1. SKRIPTA

7/27/2019 1. SKRIPTA

http://slidepdf.com/reader/full/1-skripta 1/16

I. PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA KAO ZNANSTVENADISCIPLINA (5-12)

_PREDMET I ZADACI PREDŠKOLSKE PEDAGOGIJE KAO ZNANSTVENE DISCIPLINE (1. i 2. pitanje)

Znanost koja se u cijelosti bavi pojavom odgoja zove se pedagogija,a njena disciplina koja proučava specifičnosti procesa odgoja djeceraznih uzrasta, od rođenja do polaska u školu, zove se predškolskapedagogija.Predškolska pedagogija uzima u obzir težnje, smisao i svrhu pojavakoje proučava, kao i načine utjecanja na njihovo mijenjanje uželjenom pravcu, što znači da se bavi vrijednosnim stavovima.Osnovni zadatak predškolske pedagogije kao znanstvene discipline je dolaženje do istine o jednom segmentu ljudske prakse-odgoju.

Predškolska pedagogija prikuplja, obrađuje i interpretira podatke izpedagogije i vrši među njima sintezu, povezujući ih u novu cjelinukoja omogućava da se sa sigurnošću djeluje na razvoj i učenje djeceraznih uzrasta. Da bi mogli unaprjeđivati odgojnu praksu pedagogija je proučava i iznosi pozitivna iskustva, uočava praktične probleme ipredlaže rješenja za njih, razrađuje metode za mijenjanje postojećeprakse u skladu sa potrebama dječjeg razvoja. Uz osamostaljivanje idaljnji razvoj unutar pedagoške znanosti, predškolska pedagogijaulazi u interdisciplinarne odnose sa drugim pedagoškim disciplinamai disciplinama drugih znanosti.

_PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINAZnačajne ideje o odgoju djece iznosili su humanistički mislioci J.Amos Komensky, John Locke, J.J.Rousseau I J.H.Pestalozzi, kao isocijalisti utopisti Š. Furje I Robert Owen.

( 11. i 12. pitanje) ROBERT OWEN OSNIVAČ PRVE PREDŠKOLSKE

USTANOVE

Jedan je od osnivača prvih ustanova za izvanporodičnu brigu onajmlađima. Bio je engleski socijalist utopist. Smatrao je da je odgojnajjači faktor za unošenje promjena u društvo. Objavljuje djelo: Novipogled na društvo ili esej o formiranju čovjekovog karaktera. Zanjega je pokretačka snaga u moralnim i razumnim ljudima.Pokretačka snaga napretka je u moralnim i razumnimljudima.Pedagoška teorija sastavni dio njegove filozofije.Ljudi pasivni produkti okoline; djeca se mogu kolektivno oblikovatitako da poprime bilo koji karakter. Odgoj je najjači faktor zaunošenje promjena u društveno uređenje. Cilj odgoja formiranjekaraktera čovjeka tako da uvijek postupa racionalno i konsekventno.«Ljudi jesu i uvjek će biti ono što od njih napravimo u djetinjstvu» -sklonost za formianje već oko druge godine.

1

7/27/2019 1. SKRIPTA


1816. otvara «Institut za formiranje karaktera» u New Lenarku;škola za malu djecu:

od 1.-3.g dječje jasliceod 3.-5.g. dječje institucijeod 5.-10.g osnovna škola

do 14.večernja škola uz rad.Cilj predškolskog odgoja je zaštita djece od nepovoljnih sredinskihutjecaja i započinjanje formiranja razumnog karaktera koji će bitidruštveno koristan.1824. komunistička kolonija « Nova harmonija» još radikalnijiodgojni cilj.(već od 2.g. djecu odvaja od roditelja).

(10. pitanje ) J. J. ROUSSEAUFrancuski prosvjetitelj,filozof i pedagog.Djela:«Emil ili o odgoju»«Društveni ugovor».«Dijete nije čovjek u malom» : priroda djeteta razlikuje se od prirodečuvjeka;Vratimo se prirodi - odgoj u skladu s dječjom prirodom i u prirodnojsredini: učenje iz predmeta i pojava koje ga okružuju.Protivnik autoritarnosti u odgoju - za disciplinu ali ne slamanje dječjevolje; odgojimo čovjeka djetetu(humanizam); metoda prirodnihkazni.Odgajatelj je suptilni pedagoški voditelj.RAZVOJNA PERIODIZACIJA:

Od 0-2 g.- period čulnih utisaka i brige za zdravlje(tjelesniodgoj)Od 2-12.g.- period razuma koji spavaOd 12-15.- period intelektualnog odgojaOd 15- 20.g.- period moralnog odgoja

( 14. pitanje) FRIEDRICH FRÖBEL u prvoj polovici 19. st. stvorioprvi orginalni sistem predškolskog odgoja u dječjim vrtićima kaoodgojno-obrazovnim ustanovama.Cilj odgoja: izvanjsko izvlačenje unutarnjih sposobnosti djeteta zbog

čega ga u odgovarajućoj prirodnoj specijalno pripremljenoj sredinitreba privući raznim aktivnostima, razvijati mu čulo, tijelo,upoznavati ga s prirodnom i društvenom sredinom, pripremiti ga zaškolu. Odgojem treba započeti od najranijih uzrasta, dijete treba bitisvestrano usmjeravano.Fröbel je bio velik poznavatelj dječje prirode. Temeljna postavka mu je da je dječji interes prirodni način djetetova razvoj kao i načinupoznavanja svijeta i svoje uloge u njemu.(15. pitanje) Veliku pozornost je pridavao dječjoj igri – prirodnaaktivnost djeteta koja ima motiv i funkciju. To je prirodan način

prilagođavanja djeteta društvenom životu, metoda razvoja djeteta,model spoznaje. Snažno afirmira njenu odgojnu ulogu.

2

7/27/2019 1. SKRIPTA


(16. pitanje) Fröbel je kreator didaktičke igre – sistem „darova“ –cjelovitog i originalnog koncepta didak. materijala. Smisao uafirmaciji ideje da se materijalima i načinima njihova korištenjamože djeci prenosti najsloženije i najapstraktnije ideje mnogo prijenego verbalnim putem.

Frobelovi darovi:1. dar lopta2 .dar mala drvena lopta, kocka i valjak3. dar kocka podijeljena na osam dijelova4. dar kocka podijeljena na osam pločica5.dar kocka podijeljena na 27 malih kockicaNjegova je velika zasluga što su didaktičke igračke, naročitokonstruktivni materijali, pokretne igre, crtanje, modeliranje,pletenje, izrezivanje, konstruiranje od prirodnog materijala i dr ušliu programe predškolskog odgoja i tako se zadržali do danas.Osim materijala od kojih su stvoreni važniji je način na koji seprimjenjuju, duh poštovanja dječje spontanosti i slobode, poticanjana aktivnost i stvaralaštvo koje je u obrazovanje unio Frobel. Trajna zasluga što je skrenuo pažnju na neiskorištene potencijale iznačaj odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu.

(13 PITANJE) MARIJA MONTESORI - OSNIVAČICA ZNASTVENE

PEDAGOGIJE RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Dala je značajni doprinos za konstruiranje predškolske pedagogijekao znanstvene discipline. Svoj orginalni sistem predškolskogodgoja pokušala je zasnovati na znanstvenim činjenicama.

Potrebu za pedagoškom disciplinom koja će se baviti odgojem iobrazovanjem djece prije polaska u školu obilježio je intenzivanrazvoj mreže predškolskih ustanova što se podudaralo s povećanimpotrebama za obrazovanje , tj. obuhvaćanje mlađeg uzrastasistemom odgoja i obrazovanja.

(17. PITANJE) PRINCIPI1. princip rada – ukazuje da djelatnost kojom se bave djeca djeluje

integrativno na njihovu ličnost,2. princip nezavisnosti – ogleda se u prirodnoj težnji djeteta da bude

sve samostalnije u tijeku razvoja,3. snaga dječje pažnje – dijete počinje umjeravati svoju pažnjuprema određenim predmetima u svojoj sredini s intenzitetom iinteresiranjem koje ranije nije pokazivalo,4. dječja volja – razvija se kroz djelovanje u svojo sredini. Ispoljavase slučajevima da dijete odabire sebi neki cilj, pa se ponaša u skladutog cilja,5. razvoj inteligencije predstavlja ključ za razumijevanje samogživota,6. razvoj dječje kreativnosti i imaginacije kao urođenih snaga,

7. razvoj emocionalnog i duhovnog života djeteta,8. stadiji u dječjem razvoju.

3

7/27/2019 1. SKRIPTA


(18. PITANJE) MONTESORI SREDINA

Osnovne karakteristike Montesori metoda su sredina kojapodrazumijeva obrazovne materijale i vježbe pomoću njih, kao iodgajatelj koji je priprema. Sredina mora sadržavati sve što jedjetetu potrebno u pozitivnom smislu, ali i da iz nje bude uklonjenosve što može ometati njegov razvitak. Sredina treba biti sređena iimati određenu strukturu. Montesori postavlja zahtjev da u sredinibude naglasak na realnosti i prirodnosti, kako bi se dijete oslobađalomašte i iluzije, razvijalo samodisciplinu i osposobljavalo zaispitivanje i točno procjenjivanje svega oko sebe.Sredina u kojoj se dijete kreće treba poticati pozitivne i spontaneoblike ponašanja u odnosu na život.

(19. PITANJE) MATERIJALI U KONCEPTU MARIJE MONTESORI

Dijele se na 4 glavne kategorije:- materijali za svakodnevne vježbe u staranju ljudi i stvarima iz

okoline: senzorni,- akademski,- kulturni,- umjetnički.

Senzorni materijali – cilj im je usavršavanje čula: vida, sluha, dodira,

mirisa, ukusa...Akademski – koriste se za početnu obuku u govoru, čitanju i pisanju,matematici, geografiji...Kulturni i umjetnički – služe za samoizražavanje i prenošenje ideje.

(4. pitanje) PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA U SISTEMUPEDAGOŠKIH DISCIPLINA

PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA je disciplina koja se bavi odgojem uperiodu ranog djetinjstva do polaska u školu. Ona proučava sve

faktore koji utječu na razvoj djeteta, prije svega obitelj, zatimustanove za predškolsku djecu (vrtići, jaslice) kao i druge faktorekoji su značajni za razvoj djeteta u društvu u kojem dijete raste i unjegovoj prirodnoj okolini, tj. faktore intencionalnog djelovanja nadječji razvoj. Predškolska pedagogija poklapa se sa obiteljskompedagogijom u svom bitnom segmentu koji se odnosi na obiteljskiodgoj predškolske djece.

(5. pitanje)_ODNOS PREDŠKOLSKE PEDAGOGIJE SA DRUGIM ZNANOSTIMA

4

7/27/2019 1. SKRIPTA


Postoji više znanosti koje nam mogu reći o razvojnim fenomenima,kao što su psihologija, socijologija, antropologija, filozofija i dr. Njihzanima opis i tumačenje pojava, odnosno pojave po sebi, dokpedagogija prilazi pojavama iz aspekta odgoja, imajući u vidurazvojne ciljeve i potrebu djelovanja na razvoj.

Spomenute znanosti mogu pružiti podatke o utjecajima društvenesredine djece na njihov razvoj, ali ne i o tome kako tim utjecajimaracionalno upravljati da bi se postigle željene razvojne promjene.Među razvojnim znanostima izdvaja se psihologija kao znanost opojavama u psihičkom životu. Pomoću psiholoških saznanjaodlučujemo što se može a što ne može sa djecom na određenomstupnju razvoja, dok je odlučivanje čemu treba težiti domenapredškolske pedagogije. problem-ni jedna teorija kojima obilujepsihologija nije u stanju pružiti kompletnu sliku o tako složenimprocesimaSociologija je značajna za pedagogiju stoga što se pojava odgajanjane može proučavati izvan društva. Sociološki podaci koji se odnosena društvenu brigu o djeci od najvećeg su značaja za utvrđivanjezakonitosti kojima se bavi predškolska pedagogija. Težnja da seproučava društveni aspekt odgoja utjecala je na formiranjepedagoške sociologije, odnosno sociologije odgoja, koja se baviodnosima odgoja i drugih socijalnih struktura.Povezanost antropologije I pedagogije polazi I počiva na principupoštivanja čovjeka kao individue.

OSNOVNI POJMOVI PREDŠKOLSKE PEDAGOGIJE (18-

25)

SOCIJALIZACIJA, ODGOJ, OBRAZOVANJE, ISKUSTVO, ZNANJE I UČENJE

SOCIJALIZACIJA-čovjek do svoje ljudske prirode dolazi procesom usvajanja kulturekao svog neorganskog tijela koji je omogućen upravo kroz njegovesusrete i razmjene sa drugim ljudima-proces kojim se dijete adaptira društvenoj sredini, uspostavlja sanjom harmoničan odnos, asimilira je i integrira se u nju, razvijajući

pri tome ljudska svojstva naziva se socijalizacijaODGOJ-odgoj predstavlja niz postupaka koji se primjenjuju od rođenjadjeteta da bi se planirano utjecalo na tijek, pravac i domet njegovarazvoja, u skladu sa zakonitostima razvoja i osobinama uzrasta,razvojnim potrebama i mogućnostima konkretnog djetetaFunkcije odgoja:

• Olakšava integraciju djeteta u sredinu u kojoj živi• Stvara osnovu za daljnji razvoj i učenje i povećava njegovu

otpornost na negativne utjecaje• Osposobljava dijete za prilagođavanje promjenama koji se

odvijaju u načinima življenja i pripremi za budućnost

5

7/27/2019 1. SKRIPTA


• Uklanja prepreke i otvara nove mogućnosti razvoju

OBRAZOVANJEObrazovanje je onaj dio odgojnog procesa kojim se potiču i

usmjeravaju sve dječje aktivnosti usvajanja znanja, kojima se stječe,usavršava i proširuje dječje iskustvo i prenose im se odabranasaznanja koje je čovječanstvo tijekom svoga rada prikupilo.Obrazovanje je najuže povezano sa procesima učenja i poučavanja,odnosno stjecanja znanja

ISKUSTVOIskustvo se određuje kao ono čega je pojedinac svjestan jer ga jedoživio svojim osjetima.U individualnom pogledu, o stečenim iskustvima se može govoriti

kada je ono prikupljano tijekom izvjesnog perioda i integrirano upostojeći fond iskustva. Treba razlikovati različite vrste iskustva: čulna, motorička isimbolička iskustvaIskustvo djetetu mora biti pretežno pozitivno, bogato i raznovrsnojda se povezuje s ostalim životnim iskustvom koje ono stječe u igri,radu i učenju, u suradnji s drugim ljudima i kroz upoznavanje sebekao društvenog biće.

ZNANJEPredstavlja objektivnu svijest o nečem, poznavanje i razumijevanje

činjenica, zbivanja, pojmova, pravila, principa, zakona- odnosnosposobnost njihove primjene. Javlja se kao posljedica učenja,prerađenog osobnog iskustva ili usvajanja masovnog iskustva koje je čovječanstvo prikupilo.

UČENJEUčenje se definira kao svjesno pribavljanje, razumijevanje iusvajanje činjenica,pojavama, stavova..i generalizacija opredmetima, pojavama i načinu postupanja sa njima.Učenje podrazumijeva izobličavanje iskustva, restrukturiranje većpostojećih znanja i uspostavljanje asocijacije među znanjima.

ODGOJ ČINITELJI RAZVOJA (29-44)

1.NASLJEDNO I STEČENO KAO ČINITELJI RAZVOJANasljeđem se smatraju ona svojstva potomaka koja se prenosegenetičkim zakonitostima.Ne nasljeđuju se gotove i uobličene sposobnosti već samodispozicije i sklonosti koje mogu biti ostvarene ili zanemarene. Da bise dispozicije razvile u sposobnosti povoljni uvjeti koji će dijete

navesti da se bavi aktivnostima koje doprinose njihovomuobličavanju.

6

7/27/2019 1. SKRIPTA


Npr. dijete se rađa sa dispozicijom za razvoj govora koja će se razvitiu sposobnost zahvaljujući komunikaciji sa drugim ljudima.

2.SREDINSKI ČINITELJI RAZVOJAU njih spadaju socijalna sredina u kojoj dijete raste, proizvodni

odnosi kao i kontekst u kome su nastali uključujući kulturu, odgoj iobrazovanje, sisteme vrijednosti…Postoji više razloga zašto je djeci potrebna briga odraslih i boravak usredini koja sadrži određena socio-kulturna obilježja. Prije svega,ono je prilikom rođenja bespomoćno zbog čega mu je potrebnabriga odraslih koji zadovoljavaju sve njegove potrebe,zbog čega jeono prvo stopljeno sa svojom društvenom sredinom. Drugi razlog jetaj što je čovjek tijekom evolucije skoro ostao bez instinkta i njihoveunutrašnje transmisije.

3.KULTURA KAO ČINITELJ RAZVOJAKultura je proces i rezultat humanizacije čovjeka koji se postižepretvaranjem ljudske zamisli u jedan novi svijet, stvaran po mjeri iviziji čovjeka o humanijem životu. Kultura kao činitelj razvoja imasasvim drugačiju funkciju i status u raznim društvenim sistemimaKao osnovni činitelji razvoja navode se:1.Povoljna socijalna sredina-u kojoj se dijete osjeća sigurno iprihvaćeno2.Način postupanja sa djetetom-odgojni i obrazovni poticaji3.Socijalni, ekonomski, kulturni i obrazovni status roditelja4.socio-kulturni činitelji

5.stanje u odgojno-obrazovnim ustanovama6.vertikalni i horizontalni kontinuitet među činiteljima

ODNOS ODGOJA I RAZVOJA

Razvoj je najopćenitiji pojam kojim se obuhvaćaju sve kvalitativne ikvantitativne promjene u strukturama i funkcijama organizma, kojesu povezane sa sazrijevanjem, ali i utjecajima iskustva i učenja.Socijalni razvoj gleda se u promjenama u društvenom ponašanjudjeteta, njegovom uključivanju u zajednicu i uspostavljanjumnogobrojnih odnosa sa odraslima i djecom iz svoje okoline;

izgrađivanje onih crta ličnosti koje omogućavaju uspješan život udruštvu. U početku, nakon rođenja, razvoj djeteta ovisi o njegovombiološkom i neurološkom stanju, a zatim odlučujuće postajedjelovanje sredine.Međutim, utjecaji na dijete mogu biti vrlo raznoliki, mogu gapodržavati i unaprjeđivati ili pak zanemarivati i ometati. Utjecajizavise o tome kakvi su, tko ih vrši, sa kakvim namjerama, kojimmetodama.Odnos odgoja i razvoja se postavlja tako što odgoj treba pratitirazvoj. Da bi se pozitivno djelovalo na razvoj odgoj se treba odvijati

uz uvažavanje dječjih potreba,težnji i interesa.

7

7/27/2019 1. SKRIPTA


S obzirom da odgoj predstavlja specifičan sistem djelovanja na dječjirazvoj, kao i činjenicu da su predškolske godine period najbujnijegrazvoja niza najvažnijih sposobnosti, ličnosti i fizičkog rasta irazvitka, on ima posebnu ulogu u tom periodu življenja. Od toga, uvelikoj mjeri, zavisi budućnost djeteta, njegov uspjeh u školi i kasnije

uključivanje u život i rad.

ODGOJ I UZRAST – OSOBINE PREDŠKOLSKOGUZRASTA I ODGOJ (45.- 52.)

ODGOJ I UZRASTPosljedice odgoja u ranom djetinjstvu značajne su za čitav daljnjirazvoj ličnosti.

ZAKONITOSTI RAZVOJA U RANOM DJETINJSTVU I PROCESODGOJA

Razvoj obuhvaća promjene koje se odvijaju u fizičkim,intelektualnim i socijalnim funkcijama, kao i ličnost djeteta u cjelini.Odvijaju se pod namjernim i nenamjernim utjecajima sredine.Pojam razvoja podrazumijeva stalan proces dopunjavanja,usavršavanja, uobličavanja postignuća prethodnih stupnjeva odgoja.

Razvoj započinje prije rođenja, od trenutka začeća i sve do zrelosti.Ima kvantitativna i kvalitativna svojstva – u područjupsihologije razvoj se izražava prvenstveno u kvalitativnimpromjenama, odnosno u formiranju novih crta ličnosti. Značajnaosobina razvoja je što se vrši funkcionalno i strukturalnorazdvajanje funkcija odgoja.Predškolski period razvoja razlikuje se od ostalih perioda, to je dobanajburnijeg rasta i razvoja.Kod djeteta je uvijek prisutna vlastita motivacija za svoja ponašanjai razvoj – nju pokreću ili trenutne biološke neravnoteže uorganizmu (npr. glad, potreba za snom) ili trenutne psihološke

neravnoteže (npr. iznenađenost zbog nečeg novog i drugačijeg), ilipojava novih sposobnosti uslijed sazrijevanja.Dijete je u svakoj razvojnoj fazi vrlo selektivno – od svih mogućihutjecaja iz okoline dijete će najprije prihvatiti one koji idu u susretnjegovim razvojnim i osobnim potrebama, a jednako tako –zatvoreno je i ne prihvaća one koji ne odgovaraju njegovim moćimai interesima.Dječja spoznajna aktivnost ima izrazito empirijski karakter,odnosno dijete usvaja ono što mu je potrebno u sadašnjosti zaaktivnost koju neposredno vrši ili namjerava izvršiti, a ne nešto štoće mu biti potrebno u neodređenoj budućnosti.Usvajanje govora je proces u kome se prepoznaje još jedna bitnaodlika dječjeg razvoja – on se odvija u socijalnom kontekstu,

8

7/27/2019 1. SKRIPTA


zahvaljujući ljudima jer, ukoliko je dijete mlađe, ono više zavisi ododraslih.Vigotski: svaka simbolička radnja djeteta je nekada bila socijalnioblik suradnje i taj socijalni oblik funkcioniranja se čuva tokomčitavog razvoja, do njegovih najviših dometa.

Karakteristike dječjeg razvoja je potrebno poznavati zboguspješnijeg utjecanja na njega; one su formulirane i u obliku općih

zakonitosti psihofizičkog razvitka utvrđenih u psihologiji. Obično senavode slijedeće zakonitosti: intermitentnost, alternativnost,konstantnost razvojnog reda, cefalokaudalni i proksimodistalnipravac razvoja, razvoj od podjednake kontrole bilateralnih organa kaboljoj kontroli unilateralnih organa i tendencija eliminiranja suvišneangažiranosti mišića.

INTERMITENTNOST U RAZVOJU – dječji razvoj, naročito u prvimgodinama, ne teče glatko i ravnomjerno već ciklično. Pojedini obliciponašanja se pojavljuju i gube, da bi se ponovno pojavili i izgubili.Međutim, ovi intervali se sve više skraćuju dok se na kraju neki oblikne ustali.ALTERNATIVNOST U RAZVOJU – predstavlja pojavunaizmjeničnog smjenjivanja razvoja raznih funkcija , odnosno – dokse u određenom razdoblju jedna funkcija naglo razvija, drugestagniraju.KONSTANTNOST RAZVOJNOG REDA – bez obzira što se nekadjeca razvijaju brže od drugih, razvojni red kojim se uspostavljajufunkcije pretežno zavisne od sazrijevanja ostaje nepromjenjiv

CEFALOKAUDALNI PRAVAC RAZVOJA – razvoj se odvija od glaveprema dolje, što se vidi u dječjem fizičkom, motoričkom isenzomotornom razvojuPROKSIMODISTALNI PRAVAC RAZVOJA – razvoj se odvija odsredine (kičmene moždine) prema onome što je udaljenije od nje,odnosi se na motorni i senzorni razvoj (npr. motorička kontrola sebrže postiže nad onim dijelovima tijela koji su bliže centralnoj osi)TOK RAZVOJA OD PODJEDNAKE KONTROLE BILATERALNIHORGANA KA BOLJOJ KONTROLI UNILATERALNIH ORGANA – ovazakonitost se odnosi na motorički razvoj i sastoji se od toga štodijete, koje je poslije rođenja uglavnom simetrično, postepeno

postaje asimetrično (ili unilateralno), odnosno spretnije se služi jednom, najčešće desnom rukom, što vrijedi i za nogu i oko. Kasnijese opaža da je cijela jedna strana tijela razvijenija od druge.TENDENCIJA ELIMINIRANJA SUVIŠNOG ANGAŽIRANJA MIŠIĆA –ovo svojstvo dječjeg razvoja karakteristično je naročito za motoričkirazvoj – sklonost mlađe djece da za vršenje neke radnje koristeznatno više mišića nego što im je potrebno, troše više energije (npr.uhvatiti neku igračku mogu i s jednom rukom, a koriste obje).

Razumijevanje općih karakteristika i zakonitosti dječjeg razvoja

značajno je zbog više razloga za onoga tko se bavi odgojem – to jeprije svega potrebno da bi se dijete moglo odgajati sukladno

9

7/27/2019 1. SKRIPTA


njegovim mogućnostima i potrebama te da bi se pružala podrškadječjem razvoju u optimalnom razdoblju.Dijete treba pripremiti na promjene do kojih će doći u njegovuorganizmu, interesima i ponašanju i time se mogu ublažiti mnogepoteškoće u prilagođavanju.

Svako dijete je jedinstvena individua što se tiče njegovih genetskihpotencijala, senzornih kapaciteta, povijesti potkrjepljenja,sposobnosti da se osloni na druge, razine energije, temperamenta,motivacije.Dinamika razvoja određena je i osobitostima dječje ličnosti,potencijalima koje nosi u sebi, stečenim iskustvom, izgrađenimstavovima itd. i to sve treba uzeti u obzir prilikom odgajanja.

KRITIČNA RAZDOBLJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJEDJECE

Postoje razdoblja kada je organizam posebno osjetljiv na nekeutjecaje iz njegove okoline i kada se javljaju optimalne mogućnostiza poticanje određenih funkcija .Ova razdoblja, čije se podrijetlo veže uz Freuda, nazivaju serazdoblja osjetljivosti, a među psiholozima postoji neslaganje okotoga mogu li se oni nazivati i kritičnim razdobljima.Kritična razdoblja, po njima, odnose se na prijelomne, kriznetrenutke pri prijelazu iz jednog razdoblja razvoja u drugo kada dolazido izmjena u tipu osnovnih aktivnosti kojima se dijete bavi, odnosaizmeđu njega i odraslih, samostalnosti i dr.

Mnogi autori, kao npr. V. Slakin, smatraju da je razdoblja osjetljivostiza učenje moguće nazivati kritičnim razdobljima, i u tom slučaju sepod njima podrazumijeva da se učenje, ukoliko se ne pojavi uodređenom razdoblju, više neće ni pojaviti.Smatra se da je u predškolskom djetinjstvu opravdano govoriti okritičnim razdobljima jer je to najpovoljnije razdoblje za intenzivanrazvoj vrijednih spoznajnih sposobnosti kao što su opažanje prostorai vremena, stvaralačka mašta, vizualnost…Ako one ne dostignuodgovarajući razvoj u djetinjstvu, u starijim uzrastima djeci će to bititeže, pa čak i nemoguće.

U djetinjstvu se stvaraju doživljaj i slika preko kojih se tumačekasniji doživljaji i iskustva. Na to je ukazao i Freud u svojoj teorijipsihoseksualnog razvoja, a mnoge dokaze su prikupili i psiholozi kojisu proučavali kognitivni razvoj i razvoj inteligencije.Na osnovi u djetinjstvu stečenih iskustava, razvijaju se sva kasnijasaznanja značajna za razvoj ličnosti u cjelini.Rezultati mnogih istraživanja pokazuju da razina, raznovrsnost,vremenska podešenost i prilagođenost stimulacije kojoj je dijeteizloženo u prve dvije godine života povoljno utječu na njegovkognitivni razvoj u predškolskom djetinjstvu.Bruner ipak prihvaća činjenicu da će djeca i kasnije imati prilika za

napredovanje u učenju i razvoju.

10

7/27/2019 1. SKRIPTA


Jedno od bitnih obilježja djetinjstva je izuzetna plastičnost, kojaopada sa uzrastom, što znači da se na početku života stvarajuodređena svojstva, stavovi i sklonosti bitni za kasnije oblikovanjeličnosti.Strah od neuspjeha, stvoren u kasnijem djetinjstvu, može ometati

korištenje intelektualnih kapaciteta koje netko posjeduje a teško segubi i otpor prema odraslima kada se jednom uspostavi.Odgojno – obrazovni postupak utječe na to hoće li se razvojnapostignuća iz ranog djetinjstva održati i dalje unapređivati ili ćestagnirati, odnosno sasvim se izgubiti u nepovoljnim okolnostima.

OSOBINE PREDŠKOLSKOG UZRASTA I ODGOJ (52,53)

Od mnoštva karakteristika najvažnije su: biološki deficit,

plastičnost, emocionalnost i ranjivost, čulnost iegocentričnost. Pojam biološkog deficita vezuje se za činjenicu da je od svih životinjskih vrsta čovjekovo mladunče najbespomoćnije utrenutku kad se rodi.Živčani sustav i psihičke funkcije pokazuju velike plastičnosti -podložnost utjecajima iz sredine. Naročito su značajni utjecajisocijalne sredine koji mijenjaju ponašanje i čitav psihički razvojdjeteta. Dijete u prvih nekoliko godina nauči više nego u bilo kojemkasnijem periodu života. Utjecaji na dijete u predškolskom perioduza njega imaju sudbinsko značenje, bilo da su pozitivni ili negativni.Spontanost, koja karakterizira ponašanje na tom uzrastu, otkrivanam razvojne probleme i poduzimanje mjera za njihovo rješavanje.U predškolskom periodu najizraženije su emocije pa je jedna odnajbitnijih karakteristika emocionalnost: dječji osjećaji su snažnitako da mu preplavljuju cijelo biće, nekontrolirano se iskazuju uobliku afekata, javljaju se neočekivano, brzo nestaju, često semijenjaju, prelaze iz pozitivne u negativno i obrnuto. Emocije mogubiti vrlo snažne i ostaviti duboke tragove.

POLOŽAJ DJETETA U SUVREMENOM SVIJETU (79-83)

RAZDVOJENOST I DISKONTINUITET IZMEĐU SVIJETA DJECE I SVIJETAODRASLIH

Djeci je namijenjena posebna uloga kojom se sprječavaju daravnopravno i odgovorno učestvuju u životu odraslih. Brze promjenekoje se odigravaju u svim sferama čovjekovog življenja produbljujudiskontinuitet u kulturi između generacija i stvaraju konfuziju kodmladih, otežavajući im preuzimanje vrijednosti odraslih koji su svemanje prihvatljiv model za svoju djecu.Djeca se sve više udaljavaju od prirode i sve više se stavljaju uinterakciju s tehnologijom (kompjuteri, video igre). Dijete otrgnuto

od svijeta odraslih, prirode, pravih aktivnosti sve više nalikuje naučenika.

11

7/27/2019 1. SKRIPTA


Veliki problem javlja se prilikom vrednovanja ponašanjakarakterističnih za djetinjstvo koja se podcjenjuju, a samim time ipotiskuju ( radoznalost, stvaralaštvo, živahnost). Odrasli često gradekod djece odgovarajuće stavove što dovodi do njihove atrofije.Domenu odgovornosti u zapadnom svijetu prenaglašava prirodni

diskontinuitet između uloge djeteta i uloge odraslog, otežavajućitime prelaženje iz jedne u drugu i postavljajući prepreke na putu kazrelosti.Zato je važno istaći da suština kontinuiteta u odgoju nije u tome dase sa djetetom postupa kao sa odraslim; takvo postupanje bipodrazumijevalo nepoštovanje prirodnih činjenica.

MITOVI O DJETINJSTVU

Zbog stavova o djetinjstvu kao dobu nespretnosti i naivnosti djecasu najčešće prisiljena da prihvate takvu ulogu i budu ograničena unjene uske okvire. Posljedica toga je popuštanje mnogih razvojnihmogućnosti koje se otvaraju, a zatim neiskorištene slabe ilinepovratni iščezavaju jer nisu podržane u sredini u kojoj se dijetekreće.

NEDAĆE S KOJIMA SE SUOČAVAJU DANAŠNJA DJECA

Osim nesporazuma s odraslima, zanemarivanja njegovih potreba ineemancipirajuć položaj u društvenoj zajednici, dijete se bori i sdrugim nevoljama. UN kaže da se preko milijun djece godišnje

zloupotrebljava (trgovanje djecom), problem je i čedomorstvo(posebno djevojčica), mnoga djeca ne mogu ostvariti svoja pravazbog diskriminacije koja se zasniva na rasi, boji kože, spolu, religiji idruštvenom poretku.

DEKLARACIJA O PRAVIMA DJETETA UN

Pokret za emancipaciju djeteta- pravna zaštita djeteta i bolji usloviza njegov razvoj.1959. Deklaracija o pravima djeteta Ujedinjenih Naroda-

čovječanstvo duguje djeci najbolje što im može pružiti.Prava iz Deklaracije: pravo da budu među prvima koja će primiti pomoć u vrijeme

nevolja, pravo na podizanje u duhu ljubavi i prijateljstva, pravo na uživanje ovih prava bez obzira na rasu, boju, spol,

religiju ili društveno podrijetlo; roditelji su dužni: biti nježni, puni ljubavi i razumijevanja, dati

djetetu ime i nacionalnost; dijete je još dobilo prava na: adekvatnu ishranu i medicinsku

njegu, slobodno obrazovanje, punu mogućnost da se igra i

rekreira, posebnu njegu ako je hendikepirano, učenje da bi

12

7/27/2019 1. SKRIPTA


postalo koristan član društva i da razvija individualnesposobnosti.

(3. pitanje) CILJEVI ODGOJA (86 - 95)

CILJEVI ODGOJA KAO DIO OPĆE SLIKE SVIJETA I FILOZOFIJE

Dva načina gledanja na čovjeka i odgoj - korijene ta dva gledištamožemo naći u razlici između spartanskog (težili stvoriti vojnike,razvijali određene funkcije) i atenskog (razvijanje svojstavainherentna ličnosti kao što su ljepota i plementitost) odgoja.Prema tome možemo govoriti o dva pristupa odgoju:FUNKCIONALNOM (BIHEVIORISTIIČKOM) I HUMANISTIČKOM(FENOMENOLOŠKOM).

BIHEVIORISTIČKI MODEL ČOVJEKA FENOMENOLOŠKI MODEL ČOVJEKA- čovjeka ima smisla opisivati uterminima njegova ponašanja

- čovjeka ima smisla opisivati uterminima njegove svijesti

- čovjek je predvidljiv - čovjek je nepredvidljiv- čovjek je prenositelj informacije - čovjek je proizvođač informacija- čovjek živi u objektivnom svijetu - čovjek živi u subjektivnom svijetu- čovjek je racionalno biće - čovjek je iracionalno biće- ljudi su međusobno slični - Svaki čovjek je jednistven- čovjeka je moguće sa smislom opisatiu apsolutnim terminima

- čovjeka je moguće sa smislom opisatiu relativnim terminima

- ljudske osobine se mogu ispitivatinezavisno jedne od drugih

- čovjek se mora proučavati kao cjelina

- čovjek je ono što jest (realnost) - čovjek je ono što može postati(potencijalnost)

- o čovjeku se može saznati uznanstvenim terminima

- čovjek je više od onog što možemosaznati o njemu

FUNKCIONALNI PRISTUP ODGOJU

Funkcionalni pristup ima korijene u židovsko-kršćanskoj koncepcijidjetinjstva. Prema ovoj koncepciji dijete se rađa kao nositeljpraroditeljskog grijeha, odnosno njegova priroda je loša. Prema

funkcionalnom pristupu dijete je nezreli organizam koji se moranaučiti vještinama i vrijednostima sadržanim u kulturi odraslih. Dabismo mijenjali diječje ponašanje treba uspostaviti kontrolu nadpoticajima koji dolaze iz okoline.Osnovna uloga odgajatelja je da kontrolira sredinu i nagrađuje djecuza željene vrste ponašanja. Predstavnici ovog pristupa su JohnLocke, Watson, Skinner, Engelmann...

HUMANISTIČKI PRISTUP ODGOJU

Humanističke ideje nalazimo i kod J. Amosa Komenskog. Sva tajnakorisnog učenja, prema Komenskom, u tome je da se ne nameće iništa ne forsira, da se dodaje samo ona intelektualna „hrana“ koju

13

7/27/2019 1. SKRIPTA


dijete želi. Ovom koncepcijom odbacuje se tradicionalna strogostodgoja. Humanističke ideje imali su: Rousseau, Rabelais, Pestalozzi,Fröbel, Tolstoj, Montesori. Za sve njih je karakterističan polazak odideje o unutrašnjim snagama dijeteta na koje se treba oslonitiprilikom djelovanja na njegov razvoj, kao i na sredinu koja ne treba

spriječavati, već potiče ispoljavanje tih snaga. Jedan od osnivača humanističke pedagogije je A. Maslow. On smatrada osoba koja je zdrava i kreativna teži za postizanjem ciljeva ivrijednosti ne zbog svoje potrebe za „homeostazom“, već zbogsvrhe – „samorealizacije“ i „samoaktualizacije“. Najvažnija postavka je da je ljudska priroda dobra u pozitivnom smislu.Humanistička psihologija se suprostavlja shvaćanju po kojem ječovjek objekt odgoja i približava se antropološkom shvaćanjuutemeljenom na Marxovoj tradiciji.Odgojni proces „završava“ te kad se individua formira kao subjekt.U okviru humanističkog shvaćanja čovjeka i uloge odgoja razlikujuse: maturacijsko - socijalizacijski pristup – najvažniji razvojni

aspekt je njegovanje onog što dijete u sebi nosi (Key), kognitivno – razvojni pristup – težnja da se potraže metode

koje čuvaju slobodu djeteta (Piaget, Lavatelli, Furth,Weikart...).

SUVREMENI CILJEVI ODGOJA

Prilikom određivanja ciljeva odgoja, pokušava se uspostaviti

ravnoteža između tri međusobno zavisna faktora: društvenih potreba i društvenih odnosa sistema filozofsko – pedagoških vrijednosti i same djece.

Ličnost je, kao nositelj društvenih i individualnih vrijednosti ciljodgoja, a ne sredstvo kojim se ostvaruju od nje otuđeni ciljevi.Najvažnije je da se dijete ospposobljava da, prilagođavajući se svojojdruštvenoj sredini, istovremeno vrši i vlastiti izbor i reagirasamostalno.Da bi odgoj bio prava podrška razvoju i poticaj za otkrivanje i

usavršavanje onog što dijete potencijalno nosi u sebi, a odgojniutjecaji se vršili u skladu sa prirodom i interesima djeteta,neophodno je njegovo aktivno sudjelovanje i motivirana suradnja utom procesu.

RAZVOJ IDEJA O ODGOJ I OBRAZOVANJUPREDŠKOLSKE DJECE (97 - 109)

KLASICI PREDŠKOLSKE PEDAGOGIJE

14

7/27/2019 1. SKRIPTA


(8. pitanje) Osnovne ideje JAN AMOSA KOMENSKOG -UTEMELJITELJ PREDŠKOLSKE PEDAGOGIJE

Češki pedagog, pripadnik protestantske sekte «Češka braća»

DJELA:• Velika didaktika,• Čulni svijet u slikama• Otvorena vrata jeziku• Informatorij za materinsku školu.

Svojim zahtjevom da se odgoj i obrazovanje prilagode prirodidjeteta, odnosno njegovim specifičnim karakteristikama, Komenskyodstupa od srednjovijekovnog shvaćanja po kojem je dijete„homunkulus“ (čovječuljak), odrasli čovjek u malom, i da između

njih postoje kvanitativne razlike.Učenje je shvaćanje znanosti kao pokretačke sile bez kojenema praktičnog djelovanja.Komensky teži da se učenike upzna s pravim predmetima, oslanjase na promatranje i stjecanje iskustva, na navođenje učenika darazmišljaju, na razgovore i djelovanje – aktivne metode kojeomogućavaju brzo i temeljito učenje.Postavio je zahtjev da se učenici navode „da svoje znanje ne crpe izknjiga, već da proučavaju nebo, zemlju, hrastove i bukve, tj. daproučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja i mišljenja o

stvarima“. Zato inzistira na očiglednosti uvodeći „ZLATNOPRAVILO DIDAKTIKE“ prema kojem prilikom percipiranja pojavatreba angažirati što više čula. Potiče zahtjev da nastava budepostupna i sistematična, ukazuje na važnost ponavljanja i vježbanja,inzistira da stečeno znanje bude praktično, upotrebljivo i trajno.Predlaže niz postupaka za buđenje dječje radoznalosti i mašte, zapoticanje na istraživanje i otkrivanje.Komensky je istaknuo da se u svakom djetetu nalaze „darovi božji“ –sposobnostima kojima je, da bi se razvile potrebno pomoći odgojem.Smatrao je da obrazovanje treba biti za sve ljude jednako.IDEJA PANSOFIJE (Komensky težio toj ideji čitav život): sveopća

mudrost, enciklopedijski prikupljena, sređena čitava ljudskaspoznaja. Potrebno svakom čovjeku.POSTAVIO TEMELJE SUVREMENE ORGANIZACIJE ŠKOLSTVA ISTVORIO PRVI CJELOVIT ŠKOLSKI SUSTAV.

(8. pitanje) KOMENSKY O PREDŠKOLSKOM ODGOJU

Namijenio važnu mjesto predškolskom odgoju u svom odgojno-obrazovnom sistemu.„Čulni svijet u slikama“ - začetnik edukativnih slikovnica i prviudžbenik očigledne na nastave.„Materinska škola“ – posvećena odgoju djece najranije dobi.

15

7/27/2019 1. SKRIPTA


Komensky je prvi ukazao na značaj sistematskog predškolskogodgoja i razradio sistem zadataka, sadržaja i metoda kojima ćemajke odgajati i obrazovati djecu do njegovog polaska u školu ušestoj godini.

(7. pitanje) USUSTAVLJENA JE RAZVOJNA PERIODIZACIJA:

• Od 0-6 g djetinjstvo →materinska škola• Od 6-12 g dječaštvo →škola materinjeg jezika• Od 12-18g.mladenaštvo→gimnazija• Od 18-24 muževnost→akademija

(9. pitanje) Materinska škola treba postaviti temelje fizičkog,moralnog i umnog odgoja djece u prvih šest godina života. Na krajumaterinske škole govori se o zrelosti djeteta za školsko učenje i

njegovoj pripremi za školu. Protivi se preranom odlasku u školu alinije ni za to da predugo ostanu u roditeljskom domu.

16

Documents

1. SKRIPTA