1.) Pet l j a st r uj e kvar a kod TN si st ema zat i t e j e dat a na sl i cii spod. Napon dodi r a se j avl j a izmeu dostupnog vodljivog dijela (mase) M i take O, pa se uzima da je napon dodira jednak padu napona na povr at nom vodu, dok se ost al iot por ikoj inast aj u od uzeml j enj a idr ugi h vodia u kolu zanemaruju. To zanemarivanje dovodi do toga da se kod prorauna struje kvara Id ima neto vei stvarni otpor petlje kvara (jer nema paralelnih otpora), to daje manju struju kratkog spoja, a to daje neto dua vremena iskljuenja zatitnog ureaja. Opasnost ipr i mj ene zat i t ne st r uj ne skl opke Ako se upotrebljava pojedinana zatita potroaa zatitnim strujnim sklopkama, ne smije postojati spoj izmeu nultih vodia iza sklopki (gledano u smjeru toka energije). Ako ova veza postoji onda u sluaju kvara na jednom potroau iskljuuju se sve sklopke iji su nulti vodii spojeni. Time je izgubljena svrsishodnost postavljanja pojedinane zat i t e. Razl i ka i zmedu TN-S iTN-C si st ema Kod TN-S sistema, zatitni vodi je potpuno neovisan od ostalih vodia strujnog kruga, on u ci jeloj instalaciji povezuje u jednu cjelinu sve metalne mase, ime je izvreno i izjednaenje potencijala u cijeloj instalaciji. Nulti i zatitni vodi spojeni su jedino u zvjezditu izvora. TN-S si st em Kod TN-C si st ema, kao t o se vi dina sl i ci , nul t ii zatitni vodi su dati u jednom provodniku PEN. Nulti i zatitni vodi su objedinjeni u cijeloj instralaciji, osim u sluaju prikljunih vodia, gdj e su r azdvoj eniizavr avaj u se u uko utikau.

TN-C si st em TN-C si st eme ni j e dozvol j eno kor i st it iu pr ost or i j ama ugr oeni m poar om i l iekspl ozi j om. TN-S si st emise kor i st e u poar no iekspl ozi vno ugr oeni m pr ost or i j ama.Kod TN-S ikod TN-C sistema je dozvoljena upotreba : prekostrujnog zatitnog ureaja, te strujnog zatitnog ureaja, kod TN-C si st ema dozvol j ena j e upot r eba j o naponskog zat i t nog ureaja. 2.) Kvalitet elektrine energije je sloen pojam koji se moe definirati kao obiljeje elektrine energije u odreenoj taki elektroenergetskog sistema promatrano u usporedbi s r ef er ent ni m t ehnikim parametrima. Tehniki se parametri odreuju preporukama koje se donose na meunarodnoj razini i mogu, ali ne moraju, biti zakonski obavezujue. Kvalitet elektrine energije se oituje kroz slijedee parametre: - uestanost i trajanje prekida - i znos ival niobl i k napona - f r ekvenci j a napona - f l i ker . EM C El ekt r omagnet na kompat i bi l nostje sposobnost jednog elektronikog ili elektrinog ureaja ili sistema da radi u svojoj elektromagnetnoj okolini tako da ne izazove nedozvoljenu degradaciju u funkciji drugih ureaja ili sistema u istoj okolini, ili da sam ne bude ometan do t e mj er e da se por emet inj egova osnovna f unkci j a. Vi ihar moni cinastaju usljed rada razliitih potroaa (ispravljaa, elektrolunih pei, te drugih nelinearnih potroaa). Strujni ispravljai (usmjerivai) trebaju induktivnu reaktivnu snagu ionipr oi zvode vi e har monike.Vii harmonici poveavaju ukupne gubitke u mrei smanjujui efikasnost sistema pa se primarna oprema mora dimenzionirati za vee snage.prisustvo viih harmonika utie na: - pr egr i j avanj e t r ansf or mat or a, - dodatne gubitke zbog histereze, ime smanjuju f akt orsnage, - izoblienje talasnog oblika napona i struje, - nepouzdan rad elektronike opreme i generatora, - zbog poveanih gubitaka energije poveavaju se i rauni za struju, - dodat ne t r okove odr avanj a opr eme - mogu i zazvat ir ezonanci j e u mr ei . 3.) Statiki elektricitet je jedna vrsta elektrine energije koja za razliku od elektrine struje mi r uj e, a definiran je kao elektrini naboj uzrokovan neravnoteom elektrona na povrini mat er i j al a. Neravnotea elektrona proizvodi elektrino polje koje moe bi t imj er eno imoe ut i cat ina dr uge obj ekt e u okol i ni . Elektrostatski naboj se u veini sluajeva stvara dodirom i odvajanjem dva slina ili razliita materijala. Kada se dva materijala stave u poloaj da se dodi r uj u, a onda se odvoj e, negat i vno nabij eniel ekt r onipr el aze sa povr i ne j ednog na povr i nu dr ugog mat er i j al a. Koj imat er i j algubiel ekt r one a koj idobi va ovi sio pr i r odimat er i j al a. 4.) Pet l j a st r uj e kvar a kod TT si st ema zat i t e od napona dodi r a se zatvara kroz fazni vodi, kuite elektrinog ureaja, zatitni vodi, zatitno uzemljenje elektrinog ureaja, zemlju, radno uzemljenje izvora. Vodi za kruto uzemljenje zvjezdita transformatora mora biti dovoljno velikog presjeka da ne utie na veliinu struje greke koja kroz njega protie. sl i ka: Pet l j a st r uj e kvar a kod TT si st ema zat i t e od napona dodi r a Opasnost ipr i mj ene zat i t ne st r uj ne skl opke kod TT si st ema Da bise mogl a upot r i j ebi t ist r uj na zat i t na skl opka, st r uj a odvoda, zbog nesavr enost i i zol aci j e, mor a uvi j ek bi t imanj a od nazi vne di f er enci j al ne st r uj e skl opke. U pr ot i vnom, skl opka i skl apa ikad nema kvar a. Ako se koristi pojedinana zatita potroaa strujnim zatitnim sklopkama, ne smije postojati spoj izmeu nultih vodia iza sklopki. Ako ova veza ipak postoji, u sluaju kvara na jednom potroau, mogu se iskljuiti obje sklopke. 5.) Ovi snostdodi r nog napona o vr emenu t r aj anj a st r uj e kvar a Ud= f (t (s)) j e dat a na di j agr amu. Odnos izmeu dodirnog napona i struje kroz ovjeka jeste impedansa ovjeijeg tijela. Impedansa ovjeka ovisi o dva elementa: - najvjerovatnijeg puta prolaska struje kroz ovjeije tijelo - uvjeta okoline sa aspekta prisustva vode i kontakta ovjeka sa zemljom. Dozvol j enidodi r ninapon unut arTS j e 125 V, a i zvan TS, on i znosi65 V. 6. Metodologija prorauna-odredjivanja osiguraa -objasnit i na konkret nom primjeru st ana. 9.1.3.Izborosi gur aca u ni skonaponski m i nast al aci j ama St r uj a pr ovodni ka pr inor mal nom r adu el ekt r i cne i nst al aci j e ( IB ) mor a bi t imanj a od nazi vne st r uj e osi gur aca i l inazi vne vr i j ednost ist r uj e dj el ovanj a ur edaj a za zat i t u od pr eopt er ecenj a st r uj nog kol a pr ovodni ka ( In ), a t a vr i j ednostmor a bi t imanj a od t r aj no dozvol j ene st r uj e pr ovodni ka ( Iz ). Radna kar akt er i st i ka nadst r uj nog zat i t nog ur edj aj a (osi gur aca), koj it i t ivod od pr eopt er ecenj a, mor a i spuni t idva uvj et a: IB InIz , i I21.45 Iz , gdj e su IB pogonska st r uj a st r uj nog kr uga, In nazi vna st r uj a zat i t nog ur edj aj a, Iz t r aj no podnosi va st r uj a voda, iI2 st r uj a koj a osi gur ava pouzdano dj el ovanj e zat i t nog ur edj aj a (veca i spi t na st r uj a). Za gl -osi gur ace iLS pr eki dace t i pa L st r uj a I2 j e def i ni r ana u Tabel i9.7. Tabel a 9.7. Ispi t na st r uj a za osi gur ace Struja I2 u (A) za gL osigurae i LS prekidae tipa L Nazivna struja IN (A)Vea ispitna struja I2 (A) do 4 2.1 IN od 4 do 10 1.9 IN od 10 do 25 1.75 IN od 25- 1.6 IN Primjer st ana Od potroaa u stanu uzeti: -snaga el ekt r i nog por et a j e 4500 W, -j edan kl i ma ur edj ajsnage 2500 W, -boj l er1000 W, -gr i j al i ca u kupat i l u1000 W, -utinice snage 500 W. U uvodnom dijelu treba napomenuti da se nominalne struje raunaju kako slijedi: -monofazni potroaIB =Pins0]cz -trofazni potroaIB =Pins30lin Uobiajena praksa je da se odabiraju presjeci kablova od bakra (PP 00) za instalaciju u st anovi ma : -za st r uj ne kr ugove r asvj et es=1.5 mm2 -za ost al e st r uj ne kr ugove s=2.5 mm2 Pot o se pol ae od RO st ana 15 par al el ni h vodova(r azvoda t i pa C) za kor ekci one f akt or e se uzi makp=0.7 ikt em=1. Iz t abl i ca se odr edit r aj no dozvol j ena st r uj a za pr esj ek s=1.5 mm2 ( Iz=18.5 A) i s=2.5 mm2 (Iz=23 A). Proraun za poret IB =45001.73 220 = 11,8 Biramo osigura 16A uz presjek kabla 2,5 mm2 IB InIz , 11,81623 (A), iI21.45 Iz , iz tabele imamo da je I2=1,75In , pa j e In1,45*Iz/1,75=19 (A) odakle vidimo da su relacije zadovoljene. Isti postupak ponovimo i za ostale ureaje 7.Kako izgleda raspodjela pot encijala na povrini zemlje ( pot encijalni lijevak)? Koja je def inicija napona dodira, napona koraka i ref erent ne zemlje? Koja je razlika izmedju radnog i zatitnog uzemljivaa? -Napon dodi r a j e di o pot enci j al a uzeml j enj a zbog zeml j ospoj a, koj imoe pr emost i t i ovjek, uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od ruke prema stopalu (vodor avnir azmak od dost upnoga di j el a j e 1m). -Napon kor aka j e di o pot enci j al a uzeml j enj a zbog zeml j ospoj a koj imoe pr emost i t i covj ek pr ikor aku od 1(m), uz pr edpost avku da st r uj a kr oz l j udsko t i j el o t ece od j ednog st opal a pr ema dr ugom st opal u. -Ref er ent na zeml j a j e di o zeml j e i zvan podr ucj a ut j ecaj a uzeml j i vaca i l isi st ema uzeml j enj a gdj e se i zmedu bi l o koj i h dvi j u t acaka, ne poj avl j uj e ni kakav napon zbog st r uj e pr ema zeml j i . Opceni t o se smat r a povr i nom zeml j e. Razlika izmeu radnog i zatitnog uzemljenja: -Radno uzeml j enj e j e uzeml j enj e di j el a pogonskog st r uj nog kr uga koj i m se osi gur ava el j ena f unkci j a ir adne kar akt er i st i ke st r uj nog kol a, dok j e zat i t no uzeml j enj e uzeml j enj e met al ni h dj el ova koj ine pr i padaj u st r uj nom kr ugu ni t isu posr edno u el ekt r inom kont akt u sa nj i m, al iu sl uaj u kvar a mogu da dou pod napon. 8.Koji su osnovni element i gromobranske inst alacije? t a je t o vanjska gromobranska zat it a i kako se def inira ekvivalent na zat it napovrina? Kako se def iniraju spojni provodnici kod zat it e od at mosf erskih pranjenja? Osnovni djelovi spoljanje zat it ne inst alacije su: pr i hvat nisi st em spusnisi st em si st em uzeml j enj a. Vanjski sist em gromobranske inst alacije nami j enj en j e pr i hvat anj u di r ekt ni h at mosf er ski h pr anj enj a ( ukl j ucuj uciibocne udar e u obj ekt e) , pr ovodj enj e st r uj e gr oma od t acke udar a do zeml j e inj eno odvodj enj e u zeml j u spr i j ecavanj em ot ecenj a obj ekt a (t er mi cki h, mehani cki h, el ekt r i cni h, i t d) ukl j ucuj uciiskr enj e iopasne napone dodi r a ikor aka po l j ude u obj ekt u Ekvivalent na prihvat na povrina objekt a def i ni r a se kao povr i na t l a koj a i ma i st u f r ekvenci j u di r ekt ni h udar a gr oma kao iobj ekt . Spojni provodnici se definiraju kao provodnici koji spajaju prihvatne vodie i uzemljenje. 9. Kako se definira zatita od statikog elektriciteta? Koje grane industrije su interesantne sa aspekta pojave i zatite od statikog el ekt r i ci t et a? Statiki elektricitet predstavlja gomilanje elektrinog naboja na povrini nekog tijela. Statiki naboj e ostati na povrini tog tijela sve dok se uzemlji ili dok se ne izvri neutraliziranje pr anj enj em.Zatita od statikog elektriciteta se izvodi:1. Uzeml j enj em;2. Odravanjem odgovarajueg nivoa vlage u vazduhu;3. Joni zaci j om vazduha;4. Antistatikom preparacijom;5. Poveanjem provodnosti loe provodljivih materijala;6. Odvoenje statikog elektriciteta influencom. Gr ane i ndust r i j e koj e su i nt er esant ne sa aspekta pojave i zatite od statikog elektriciteta: Naf t na i ndust r i j e Pirotehnika industrija Avi o i ndust r i j a I ost al e gr ane u koj ojpost oj ivi soka koncent r aci j e ekspl ozi vni h par a izapal j i vi h mat er i j al a 10.Def inirat i granice dozvoljenog napona dodira i koja je razlika izmedju oekivanog i dozvoljenog napona dodira? U opci m pr i nci pi ma ove vr st e zat i t e konst ant uj e se da dozvol j eninapon dodi r a UL u r edovni m uvj et i ma j e bi l o koj a vr i j ednostnapona i spod 50 V ef ekt i vne vr i j ednost ii zmj eni cne struje ili ispod 120 V istosmjerne struje bez izmjenine komponente ( bez valovitosti ). Razlika izmeu oekivanog i dozvoljenog napona dodira je u tome to je oekivani napon dodi r a napon vodl j i vi h dj el ova pr izeml j ospoj u kada se onine dodi r uj u a dozvol j eninapon dodi r a j e napon koj ise smi j e poj avi t ina vodl j i vi m dj el ovi ma pr izeml j ospoj u. 11.Koje su f unkcije i uloge radnog i zat it nog uzemljenja u dist ribut ivnim TS 10/ 0. 4kV? Kada ova dva uzemljenja moraju biti elektriki razdvojena? Kada se moe rei da je ovo razdvajanje efikasno uradjeno? Specificnost TS 10/0,4 kV je u tome to je niskonaponska mrea u pravilu direktno spojena s radnim uzemljenjem. Radno uzemljenje dimenzionira se s obzirom na uvjete rada u niskonaponskoj mrei i moguci proboj izmedu visokonaponskog i niskonaponskog namotaja transformatora. U TN sistemima tacka uzemljenja sistema i svi vodljivi dijelovi kucita elektricnih uredaja su, preko neutralnog vodica, medusobno galvanski povezani. U slucaju kvara u mrei 10 kV potencijal uzemljivaca moe se prenijeti direktno u niskonaponsku mreu, ako su radno i zatitno uzemljenje spojeni, to jest ako je izvedeno zdrueno uzemljenje. U tom slucaju, moraju se poduzeti posebne mjere da se ne dozvoli pojava opasnih napona dodira u niskonaponskoj mrei. U nekim slucajevima bice potrebno razdvajanje radnoga i zatitnoga uzemljenja, to nije uvijek moguce izvesti. Kada se uzemljivaci radnoga i zatitnoga uzemljenja stupne ili prigradske slobodnostojece DTS izvode posebno, moraju biti na medusobnom rastojanju od najmanje 20 (m). Ako postoje uvjeti za zdrueno uzemljenje, u DTS se galvanski povezuju neutralni provodnik NN mree i glavni prikljucak (sabirnica) zatitnog uzemljenja. Radno i zatitno uzemljenje su efikasno razdvojeni, u smislu vaecih propisa, ako se na jednom uzemljenju ne moe da pojavi potencijal vii od 40% potencijala drugog uzemljenja, pri cemu na uzemljivacu zatitnog uzemljenja ne smije da se pojavi napon vii od 1200 (V). 12.Uzemljenje DTS 10/ 0. 4 kV se realizira preko inst aliranja osnovne kont ure (pocinana elina traka 25x 4 mm) koja se postavlja na rastojanju od 1.0 m od ivice t emelja TS na dubini npr 0. 8 m.Druga kont ura, koja se korist i, je t emeljni uzemljiva ( pocinana traka ili eljezna armatura poloene u temelj TS) kao i met alne cijevi pobijene na uglovima vanjske kont ure kao vert ikalni uzemljivai.Na kraju se koriste i trake ili metalni kabelski platevi poloeni u zemlju na sve etiri st rane od TS. Koliki je doprinos pojedinih elemenat a uzemljenja TS na: -vrijednostprelaznog ot pora ukupnog uzemljenja TS, i -smanjivanju napona dodira unut ar TS. Element i uzemljenja sa slike: 1 -temeljni uzemljivac TS 3- vertikalni uzemljivaci; 6 -glavni prikljucak (sabirnica) za uzemljenje; 13- uzemljivac radnoga uzemljenja Da ne bi dolo do naponskih razlika izmedju pojedinih metalnih dijelova isti se medjusobno povezuju sa sabirnim vodiem za izjednaenje potencijala. Kao sabirni vodi koristi se pocinana elina traka FeZn 25x4 mm. Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednaavanje potencijala IP izvedena je u vidu bakrene ine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN elija u cijeloj duini. Spoj ove ine na temeljni uzemljivaizvodi se pomou pocinane trake preko rastavnog mjernog apoja, koji se nalazi na bonom zidu NN elije. Na ovu sabirnicu spajaju se . nul taka transformatora preko sabirnice; nul taka dizel elektrinog agregata; metalna konstrukcija transformatora; zatitno uzemljenje NN postrojenja u TS; ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima ali u sluaju kvara mogu doi pod opasni napon dodira. Tlo oko TS je betonirano pa je i to jedna od zatitnih mjera. Unutar TS korisno je ispod VN i NN postrojenja postaviti gumeni tepih. ????? 13. Neka su poloene uzemljivake trake sa svih strana TS razliitih duina. Kakva je raspodjela pot encijala na povrini zemlje koja je dominant na za odredjivanje napona koraka? Kakav ut jecaj ima post avljanje ovih t raka na iznoenje pot encijala iz TS? ???? t a je t o iznoenje pot encijala? Zbog velikih struja zemljospoja u mrei 110 kV, postoji opasnost pojave visokih potencijala na uzemljivaima nekih TS 110/10(20) kV. Ovi potencijali mogu da se prenesu preko metalnih plateva, elektrinih zatita i/ili armature energetskih kabela 10(20) kV do TS 10(20)/0.4 kV u NN mreu i dalje preko neutralnog provodnika u instalacije potroaa izazivajui napone dodira koji bi u nekim sluajevima mogli da budu vii od dozvoljenih napona dodira. 14. Objasniti postupak odredjivanja napona dodira i oekivanog napona dodira koristei dijagram Ud=f ( t ) . Koja je def inicija napona dodira i napona koraka t e koji su naini sniavanja ovih napona? Koja je razlika izmedju oekivanog napona dodira ( napona kvara u dodirnom krugu)i dodirnog napona? Objasniti ekvivalentnu elektrinu emu kod definiranja napona dodira. Koliki ut jecaj na vrijednostnapona dodira ima smjer- putzat varanja st rujekvarakroz ovjeka.

Kod prorauna prvo se odrenuje duina vremena trajanja kvara prema struji. Ukoliko to nije sluaj, uzima se realna vrijednost vremena trajanja kvara.Potom se sa dijagrama na Slici 4. ili iz tabele. odredi vrijednost UD. Ako se zna vrijednost dodirnog napona, onda se prema tabelimoe odrediti vrijednost ukupne impedanse ovjeijeg tijela. Po definiciji, struja kroz ovjeije tijelo je:I=Ud/R .Na kraju je ukupan napon, koji ima funkciju naponskog izvora u ekvivalentnom strujnom krugu napona dodira, jednak: Napon dodira je dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja, koji moe premostiti ovjek, uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od ruke prema stopalu (vodoravni razmak od dostupnog dijela je 1m). Napon koraka je dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja koji moe premostiti ovjek pri koraku od 1m, uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od jednog stopala prema drugom stopalu. Radi sprijeavanja pojave previsokih napona dodira u instalacijama objekata (zgrada), usled unoenja opasnih potencijala, potrebno je u objektima (zgradama) sprovesti mjere izjednaavanja potencijala. Kao zatitne mjere od previsokih napona dodira u niskonaponskim mreama primenjuju se: -nulovanje, -zatitno uzemljenje, -zatitno izoliranje, -zatitne strujne sklopke ili -zatitne naponske sklopke. Oekivani napon dodira je napon napajanja, koji postoji u dodirnom krugu pri zemljospoju, kad se ti dijelovi ne dodiruju. struja kroz ovjeije tijelo je:I=Ud/R Na ovoj shemi je: U napon (potencijalna razlika), koji ima funkciju naponskog izvora u ekvivalentnom strujnom krugu napona dodira, RS + ROB prijelazni otpor stajalita + otpor obue. Ako se ne uzima u obzir prijelazni otpor obue umjesto napona U, u proraunu se uzima napon UD sa dijagrama na Slici 10.8., R ukupna impedansa ovjeka, I struja kroz ovjekovo tijelo mora biti manja od datih vrijednosti u Tabeli 10.3., UD dodirni napon (V), tF vrijeme trajanja greke (s). Mnogo je vea opasnost pri prolazu struje kroz mozak i srce nego pri prolazu kroz udove. Do toga dolazi kada struja prolazi putem rukaruka ili rukanoga. 90% smrtnih sluajeva nastupilo je pri dodiru dijelova pod naponom jednom rukom dok je druga ruka ili noga bila u kontaktu sa uzemljenjem. 15.Koji se met ali korist e kod realiziranja uzemljenja TS? Koji su minimalni presjeci, za svaki metal kao uzemljiva, posebno? Navesti donje vrijednosti prema vaeim standardima. Kako se u zemlju postavlja pocinana traka? 16. Kod dimenzioniranja uzemljivaa TS o kojim osnovnim zahtjevima treba voditi rauna obzirom na vijek trajanja, sigurnost instalacije, itd.? Pokuati objasniti u krat kim crt ama svaki uvjet - tehniki zahtjev posebno. Na koji se nain ovi zahtjevi definiraju kroz propise? Kako utjee specifini elektrini otpor na svaki zahtjev posebno? Uzeml j i vac, kao osnovniel ementzat i t e od napona dodi r a ikor aka, zaht i j eva da se posebna panj a posvet inj egovom pr avi l nom i zbor u vec u f azipr oj ekt i r anj a nekog el ekt r oener get skoga obj ekt a, kako bii st izadovol j i o sve pr opi sane kr i t er i j e.Posebno j e vano obl i kovanj e naponskog l i j evka pr eko odgovar aj uceg r aspor edauzeml j i vacki h t r aka.Pr oj ektsi st ema uzeml j enj a nekoga obj ekt a el ekt r oener get skog si st ema mor a zadovol j i t i cet i r iosnovna zaht j eva: 1.osi gur at imehanicku cvr st ocu iot por nostna kor ozi j u; 2. osi gur at it opl ot no podnoenj e naj vece st r uj e kvar a (koj a se odr eduj e pr or acuni ma);3. osi gur at ida nece docido ot ecenj a opr eme ii movi ne; i4.osi gur at isi gur nostl j udiobzi r om na napone koj ise na si st emi ma uzeml j enj a j avl j aj u pr inaj veci m st r uj ama zeml j ospoj a. Osnovnipar amet r imj er odavniza di menzi oni r anj e si st ema uzeml j enj a nekog obj ekt ael ekt r oener get skog si st ema su:vr i j ednostst r uj e kvar a, t r aj anj e st r uj e kvar a, i kar akt er i st i ke t l a. 1. Di menzi oni r anj e s obzi r om na kor ozi j u imehani cku cvr st ocu

Buducida su uzeml j i vaciu di r ekt nom dodi r u s t l om, mor aj u bi t iod mat er i j al a koj isu ot por nina kor ozi j u . Kao mat er i j alza uzeml j i vace moe se kor i st i t i : - cel i k t opl o poci ncan i l ipr evucen bakr eni m pl at om, - bakargol ii l ipoci ncan. Lahki met al isene upot r ebl j avaj u za i zr adu uzeml j i vaca.Izbormat er i j al a ipr esj eka uzeml j i vaca pr edmetj epr opi sa,a koj icemo kor i st i t iovi siod vr st e i nst al aci j e i l ipost r oj enj a. Upot r i j ebl j enimat er i j alinaci n i zvodenj a mor aj u bi t it akvida uzeml j i vac i zdr imehanicka napr ezanj a inakon dj el ovanj a kor ozi j e, zbog cega uzeml j i vac ne smi j e bi t imanj eg pr esj eka od ut vr denog. 2. Di menzi oni r anj e s obzi r om na t opl ot no napr ezanj e Pr i l i kom odvoenj a st r uj e sa uzeml j i vaca u zeml j u zagr i j ava se okol no zeml j i t e t o dovodido pr omj ene nj egovi h el ekt r icni h kar akt er i st i ka. Pr ipovecanj u t emper at ur e do 100 oC osl obodena t opl ot a dovodido r azl aganj a poj edi ni h or ganski h spoj eva t o smanj uj e speci f icniot port l a. M edut i m, kod t emper at ur a veci h od 100 oC dol azido br zog i sui vanj a zeml j e u neposr ednojokol i niuzeml j i vaca, a sami m t i m ido povecanj a speci f icnog el ekt r i cnog ot por a odnosno ukupnog ot por a r aspr ost i r anj a uzeml j i vaca.Izmedu gust oce st r uj e odvodenj a s povr i ne uzeml j i vaca it emper at ur e t l a post oj iveza koj a vaziza svakiobl i k uzeml j i vaca: gdj e j e c - speci f icna t opl ot a mat er i j al a (J/ kg0C), - speci f icna t ei na mat er i j al a (kg/ m3), t- t r aj anj e odvodenj a st r uj e (s), - speci f icniot port l a (m), F,I t emper at ur a t l a nakon ipr i j e odvodenj a st r uj e (0C).St r uj a kr at kog spoj a, koj a se poj aviu bi l o koj ojt ackist r uj nog kol a, mor a bi t ipr eki nut a u gr ani cama vr emena koj e dovodivodice do doput ene gr anicne t emper at ur e. Za st r uj e kvar a, koj it r aj u do 5 (s) pr esj ek zeml j ovoda i l iuzeml j i vaca mor a se i zr acunat ipr ema sl j edecem i zr azu: gdj e j e:S popr ecnipr esj ek zeml j ovoda i l iuzeml j i vaca (mm2), I st r uj a odvodenj a (st r uj a kr at kog spoj a) u A, t t r aj anj e st r uj e kvar a (s), K konst ant a mat er i j al a, i nver znit emper at ur nikoef i ci j entot por nost iza vodi ce, (oC), I, F pocet na ikonacna t emper at ur a (oC). U mr eama s neut r al nom t ackom, koj a j e uzeml j ena di r ekt no i l ipr eko i mpedanse, sabi r ni zeml j ovod izeml j ovodidi menzi oni r aj u se pr ema t r anzi j ent nojst r uj ij ednof aznog zeml j ospoj a. St r uj e mj er odavne za pr or acun uzeml j enj a su:-t r ost r uke nul t e komponent e st r uj a koj e u t r anzi j ent nom per i odu t eku u t r of azni m el ement i ma el ekt r oener get skog si st ema(gener at or i , ener get skit r ansf or mat or i , vodovi ) pr izeml j ospoj u u post r oj enj u. 3. Di menzi oni r anj e s obzi r om na napon dodi r a ikor aka Za pr or acun doput eni h vr i j ednost inapona dodi r a u el ekt r oener get ski m post r oj enj i ma evr opskist andar d HD 637 S1: 1999 uzi ma sl i j edece pr et post avke: - st r uj na st aza j e od j edne r uke do nogu, - 50% vj er oj at nosti mpedanse t i j el a, - 5% vj er oj at nostvent r i kul ar ne f i br i l aci j e, - nema dodat ni h ot por a. Kako bise dobi o mj er odavan doput eninapon dodi r a, pot r ebno j e odr edi t iukupnu i mpedansu l j udskog t i j el a. Ta i mpedansa ovi sio naponi ma dodi r a ist r uj nojst azi . Oko poj edi ni h di j el ova post r oj enj a, koj ise ne nal aze u kr ugu uzeml j i vaca post r oj enj a ispoj enisu s t i m uzeml j i vacem (npr . st upovij avne r asvj et e), t r eba pr edvi dj et iuzeml j i vac za obl i kovanj e pot enci j al a. Post avl j a se oko di j el ova post r oj enj a na udal j enost iod oko 1(m) ina dubi niod 0,2 (m).Gr anicninapon dodi r a za svaku vr i j ednostt r aj anj a kvar a se i zr acunava: - za oceki vano vr i j eme t r aj anj a kvar a t oci t amo vr i j ednostUdd; - za t ako dobi j eninapon dodi r a oci t a se ivr i j ednosti mpedanse l j udskog t i j el a;- dodat niot porRdr acuna se kao Rd = Rd1 + Rd2 = Rd1 + 1,5 . Uobicaj ena vr i j ednostza Rd1 j e 1000 (). - na osnovit i h podat akapr or acuna se oceki vaninapon dodi r a Udoc. 17. Kako se realizira dobar uzemljiva ( uzemljiva sa malim prelaznim otporom) na podrujima gdje je izmjerena velika vrijednost specifinog otpora? Koja se uzima vrijednost za specifini elektrini otpor ako se isti nije izmjerio ( premast andardima) ? Kako se realizira izjednaenje pot encijala u samoj TS? Pod uzeml j enj em podr azumj eva se ost var i vanj e vodl j i ve veze i zmedu di j el ova el ekt r oener get ski h post r oj enj a izeml j e. Osnovne su kar akt er i st i ke uzeml j i vaca ot porr aspr ost i r anj a, maksi mal an pot enci j aluzeml j i vaca u post r oj enj u imaksi mal an pot enci j alna povr i nizeml j e unut ari l ii zvan post r oj enj a. Ot porr aspr ost i r anj a uzeml j i vaca ovi sio speci f icnom el ekt r icnom ot por u zeml j e. R = k gdj e j e: speci f i cniel ekt r icniot port l a (Wm), k koef i ci j entovi san o geomet r i j iuzeml j i vaca (m-1). Pr euvel icavanj em speci f icnog el ekt r icnog ot por a t l a dobi j aj u se nepot r ebno vel i kiiskupi uzeml j i vaci , dok se sa suvi e mal i m speci f icni m el ekt r icni m ot por om dobi vaj uuzeml j i vacikoj ine pr uaj u dovol j nu si gur nostod napona dodi r a.Sr ednj e vr ij ednost ispeci f icne el ekt r icne ot por nost it l a koj e se usvaj aj u pr ipr oj ekt i r anj u si st ema uzeml j enj apost r oj enj a nazi vnog napona do 110 kV. Za t l o se moe r ecida j e homogeno, uz pr i hvat l j i ve gr ani ce pogr eke, ako su r azl i ke naj manj e inaj vecevr i j ednost ispeci f icnoga ot por a t l a na nekom podr ucj u manj e od 30%. U t om sl ucaj u moe se uzet ida j e speci f icniel ekt r icniot porhomogenog t l a j ednak sr ednj ojvr i j ednost ispeci f icnoga ot por a t l a. -Ako se vr i j ednostspeci f i cnog ot por a ni j e i zmj er i l a uzi ma se da j e 100m. -U kabel skojDTS i zvodise zdr ueno uzeml j enj e, t ako t o se i zvede uzeml j i vac zat i t noga uzeml j enj a ina nj ega neposr edno pr i kl j ucineut r al nivodic NN mr ee. Na zat i t no uzeml j enj e DTS, koj e i ma ul ogu zdr uenog uzeml j enj a, vezuj u se j o: kuci t e ener get skog t r ansf or mat or a, met al nipl at evi , el ekt r icne zat i t e iar mat ur e kabel a, sekundar na st r uj na kol a mj er ni h t r ansf or mat or a, odvodni cipr enapona, kao isviost al i met al nidi j el oviopr eme iapar at a koj ine pr i padaj u st r uj ni m kol i ma. Na ovajnaci n vr ise i zj ednacenj e pot enci j al a unut arDTS, pa sa st anovi t a i spunj enj a uvj et a zat i t e od napona dodi r a ni j e pot r ebno post avl j anj e i zol aci oni h t epi ha. 18.Kolike se uzimaju vrijednost i st ruja zemljospoja u SN mreama ako je neut ralna taka SN mree dobro uzemljena? ta utjee na vrijednost dozvoljenog napona dodira? Kolike mogu bit i vrijednost i redukcionog f akt ora r SN voda i koja je njegova def inicija u t rof aznim mreama? -Vr i j ednostst r uj a zeml j ospoj a u SN mr ezama ako j e neut r al na t acka uzeml j ena pr eko ni skoomske i mpedanse uzi ma se naj vi se 300A. -Napon dodi r a j e di o pot enci j al a uzeml j enj a usl j ed zeml j ospoj a, koj imoe pr emost i t iovj ek, uz pr et post avku da st r uj a kr oz l j udsko t i j el o t ee od r uke pr ema st opal u (vodor avnir azmak od dostupnog dijela je 1m). Na vrijednost dozvoljenognapona dodira utievrijemetrajanja st r uj e gr eke. Dozvol j eninapon dodi r a UDkao f unkci j a t r aj anj a st r uj e kvar a t F . - Redukci onif akt or j e f akt orkoj i m se obuhvat a ut i caj met al ni h pl at eva vi sokonaponski h kabel a iost al i h met al ni h di j el ova koj ise vezuj u na uzeml j enj et r af ost ani ce, na r aspodj el u st r uj e kvar a u t r af ost ani ci . Za nadzemne vi sokonaponske vodove bez zat i t nog uet a r edukci onif akt ori znosi r= 1. Za kabel skevodove inadzemne vodove sa zat i t ni m uet om j e r< 1. Tana vr i j ednostr edukci onog f akt or a odr euj e se mj er enj em. Za pr or aun r edukci onog f akt or a kabel a mogu se uzet iipodacipr oi zvoaa kabel a, kao ir ezul t at imj er enj a izvr eni h u sl ini m uvj et i ma. Ukol i ko ogr anicenj e st r uj e j ednopol nog kvar a u VN mr eii znosi150 A a dozvol j eni napon dodi r a i znosi65 V uz pr et post avl j eninepovol j nisl ucajda j e VN dal ekovod i zveden bez zat i t nog uet a (r =1) ot porr aspr ost i r anj a zdr uenog uzeml j enj a mor a bi t i: Izuzet no j e dozvol j eno da se u TS 110/ 10(20) kV i zol i r aj u el ekt r ine zat i t e kabel a sa nepr ovodni m pl at em . Pr it ome se mor a uzet iu obzi rda r edukci onif act orvoda 10(20) kV post aj e r =1 umj est o r =0.5 t o znaida si st em uzeml j enj a svi h TS 10(20)/ 0.4 kV koj e su pr i kl j uene na t ajvod t r eba da se di menzi oni r a na dvost r uko veu vr i j ednostst r uj e zeml j ospoj a, ida i zost aj e ef ektsmanj enj a ukupne ot por nost i (i mpedanse) si st ema uzeml j enj a TS zbog pr eki da gal vanske veze uzeml j i vaa susj edni h TS 19.Sigurnosni razmaci kod visokonaponskih vodova Vi sokonaponskivod j est e vod i j inazi vninapon pr emauj e 1000 V. Si gur nosnir azmak j e naj manj idozvol j enir azmak i zmenu di j el ova el ekt r oener get skemr ee koj a j e pod naponom iuzeml j enog di j el a mr ee, za odgovar aj uinazi vninapon; Si gur nosna vi si na j e naj manj a dozvol j ena ver t i kal na udal j enost pr ovodni ka inekog dr ugog el ement a koj iu r adni m uvj et i ma ni j e pod naponom, odnosno di j el ova mr ee pod naponom od zeml j e i l inekog obj ekt a u t emper at ur nom i nt er val u od + 40oC, do - 5oC ukl j ui vo nor mal no dodat no opt er eenj e, bez vj et r a. Si gur nosna udal j enostj e naj manj a dozvol j ena udal j enostpr ovodni ka, odnosno di j el ova mr ee pod naponom od zeml j e i l inekog dr ugog obj ekt a u bi l o kom pr avcu pr it emper at ur i+40oC iopt er eenj u od vj et r a od nul e do punog i znosa. 20.Zat it na zona ispod zat it nog uet a kod odredjivanja ut jecaja od at mosf erskih prenapona Zat i t no ue j est e uzeml j eno ue koj e sl uiza zat i t u voda od at mosf er ski h ipogonski h pr enapona. 21.Prelazak VN vodova i njihovo pribliavanje raznim objekt ima - nepristupana mjesta, mjesta nepristupana za vozila -mjesta pristupana vozilima, zgrade, zgrade pogonskih postrojenja - zgrade sa zapaljivim krovom, naseljena mjest a 2.Nepristupana mjesta Za nepr i st upana mj est a (npr . gudur e, st i j ene, nepl ovne r i j eke, movar e isl .) si gur nosna vi si na isi gur nosna udal j enosti znose: 1) si gur nosna vi si na 4,0 m; 2) si gur nosna udal j enost3,0 m. 3.M jest a neprist upana vozilima Za mest a nepr i st upana vozi l i ma si gur nosna vi si na isi gur nosna udal j enosti znose: 1) si gur nosna vi si na 5,0 m; 2) si gur nosna udal j enost4,0 m. 4.M jest a prist upana vozilima Za mj est a pr i st upana vozi l i ma (oko nasel j eni h podr uj a, i znad pol j a u koj i ma ioko koj i h se nal aze pol j skiput evi , i znad l i vada ior ani ca, i znad pol j ski h put eva iumski h put eva), si gur nosna vi si na isi gur nosna udal j enosti znose: 1) si gur nosna vi si na 6,0 m; 2) si gur nosna udal j enost5,0 m. 5.Zgrade 8.Pr el azak dal ekovoda pr eko zgr ada, koj e sl ue za st al an bor avak l j udi , moe se i zvest iako su zadovol j eniuvj et ii z t aaka 9. do 13. ovog i zvoda i z pr opi sa. Smat r a se da vod pr el azipr eko zgr ade ikad j e r ast oj anj e hor i zont al ne pr oj ekci j e naj bl i eg vodia u neot kl onj enom pol oaj u od zgr ade manj e od 3,0 m za vodove nazi vnog napona do 20 kV imanj e od 5,0 m za vodove nazi vnog napona vi eg od 20 kV. 9.Za nepr i st upane di j el ove zgr ade (kr ov, di mnj ak isl .) si gur nosna udal j enosti znosi3,0 m. 10.Za st al no pr i st upane di j el ove zgr ade (t er asa, bal kon, gr anevi nske skel e isl .) si gur nosna vi si na isi gur nosna udal j enosti znose: 1) si gur nosna vi si na 5,0 m; 2) si gur nosna udal j enost4,0 m. 11.Ver t i kal na udal j enosti zmenu VN vodova idi j el ova zgr ade i spod vodova (sl j eme kr ova, gor nj a i vi ca di mnj aka, i t d.), za vodove sa vi sei m i zol at or i ma i znosinaj manj e 3,0 m iu sl uaj u kad u r asponu ukr t anj a post oj inor mal no dodat no opt er eenj e, a u susj edni m r asponi ma nema t og opt er eenj a. 12.Za vodove i znad zgr ada pot r ebna j e poj aana el ekt r ina i zol aci j a, a za vodove i znad st ambeni h zgr ada izgr ada u koj i ma se zadr ava veibr ojl j udi(npr . kol e, vr t ii , i t d.) pot r ebna j e imehanikipoj aana i zol aci j a. 13.Na st ambeni m zgr adama ni j e dozvol j eno post avl j anj e zi dni h konzola i l izi dni h ikr ovni h nosaa za noenj e VN vodova. 6.Zgrade pogonskih post rojenja 14.Si gur nosne vi si ne isi gur nosne udal j enost iod zgr ada koj e pr i padaj u i st om pogonskom post r oj enj u i j ij e iel ekt r oener get skivod (el ekt r ane, t r ansf or mat or ske st ani ce, r azvodna post r oj enj a), a ne sl ue za st anovanj e, mogu bi t iimanj e od vr i j ednost ikoj e su navedene u t aki8. ovog i zvoda ako se pr edvi de odgovar aj ue zat i t ne mj er e za spr j eavanj e sl uaj nog dodi r a VN vodova (npr . post avl j anj e ogr ade, l ahko uol j i vi h nat pi sa za upozor enj e isl .). 7.Zgrade sa zapaljivim krovom Za zgr ade sa kr ovom pokr i veni m zapal j i vi m mat er i j al om, r adizat i t e od VN vodova od ot eenj a, si gur nosna vi si na isi gur nosna udal j enosti znose, bez obzi r a na napon voda: 1) si gur nosna vi si na 12,0 m;2) si gur nosna udal j enost5,0 m 8.Objekt i u kojima se nalazi lahko zapaljiv mat erijal Ni j e dozvol j eno post avl j anj e vodova pr eko nadzemni h obj ekat a u koj i ma se nal azil ahko zapal j i v mat er i j al(skl adi t a benzi na, ul j a, ekspl ozi va isl .). Na pr i j el azu pr eko i l ipor ed t akvi h obj ekat a, hor i zont al na si gur nosna udal j enostj ednaka j e vi si nist upa uveanojza 3,0 m, a mor a i znosi t inaj manj e 15,0 m. 9.Naseljena mjest a 17.Za vodove u nasel j eni m mj est i ma si gur nosna vi si na i znosi7,0 m. Izol aci j a mor a bi t iel ekt r ino poj aana. 36.U gust o nasel j eni m mj est i ma, si gur nosna vi si na voda mor a da i znosi7,0 m. 37.Izol aci j a mor a bi t iel ekt r ino poj aana, a na mj est i ma ukr t anj a sa ul i cama i l iput evi ma imehanikipoj aana. 38.Dozvol j eno napr ezanj e (nor mal no iizuzet no) VN vodia izat i t ni h uadismanj uj e se na 75% od vr i j ednost inavedeni h u t abel i(t aka 18). 39.U r asponu ukr t anj a vodova sa put evi ma u gust o nasel j eni m mj est i ma ni j e dozvol j eno nast avl j anj e vodia, odnosno zat i t ni h uadi , a u susj edni m r asponi ma dozvol j en j e samo j edan nast avak po vodiu, odnosno zat i t nom uet u. Ugao ukr t anj a ne smi j e bi t imanj iod 30o . 40.Ako j e r ast oj anj e hor i zont al ne pr oj ekci j e naj bl i eg VN voda u neot kl onj enom pol oaj u manj e od 5,0 m, i zol aci j a mor a bi t imehanikiiel ekt r ino poj aana. 22.Prelazak TK voda preko nadzemnog elekt roenerget skog voda - pribliavanje i ukrt anje podzemnih TK i elekt roenerget skih vodova 28.Ukrt anje nadzemnog elekt roenerget skog voda sa t elekomunikacionim vodom i njihovo menusobno pribliavanje 67.Na mj est u ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom si gur nosna vi si na i zmenu naj ni eg vodi a el ekt r oener get skog voda inaj vi eg vodia t el ekomuni kaci onog voda i znosi : 1) za vodove napona 400 kV 5,5 m;2) za vodove napona 220 kV 4,0 m; 3) za vodove napona od 35 kV do 110 kV 3,0 m; 4) za vodove napona od 1 kV do 35 kV 2,5 m. 68.U r asponu ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom i zol aci j a mor a bi t imehanikiiel ekt r ino poj aana. 69.Na mj est u ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom ni j e dozvol j eno post avl j anj e zat i t ne mr ee i znad t el ekomuni kaci onog voda. 70.U r asponu ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom ni j e dozvol j eno nast avl j anj e vodia, odnosno zat i t ni h uadi . 71.Na st upovi ma r aspona ukr t anj a el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom ni j e dozvol j ena upot r eba i skoni h ikl i zni h st ezal j ki . 72.Ugao ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci onom vodom, po pr avi l u, ne smi j e bi t imanj iod 45o , s t i m da se i zuzet no moe smanj i t ido 30o . 73.Ako el ekt r oener get skivod nema zat i t no ue, na st upovi ma t el ekomuni kaci oni h vodova koj ise nal aze na kr aj evi ma r aspona ukr t anj a sa nadzemni m el ekt r oener get ski m vodom mor aj u se post avi t igr omobr anii j e uzeml j enj e, po pr avi l u, t r eba da i ma el ekt r inu ot por nostmanj u od 25 _. 74.U zat eznom pol j u ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom naj manj idozvol j enipr esj ecivodia izat i t ni h uadii znose: 1) za bakariel i k 16 mm2 ;2) za Al-el i k 25 mm2 ; 3) za al umi ni j um il egur e al umi ni j uma 35 mm2 . Upot r eba j ednoini h vodia izat i t ni h uadini j e dozvol j ena. 75.Raspon ukr t anj a nadzemnog el ekt r oener get skog voda sa t el ekomuni kaci oni m vodom, po pr avi l u, manj ij e od susj edni h r aspona, i l ise st upoviu r asponu ukr t anj a pr or aunavaj u za veir aspon. 76.Na mj est i ma pr i bl i avanj a vodova, hor i zont al na udal j enosti zmenu naj bl i i h vodia oba voda mor a bi t ij ednaka vi si nivi i h st upova, uveanojza 3,0 m. Izuzet no od pr edhodne odr edbe, dozvol j ena j e hor i zont al na udal j enostj ednaka si gur nosnojvi si nii z t ake 67, s t i m da i zol aci j a voda bude mehanikiiel ekt r ino poj aana. 77.Pr ipr i bl i avanj u vodova na kr i vi nama mor aj u se pr eduzet imj er e za spr i j eavanj e dodi r a ot ki nut i h vodia, it o:1) r aspon se mor a smanj i t it ako da ot ki nut ivodi spol j nj eg voda ost ane udal j en naj manj e 3,0 m od naj bl i eg vodia unut ar nj eg voda; i l i2) uvr i vanj e vodia na pot por ni m i zol at or i ma (si gur nosnist r emenii l isl ino) mor a se poj aat i . 78.Odr edbe t aaka 76 i77 ovog i zvoda pr i mj enj uj u se ina t el ekomuni kaci one vodove za koj e su upot r ebl j eninadzemni(vazduni ) kabel i . 79.Tel ekomuni kaci onikabel ipol oeniu zeml j u mor aj u se udal j i t iod st upova el ekt r oener get ski h vodova naj manj e 10,0 m za nazi vne napone do 110 kV;15,0 m za nazi vni napon 220 kV, a 25,0 m za nazi vninapon 400 kV. Ako se ne mogu i spuni t iuvj et ii z pr edhodnog st ava, dozvol j eno j e da se t el ekomuni kaci onikabel ipol oe naj manj e na 1 m od st upova el ekt r oener get ski h vodova nazi vnog napona do 35 kV. 80.Post avl j anj e t el ekomuni kaci oni h vodova na st upovi ma nadzemni h el ekt r oener get ski h vodova ni j e dozvol j eno, osi m ako t ajt el ekomuni kaci onivod sl uiza si gnal i zaci j u it el ekomuni kaci j e u el ekt r oener get ski m mr eama. 81.Hor i zont al na udal j enostnaj bl i eg vodia el ekt r oener get skog voda do st upa t el ekomuni kaci onog voda ne smi j e i znosi t imanj e od 5,0 m. Tajuvj etmor a bi t ii spunj en ako vi si nska r azl i ka i zmenu naj bl i i h vodia oba voda i znosinaj manj e 10,0 m. Hor i zont al na udal j enostst upa el ekt r oener get skog voda od naj bl i eg vodia t el ekomuni kaci onog voda ne smi j e bi t imanj a od 2,0 m. 82.Ako su na mj est u ukr t anj a t el ekomuni kaci onivodovii zvedenikao kabel ski , hor i zont al na pr oj ekci j a udal j enost inaj bl i eg vodi a nadzemnog el ekt r oener get skog voda od naj bl i eg st upa koj inosit el ekomuni kaci one vodove, odnosno i zvod t el ekomuni kaci onog kabel a mor a bi t inaj manj e j ednaka vi si nist upa el ekt r oener get skog voda na mj est u ukr t anj a, poveanojza 3,0 m. 21.Prelazak VN vodova i njihovo pribliavanje raznim objekt ima - nepristupana mjesta, mjesta nepristupana za vozila -mjesta pristupana vozilima, zgrade, zgrade pogonskih postrojenja - zgrade sa zapaljivim krovom, naseljena mjest a

Neprist upana mjest a Za nepr i st upana mj est a (npr . gudur e, st i j ene, nepl ovne r i j eke, movar e isl .) si gur nosna vi si na isi gur nosna udal j enosti znose: 1) si gur nosna vi si na 4,0 m; 2) si gur nosna udal j enost3,0 m. M jest a neprist upana vozilima Za mest a nepr i st upana vozi l i ma si gur nosna vi si na isi gur nosna udal j enosti znose: 1) si gur nosna vi si na 5,0 m; 2) si gur nosna udal j enost4,0 m. M jest a prist upana vozilima Za mj est a pr i st upana vozi l i ma (oko nasel j eni h podr uj a, i znad pol j a u koj i ma ioko koj i h se nal aze pol j skiput evi , i znad l i vada ior ani ca, i znad pol j ski h put eva iumski h put eva), si gur nosna vi si na isi gur nosna udal j enosti znose: 1) si gur nosna vi si na 6,0 m; 2) si gur nosna udal j enost5,0 m. Zgrade Pr el azak dal ekovoda pr eko zgr ada, koj e sl ue za st al an bor avak l j udi , moe se i zvest iako su zadovol j eniuvj et ii z t aaka 9. do 13. ovog i zvoda i z pr opi sa. Smat r a se da vod pr el azipr eko zgr ade ikad j e r ast oj anj e hor i zont al ne pr oj ekci j e naj bl i eg vodia u neot kl onj enom pol oaj u od zgr ade manj e od 3,0 m za vodove nazi vnog napona do 20 kV imanj e od 5,0 m za vodove nazi vnog napona vi eg od 20 kV. Za nepr i st upane di j el ove zgr ade (kr ov, di mnj ak isl .) si gur nosna udal j enosti znosi3,0 m. Za st al no pr i st upane di j el ove zgr ade (t er asa, bal kon, gr anevi nske skel e isl .) si gur nosna vi si na isi gur nosna udal j enosti znose: 1) si gur nosna vi si na 5,0 m; 2) si gur nosna udal j enost4,0 m. Ver t i kal na udal j enosti zmenu VN vodova idi j el ova zgr ade i spod vodova (sl j eme kr ova, gor nj a i vi ca di mnj aka, i t d.), za vodove sa vi sei m i zol at or i ma i znosinaj manj e 3,0 m iu sl uaj u kad u r asponu ukr t anj a post oj inor mal no dodat no opt er eenj e, a u susj edni m r asponi ma nema t og opt er eenj a. Za vodove i znad zgr ada pot r ebna j e poj aana el ekt r ina i zol aci j a, a za vodove i znad st ambeni h zgr ada izgr ada u koj i ma se zadr ava veibr ojl j udi(npr . kol e, vr t ii , i t d.) pot r ebna j e imehanikipoj aana i zol aci j a. Na st ambeni m zgr adama ni j e dozvol j eno post avl j anj e zi dni h konzol a i l i zi dni h ikr ovni h nosaa za noenj e VN vodova. Zgrade pogonskih post rojenja Si gur nosne vi si ne isi gur nosne udal j enost iod zgr ada koj e pr i padaj u i st om pogonskom post r oj enj u i j ij e iel ekt r oener get skivod (el ekt r ane, t r ansf or mat or ske st ani ce, r azvodna post r oj enj a), a ne sl ue za st anovanj e, mogu bi t iimanj e od vr i j ednost ikoj e su navedene u t aki8. ovog i zvoda ako se pr edvi de odgovar aj ue zat i t ne mj er e za spr j eavanj e sl uaj nog dodi r a VN vodova (npr . post avl j anj e ogr ade, l ahko uol j i vi h nat pi sa za upozor enj e isl .). Zgrade sa zapaljivim krovom Za zgr ade sa kr ovom pokr i veni m zapal j i vi m mat er i j al om, r adizat i t e od VN vodova od ot eenj a, si gur nosna vi si na isi gur nosna udal j enosti znose, bez obzi r a na napon voda: 1) si gur nosna vi si na 12,0 m; 2) si gur nosna udal j enost5,0 m. Za ove zgr ade vae iodr edbe t aaka 8. do 13. ovog i zvoda i z pr opi sa. Objekt i u kojima se nalazi lahko zapaljiv mat erijal Ni j e dozvol j eno post avl j anj e vodova pr eko nadzemni h obj ekat a u koj i ma se nal azil ahko zapal j i v mat er i j al(skl adi t a benzi na, ul j a, ekspl ozi va isl .). Na pr i j el azu pr eko i l ipor ed t akvi h obj ekat a, hor i zont al na si gur nosna udal j enostj ednaka j e vi si nist upa uveanojza 3,0 m, a mor a i znosi t inaj manj e 15,0 m. Naseljena mjest a Za vodove u nasel j eni m mj est i ma si gur nosna vi si na i znosi7,0 m. Izol aci j a mor a bi t iel ekt r ino poj aana. U gust o nasel j eni m mj est i ma, si gur nosna vi si na voda mor a da i znosi7,0 m. Izol aci j a mor a bi t iel ekt r ino poj aana, a na mj est i ma ukr t anj a sa ul i cama i l iput evi ma imehanikipoj aana. Dozvol j eno napr ezanj e (nor mal no ii zuzet no) VN vodia izat i t ni h uadismanj uj e se na 75% od vr i j ednost inavedeni h u t abel i(t aka 18). U r asponu ukr t anj a vodova sa put evi ma u gust o nasel j eni m mj est i ma ni j e dozvol j eno nast avl j anj e vodia, odnosno zat i t ni h uadi , a u susj edni m r asponi ma dozvol j en j e samo j edan nast avak po vodiu, odnosno zat i t nom uet u. Ugao ukr t anj a ne smi j e bi t imanj iod 30o . Ako j e r ast oj anj e hor i zont al ne pr oj ekci j e naj bl i eg VN voda u neot kl onj enom pol oaj u manj e od 5,0 m, izol aci j a mor a bi t imehanikiiel ekt r ino poj aana. 22.Prelazak TK voda preko nadzemnog elekt roenerget skog voda - pribliavanje i ukrt anje podzemnih TK i elekt roenerget skih vodova Prelazak t elekomunikacionog voda preko nadzemnog elekt roenerget skog voda Pr el azak t el ekomuni kaci onog voda pr eko nadzemnog el ekt r oener get skog voda ni j e dozvol j en. Tel ekomuni kaci onikabel ipol oeniu zeml j u mor aj u se udal j i t iod st upova el ekt r oener get ski h vodova naj manj e 10,0 m za nazi vne napone do 110 kV;15,0 m za nazi vni napon 220 kV, a 25,0 m za nazi vninapon 400 kV. Ako se ne mogu i spuni t iuvj et ii z pr edhodnog st ava, dozvol j eno j e da se t el ekomuni kaci oni kabel ipol oe naj manj e na 1 m od st upova el ekt roener get ski h vodova nazi vnog napona do 35 kV. Hor i zont al na udal j enostst upa el ekt r oener get skog voda od naj bl i eg vodia t el ekomuni kaci onog voda ne smi j e bi t imanj a od 2,0 m. Ako su na mj est u ukr t anj a t el ekomuni kaci onivodovii zvedenikao kabel ski , hor i zont al na pr oj ekci j a udal j enost inaj bl i eg vodi a nadzemnog el ekt r oener get skog voda od naj bl i eg st upa koj inosit el ekomuni kaci one vodove, odnosno i zvod t el ekomuni kaci onog kabel a mor a bi t inaj manj e j ednaka vi si nist upa el ekt r oener get skog voda na mj est u ukr t anj a, poveanojza3,0 m. 23.TN sist em Kod ovih sistema svi izloeni vodljivi dijelovi instalacije spojeni su zatitnim vodiima sa uzemljenom takom sistema napajanja. Zatitni vodi mora biti uzemljen kod svakog ener get skog t r ansf or mat or a i l ii zvor a napajanja instalacije. Uzemljena taka je obino neutralna taka. Treba razlikovati tri tipa TN mrea: TN S , TN C iTN C/ S. Pr avi l nom izvedbom instalacije i zatite postie se da kod greke na izolaciji ( potpuni spoj sa kuitem ) put em nadst r uj ni h zatitnih organa doe do iskljuenja unutar propisanog vremena.Dozvoljena su vea vremena iskljuenja u odnosu na ona koja su data u odgovarajuim tabelama, ali ni u kom sluaju ne smije se prekoraiti vrijeme od 5 s. Ogranienje od 5 s je konvencionalno. Ovo vrijeme pokriva veinu sluajeva u kojima su potrebna vremena iskljuenja dua npr. za napojna strujna kola i za strujna kola motora. kod TN mrea, zvjezdite transformatora, generatora i mase meusobno su povezane zatitnim vodiem, kroz koji e u sluaju kvara protei struja kvara koja mora dovesti do iskljuenja napajanja ureaja kod kojeg je nastala greka Kada zvjezdite transformatora nije dostupno moe se jedan fazni vodi uzemljiti u transfor-matorskoj stanici. U tom sluaju ne smiju se neutralni i zatitni vodi spajati. Da se osigura da se potencijal zatitnog vodia, a time i potencijal masa spojenih sa njim, u sluaju greke to manje razlikuje od potencijala zemlje, treba zatitni vodi spojiti sa zemljom na to je mogue vie mjesta koji su ravnomjerno rasporeeni, da bi ukupni otpor uzemljenja bio to je mogue manji. -opi uvjeti za primjenu ovog sistema Zatitni vodi treba paralelno povezati kroz cijelu mreu. On je povezan sa zvjezditem transformatora. Presjek vodia treba tako proraunati i odabrati zatitne ureaje da u sluaju kratkog spoja izmeu faznog vodia i zatitnog vodia ili jedne na njega prikljuene mase iskljuenje nastupi najmanje za propisano vrijeme. Praktino je ovaj uvjet ispunjen ako vai: Kada se ovajuvjet ne moe ispuniti mora se sprovesti dodatno izjednaenje potencijala. Zatitni vodi treba u blizini svakog transformatora ili generatora uzemljiti. Ako se mogu realizirati dobri spojevi sa zemljom preporuljivo je na to vie mjesta prikljuiti zatitni vodi na uzeml j enj e. U izuzetnim sluajevima, u kojima se moe pojaviti direktna greka izmeu faznog vodia i zemlje (u mreama sa nadzemnim vodovima), moraju se ispuniti sljedei uvjeti da bi se izbjeglo da zatitni vodi i sa njim spojene mase kod dozemnog spoja faznog vodia dou pod napon prema zemlji koji je vei od UL ((413.1.3.7. IEC 60 364-4-41): -struja iskljuenja St r uj a i skl j uenj a (Ii ) zat i t nog ur eaj a t r eba da obezbj edidovol j no br zo i skl j uenj e kvar a.Ii= kIn st r uj a i skl j uenj a (A) Fakt or(k) odnosise na spol j ne vodove (vazdune ikabel ske), ukl j uuj uikunipr i kl j uak ii nst al aci one osi gur ae gl avni h r azvodni h vodova u gl avnom r azvodnom or mar u ii ma vr i j ednost i :k 1,25 za aut omat ske pr eki dae sa el ekt r omagnet ni m oki dai ma, k 2,5 za osi gur ae (t opl j i ve i l iaut omat ske). -granina duina NN voda kada je efikasna zatita nulovanjem Gr anina dui na ni skonaponskog voda do koj e j e zat i t a nul ovanj em ef i kasna moe da se or i j ent aci ono pr oci j enii z uvj et a: gdj e su: L - gr ani na dui na voda (m), Uf- napon f aznog pr ovodni ka pr ema zeml j i(V), Ii= kIn st r uj a i skl j uenj a (A), SfiSn - pr esj ecif aznog, odnosno nul t og pr ovodni ka (mm2), A iB - par amet r ikoj ii maj u vr i j ednost ipr ema t abel i1. - provjera uvjet a nulovanja Pr ovj er a osnovnog uvj et a za pr i mj enu nul ovanj a t r eba i zvr i t imj er enj em i mpendanse pet l j e (Z) na mj est u pr i kl j uenj a nul ovani h obj ekat a, bez obzi r a na vel i i nu pr ocj enj ene gr anine dui ne (L) ni skonaponskog voda pr or aunat e pr ema pr edhodnojf or mul i . Ova pr ovj er a vr ise na obj ekt i ma koj isu naj vi e udal j eniod t r af ost ani ce. Nul t ipr ovodni k ni skonaponske mr ee t r eba obavezno uzeml j i t ikod napoj ne t r af ost ani ce ina vi e mj est a u ni skonaponskojmr ei . Svakinoviobj ekt(zgr ada) t r eba, po pr avi l u, da i ma t emel j niuzeml j i va sa koj i m se povezuj e nul t ipr ovodni k ni skonaponske mr ee, i me se dobi j a mal a ukupna ot por nostuzeml j enj a ipr inepovol j ni m el ekt r ini m kar akt er i st i kama t l a. 24.Zat it no uzemljenje Zat i t no uzeml j enj e j e uzeml j enj e met al ni h dj el ova koj ine pr i padaj u st r uj nom kr ugu ni t isu posr edno u el ekt r i cnom kont akt u s nj i m, al iu sl ucaj u kvar a mogu docipod napon. Zat i t no uzeml j enj e smanj uj e ovajnapon, kao ipot enci j al ne r azl i ke dodi r a ikor aka koj i ma mogu bi t ii zl oenil j udiina t ajnaci n i h t i t i . - uzemljenje pomou zajednikog uzemljivaa U veci nipost r oj enj a ni j e dovol j no post avi t ipoj edi nacne uzeml j i vace, vec se uzeml j enj e i zvodis vi e medusobno spoj eni h uzeml j i vaca.Ot porr aspr ost i r anj a povr i nski h uzeml j i vaca s hor i zont al ni m el ement i ma, koj isu medusobno povezanikako bici ni l imr eu koj a domi nant no ovi sio ukupnojpovr i nikoj u uzeml j i vac zahvat a, a u manj ojmj er iod ukupne dui ne el emenat a idubi ne ukopavanj a. Obl i kovanj em mr ee uzeml j i vaca post i e se r avnomj er na r aspodj el a pot enci j al a ini skigr adi j ent ina povr i nit l a, ci me se u odr edenojmj er imogu ogr ani ci t inaponidodi r a ikor aka. Kod ver t i kal ni h uzeml j i vaca ot porr aspr ost i r anj a uzeml j i vaca ovi si , u osnovi , od dui ne el emenat a inj i hovog medusobnog r ast oj anj a, t o j estzahvaceni m vol umenom. Uzeml j i vacisaci nj eniod kombi naci j e hor i zont al ni h iver t i kal ni h uzeml j i vaca odl i kuj u se vecom st abi l nocu ot por a pr ema kl i mat ski m pr omj enama, ipo pr avi l u nemaj u mnogo ni iot porod uzeml j enj a koj ibise post i gao samo s hor i zont al ni m i l isamo s ver t i kal ni m el ement i ma. - uzemljenje pomou pojedinanog uzemljivaa Ako su u j ednojni skonaponskojmr eiobj ekt it ienizat i t ni m uzeml j enj em pomou poj edi nani h uzeml j i vaa, onda se na i st u mr eu mogu poj edi nano pr i kl j ui t iobj ekt iu koj i ma j e zat i t a i zvedena nul ovanj em, ako svakinul ovaniobj ekti spunj ava sl i j edee uvj et e: -da j e i nst al aci j a u svakom nul ovanom obj ekt u i zvedena sa posebni m zat i t ni m pr ovodni kom, -da svakinul ovaniobj ekti ma t emel j niuzeml j i va na koj ise vezuj e nul t ipr ovodni k, ida j e spr ovedena mj er a i zj ednaavanj a pot enci j al a. Ako ni j e i spunj en nij edan od pr edhodna dva uvj et a, t ada se u ni skonaponskojmr eiii nst al aci j ama pot r oaa u koj i ma j e spr ovedeno nul ovanj e, zabr anj uj e upot r eba zat i t nog uzeml j enj a pomou poj edi nani h uzeml j i vaa bez spoj a nul t og pr ovodni ka sa t i m zat i t ni m uzeml j enj em. 29. Periodini pregledi, mjerenja i ispitivanja na elektroenergetskim postrojenjima - pojam elektroenergetskog postrojenja, elektrini uredjaj, elektrine instalacije Napravu koja se za svoj rad koristi elektrinom energijom nazivamo elektrinim prijemnikom. Elektrini prijemnik u radu mora biti vezan na izvor elektrine energije. Uopteno posmatrano, veza prijemnika sa izvorom elektrine energije ima tri dijela: prvi dio nalazi se u mjestu proizvodnje elektrine energije, u elektrinoj centrali (elektani) i naziva se elektrinim post rojenjem, dr ugidi o vezuj e mj est o pr oi zvodnj e sa mj est om pot r onje to je elektrina mrea, trei dio se nalazi na mjestu potronje i omoguiva koritenja prijemnika po potrebi. Ovaj trei dio u uem smislu naziva se elektrinom instalacijom. Elektrina instalacija j e elektrini ureaj koji slui da se elektrini prijemnik prikljui na elektrinu mreu. - ko moe obavljati periodine preglede ( uvjeti koje pravno lice mora ispuniti) Sve kont r ol e t okom gr adnj e vr inadl ena i nspekci j a i l idr uga sl uba, podr azumj eva se da posjeduju poloen struni ispit. - na ta se odnose periodini pregledi i spi t i vanj a imj er enj a r adova, mat er i j al a, opr eme (vi zuel nipr egl ed opr eme imat er i j al a, pr emj erikont r ol a i skopa, mj er enj a na i nst al aci j ama, mr eama i t d.) podat ke o r ezul t at i ma uni j et iu dnevni k zaj edno sa podaci ma o t ome ko j e i zvr i o kont r ol u i l ii spi t i vanj e; i l i Pravilnikom propisuju se postupak i rokovi preventivnih i periodinih pregleda i ispitivanja opreme za rad, opreme line zatite i preventivnih i periodinih ispitivanja uslova radne sr edine, odnosno hemijskih, biolokih i fizikih tetnosti (osim jonizujuih zraenja), mi kr okl i me, el ekt r oi nst al aci j a igr omobr anski h i nst al aci j a. - mjerna oprema (uvjet i koje mora ispunit i ) Mjerna oprema se bira u skladu sa vaeim propisima. 31. ta je to izjednaavanje potencijala. Izj ednacavanj e pot enci j al a t j . ekvi pot enci j al no povezi vanj e post i e se medj usobni m spaj anj em si st ema gr omobr anske i nst al aci j e sa met al ni m el ement i ma konst r ukci j e obj ekt a isa el ekt r i cni m , si gnal nim iTK i nst al aci j ama u t i cenom obj ekt u. M et ode medj usobnog povezi vanj a su: - pr eko vodi ca za povezi vanj e (pr emot avanj e ) t amo gdj e ni j e obezbj edj en el ekt r i cnikont i nui t et, i- val nom zat i t nom opr emom gdj e ni j e dozvol j en di r ekt an spojsa vodi ci ma za povezi vanj e. Kako se provjerava efikasnost mjera za izjednaavanje potencijala.Ef i kasnostmj er a i zj ednaavanj a pot enci j al a pr ovj er ava se mj er enj em. Izj ednaavanj e pot enci j al a j e uspj eno spr ovedeno ako se mj er enj em ot por nost ii zmenu zat i t nog kont akt a el ekt r ine i nst al aci j e imet al ni h di j el ova dr ugi h i nst al aci j a dobi j e vr ednostmanj a od 2_ u ma koj ojpr ost or i j iobj ekt a (zgr ade). Za vee obj ekt e (zgr ade) dovol j no j e i zvr i t imj er enj a u pr ost or i j ama koj e su naj udal j eni j e od mj est a gde j e i zvr eno gal vansko povezi vanj e, na pr i mj ermj er enj em na posl j ednj em spr at u obj ekt a (zgr ade). Pr imj er enj u ot por nost iU/ I met odom, napon mj er enj a ne smi j e da pr ene 65 V, pr iemu st r uj a mj er enj a t r eba da bude vea od 5 A. 32.Kada je dozvoljeno povezivanje neut ralnih provodnika susjednih niskonaponskih izvoda ist e TS? Ako su u j ednom t r ansf or mat or skom r eonu ni skonaponske mr ee obj ekt it ieninul ovanj em, aukupna ot por nostuzeml j enj a nul t og pr ovodni ka i znosiRo 0,20 , ovajnul t ipr ovodni k moe sevezat iza neut r al ne (nul t e) pr ovodni ke susj edni h t r ansf or mat or ski h r eona neovi sno od t oga kakav j e si st em zat i t e u nj i ma pr i mj enj en, ako su pr esj ecinul t i h (neut r al ni h) pr ovodni ka j ednakii l ii maj u vr i j ednostdva susj edna st andar dna pr esj eka. Uvj etRo 0,20 mor a bi t ii spunj en pr i j e povezi vanj a nul t og pr ovodni ka sa neut r al ni m (nul t i m) pr ovodni ci ma susj edni h t r ansf or mat or ski h r eona. 33.Koji su t o posebni uvjet i za nulovanje u nadzemnoj niskonaponskoj mrei ? Nul t ipr ovodni k nadzemne ni skonaponske mr ee uzeml j uj e se kod t r af ost ani ce ina svakom r adi j al nom ogr anku duem od 200 m. Pr it ome ukupna ot por nostuzeml j enj a nul t og pr ovodni ka ni skonaponske mr ee, mj er ena u t r af ost ani cibez odvaj anj a uzeml j enj a t r af ost ani ce, ne smi j e bi t ivi a od 5 . Uzeml j enj e svakog r adi j al nog ogr anka mr ee dueg od 200 m i zvodise pomou j ednog uzeml j i vaa na kr aj u ogr anka, i l isa vi e uzeml j i vaa r aspor eneni h na dui niod naj vi e 200 m, gl edano od kr aj a ogr anka. Pr it ome ukupna ot por nostuzeml j enj a ovi h uzeml j i vaa ne smi j e bi t ivi a od 10 . Izuzet no, ot por nostuzeml j enj a moe bi t iivi a od 10 ako se na kr aj evi ma r adi j al ni h ogr anaka nal aze obj ekt i(zgr ade) u koj i ma su i zvedenit emel j niuzeml j i vaiiako j e spr ovedena mj er a i zj ednaavanj a pot enci j al a.Ako u j ednom di j el u ni skonaponske mr ee ni su i spunj eniuvj etiza nul ovanj e, t ada se u ovoj mr eimoe pr i mj eni t inul ovanj e ako su u obj ekt i ma na pomenut om di j el u mr ee pr i mj enj ene zat i t ne st r uj ne i l izat i t ne naponske skl opke. Raspor ed pr ovodni ka na gl avist upa t r eba da j e t akav da nul t ipr ovodni k bude u i st ojr avnii l ii spod f azni h pr ovodni ka. Ist ir aspor ed pr ovodni ka ii st ipol oajneut r al nog pr ovodni ka na gl avist upa t r eba da bude i kod nenul ovani h ni skonaponski h mr ea. Gdj e god j e t o mogue, pr ovodni ciza opu pot r onj u ij avnu r asvj et u vode se na i st i m st upovi ma pr iemu se upot r ebl j ava zaj ednikinul t ipr ovodni k. M et al nist upovini skonaponske mr ee, pr i kl j une kut i j e ikabel ske gl ave na kabel ski m pr i kl j uci ma na nadzemnu mr eu, ne nul uj u se, ni t ise pr i mj enj uj u dr uge zat i t ne mj er e. Ist o vaiiu sl uaj u da se u ni skonaponskojmr eiii nst al aci j ama pot r oaa pr i mj enj uj e zat i t no uzeml j enj e pomou poj edi nani h uzeml j i vaa. Izuzet no, ako se el ement ini skonaponske mr ee nal aze na povr i nama kao t o su kupal i t a, i gr al i t a, kol ska dvor i t a, kampovi , isl . pr i mj enj uj e se j edna od sl i j edei h zat i t ni h mj er a: -zat i t no i zol i r anj e (kor i enj em kabel ski h pr i kl j uni h kut i j a, kabel ski h gl ava isl . sa si nt et ikom i zol aci j om), -i zol i r anj e st aj al i t a i r i ne naj manj e 1,25 m (asf al t i r anj em i l iposi panj em kr upni m sl abo pr ovodni m l j unkom), -obl i kovanj e pot enci j al a (pol aganj em uzeml j i vaa na r azdal j i niod 1m ina dubi niod 0,5 m), -vezi vanj e za nekibl i skizaj ednikiuzeml j i va, -zat i t a pomou st r uj ni h zat i t ni h skl opkina di j el u ni skonaponskog voda u kome se nal aze oviel ement i .Ako se na i st i m st upovi ma nal aze pr ovodni civi sokog ini skog napona, zati t ne mj er e od pr evi sokog napona dodi r a ikor aka pr i mj enj uj u se u skl adu s vaei m pr opi si ma o t ehniki m nor mat i vi ma za i zgr adnj u nadzemni h el ekt r oener get ski h vodova t r et i r aj uist upove kao di j el ove vi sokonaponskog voda, bez obzi r a da l ij e u ni skonaponskojmr eipr i mj enj eno nul ovanj e i l ineka dr uga zat i t na mj er a. 36. ) Za t i t aodd o di r ad el ovana pr avaivo do vapo dn ap on omu t r a f o st a n ici . Po IEC standardima, zatita od elektrinog udara postie se primjenom odgovarajuihmj er a, idi j el ise na:-i st ovr emenu zat i t u od di r ekt nog ii ndi r ekt nog dodi r a;-zat i t u od di r ekt nog dodi r a;-zat i t u od i ndi r ekt nog dodi r a. Pod di r ekt ni m dodi r om di j el ova pod naponom podr azumi j eva se di r ekt ni(neposr edni )kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima elektrinih ureaja, koji su u normalnoj upotrebipod naponom, ukljuivo i neutralni vodi (N), ali po pravilu ne i zatitni (PE) vodi. Pod i ndi r ekt ni m dodi r om di j el ova pod naponom podr azumi j eva se di r ekt ni(neposr edni )kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima elektrinih ureaja, koji u normalnom pogonu nisupod naponom, ali su u sluaju kvara pod naponom. Ovajnapon se nazi va napon gr eke . 37. )Nabrojati i objasniti mjere za spreavanje skupljanja statikog elektriciteta u p r o i zvod n impr oce si m a . 38.) Dozvoljeni pad napona izmedju take napajanja elektrine instalacije i bilo kojedruge take. Dozvoljeni pad napona od take napajanja elektrinih instalacija i najudaljenije take ne smije biti vei od: 1.za rasvjetu 3(%), a za ostale potroae 5(%) pri napajanju iz niskonaponske mree, i 2.za rasvjetu 5(%), a za ostale potroae 8(%) pri napaj anj u di r ekt no i z TS20(10)/ 0.4kV. Za duine voda vee od 100 (m) dozvoljava se poveanje 0,005 (%) po metru duine,al inaj vi e do 0,5 (%).Navedena ogranienja vrijede za padove napona odnosno odstupanja napona odnazi vnog napona. 39. )Def inirat i udar ni ot poruzem lj ivaa; zem lj ospoj; dvost r ukizem ljospoj ; kapacit ivna st r uja zem lj ospoja i pr eost a la st r uj a zem lj ospo j a. Kapaci t i vna st r uj a zeml j ospoj a j e st r uj a koj a nast aj e pr izeml j ospoj u u el ekt r oener get skoj mr eikoj a ni j e uzeml j ena. Pr eost al a st r uj a zeml j ospoj a nast aj e ako j e vi sokonaponska mr ea sa kompenzi r anom st r uj om zeml j ospoj a. 40. )Objasnit i ope uvjet e projekt iranja i inst aliranja elekt roenerget skih post rojenja sa aspekt a ispravnog rada i sigurnost i lica zaposlenih u njihovom rukovanju o odravanju t e okoline. Tehnika dokumentacija , prema redosljedu izrade, dijeli se na sljedee vrste projekata: -i dej nipr oj ekt ,-gl avnipr oj ekt ,-i zvedbenipr oj ekt , i -pr oj ekti zvedenog st anj a. Prikljuivanje poslovno-st ambeni h,i ndust r i j ski h idr ugi hobj ekat a nael ekt r oener get sku mr eur eal i zuj e se u dvi j e et ape: -i zdavanj e el ekt r oener get ske sagl asnost i , i -prikljuivanje na elektroenergetsku mreu. Zaht j ev za i zdavanj e el ekt r oener get ske sagl asnost ise podnosiu pi smenom obl i ku,na obr ascu l okal ne el ekt r odi st r i buci j e. U ci l j u zat i t e l j udiiobj ekat a, u smi sl u opt e zat i t e na r adu, svir adovina i zgr adnj ii l i sanaci j iel ekt r oener get ski h obj ekat a mor aj u se i zvodi t ipr ema odr edbama pr opi sani m uZakonu o zat i t ina r adu iost al i m Pr avi l ni ci ma koj iobuhvat aj u ovu pr obl emat i ku.

46.Raspored i izvoenje uzemljivaa (lokacija izvoenja uzemljivaa, nain polaganja uzemljivaa, trakasti uzemljivai, tapni uzemljivai, ploasti uzemljivai) Uzemljivai su vodii koji se pol au u t l o i l iukonst r ukci j u koj a j e po vel i kojpovr i niu dodi r u sa t l om kao t o j e bet onska i l iar mi r anobet onska konst r ukci j a u t l u. Hor i zont al ni(povr i nski ) uzeml j ivai su sastavljeni od horizontalno poloenih vodia koji su ukopaniu t l o na manj ojdubi ni . Vertikalni (dubinski) uzemljivai su sastavljeni od jednog ili vie tapnih uzemljivaa okomito poloenih u odnosu na tlo na veim dubinama i meusobno povezani. Kosi uzemljivai su u osnovi tapni uzemljivai poloeni pod uglom u odnosu na tlo. 47.Izvoenje zemljovoda (kako se polau, najmanji dozvoljeni presjeci, strujnooptereenje) Zemljovod je vodi koji dio postrojenja, koji treba uzemljiti, spaja s uzemljivaem ili koji meusobno spaja uzemljivae. Zeml j ovodise post avl j aj u van zeml j e i l ise i zol ovanipol au u zeml j u. Naj manj idoput enipr esj eciza zeml j ovode su: - 50 (mm2 ), za pocinani elik, - 16 (mm2 ), za bakar , - 35 (mm2), za al umi ni j . Veliina struje koja protie kroz zemljovod do uzemljivaa i kroz sam uzemljiva ovisi o nainu uzemljenja neutralne take mree. Prolaskom struje kroz uzemljiva u zemlju povrina zemlje dolazi pod napon pa izmeu pojednih taaka vlada razlika potencijala. 48. Mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivaa, grupe uzemljivaa ili cjelokupnogsist ema uzemljenja Otpor uzemljenja (otpor rasprostiranja uzemljivaa) je otpor zemlje izmeu uzemljivaa i referentne zemlje. Otpor rasprostiranja uzemljivaa u homogenoj zemlji moe se, u opem sluaju, odrediti pomou izraza: RE k specifini elektrini otpor tla (m), k koeficijent ovisan o geometriji uzemljivaa (m-1). Otpor rasprostiranja uzemljivaa dakle ovisi o specifinom elektrinom otporu zemlje, t e dimenzijama i izvedbi uzemljivaa Otpor rasprostiranja povrinskih uzemljivaa s horizontalnim elementima, koji su meusobno povezani kako bi inili mreu dominantno ovisi o ukupnoj povrini koju uzemljiva zahvata, a u manjoj mjeri od ukupne duine elemenat a idubi ne ukopavanj a. Kod vertikalnih uzemljivaa otpor rasprostiranja uzemljivaa ovisi, u osnovi, od duine elemenata i njihovog meusobnog rastojanja, to jest zahvaenim volumenom. Uzemljivai sainjeni od kombinacije horizontalnih i vertikalnih uzemljivaa odlikuju se veom stabilnou otpora prema klimatskim promjenama, i po pravilu nemaju mnogo ni iot porod uzeml j enj a koj ibise post i gao samo s hor i zont al ni m i l isamo s ver t i kal ni m el ement i ma. 49.Zat it na uzemljenja u elekt roenerget skim post rojenjima (t a se sve uzemljava ikako) Zat i t no uzeml j enj e j e uzeml j enj e met al ni h di j el ova koj ine pr i padaj u st r uj nom kr ugu niti su posredno u elektrinom kontaktu s njim, ali u sluaju kvara mogu doi pod napon.Zat i t no uzeml j enj e t r af ost ani ce sast oj ise od uzeml j i vaa zat i t nog uzeml j enj a na koj ise vezuj u: -svimet al nidi j el ovivi sokonaponski h ini skonaponski h napr ava ikui t a t r ansf or mat or a snage, -met al nipl at eviiekr aniener get ski h kabel a, -sekundar na st r uj na kol a mj er ni h t r ansf or mat or a, -uzeml j enj e vi sokonaponski h namot aj a j ednopol no i zol i r ani h naponski h t r ansf or mat or a, -vent i l niodvodni cipr enapona, -neut r al ni(nul t i ) pr ovodni k ni skonaponske mr ee, ako se zat i t no uzeml j enj e kor i st ikao zdr ueno uzeml j enj e, -ost al iuzeml j i vaikoj imogu da ut j eu na smanj enj e ukupne ot por nost izat i t nog uzeml j enj a. Na ovaj nain, vri se izjednaavanje potencijala unutar TS i oblikovanje potencijala oko TS. 50.Dim enzioniranje uzemlj enja elekt roenerget skih post rojenja (mree saizoliranom neutralnom takom, mree sa kompenziranom strujom zemljospoja, mree sa neutralnom takom uzemljenom preko otpora ) Ako j e neut r al na t aka vi sokonaponske mr ee na koj u j e pr i kl j uena t r af ost ani ca uzeml j ena pr eko mal e ot por nost iza ogr ani enj e st r uj e dozemnog kr at kog spoj a, onda se u t r af ost ani ci , po pr avi l u, i zvodizdr ueno uzeml j enj e. Ukupna ot por nostzdr uenog uzeml j enj a (Rezdr ), ur aunavaj uiut j ecajvi sokonaponski h kabel a sa pr ovodni m pl at em kao uzeml j i vaa, kao iut j ecajuzeml j i vaa susj edni h t r af ost ani ca iobj ekat a (zgr ada) koj isu vezaniza nul t i(neut r al ni ) pr ovodni k ni skonaponske mr ee, t r eba da zadovol j i uvj et :

Ud - dozvol j en napon dodi r a (V), Ix - di o st r uj e dozemnog kr at kog spoj a koj ii de kr oz uzeml j enj e t r af ost ani ce izeml j u (A), r- r edukci onif akt oriIk - ukupna st r uj a dozemnog kr at kog spoj a (A). Ako vi sokonaponska mr ea na koj u se pr i kl j uuj e t r af ost ani ca r adisa i zol i r anom neut r al nom t akom i l isa kompenzi r anom st r uj om zeml j ospoj a, po pr avi l u, u t r af ost ani cise i zvodizdr ueno uzeml j enj e. Ukupna ot por nostzdr uenog uzeml j enj a (Rezdr ) t r eba da zadovol j iuvj et : gdj e j e: Iz - ukupna kapacit i vna st r uj a zeml j ospoj a gal vanskipovezani h vodova vi sokonaponske mr ee sa i zol i r anom neut r al nom t akom, odnosno pr eost al a st r uj a zeml j ospoj a ako j e vi sokonaponska mr ea sa kompenzi r anom st r uj om zeml j ospoj a, Ud - dozvol j eninapon dodi r a ukol i ko se zeml j ospoji skl j uuj e dj el ovanj em zeml j ospoj ne zat i t e.