pritok Glavnog Daljskog kanala s uem u km 12+144

30

kanal Aa duine L=1,5 km spaja se sa kanalom Pogled u stacionai km 7+105, tako da je niveleta dna Pogleda od km 3+100 do km 7+105 izvedena s novim nagibom u smjeru prema kanalu Aa,

dionica uzvodno od km 7+105 sve do kraja kanala Pogled u km 8+620 ostala je i nadalje u prvobitnom usmjerenju.

Navedena rekonstrukcija iz 1981. godine uslijedila je kao racionalno rjeenje, jer je eliminirana izgradnja nekoliko veih objekata na Pogledu, a istovremeno rijeen je problem odvodnje izrazitih depresija u slivu Aaa. Kako je Opina Erdut bila privremeno okupirana, to su pojedina podruja opine i danas minirana pa je izostalo redovito gospodarsko i tehniko odravanje kanalske mree. Kanali i osnovne i detaljne mree su obrasli ibljem i stablima, a dna i veina cijevnih propusta su zamuljeni. Znatan je dio hidrotehnikih objekata devastiran ratnim djelovanjima i neredovitim odravanjem. Sve navedene injenice utiu na bitno smanjenje protonosti osnovne i detaljne kanalske mree to pak uzrokuje due zadravanje vode u kanalima, nepovoljno visok nivo podzemnih voda, a nerijetko, pri padalinama veeg intenziteta i mjestimino izlijevanje vode na poljoprivredne povrine. Za rjeenje navedenog problema treba provoditi radove na tehnikom i gospodarskom odravanju. Detaljna kanalska mrea Pored opisanih glavnih vodotoka na podruju Opine Erdut, koji se tretiraju uglavnom kao kanali prvog i drugog reda znatno je dua i gua postojea odvodna kanalska mrea detaljnih kanala, koji pripadaju kategoriji treeg i etvrtog reda. Ukupna duina kanala treeg i etvrtog reda iznosi 80,0 km. Ovi kanali imaju uobiajenu irinu dna b = 0,6 m, nagibe pokosa od 1:1 do 1:1,5, te podune padove od 0,2 do maksimalno dozvoljenih koji garantiraju stabilnost dna i pokosa. Drenaa Na dijelu povrina, koje su ugroene visokim razinama podzemnih voda izvedena je cijevna drenaa, koja se izravno uputa u otvorene vodotoke. Drenane cijevi su plastine i perforirane sa otvorima od 50 mm do 160 mm. Drenani sustav izveden je kao RANDOM (pojedinani drenovi u depresijama) ili kao sistematska drenaa, gdje se pokriva kompletna povrina pravilnom mreom kolektora i drenskih sisala. Razmak drenskih cijevi ovisi o pedolokim karakteristikama tala i kree se od 10-50 m. Minimalni poduni padovi drenskih cijevi iznose 2,0 . Navodnjavanje Globalne klimatske promjene unazad dvadesetak godina izazvale su nedostatak vode u najkritinijem vegetacijskom razdoblju za pojedine kulture to dovodi do katastrofalnih teta od sue. Naroito su ugroene visoko akumulativne ratarske kulture (sjemenske). Kako bi se tete svele na minimalnu moguu mjeru potrebna je primjena suvremenih tehnologija obrade tla i navodnjavanja. Sadanja primjena navodnjavanja nije adekvatna raspoloivim mogunostima i koristi se kao interventna mjera kod visoko akumulativnih kultura. Preteno se primjenjuju mobilni ureaji za umjetnu kiu (tifoni) sa prenosivim agregatima. Glavni izvori vode za navodnjavanje su rijeke Drava i Dunav, a sporedni su podzemne vode iz bunara. Za potrebe navodnjavanja u tijeku je izrada vodoprivrednog plana navodnjavanja na slivu, a postoji i tehnika dokumentacija: Idejni projekt navodnjavanja Daljskog podruja za 9000 ha.

31

Ova e se dokumentacija morati izanalizirati i revidirati u skladu s dananjim svjetskim dostignuima i normativima u ovom podruju, jer e ista biti akceptirana u izradi vodoprivrednog plana. 1.1.2.8. Postupanje s otpadom Komunalni otpad je otpad iz kuanstva, otpad koji nastaje ienjem javnih povrina i otpad slian otpadu iz kuanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslunim djelatnostima. Organizirani prijevoz komunalnog otpada iz sva etiri naselja Opine Erdut obavlja koncesionar istoa Vukovar. Otpad se odlae na odlagalite van podruja Opine Erdut. Dva odlgalita otpada koja su stanovnici napravili u blizini naselja su sanirana. 1.1.2.9. Stanje okolia a)Voda Zatita voda propisana je posebnim zakonom. Radi provedbe zatite voda u pogledu zatite od oneienja s kopna i otoka, Vlada Republike Hrvatske donijela je Dravni plan za zatitu voda ("NN" 8/99.), a obveza je Osjeko-baranjske upanije donoenje upanijskog plana za zatitu voda koji trebaju predloiti "Hrvatske vode". U tijeku je priprema istog.

Zatita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoe voda i izvorima oneienja, spreavanjem, ograniavanjem i zabranjivanjem radnji i ponaanja koji mogu utjecati na oneienje voda i stanja okolia u cjelini te drugim djelovanjima usmjrenim ouvanju i poboljanju kakvoe i namjenske uporabljivosti voda. Svrstavanje voda u vrste obavlja se temeljem odgovarajueg propisa na osnovi izraunate mjerodavne vrijednosti parametara analiziranih uzoraka vode. Sustavni monitoring radi zatite voda na podruju Opine Erdut ne postoji osim u smislu nadzora zdravstvene ispravnosti vode u javnim vodoopskrbnim sistemima. Podruja na kojima se nalaze izvorita moraju biti zatiena od namjernog ili sluajnog zagaenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njenu izdanost. Nakon izrade Studije razvitka vodoopskrbe na podruju Osjeko-baranjske upanije utvrdit e se sva izvorita kao i zone sanitarne zatite. U zatiti voda od zagaenja javlja se niz problema koji proistiu iz injenice da potivanje pozitivnih propisa zahtijeva zaista visoka materijalna i financijska sredstva te da je u mnogim sluajevima praktino nemogue izvesti parcijalna rjeenja. Ovo esto rezultira odgodom rokova primjene ili ignoriranjem propisa pri investicijskoj izgradnji. Najvaniji izvori zagaenja voda u opini su: Stanovnitvo i njegove djelatnosti Stanovnitvo Opine Erdut ivi u uvjetima javne vodoopskrbe kojom je obuhvaeno 91% stanovnika i s normom potronje od cca 150 litara vode po stanovniku dnevno. Oko 80 % te koliine se javlja kao otpadna sanitarna voda. Zbrinjavanje otpadnih voda u opini je na individualnom principu to se veinom ini izgradnjom propusnih septikih i "crnih" jama s dugoronim posljedicama po kvalitet podzemnih voda. Problem se uslonjava injenicom da je financijski znatno lake, a po standard ivljenja znatno atraktivnije osigurati vodoopskrbu (a time i poveani standard potronje vode) nego odgovarajuu odvodnju, a takoer i djelatnostima kao to je uzgoj stoke ili peradi.

32

Aproksimativna, ali vjerodostojna raunica kae da se na podruju Opine, a posebno na podruju naseljenih mjesta, u podzemlje ispusti vie od 400.000 m3 otpadnih voda godinje to se na crpilitima s pliim vodonosnikom kao to je ono u Aljmau ve osjea. Industrija u Opini Erdut za sada ne spada u intenzivne zagaivae. Nema i ne koristi nezavisne

izvore potrebne tehnoloke vode, a u potronji iz javnih sustava ne uestvuje u znaajnijoj mjeri. Poljoprivreda, koja intenzivnim nainom obrade i koritenja zemljita spiranjem u melioracijske

kanale emitira ogromne koliine mineralnih gnojiva i pesticida s poznatim posljedicama po ekosustav-naroito voda stajaica.

Stoarstvo posebno ono intenzivnog tipa koje vrlo esto bioloki otpad uzgaja "zbrinjava" u neadekvatnim, nedovoljno kapacitiranim otvorenim lagunama, koje se malo, malo "tehnikom omakom " ili "viom silom" isprazne u oblinji vodotok.

Odlagalita krutog otpada domainstava i industrije (dosta esto i zaista otrovnog) koja ispiranjem emitiraju tetne materije u otvorene vodotoke ili u podzemlje.

Povremena incidentna zagaenja iz sfere prometa, ekstrakcije sirovina, kemijske industrije i slino.

Kontrola i smanjenje zagaenja mogu se openito postii striktnom primjenom Zakona, a posebno: sanitarnom zatitom izvorita, uravnoteenjem izgradnje vodoopskrbnih sustava i sustava (separatne) odvodnje u ruralnim

sredinama i poticanjem izgradnje manjih individualnih ili skupnih sustava s biolokim preiavanjem,

rigoroznom kontrolom ureaja za predtretman i kvalitete otpadnih voda industrije, preorjentacijom poljoprivrede na proizvodnju ekoloki ispravne hrane uz koritenje prirodnih

gnojiva, uravnoteenjem stoarske proizvodnje s odgovarajuim zemljinim resursima te iskoritenjem

biolokog otpada uzgoja za proizvodnju energenta i organskog gnojiva, sanitarnim ureenjem odlagalita otpada i ureenjem posebnih odlagalita za opasan otpad, primjenom tehniko-tehnolokih mjera za prevenciju incidentnih zagaenja, i u izvjesnoj mjeri promjenom biolokih kultura na odreenim povrinama. b) Zrak Na podruju Osjeko-baranjske upanije mjerenja kakvoe zraka provode se na 16 mjernih postaja, od kojih je 10 na podruju Osijeka. Granina vrijednost kakvoe zraka nije prekoraena ni na jednoj mjernoj postaji u upaniji. Na temelju provedenih istraivanja moe se zakljuiti da je kakvoa zraka na podruju upanije zadovoljavajua. Zakonom se propisuje uspostavljanje mjerenja posebne namjene radi provjere utjecaja na okoli nekog izvora emisije u sluaju osnovane sumnje ili pritubi graana da je dolo do prekomjernog oneienja zraka. Opina Erdut granii sa Srbijom i Crnom gorom to otvara problem mogueg utjecaja prekograninog daljinskog prijenosa oneienja glede sadanjeg odnosno budueg stanja zraka. c)Tlo U smislu zatite, tla imaju slijedee funkcije: prirodne funkcije gospodarske funkcije funkciju arhiva prirodne i kulturne povijesti. Kod utjecaja na tlo potrebno je u najveoj moguoj mjeri izbjegavati oteenja njegovih prirodnih funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti.

33

Procjenjeni oblici i uzroci oteenja tala u pojedinim podrujima Hrvatske pokazuju da je na podruju Istone Hrvatske prisutno oteenje tala uzrokovano pesticidima i drugim biocidima, komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, smanjenjem humusa, stagnacijom vode u tlu, kvarenjem strukture i zbijanjem tla, izgradnjom naselja te trajnih graevinskih objekata. Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja u iduem razdoblju u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i umarstva planira: izvriti inventarizaciju stanja oteenosti tala Hrvatske razraditi sustav trajnog monitoringa tala Hrvatske osmisliti informacijski sustav tala Hrvatske. 1.1.2.10. Podruja posebne namjene Povrine od interesa za obranu namijenje su za djelatnosti zatite Drave i kao takve oznaene su u PPOB simbolom koji oznaava posebnu namjenu. Razgranienje prostora od interesa za obranu vri se odreivanjem detaljne granice vojnog kompleksa, prema postojeim lokacijama navedenim u tablici, u suradnji s nadlenim tijelom obrane, a u postupku izrade PPUO.

Lokacija prostora od interesa obrane Tablica 30.

Opina Kompleks/graevina Erdut vojni kompleks vorkovac

Kriteriji ureivanja prostora u cilju odreivanja interesa obrane, a za primjenu kod izrade PPUO su slijedei: usmjeriti prostorno-razvojne prioritete na svrhovitu zatitu interesa obrane odrediti graevinska podruja izvan povrina od posebnog znaenja za obranu uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrivanje prostora i sustava od interesa za

obranu. U postupku donoenja prostornog plana potrebno je od Ministarstva obrane ishoditi prethodnu suglasnost. 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i

ocjena postojeih prostornih planova 1.1.3.1. Prostorni plan upanije Odredbe za provoenje Prostornog plana Osjeko-baranjske upanije odreuju slijedee obveze, koje se prenose na PPUO: (2) Prostor odreen u kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena prostora razgraniava se

na slijedei nain: Izgraeni dio od neizgraenog dijela graevinskog podruja u Prostornom planu ureenja

opine/grada (PPUO/G), sukladno smjernicama iz toke (55.) Odredbi za provoenje (u daljnjem tekstu : Odredbe).

portsko-rekreacijska i ugostiteljsko-turistika podruja u PPUO/G, sukladno uvjetima iz toke (66.) ovih Odredbi,

(3) Prostor odreen kartografskim prikazom br. 3.1.1. Podruja posebnih uvjeta koritenja

razgraniava se na slijedei nain: Podruja predloena za zatitu, do proglaenja zatienog podruja na temelju PPUO/G,

prijedloga za pokretanje inicijative, kojeg utvruje upanijski zavod za prostorno ureenje, a nakon proglaenja, aktom o zatiti.

34

(7) Iznimno od toke (5.) Odredbi, utvrene irine planskih koridora za graevine prometa,

energetske i vodnogospodarske graevine ne primjenjuju se na dijelu koridora koji prolazi kroz graevinsko podruje.

Graevina iz stavka 1. ove toke koja se gradi ili rekonstruira u graevinskom podruju planira se prema funkcionalnim potrebama i usklauje s drugim korisnicima prostora, a prostor se poblie odreuje u PPUO/G i drugim planovima uih podruja.

(28) Prostor od interesa za obranu odreuje se u PPUO/G granicama vojnog kompleksa i

graevinama, u suradnji s nadlenim tijelom obrane. Razgranienjem treba odrediti vojni kompleks i graevine, te zatitni pojas oko vojnih kompleksa. Zatitni pojas je dio vojnog kompleksa koji se odreuje ovisno o vrsti, namjeni i poloaju graevina u prostoru.

Iznimno od stavka 1. ove toke, pojedine lokacije mogu se prenamijeniti u PPUO/G uz postupak naveden u toki (31.) Odredaba.

Nuno je uskladiti s potrebama obrane uvjete koritenja prostora: umskih, poljoprivrednih i vodnih povrina, povrina za razvoj naselja, povrina izvan naselja za izdvojene namjene i zatienih podruja.

(31) U postupku definiranja namjene i naina koritenja prostora u PPUO/G obvezno je ugraditi

zatitne i pirotehnike zone vojnih kompleksa, a u postupku donoenja tih planove potrebno je od Ministarstva obrane ishoditi prethodnu suglasnost.

(36) Gospodarske zgrade za uzgoj stoke ne mogu se planirati u naseljima gradskih obiljeja

utvrenim u toki (58.) ovih Odredbi. U ostalim naseljima se gospodarske zgrade za uzgoj stoke mogu graditi do kapaciteta 50

uvjetnih grla. Razrada do maksimalno navedenog kapaciteta s uvjetima razmjetaja u naselju utvruje se PPUO/G.

Gospodarske zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje mogu se locirati u graevinska podruja izdvojenih gospodarskih zona i poljoprivrednih gospodarskih kompleksa. Kod gospodarskih graevina za uzgoj stoke kriteriji smjetaja obzirom na kapacitet se utvruju u ovisnosti o poloaju graevine u odnosu na naselje. Ovaj kriterij se razrauje u PPUO/G.

(37) Izvan granica graevinskog podruja moe se planirati izgradnja gospodarskih graevina u

funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti za vlastite potrebe prema smjernicama i kriterijima koji se utvruju u PPUO/G.

U gradnji graevina iz stavka 1. ove toke zatita prostora osigurava se odreivanjem standarda gospodarske graevine, ouvanjem veliine i cjelovitosti poljoprivrednih kompleksa, okrupnjavanjem manjih posjeda i sprjeavanjem neprimjerenog oblikovanja gradnje u odnosu na krajobrazne vrijednosti.

Povrina graevina iz stavka 1. ove toke temelj je za utvrivanje povrine stambenih graevina iz toke (41.) ovih Odredbi.

(39) Graevine iz toke (37.) ovih odredbi za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaa imaju preko

50 uvjetnih grla. Ove graevine se ne mogu graditi na podrujima vrijednog krajobraza, zatienim podrujima

prirode i na podruju vodozatitnih zona. Minimalna udaljenost graevina za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaa za kapacitet 50

uvjetnih grla od graevinskog podruja naselja gradskog obiljeja iznosi 500 m, a ostalih naselja 100 m. Kriterij udaljenosti kapaciteta veih od 50 uvjetnih grla od naselja treba razraditi u PPUO/G vodei rauna o smjeru dominantnih vjetrova, te intenzitetu zagaenja, osobito zraka.

Minimalna udaljenost graevine za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaa od ruba zemljinog pojasa razvrstane ceste iznosi:

35

Minimalna udaljenost od ruba zemljinog posjeda razvrstane ceste, u m Broj uvjetnih grla

Dravne upanijske i lokalne 50-100 100 100 101-400 150 100 vie od 400 200 150

U PPUO/G mogu se kao minimalne utvrditi i vee udaljenosti od navedenih u stavku 3. i 4. (42) Industrija, malo gospodarstvo i poduzetnitvo prioritetno se smjetaju u graevinska podruja

naselja. U naseljima je potrebno teiti boljem iskoritenju postojeih industrijskih i gospodarskih

zona namijenjenih ovim djelatnostima s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura te sprijei neopravdano zauzimanje novih povrina.

U PPUO/G, GUP-u i UPU za gradove treba odgovarajuom prostornom organizacijom i mjerama zatite sprijeiti tetne utjecaje na stanovnitvo i okoli.

U stambenim zonama se ne mogu smjetati one proizvodne graevine za koje je prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoli (NN br. 59/00.) obvezna izrada Studije utjecaja na okoli.

(50) Prostore za razvitak sustava drutvenih djelatnosti koje su smjetene ili se njihov smjetaj

planira unutar graevinskog podruja potrebno je u PPUO/G i drugoj detaljnoj dokumentaciji prostora analizirati i sukladno potrebama i mogunostima odgovarajue dimenzionirati.

Mree ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO/G, te GUP i UPU, sukladno mrei ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadleno tijelo.

Rekreacijske povrine i sadraje namijenjene stanovnitvu treba odrediti prvenstveno na razini GUP-a i DPU-a.

Zdravstveni i rekreacijski sadraji koji nisu obuhvaeni u PPOB, mogu se planirati i izvan graevinskog podruja naselja sukladno toki (64.) i (71.) i odredbama PPUO/G.

(51) Graevinska podruja se utvruju u PPUO/G. Postojea graevinska podruja moraju se u

postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOB. (57) Potrebe za razvoj naselja utvruju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u

planskom razdoblju PPUO/G, planiranog razvoja drutvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruenja.

Pri utvrivanju prostornih potreba za planirano poveanje stanovnitva, odnos planirane povrine i planiranog poveanja stanovnitva (m2/st.) ne moe biti vei od odnosa izgraene povrine i postojeeg broja stanovnika.

Ukupna povrina graevinskog podruja pojedinanog naselja moe biti vea za najvie 25% od zbroja povrine izgraenog podruja i povrine odreene za planirano poveanje stanovnitva.

Ako je povrina postojeeg graevinskog podruja naselja vea od povrine utvrene na nain odreen u stavku 3. ove toke, u PPUO/G e se takve cjelovite povrine izuzeti iz graevinskog podruja i mogu se odrediti kao rezervne povrine za budui razvoj naselja.

Iznimno od stavka 3. ove Odredbe, graevinsko podruje podrunih sredita (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Vinjevac) i lokalnih sredita moe se poveati za potrebe porta, rekreacije, turizma i gospodarstva.

U PPUO/G obvezno je dokazati da je graevinsko podruje utvreno sukladno utvrenim smjernicama i kriterijima iz PPOB.

(59) Neizgraene dijelove graevinskog podruja potrebno je opremiti komunalnom

infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti ureene dijelove graevinskog

36

podruja. Na neizgraenom graevinskom zemljitu se ne moe graditi ako do graevne estice nije

rijeen javni pristup u koridorima odgovarajueg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.

irina koridora iz prethodnog stavka odreuje se u PPUO/G. Minimalnom razinom komunalne opremljenosti smatra se zemljite do kojeg je rijeen

pristup i omoguen prikljuak na elektroenergetsku mreu. Jedinice lokalne samouprave u PPUO/G mogu utvrditi i dodatne uvjete za minimalnu komunalnu opremljenost.

Odgovarajuim nainom izgradnje i organizacijom prostora potrebno je osigurati ekonominost u izgradnji komunalne infrastrukture.

(60) Izgradnja na neizgraenom dijelu graevinskog podruja u pravilu se provodi na temelju

UPU-a i DPU-a. Granice obuhvata i obveza izrade prostornih planova iz prethodnog stavka utvruje se u

PPUO/G, GUP-u i UPU. (63) Graevinska podruja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u

granicama izgraenog dijela u kojem je mogua samo interpolacija novih graevina. Iznimno od stavka 1. ove toke u sluaju nelegalno izgraene cjeline povremenog stanovanja

mogunost pravne sanacije i granica graevinskog podruja utvrdit e se PPUO/G, a graevine izvan tako utvrenog graevinskog podruja moraju se ukloniti.

Uz turistiko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao viestambeni nain gradnje.

U postupku utvrivanja graevinskih podruja zona povremenog stanovanja uz vodotoke potrebno je istraiti i uvaiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje.

(66) Graevinsko podruje za turistiko-rekreacijske i portsko-rekreacijske zone izvan naselja

moe se utvrditi samo na podrujima za koja je u PPUO/G utvreno da postoje prirodni uvjeti za planiranu namjenu.

U cilju vrednovanja turistikog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma za podruje opina/gradova.

(68) Graevinsko podruje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0

m2/st. Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog podruja, koje se

utvruje u PPUO/G, a utvrena povrina gospodarske zone umanjuje se za povrine postojeih gospodarskih zona u gravitacijskom podruju.

Iznimno, mogue je planirati i vee povrine na temelju programa razvoja Opine/Grada to je potrebno posebno obrazloit i argumentirati.

(71) Graevinska podruja za graevine i komplekse zdravstva izvan naselja mogue je utvrditi

na podrujima za koja je PPUO/G utvreno da postoje specifini prirodni uvjeti (termalne vode, specifini klimatski uvjeti ili druge osobitosti).

(72) U PPUO/G obvezno je utvrditi nain sanacije zateene bespravne gradnje na podruju

opine/grada. (73) U prostoru planiranih koridora i lokacija za graevine prometnih i drugih infrastrukturnih

sustava ne mogu se do utvrivanja tone trase i lokacije planirati i graditi graevine koje se mogu graditi izvan graevinskog podruja, odreivati prostori za razvoj naselja, niti utvrivati graevinska podruja ostalih namjena. U grafikom dijelu PPUO/G na kartografskim prikazima neizgraenog dijela graevinskih podruja u mjerilu 1:5.000 obvezno je utvrditi povrine namjenjene za infrastrukturne koridore planirane u PPOB.

Prostor planiranih koridora i lokacija se do izgradnje prometnih i drugih infrastrukturnih graevina koristi na postojei nain, bez mogunosti gradnje trajnih graevina izuzev

37

graevina infrastrukture. Na prostoru odreenom za koridore i lokacije planiranih prometnih i drugih infrastrukturnih

graevina, a koji preostane nakon izgradnje graevine, prestaje ogranienje iz stavka 2. ove toke.

(76) Pri utvrivanju trase treba izbjegavati presjecanje funkcionalnih i prirodnih cjelina, osobito

poljoprivrednog zemljita i uma i zatienih podruja. irina koridora, poloaj, trasa i povrine za smjetaj graevina sustava detaljno e se odrediti prema vrsti graevine u PPUO/G. Obveza je korisnika prostora koji gradi i koristi koridor u kontaktnoj zoni naselja i zatienih prostora prirodne i graditeljske batine da u tijeku gradnje i koritenja objekta osigura posebne mjere zatite prostora, graevina i zdravlja ljudi, zatite od buke i drugih oblika ugroavanja okolia.

(91) Uvjeti ureenja prostora potanskih kapaciteta, koji se rekonstruiraju ili se izgrauju

iskljuivo unutar graevinskog podruja, definiraju se u PPUO/G, a detaljnije u planovima uih podruja.

Uvjeti odreivanja prostora za planirane komutacijske vorove koji se u pravilu grade unutar graevinskog podruja, zatim dio magistralnih, korisnikih/spojnih vodova, te bazne postaje GSM, koji se grade unutar i izvan granica graevinskih podruja, definiraju se u PPUO/G i prostornom planu podruja posebnih obiljeja (PPPPO), a detaljnije u planovima uih podruja.

(104) U PPOB se omoguava gradnja malih hidroenergetskih objekata ili vjetroelektrana. U koliko se iskae interes za takovu gradnju, potrebno je provesti odgovarajue postupke,

zadovoljiti kriterije zatite prostora i okolia, te ekonomske isplativosti, a lokaciju takvih graevina ugraditi u PPUO/G.

(132) U PPUO/G obvezno je predvidjeti poumljavanje marginalnog zemljita, utvrditi mogunosti

poumljavanja podruja razvrstanog u kategoriju ostalog poljoprivrednog tla, uma i umskog zemljita i planirati poumljavanje i onog zemljita koje nije umsko, ako takvo zemljite nije mogue privesti poljoprivrednoj namjeni.

(133) Mjere zatite kulturno-povijesnih cjelina razraditi e se u PPUO/G. (141) U PPUO/G potrebno je izvriti evidentiranje i lociranje svih neureenih odlagalita otpada te

zatim istraiti uvjete za smjetaj odlagalita komunalnog otpada. Sadanje neureene deponije nuno je sanirati na nain da postanu neopasne za zrak, vode i

tlo, te im odrediti drugu namjenu. Jedinice podrune i lokalne samouprave dune su donijeti planove za rjeavanje problematike

sanacije i zatvaranja odlagalita, u okviru svojih nadlenosti. Jedinice lokalne samouprave moraju u PPUO/G utvrditi jednu lokaciju koja zadovoljava

propisane uvjete za ureenje odlagalita komunalnog otpada, ako prostorne mogunosti to dozvoljavaju.

Izgradnja opinskog/gradskog deponija na odabranoj lokaciji nije obvezujua, ako se ugovorno odredi zajedniko deponiranje za vie opina (gradova) sve do konane faze (jedna ili nekoliko regionalnih deponija), to se preporuuje.

(150) U PPUO/G potrebno je dalje istraiti i vrednovati stanje u okoliu, te propisati mjere zatite

voda koje se posebno provode zatitom vodonosnih slojeva i vodotoka, izgradnjom sustava odvodnje i proiavanja otpadnih voda te kontrolom i sprjeavanjem prekomjernog koritenja zatitnih sredstava u poljoprivredi, inventariziranjem i kontrolom pojedinih zagaivaa, a nove namjene u prostoru ne smiju poveati stupanj zagaenja voda.

(161) Zahvate i djelatnosti posljedice kojih su degradacija i smanjivanje raznovrsnosti biljnog i

ivotinjskog svijeta potrebno je sprijeiti.

38

Potrebno je sauvati to guu mreu ouvanih biotopa meusobno povezanih koridora. Pri gradnji prometnica izbjegavati presijecanje kljunih stanita te osigurati prijelaze i

prolaze za faunu. Kod melioracijskih, komasacijskih i regulacijskih radova potrebno je sauvati dio postojeih

ivica, umaraka, potoka i drugih vodenih stanita. Prilikom izrade PPUO/G potrebno je utvrditi da li na podruju obuhvata Plana ive ili rastu

zatiene biljne i ivotinjske vrste, te vrste ija brojnost opada, stanita nestaju ili im prijeti izumiranje, te za iste propisati mjere zatite.

(164) Na temelju Zakona o prostornom ureenju, Strategije i Programa prostornog ureenja

Republike Hrvatske i planskih usmjerenja i odreenja u PPOB utvruje se obveza izrade sljedeih prostornih planova:

a) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja (PPPPO) Park prirode "Kopaki rit",

Rekreacijsko podruje "Drava". b) Prostorni plan ureenja opine/grada (PPUO/G) 7 gradova (Osijek, Beli Manastir, Belie, Donji Miholjac, akovo, Naice i Valpovo),

35 opina. c) Generalni urbanistiki plan (GUP) 2 grada (Osijek, akovo) d) Urbanistiki plan ureenja (UPU) 5 gradova (Beli Manastir, Belie, Donji Miholjac, Naice, Valpovo),

6 povijesnih urbanistikih cjelina (Osijek -2, Donji Miholjac, akovo, Naice, Valpovo), ostala manja regionalna sredita (Darda i epin), sva podruna sredita (Bizovac, Semeljci, Dalj, Vinjevac, Tenja), turistiko-rekreacijska podruja: Topoljski Dunavac, Borovik, Lapovac, Stara Cinota-Bilje, portsko-rekreacijski centar Kneevi Vinogradi, naselja u kontaktnoj zoni Parka prirode "Kopaki rit": Kopaevo, Vardarac i Lug.

Najmanji obuhvat UPU za gradove i ostala sredita (regionalna i podruna) obuhvaa graevinsko podruje. Najmanji obuhvat registriranih povijesnih cjelina je granica zatiene povijesne cjeline, a obuhvat UPU turistiko-rekreacijskih podruja obvezno je utvrditi u PPUO/G.

Za vea lokalna i lokalna sredita i ostala naselja preporua se izrada planova uih podruja u cilju planskog usmjeravanja izgradnje i ureenja prostora osobito na komunalno neopremljenim dijelovima graevinskog podruja.

1.1.3.2. Ocjena postojeih prostornih planova Na podruju Opine Erdut na snazi je Prostorni plan opine Osijek ("Slubeni glasnik" opine Osijek broj: 12/79; 8/84; 7/88; 5/89; 12/89. i 6/92; "upanijski glasnik" Osjeko-baranjske upanije broj 7/98; 4/01; 9/01 i 4/03.) i Prostorni plan Osjeko-baranjske upanije ("upanijski glasnik" Osjeko-baranjske upanije broj 1/02.). U Izvjeu o stanju u prostoru Osjeko-baranjske upanije ("upanijski glasnik" Osjeko-baranjske upanije broj 3/02 i 2/03.) nalazi se slijedea ocjena vaeih prostornih planova (bivih) opina: "Planske postavke prostornih planova poivaju na tadanjim prostorno teritorijalnim i administrativnim jedinicama, gospodarskim i drutvenim projekcijama tadanjeg drutveno-ekonomskog sustava. Ova injenica danas predstavlja ograniavajui faktor u primjeni i provedbi dokumenata prostornog ureenja i ukazuje na potrebu to hitnijeg usklaenja s novom sanacijom. Uz to, u razdoblju od donoenja planova do danas dva puta se promijenila zakonska regulativa u podruju prostornog ureenja, doneseni su novi zakoni, koji reguliraju vlasnike odnose na zemljitem komunalne djelatnosti, zatitu prirode i ovjekova okolia. Uzimajui u obzir vremensku distancu i potpuno izmijenjenu politiku i gospodarsku situaciju, te promjene izazvane domovinskim ratom, ocjenjuje se da je potrebno preispitati gotovo sve parametre koji su sluili kao ulazni podatak pri izradi prostornih planova."

39

U primjeni planova ukazala se potreba za izmjenama, odnosno dopunama planova razvoja infrastrukturnih sustava, odredaba za provoenje, s ciljem usklaenja sa Zakonom o prostornom ureenju, te graevinskih podruja naselja. Svi planovi su mijenjani i dopunjavani. Na temelju Zakona o prostornom ureenju, Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske i planskih usmjerenja i odreenja u Prostornom planu OB utvrena je obveza izrade Prostornih planova ureenja opina. Prostorni plan opine Osijek ostaje na snazi do donoenja prostornih planova ureenja svih opina i gradova na podruju obuhvata tog plana. 1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske

podatke, te prostorne pokazatelje 1.1.4.1. Demografski potencijal Za ocjenu demografske slike bitni su podaci o kretanju ukupnog stanovnitva, njegovu razmjetaju i strukturi, a mogue ih je pratiti i na temelju slubenih stanovnitva.

Stanovnitvo Opine Erdut Tablica 31.

Opina 1981. 1991. 2001. Erdut 10.877 10.197 8.417 Izvor: Ured za statistiku OB popis stanovnitva 1981; 1991; 2001. Analiza stanovnitva u razdoblju 1981. 1991. godine pokazuje da je Opina Erdut prostor depopulacije. Prema uobiajenom demografskom mjerilu stanovnitvo Opine Erdut ima obiljeje duboke starosti (Index starosti 76,4% - 1991.). U razdoblju 1991. - 2001. godine dogodile su se znaajne demografske promjene. Na podruju Opine Erdut koja je bila privremeno okupirana u tijeku sedam godina dogodio se ratni egzodus stanovnitva. Stanovnitvo Opine Erdut smanjilo se za 1.780 stanovnika ili za 17,5% u odnosu na 1991. godinu. 1.1.4.2. Gospodarski potencijal Postojei prostorni razmjetaj gospodarskih kapaciteta u Osjeko-baranjskoj upaniji izrazito je neravnomjeran, u smislu polarizacije izmeu podruja gradova i opina. Od ukupno statistiki evidentiranih 2.158 gospodarskih subjekata na podruju upanije 1.773 odnosno 82% locirano je na podrujima gradova. U 14 od 35 opina postoje industrijski kapaciteti meutim i oni su koncentrirani u tri naselja (epin, Darda, urenovac). U opinama nikada nisu stvoreni uvjeti za lociranje kapaciteta pa je u ruralnim podrujima primarna poljodjelska proizvodnja. Danas, kada su stvoreni uvjeti za razvoj poduzetnitva, jedinice lokalne samouprave (ukljuujui Opinu Erdut) i investitori suoeni su s problemima odgovarajuih prostora. U okviru novih prostornih planova osigurat e se prostori za gospodarske sadraje ime je otvoren proces ublaavanja neravnotee u razmjetaju gospodarskih kapaciteta, kao jednom od vanih segmenata ukupnog razvitka. 1.1.4.3. Promet a) Cestovni, eljezniki, rijeni i zrani promet Mrea cestovnih prometnica Opine Erdut sastoji se od: razvrstanih cesta

dravnih cesta u duini od 26,047 km upanijskih cesta u duini od 13,800 km lokalnih cesta u duini od 24,811 km

64,658 km

40

nerazvrstanih cesta nerazvrstanih cesta od znaaja za funkcioniranje cestovne mree u

duini od

29,688 km ulinih mrea u duini od

Bijelo Brdo 16,765 km Aljma 5,440 km Erdut 6,785 km Novi Erdut 3,040 km Dalj 22,485 km

84,293 km Prema elementima trasa, vrsti zastora i irinama za postojei nivo prometnog optereenja u potpunosti zadovoljavaju dravne ceste. upanijske ceste zadovoljavaju osim irinom pa e se u budunosti morati raunati na rekonstrukciju poprenih profila. Lokalne su ceste sa suvremenim zastorom na 63,6% duine, ali ba ni jedna ne zadovoljava irinom pa se mora za 15,780 km raunati na rekonstrukciju poprenih profila, a za 9,031 km na izgradnju kolnika sa suvremenim zastorom. Od nerazvrstanih cesta od znaaja za funkcioniranje mree 32,5% ima suvremeni kolnik, a na rekonstrukciju zbog nedovoljnih irina treba raunati za 1,489 km rasporeenih na tri ceste. Osim toga potrebno je izgraditi 20,046 km novih kolnika sa suvremenim zastorom. Naseljske mree su dobrim dijelom izvedene sa suvremenim zastorom (Bijelo Brdo 53%, Aljma 66%, Erdut 57%, Novi Erdut 25% i Dalj 73%) no osim u Bijelom Brdu i Dalju koji imaju logino postavljenu mreu dvosmjernih i jednosmjernih ulica zadovoljavaju irinom samo za sluaj vrlo malih prometnih optereenja i znatne prometne discipline korisnika. Uz oekivani permanentni porast stupnja motorizacije i oivljavanje gospodarstva, te poveanje prometa sa irom okolinom ovakova cestovna mrea nee moi udovoljiti kriterijima dostupnosti, sigurnosti i protonosti prometa. eljezniki promet u Opine Erdut ima dvije trase:

H prugu MP.14. u duini od 18,356 km i H prugu I.100. u duini od 10,007 km.

Nosivost pruga je 200 i 180 kN/osovina respektivno, a tehnika je brzina za obe pruge 50 km/h. Stanje signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih ureaja je nezadovoljavajue. Sa tri cestovna prijelaza na 10 km trase osigurana prometnom signalizacijom stanje se na pruzi I.100. moe smatrati relativno povoljnim. Petnaest cestovnih prijelaza na 18,4 km trase pruge MP.14 sa 1,22 km prosjene meusobne udaljenosti je stanje koje se zbog sigurnosti prometa mora mijenjati. Nunim se mogu ocijeniti prijelazi na stacionaama 24+505, 27+175, 28+578, 30+600, 31+600, 31+902, 34+859 i 38+531. Od ovih sigurnosno-tehniki u potpunosti zadovoljava 4 prijelaza, tri bi trebalo urediti, a ostale svesti na ove nabrojane. Slubena mjesta (5 na MP.14 i 3 na I-100. treba rekonstruirati i raunati na promjenu statusa eljeznikog graninog prijelaza - privremene kontrolne toke Erdut.

41

U rijenom prometu ne zadovoljava plovnost na plovnom putu E-80-08 (Drava) jer je potpuna

plovnost osigurana samo 4 mjeseca godinje, a ne u cijelom plovidbenom razdoblju. Radi ovoga e se morati prii rekonstrukciji, koja, kako se moe ocijeniti, nee Opini Erdut nametati posebne zahtijeve.

U zranom prometu treba ouvati lokacije poletno sletnih staza poljoprivrednih aerodroma. Ni rijeni ni zrani promet nemaju u Opine Erdut terminala. b) Pota, telekomunikacije i RTV sustav veza Na podruju Opine Erdut smjetena su 4 (etiri) potanska ureda (Aljma, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut) koji svojim smjetajem i sadrajem usluga zadovoljavaju potrebe stanovnika.

Ocjena postojeeg stanja telekomunikacijske mree na podruju Osjeko-baranjske upanije pa tako i na podruju Opine Erdut, pokazuje na visoki i ujednaeni stupanj razvijenosti telekomunikacijskog sustava uz visoku tehnoloku opremljenost i infrastrukturnu povezanost na nivou Hrvatske.

Analiza mogunosti razvoja telekomunikacija pokazuje da samo ugradnjom suvremene tehnologije postoje vee mogunosti komunikacija,kako u opsegu i kvaliteti,tako i u asortimanu i brzini pruanja usluga.

Intenziviran je razvoj i izgradnja mree baznih postaja mobilne telefonije, tako da je podruje Opine Erdut pokriveno signalom GSM.

Izgraena mrea odailjaa i veza na podruju Opine Erdut dobro funkcionira i omoguava kvalitetan prijam emitiranih signala HRT-e i lokalnih radio i TV postaja na najveem dijelu podruja Opine. 1.1.4.4. Energetika a) Plinoopskrba Kao energent za grijanje, pripremu sanitarne vode i kuhanje, kuanstva sada koriste drvo, ugalj, struju, naftu i ukapljeni plin. Ovi energenti, osim to su skupi i neracionalni trae i vee prostore za skladitenje te zagauju okolinu. Zbog gore navedenog pokazala se potreba za izgradnjom plinske mree, koja e do potroaa distribuirati zemni plin. b) Elektroenergetika Postojee stanje elektroenergetske mree DP Elektroslavonija Osijek na promatranom podruju je, uzimajui u obzir ratna razaranja, dobro. 1.1.4.5. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba Pokrivenost naselja i stanovnitva Opine Erdut organiziranom vodoopskrbom kree se od 88 - 96 %, a u prosjeku je visokih 91% pa time formalno ispunjava standarde iz Prostornog plana Osjeko-baranjske upanije. Zbog kemijsko sanitarne ispravnosti vode morat e se u budunosti napustiti eksploatacija izvorita u Aljmau i Bijelom Brdu, dok se ono u Erdutu ni sada ne koristi. Iz ovoga slijedi da e biti nuno rekonstruirati i kapacitetno pojaati postojee crpilite u Dalju, a naselja opine spojnim cjevovodima povezati u jedinstveni sustav. Starim distributivnim sistemima

42

naselja treba rekonstrukcijama poboljati tehniku ispravnost radi smanjenja postojeih gubitaka u mrei. Za crpilite Dalj treba definirati zone sanitarne zatite, a nositelj djelatnosti mora ishoditi koncesiju. U konanici vodoopskrbni sustav Opine Erdut treba radi sigurnosti u radu spojnim cjevovodima Bijelo Brdo - Sarva i Dalj - Borovo povezati s vodoopskrbnim sistemima Osijek i Vukovar. Oito je da je sadanje stanje vodoopskrbnog sistema na granici tehnikih mogunosti, a kapaciteta vode na granici ili ne zadovoljava Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie pa sistem treba temeljito rekonstruirati. b) Odvodnja otpadnih voda Bez obzira na visok stupanj pokrivenosti stanovnitva javnom vodoopskrbom, sistem odvodnje otpadnih voda u Opini Erdut ne postoji osim u obliku individualnih rjeenja. U gradnji nisu potovani propisi i obaveze pa su jame graene kao vodoupojne pa se efluent infiltrira u podzemlje. Ovakovo je stanje potpuno nezadovoljavajue pa se treba pristupiti planiranju i izgradnji sistema (zajednikog ili grupnih) odvodnje i preiavanja otpadnih voda. c) Ureenje vodotoka Korita Drave i Dunava su u granicama Opine Erdut regulacijski osigurana i fiksirana su korita za srednju vodu. Za rijeku Dravu predstoji obaveza ureenja plovnog puta radi produenja perioda plovnosti, a na Dunavu treba dovriti regulacijske radove na dionicama "Staklar-Marin" i "Bogojevo-Vukovar" (r.km. 1374+500 do 1369+500 i r.km. 1369+500 do 1347+000), a posebno na Daljskoj krivini. d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje Sistem melioracijske odvodnje Opine Erdut je u pogledu osnovne kanalske mrea dovren i kanali Glavni Daljski, Borojeva Mea i Pogled-Aa zadovoljavaju potrebe. Detaljna kanalska mrea koja ima cca 80000 m moe se prema potrebi dograivati, ali stanje u pogledu pokrivenosti teritorija zadovoljava. Druga je slika u pogledu tehnike ispravnosti sistema. Kako je Oina Erdut bila privremeno okupirana, a pojedina minirana podruja ni danas nisu deminirana godinama je izostalo redovito gospodarsko i tehniko odravanje. Kanali su obrasli, a dna i cijevni propusti su zamuljeni. Dio hidrotehnikih objekata je devastiran. Ovo se stanje mora sanirati, a izvedbom novih cijevnih propusta na uima pritoka osigurati nesmetano kretanje mehanizacije za budue odravanje. Treba osigurati i praenje procesa erozije na lokalitetima kraj Erduta i reagirati u sluaju potrebe. Sadanja primjena navodnjavanja daleko je od potreba i iskoritenja raspoloivih mogunosti. Postojee planove za navodnjavanje cca 9000 ha na podruju Dalja treba revidirati i uskladiti s dananjim svjetskim dostignuima i standardima u ovom podruju.