Skripta za polaganje pravosudnog ispita na nivou FBiH - Skripta 1

8/17/2019 Skripta za polaganje pravosudnog ispita na nivou FBiH - Skripta 1

1/221

9

Skripta 1 - Krivično pravo

Skripta za polaganje

pravosudnog ispitana nivou FBiH

Krivično pravo – skripta 1


2/221

9


Sadržaj:

1. Krivično pravo:a) Krivično materijalno pravo

b) Krivično procesno pravo


3/221

9


KRIVIČN !R"V – uvodni dioKrivično pravo je izraz koji se u širem smislu koristi da označi pravnu granu koja se bavi zaštitomnajvećih vrijednosti određenog društva.

Krivičnim pravom u širem smislu drava propisuje, potvrđuje i realizuje aktivnosti u okviru preventivnog i represivnog suzbijanja kriminaliteta.

Krivično pravo u širem smislu se dijeli na:

a) KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO( krivično pravo ž!" #"i#$ )%) KRIVIČNO PRO&ESNO PRAVO

') KRIVIČNO IVRNO PRAVO*

Krivično "a+!rija$no pravo predstavlja sistem pravnih propisa kojim drava! radi svoje krivično pravne zaštite! određuje krivična djela i njihove učinioce! te propisuje sankcije prema timučiniocima.Krivično materijalno pravo! u odnosu na krivično procesno pravo! omogućava da se jedan krivičnidogađaj "ormira u krivičnu stvar kao predmet krivičnog postupka! pa se moe reći da je krivičnomaterijalno pravo pretpostavka krivičnom procesnom pravu.

Krivično pro'!#no pravo uređuje tok krivičnog postupka! prava i dunosti dravnih organa i

drugih krivičnoprocesnih subjekata koji učestvuju u krivičnom postupku! kao i njihove međusobneodnose.

#itno je napomenuti da krivično procesno pravo ne obuhvata aktivnosti drave koje slijede nakonstupanja na pravnu snagu sudske odluke kojom je utvrđeno da na izvršioca krivičnog djela treba

primjeniti određenu krivičnopravnu sankciju. $ostupak izvršenja krivičnopravnih sankcija uređen jekrivični" i,vr-ni" pravo"*


4/221

9


Krivično "a+!rija$no pravo%e"inicija krivično materijalnog prava! određena je u uvodnom dijelu.

NAČENJE IRAA . K/0i1 2 č$an 3* &često pitanje na ispitu)

Krivično ,akonodav#+vo u 'ederaciji sačinjavaju krivično pravne odredbe sadrane u ovomzakonu! drugim zakonima 'ederacije i zakonima kantona.T!ri+orija /!d!ra'ij! je kopnena teritorija! obalno more i vodene površine unutar granica '#i(! tezračni prostor nad njima.S$ž%!na o#o%a je izabrani ili imenovani slubenik ili druga slubena osoba u organimazakonodavne! izvršne i sudske vlasti i u drugim organima uprave i slubama za upravu 'ederacije!kantona! gradova i općina koje obavljaju određene upravne! stručne i druge poslove u okviru prava idunosti vlasti koja ih je osnovala osoba koja stalno ili povremeno vrši slubenu dunost unavedenim organima i tijelima ovlašćena osoba u privrednom društvu ili u drugoj pravnoj osobikojoj je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno obavljanje javnihovlašćenja! a koja u okviru tih ovlasti obavlja određenu "unkcija te druga osoba koja obavljaodređenu slubenu "unkcija na osnovu ovlašćenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovuzakona.S+rana #$ž%!na o#o%a je član zakonodavnog, izvršnog, upravnog ili sudskog organastrane države, javni službenik međunarodne organizacije i njezini tijela, sudija i drugislužbenik međunarodnog suda, službuju!i u "ederaciji koja radi za naknadu ili beznaknade#

Vojna o#o%a je pro"esionalna vojna osoba i osoba u rezervnom sastavu! dok je na slubi u*ruanim snagama #i(! u skladu sa +akonom o slubi u *ruanim snagama #i(.Od4ovorna o#o%a je osoba u privrednom društvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je s obzirom nanjenu dunost ili na osnovu posebne ovlasti povjeren određeni krug poslova koji se odnose na

primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona! ili općeg akta privrednog društva ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom ili se odnose na rukovanje proizvodnjom ilinekom drugom privrednom djelatnošću ili na nadzor nad njima.5ij!+! j!! u smislu ovog zakona! osoba koja nije navršila četrnaest godina ivota , dijete nijekrivično odgovorno! tj. ne podlijee krivično-pravnoj odgovornosti.Ma$o$j!+nik j!! u smislu ovog zakona! osoba koja nije navršila 1 godina ivota.

Pravna o#o%a je #i(! '#i(! /0! #%! kanton! grad! općina! mjesna zajednica! svaki organizacionioblik privrednog društva! ustanove! "inansijske institucije! "ondovi! političke stranke! udruenjagrađana.Privr!dno d-+vo je korporacija! poduzeće! ortakluk i svaki organizacioni oblik registriran zaobavljanje privredne aktivnosti..drž!nj! j! bilo koji oblik udruivanja tri ili više osoba.Vi-! o#o%a j! najmanje dvije osobe.Skpina $jdi j! najmanje pet osoba.6rpa $jdi j! udruenje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog! ponovljenog ili

povremenog činjenja krivičnih djela! pri čemu svaka od tih osoba učestvuje u učinjenju krivičnogdjela.

Or4ani,irana 4rpa $jdi je grupa ljudi koja je "ormirana &nije nastala spontano)! radi izravnoslijedećeg učinjenja krivičnog djela! čiji članovi ne moraju imati "ormalno određene uloge! koja nemora imati slijed članstva niti razvijenu organizaciju.


5/221

9


6rpa ,a or4ani,irani kri"ina$ j! organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe! koja postojineko vrijeme! djelujući u cilju učinjenja jednog ili više krivičnih djela za koja se po zakonu moeizreći kazna zatvora preko +ri 4odin! i$i +!ža ka,na.I,%j!4$i'a i$i ra#!$j!na o#o%a je osoba koja je napustila svoju imovinu na području '#i( u vrijemeizmeđu 2.aprila 1331. godine i 4.aprila 133. godine! za koju se pretpostavlja da je izbjegla iliraseljena osoba u skladu sa 5neksom 6. *pćeg okvirnog sporazuma za mir u #i(.

Č$anovi porodi'! su: bračni i vanbračni drug! krvni rođak u ravnoj linij! usvojitelj! posvojenik!rođak u pobočnoj liniji do . stepena zaključno i srodnik po tazbini do 7. stepena zaključno.Tajna /!d!ra'ij!7 kan+ona7 4rada i op8in! je podatak ili isprava koja je zakonom! drugim

propisom ili općim aktom nadlenog tijela donesenim na osnovu zakona! određena tajnom'ederacije! kantona! grada ili općine! čijim bi otkrivanjem nastupile štetne posljedice za 'ederaciju!kanton! grad i općinu.Vojna +ajna j! podatak ili isprava koja je zakonom! drugim propisom ili aktom nadlenog organa'ederacije! donesenim na osnovu zakona! proglašena vojnom tajnom.S$ž%!na +ajna j! podatak ili isprava koja je zakonom! drugim propisom ili općim aktom nadleneinstitucije u 'ederaciji! kantonu! gradu i općini donesenim na osnovu zakona proglašena slubenomtajnom.Po#$ovna +ajna j! podatak ili isprava koja je zakonom! drugim propisom ili općim aktom

privrednog društva! ustanove ili druge pravne osobe određena poslovnom tajnom! a koja predstavlja proizvodnu tajnu! rezultate istraivačkog ili konstrukcijskog rada! te drugi podatak zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine privredne interese.Pro9!#iona$na +ajna j! podatak o osobnom ili obiteljskom ivotu stranaka koji saznaju odvjetnici!

branitelji! notari! doktori medicine! doktori stomatologije! primalje 8babice8 ili drugi zdravstvenidjelatnici! psiholozi! djelatnici staranja! vjerski ispovjednici i druge osobe u obavljanju svog zvanja.I#prava j! svaki predmet koji je podoban ili određen da slui kao dokaz kakve činjenice koja je odznačaja za pravne odnose.Nova' je kovano ili papirnato sredstvo plaćanja koje je na osnovu zakona u opticaju u našoj ili

stranoj dravi.na'i ,a vrij!dno#+ podrazumijevaju i strane znakove za vrijednost.Prij!vo,no #r!d#+vo je svako plovilo! vozilo! letjelica kao i bilo kakvo drugo sredstvo koje se moekoristiti za prijevoz u suhozemnom! vodenom i zračnom prometu! bez obzira na vrstu pogona.Pokr!+nina j! i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti! topline ili kretanja! tetele"onski i drugi impulsi.0ila je i primjena hipnoze ili omamljujućih sredstava s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede unesvjesno stanje ili onesposobi za otpor.Opojna dro4a je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psiotropnimsvojstvima, ili supstanca koja se lako može pretvoriti u takvu supstancu ako podliježenadzoru po međunarodnoj konvenciji koju je $osna i %ercegovina potvrdila, ili

supstanca koja je proglašena opojnom drogom od nadležne institucije $osne i%ercegovine ili nadležne institucije entiteta#

Izražavanje u jednom gramatičkom rodu, muškom ili ženskom, uključuje oba roda fizičkih osoba.

TA ČINI KRIVIČNO AKONO5AVSTVO . 0I1

Krivično ,akonodav#+vo na-oj ,!"$ji #ačinjavaj:

1# Krivični zakon #i(! '#i(! /0 i #%

$# %rugi zakoni #i(! 9ntiteta i #rčko distrikta! kojima su eventualno propisana krivična djela&u svim ovim zakonima koji čine dopunsko krivično zakonodavstvo! kazne i druge mjeremogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivičnog zakonodavstva)


6/221

9


%# širem smislu! ovdje se ubrajaju Krivični procesni zakoni &+K$ #i(! '#i(! /0 i #%) i+akon o izvršenju krivičnih sankcija

4. $osebno krivično zakonodavstvo &npr. +akon o ravnopravnosti spolova i sl.)! koje mora bitiu skladu sa krivičnim zakonima u pogledu uslova odgovornosti i kanjivosti.

;;;;;;;;;;

Sa predavanja: !R&'(&) K*FBIH

- regulisan je članom 1. K+'#i(- K+'#i( sastoji se od 7 dijela: opšti i posebni dio.*pšti dio ima univerzalan karakter , vrijednost! jer su u njemu uređeni osnovni instituti K+& k.sankcija! krivica < k.odgovornost! zastara! krajnja nuda! nuna odbrana)$osebni dio sastoji se od k. dijela koja su u nadlenosti '#i(. #itno je napomenuti dak.djela ne propisuje samo K+'#i(! nego i drugi +akoni npr. +akon o porodičnom nasilju.

;;;;;;;;;;;;

NAČELO LE6ITIMITETA (o#nov ,akoni+o#+i)

O#nova i 4rani'! krivičnopravn! prind! č$an ;* K/0i1

Krivična djela i krivičnopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se takougroavaju ili povrjeđuju lične slobode i prava čovjeka! te druga prava i društvene vrijednostizajamčene i zaštićene stavom i međunarodnim pravom! da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti

bez krivično pravne prinude.

$ropisivanje krivičnih djela i vrste i mjere krivičnopravnih sankcija zasniva se na nunosti primjene krivičnopravne prinude i njenoj razmjernosti jačini opasnosti za osobne slobode i pravačovjeka! te druge osnovne vrijednosti.

NAČELO AKONITOSTI

*vo načelo postoji u "a+!rija$no" i pro'!#no" smislu.

1. materijalnom smislu ovo načelo ima 7 aspekta značenja:a+ da se krivična djela i krivično-pravne sankcije za ta djela mogu propisivati samo zakonom! a

ne propisima nie pravne snage.,+ da se nikome ne moe izreći sankcija za djelo ako ono! prije nego što je učinjeno! u zakonu

nije propisano kao krivično djelo i za koje u zakonu nije propisana sankcija.3* procesnom smislu ovo načelo je propisano +K$ '#i( , =$rincip zakonitosti>:

=$ravila utvrđena ovim zakonom trebaju osigurati da niko nevin ne bude osuđen! a da se učiniteljuizrekne krivičnopravna sankcija pod uslovima koje predviđa K+'#i(! drugi zakoni 'ederacije!zakoni kantona i zakoni #i( u kojima su propisana krivična djela i na osnovu zakonom propisanog

postupka. $rije donošenja pravomoćne presude osumnjičeni! odnosno optueni moe biti ograničenu svojoj slobodi i drugim pravima! samo pod uslovima propisnim zakonom. Krivičnopravnusankciju moe učinitelju krivičnog djela izreći samo nadleni sud! odnosno sud kome je 0ud #i(

prenio vođenje postupka! u postupku koji je pokrenut i proveden po ovom zakonu>.

;;;;;;

!redavanja-


7/221

9


NAČELO KRIVI&E - uključeno zadnjim izmjenama K+'#i( u 7212. godini

?iko ne moe biti kanjen niti se moe prema njemu izreći druge krivično pravne sankcije! ako nijekriv za počinjeno k.d.

;;;;;;;;;

VREMENSKO VA


8/221

9


mora primjeniti i u toj situaciji. *vo iz razloga što više ne postoji pravosnažna presuda i suđenje počinje ispočetka.

5ko nije ispoštovan ovaj princip tj! ako je sud primjenio stroiji zakon! postojaće povreda krivičnogzakona.

;;;;;;;;;

$redavanja: '" I S& (2& KRIS)I)I K(BIN"3I4" *"KN"5

?ije dozvoljena kombinacija zakona! jer kada određujemo koji je zakon blai za učinioca k.d.moramo koristiti samo taj zakon.

KRIVIČNE SANK&IJE 2 č$an >* K/0i1

Vr#+! krivičnopravni? #ank'ija #:

@* Ka,n!a) zatvor i dugotrajni zatvor %) maloljetnički zatvor ') novčana kazna

3* Mj!r! po,or!njaa) sudska opomena%) uslovna osuda

;* Si4rno#n! "j!r!a) obavezno psihijatrijsko liječenje &na slobodi)%) obavezno liječenje od ovisnosti') zabrana vršenja poziva! aktivnosti ili "unkcijed) zabrana upravljanja motornim vozilom!) oduzimanje predmeta

* Od4ojn! "j!r! &primjenjuju se prema maloljetnicima uz odgojne preporuke)a) disciplinske mjere%) mjere pojačanog nadzora') zavodske mjere

$ored navedenih krivičnopravnih sankcija! zakon poznaje još dvije mjere koje ne spadaju u krivičnesankcije! a to su:

1. Rad ,a op-+! do%ro na #$o%odi &spada u red novih! alternativnih sankcija! koja je sui-generis mjera! a nalazi se negdje između kazne i uslovne osude! kao mjere upozorenja) i

2. Od4ojn! pr!pork! &izriču se maloljetnicima! bez vođenja kriv. postupka) BBBBBBBBBB


9/221

9


Pr!davanja: Krivičnopravne sankcije imaju opšti pojam i ne smijemo ih izjednačavati sa kaznama! jer su kazne samo jedan oblik krivičnopravnih sankcija.

;;;;;;;;;;;

0vrha krivičnopravnih sankcija:

@* 4!n!ra$na pr!v!n'ija 2 njen cilj je da se utiče na građane da poštuju pravni sistem i pravila ponašanja koja su određena tim pravnim sisitemom! te da ne čine krivična djela! a postie sein"ormisanjem javnosti o vođenju krivičnih postupaka i izricanju sankcija

3* individa$na #p!'ija$na pr!v!n'ija 2 njen cilj je sprječavanje učinitelja da učini novakrivična djela i podsticanje njegovog preodgoja. &to je humani dio individualne , specijalne

prevencije);* vik+i"o$o-ka #vr?a izricanja krivičnopravnih sankcija u cilju zaštite i satis"akcije rtva ili

rtve k.d.

Ograničenja u izvršenju krivičnopravnih sankcija&činitelju krivičnog djela u izvršenju krivičnopravne sankcije mogu biti oduzeta iliograničena određena prava SAMO u mjeri koja odgovara prirodi i sadržaju te sankcije iSAMO na način kojim se osigurava poštivanje osobe učinitelja i njegovo ljudskodostojanstvo, u skladu sa zakonom i međunarodnim pravom#

PRIM!"A #RI$I%"O& 'A#O"O(A$S)$A * +!(!RA,II

Isključenje pri-jene krivičnog zakonodavsva u +ederaciji pre-a (!,IKrivično zakonodavstvo u "ederaciji ne primjenjuje se prema djeeu koje u vrijemeučinjenja krivičnog djela "I! navršilo 1' godina života#

Pri-jena krivičnog zakonodavsva u +ederaciji pre-a MA/O/!)"I,IMA

Krivično zakonodavstvo u "ederaciji primjenjuje se prema maloljetnicima u skladu saglavom ( )*ravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kažnjavanjumaloljetnika+ ovog zakona i drugim zakonima u "ederaciji#

Pri-jena krivičnog zakonodavsva u +ederaciji na PRA$"! OSO0!Krivično zakonodavstvo u "ederaciji primjenjuje se na pravne osobe u skladu saglavom ( ).dgovornost pravni osoba za krivična djela+ ovog zakona i drugimzakonima u "ederaciji#

Pri-jena krivičnog zakonodavsva u +ederaciji pre-a svako- ko na erioriji+!(!RA,I! učini krivično djeloKrivično zakonodavstvo u "ederaciji primjenjuje se prema svakom ko učini krivično

djelo na teritoriji "ederacije#Krivično zakonodavstvo u "ederaciji primjenjuje se prema svakom ko učini krivičnodjelo na doma!em plovilu, bez obzira na to gdje se plovilo nalazilo u vrijeme učinjenjakrivičnog djela#Krivično zakonodavstvo u "ederaciji primjenjuje se prema svakom ko učini krivičnodjelo u doma!em civilnom zrakoplovu dok je u letu ili u doma!em vojnom zrakoplovu,bez obzira na to gdje se zrakoplov nalazio u vrijeme učinjenja krivičnog djela#

Pri-jena krivičnog zakonodavsva u +ederaciji za krivična djela učinjena napodručju 0OS"! I !R,!&O$I"!)1+ Krivično zakonodavstvo u "ederaciji primjenjuje se prema svako- ko na teritoriji$osne i %ercegovine učini/

a bilo koje krivično djelo protiv ustavnog poretka "ederacije iz glave ( )Krivična djelaprotiv ustavnog poretka "ederacije+ ovog zakona03 krivično djelo protiv službene ili odgovorne osobe u vezi sa njezinom službom#


10/221

9


)+ Krivično zakonodavstvo u "ederaciji primjenjuje se prema dr4avljaninu 0osne iercegovine koji izvan teritorije "ederacije učini bilo koje drugo krivično djelo osimoni koja su obuva!ena odredbom stava 1# ovog člana#)2+ Krivično zakonodavstvo u "ederaciji primjenjuje se prema srancu koji izvanteritorije "ederacije prema $osni i %ercegovini, njezinom državljaninu ili prema"ederaciji ili njezinom državljaninu učini bilo koje krivično djelo koje nije obuva!eno

odredbom stava 1# ovog člana#)'+ Krivično zakonodavstvo u "ederaciji primjenjuje se prema srancu koji izvanteritorije "ederacije prema stranoj državi ili prema strancu učini krivično djelo za kojese po tom zakonodavstvu može izre!i kazna zatvora od pet godina ili teža kazna# 3kozakonom nije drukčije propisano, sud u takvom slučaju ne može izre!i kaznu težu odkazne propisane zakonom zemlje u kojoj je krivično djelo učinjeno#)4+ & slučajevima iz st# # i 2# ovog člana krivično zakonodavstvo u "ederaciji primijenit!e se samo ako se učinitelj krivičnog djela zatekne na teritoriji "ederacije ili budeizručen, a u slučaju iz stava '# ovog člana samo ako se učinitelj zatekne na teritoriji"ederacije i ne bude izručen drugoj državi#

Pri-jena Op5eg dijela ovog zakona

.dredbe .p!eg dijela ovog zakona primjenjuju se prema učiniteljima svi krivičnidjela propisani zakonima u "ederaciji#

.dredbe .p!eg dijela ovog zakona primjenjuju se prema maloljetnicima, osim akozakonom nije drukčije propisano#.dredbe .p!eg dijela ovog zakona primjenjuju se na pravne osobe, osim ako ovimzakonom nije drukčije propisano#

ASTARJELOST č$an @C7@>7@D7@7@F73G K/0i1

Ra,$ikj! #! :

a) ,a#+arj!$o#+ krivično4 4onj!nja i%) ,a#+arj!$o#+ i,vr-!nja ka,n!') ,a#+arj!$o#+ i,vr-!nja #por!dn! ka,n! i #i4rno#ni? "j!ra

a) a#+arj!$o#+ krivično4 4onj!nja

+astarjelost krivičnog gonjenja je institut koji podrazumjeva prestanak ovlaštenja dravnih organaza preduzimanje krivičnog gonjenja iz razloga proteka određenog vremenskog perioda.

+astarjelost nij! na dispoziciji stranaka! tj. nastupa bez obzira na volju učinioca i niko se ne moeodreći zastareA

Rokovi ,a#+arj!$o#+i ,avi#! od +!žin! krivično4 dj!$a i propi#an! ka,n!! pa se krivičnogonjenje ne moe poduzeti kad od učinjenja krivičnog djela protekne:

1. ;C 4od* - za krivično djelo s propisanom kaznom d4o+rajno4 ,a+vora2. 3G 4od* - za krivično djelo s propisanom kaznom ,a+vora pr!ko @G 4od*3. @C 4od* - za krivično djelo s propisanom kaznom ,a+vora pr!ko C 4od* 4. @G 4od* - za krivično djelo s propisanom kaznom ,a+vora pr!ko ; 4od*5. C 4od* - za krivično djelo s propisanom kaznom ,a+vora pr!ko @ 4od*6. ; 4od* - za krivično djelo s propisanom ka,no" ,a+vora do @ 4od* i$i novčano" ka,no"*

ko je za % propisano više kazni, rok zastarjelosti određuje se po najtežoj.


11/221

9


$ostoji relativna i apsolutna zastarjelost:

a+ r!$a+ivna ,a#+arj!$o#+ - nastupa kada proteknu gore navedeni zastarni rokoviutvrđeni prema propisanoj kazni.

,+ ap#o$+na ,a#+arj!$o#+ - nastupa kada protekne duplo vrijeme predviđeno zarelativnu zastarjelost.

+astarijevanje krivičnog gonjenja počinje od dana kad je krivično djelo učinjeno! bez obzira je li poznat izvršilac krivičnog djela.

O0.STAVA ASTARJELOSTI

*bustava zastarjelosti nastupa zbog neke zakonske tj. pravne smetnje &npr. poslanički imunitet,duševno oboljenje učinio!a, postupak ekstradi!ije i sl.)

takvoj situaciji krivično gonjenje ne moe otpočeti! a ako je otpočelo ne moe se produiti.Kada prestane zakonska smetnja tok zastarjevanja se nastavlja! pri čemu se u rok zastarjevanjauračunava vrijeme koje je proteklo do obustave zastarjevanja.

+astarjelost se obustavlja samo u odnosu na ono lice na koje se odnose pravne smetnje! a ne utičena druge saučesnike.

PREKI5 ASTARJELOSTI

$rekid zastarjelosti znači nastupanje takve okolnosti usljed koje je zaustavljen tok zastarjelosti! takoda sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovno teći. Kod prekida zastarjelosti vrijeme koje

je proteklo ne uračunava se u vrijeme zastarjevanja! već zastarjevanje počinje iznova i moe trajatisve do nastupanja apsolutne zastarjelosti.

Pr!kid ,a#+arj!$o#+i na#+pa &zastarijevanje se prekida) u 7 slučaja:

1# preduzimanjem svake procesne radnje od strane suda ili tuioca! koja se preduzima radigonjenja učinioca zbog učinjenog krivičnog djela. -adnje ovlaštenog službenog li!a prije

pokretanja krivičnog postupka nemaju karakter pro!esnih radnji i ne dovode do prekida zastarjelosti.

$# kada učinilac u vrijeme trajanja zastarjelosti učini isto tako teško ili tee krivično djelo.

%) a#+arj!$o#+ i,vr-!nja ka,n!

+astarjelost izvršenja kazne je institut koji podrazumjeva prestanak ovlaštenja nadlenih organa za preduzimanje izvršenja pravosnano izrečene kazne! iz razloga proteka određenog vremenskog perioda.

+astarjelost izvršenja kazne nastaje istekom određenog vremena od donošenja pravomoćne presude.

?a zastarjelost izvršenja kazne primjenjuju se isti rokovi kao i kod zastarjelosti krivičnog gonjenja.


12/221

9


') a#+arj!$o#+ i,vr-!nja #por!dn! ka,n! i #i4rno#ni? "j!ra

+astarjelost izvršenja novčan! ka,n! kao #por!dn! ka,n! nastupa kad proteknu 3 4od* od dana pravosnanosti presude kojom je ta kazna izrečena.

+astarjelost izvršenja #i4rno#n! "j!r!: @* obavezno psihijatrijskoliječenje! 3* obavezno liječenje od ovisnosti i ;* oduzimanje predmeta nastupa kad protekne C

4od* od dana pravosnanosti odluke kojom su te mjere izrečene. +astarjelost izvršenja #i4rno#n! "j!r!: @* zabrane vršenja poziva!

aktivnosti ili "unkcije i 3* zabrane upravljanja prijevoznim sredstvom nastupa kad protekneono$iko vr!"!na koliko je sud odredio za trajanje te mjere.

Krivično gonjenje i izvr6enje kazne ne zastarijeva za krivična djela za koja po .e7unarodno. pravu zastarjelost ne .o8e nastupiti 9ratni zločini+# – I*:*&)"K ' *"S)"R& ;

6!n!ra$no7 pi+anj! ,a#+ar! j! "a+!rija$nopravno pi+anj!7 na koj! #d pa,i po #$ž%!nojdžno#+i* Kada #d +vrdi da j! na#+pi$a ,a#+ara7 donij!8! O50IJAJ.H. PRES.5.

KRIVIČNO 5JELO

Krivično dj!$o - Blan 71.

%e"inicija:Krivično dj!$o j! pro+pravno dj!$o koj! j! ,akono" propi#ano kao k*d*7 čija # o%i$j!žjapropi#ana ,akono" i ,a koj! j! ,akono" propi#ana krivičnopravna #ank'ija*

Krivično djelo je ono djelo koje kumulativno ima sve slijedeće elemente:a' da je protivpravno djelob' da je zakonom propisano kao krivično djelo!

!' za koje je zakonom propisana krivičnopravna sankcija id' čija su obiljeja propisana zakonom.

a) Pro+ivpravno#+ kao !$!"!n+ krivično4 dj!$a

$rotivpravnost znači da je određeno ponašanje u suprotnosti sa pozitivnim normama pravnog poretka. Co su ona protivpravna ponašanja pojedinca koja znače napad ili ugroavanje najvanijihdruštvenih odnosa.Deđutim! pravni poredak dozvoljava u određenim situacijama i pod određenim uslovima postojanjenekog osnova koji isključuje protivpravnost.

krivičnom materijalnom zakonu protivpravnost isključuje:


13/221


14/221

9


1. k"$a+ivno - gdje se radnja izvršenja sastoji se od dvije ili više djelatnosti i gdje je za postojanje krivičnog djela nuno da su kumulativno ostvarene sve navedene radnje tzv.kumulativne dispozi!ije."2pr. kod kriv. djela 5razbojništvo6, radnje su upotreba sile i oduzimanje tuđe pokretne

stvari. %od takvih krivičnih djela obje te radnje ulaze u sastav izvršenja krivičnog djela injihovim preduzimanjem ostvaruje se krivično djelo. %od ovih djela preduzimanjem samo

jedne radnje ne#e se raditi o svršenom krivičnom djelu, npr. upotreba sile, ve# o pokušajukrivi. djela razbojništva.)i....i....i & na taj način se prepoznaju )

2. a$+!rna+ivno gdje se radnja izvršenja sastoji od dvije ili više djelatnosti tako da je krivičnodjelo izvršeno preduzimanjem bilo koje od propisanih radnji tzv. alternativne dispozi!ije.koliko su ostvarene sve radnje! radit će se o kumulaciji radnji! što se moe uzeti u obzir kao oteavajuća okolnost kod odmjeravanja kazne."2pr. kod kriv. djela krivotvorenje isprave, radnja izvršenja je određena alternativno, pa sedjelo može izvršiti pravljenjem lažne isprave ili nabavljanjem ili upotrebom lažne isprave.

Izvršenjem djela na bilo koji od ovih načina tj. ispunjavanjem bilo koje alterna!ije, djelo jeizvršeno.'ili...ili...ili & na taj način se prepoznaju )

;;;;;;;;

Pr!davanja:

Krivična djela mogu imati lakše &privilegovane) oblike i tee &kvali"ikovane) oblike.

npr. lakši oblik k.d. < krađa - lakša sankcija tei oblik k.d. < teška krađa! razbojnička krađa - tea sankcija

;;;;;;;;;;;

Način činj!nja krivično4 dj!$a 2 č$an 33* K/0i1

Krivično dj!$o "ož! %i+i i,vr-!no a+ činjenje. i ,+ nečinjenje.#

a) Činj!nj!":

praksi! krivično djelo se najčešće izvršava činjenjem neke radnje. Binjenje postoji onda kada lice preduzima neku radnju koju ne bi smjelo preduzeti "npr. oduzima tuđu pokretnu stvar, falsifikujeispravu, drugom nanosi povredu i sl'. %akle! kod činjenja radi se o nekoj ličnoj aktivnosti učiniocakoja dovodi do određenih promjena u vanjskom svijetu - povreda! ugroavanja.

%) N!činj!nj!": Krivično djelo je učinjeno nečinjenjem kad je učinitelj! koji je pravno obavezan spriječiti nastupanjezakonom opisane posljedice krivičnog djela! to propustio učiniti! a takvo je propuštanje podjelovanju i značenju jednako izvršenju tog krivičnog djela činjenjem.

Krivična dj!$a n!činj!nja "o4 %i+i:1. Prava krivična dj!$a n!činj!nja &tzv. pravi! čisti omisivni delikti) su ona krivična djela kod

kojih je radnja izvršenja u krivičnom zakonu određena kao propuštanje određene dunosti"npr. neprijavljivanje pripremanja kriv. djela'


15/221

9


2. N!prava krivična dj!$a n!činj!nja &tzv. komisivno-omisivni delikti) su ona krivična djelakoja su u krivičnom zakonu određena kao krivična činjenja! odnosno gdje je radnja izvršenjatog djela određena kao preduzimanje neke činidbe! ali se izuzetno to krivično djelo moeizvršiti i propuštanjem određene dunosti. &npr. majka ne hrani dijete i usljed toga nastupi

zabranjena posljedi!a, ili skretničar propusti da pomjeri šine u slobodan prolaz i nastupiudes ) dužnost majke na hranjenje djeteta propisana je u porodičnom zakonu( dužnost

skretničara propisana je u odgovaraju#im propisima u oblasti željezničkog saobra#aja'.%akle! kod ovih djela uvijek se radi o tome da učinilac propušta tj. ne preduzima radnju kojumu nalae njegov lični status ili dunost.

0LANKETNA KRIVIČNA 5JELA 2 0LANKETNE 5ISPOI&IJE

#lanketna k.d. razlikuju se od ostalih k.d. obzirom da imaju 0LANKETN. < nepotpunuili upu


16/221

9


Po#$j!di'a krivično4 dj!$a "ož! #! "ani9!#+ova+i vid:1# povr!d! ,a-+i8!no4 do%ra , to je uništenje ili oštećenje nekog pravno zaštićenog dobra. Ca

povreda se uočava čulima i kod ovih djela posljedica se uvijek određuje kao obiljeje bićakrivičnog djela &npr# tjelesna povreda, lišenje života, krađa i sl.'.

$# 4rožavanja ,a-+i8!no4 do%ra , to je stvaranje opasnosti od nastupanja povrede.

Ca opasnost moe biti konkretna ili apstraktna:a' konkr!+na opa#no#+ - ovdje je ta opasnost određena u biću krivičnog djela i ona se

mora dokazivati kao i ostali elementi krivičnog djela . 2ajčeš#a su krivična djela protivbezbjednosti javnog saobra#aja i krivična djela protiv opšte bezbjednosti ljudi i imovine.

b' ap#+rak+na opa#no#+ - postoji kada je posljedica mogla da nastupi usljed preduzeteradnje! ali u konkretnom slučaju nije nastupila. Cakva krivična djela ne sadre opasnost kaoobiljeje krivičnog djela! kao u slučaju konkretne opasnosti! već ta opasnost nuno proizilaziiz radnje izvršenja. Co znači da je kod takvih krivičnih djela nastupanje posljedice nuna ineoboriva pretpostavka. Bim je radnja izvršena! ovu opasnost ne treba dokazivati! jer senjeno postojanje uvijek pretpostavlja.&npr# u slučaju predaje u prevozno sredstvo lako zapaljivih, eksplozivnih ili radioaktivnihmaterijala, djelo se smatra svršenim samim činom predaje takvih materijala u prevozno

sredstvo. akle, u ovom slučaju se uopšte ne dokazuje postojanje posljedi!e, jer se ona pretpostavlja samim time što se radi o materijama koje su izuzetno opasne i čiji je promet u javnom saobra#aju izričito zabranjen.'

O%j!k+ivni #$ov inkri"ina'ij!Co su okolnosti koje zakon određuje kao uslov koji treba da se stvori da bi jedno ponašanje čovjeka

bilo protivpravno ili da bi dobilo opasni karakter.*ve okolnosti ulaze u sastav krivičnog djela! ali se za postojanje krivnje učinioca ne zahtijeva

njegova svijest da te okolnosti postoje. %ovoljno je da one u konkretnom slučaju egzistiraju! bezobzira na svijest učinioca "npr. kod krivičnog djela učestvovanja u tuči nemamo svijest, ali smo5uletili6 u tuču, i nastane teška tjelesna povreda ili je neko umro( ili npr. u privredi 8 dovoljno jeda je nastupila šteta'. +načaj ovih uslova je što od njih zavisi postojanje krivičnog djela! iako onene određuju krivično djelo.

S%j!k+ i,vr-!nja krivično4 dj!$a 0ubjekt izvršenja krivičnog djela! po vaećem krivičnom zakonu moe biti 9i,ičko i pravno $i'!.Deđutim u sudskoj praksi! kao izvršilac k.d. pojavljuju se samo "izičko lice! ne i pravno lice.

Kod pojedinih krivičnih djela subjekt izvršenja djela označava se na različite načine:

@* Kod najvećeg broja djela subjekt se označava rječju ko "npr. ko drugog liši života, kooduzme tuđu pokretnu stvar'. ovoj situaciji to praktično znači da takva krivična djelamoe počiniti svako lice! odnosno kod njih postoji najširi krug mogućih izvršilaca.

3* Kod nekih krivičnih djela subjekt se označava prema određenom #voj#+v $i'a ili njegovom#+a+# # "npr. službeno li!e, odgovorno li!e, branila!, ljekar, svjedok, učesnik u

saobra#aju'. Kod ovih krivičnih djela! dakle! suen je broj mogućih učinilaca tako da ovadjela moe učiniti samo lice koje ima određeno svojstvo. *va djela nazivaju se vlastoručnaili delicta propria. tvrđivanje svojstva učinioca kod ovakvih krivičnih djela je veomaznačajno! jer ako učinilac nema određeno svojstvo! neće se raditi o tom krivičnom djelu*

" npr# kod krivičnog djela čedomorstva 3ubistvo djeteta pri porođaju3 učinila!, odnosno subjekt tog krivičnog djela može biti samo majka djeteta. o je privilegovano djelo ubistva koje može učiniti


17/221

9


samo majka u posebnom stanju do koga dolazi u vezi sa porođajem. ruga li!a koja bi eventualno sa majkom učestvovala u izvršenju tog kd odgovarala bi za neki od oblika sučesništva u izvršenjukd ubistva kao pomagač, podstrekač ili saizvršila!. akle, ta li!a bi odgovarala strožije jer nemaju

svojstvo koje ima majka'.

0ubjekt krivičnog djela moe se pojaviti kao i,vr-i$a' (#ai,vr-i$a')7 po"a4ač i pod#+r!kač*

*d subjekta treba razlikovati pasivnog subjekta - ako se neko lice poslui drugim licem da učinikrivično djelo. Npr# , li!e gurne li!e 7 na li!e ;, pa li!e ; pretrpi povrede ili nastupi smrt. +i!e

je subjekt izvršenja krivičnog djela, a li!e 7 samo sredstvo kojim se li!e poslužilo. 0ubjekt krivičnog djela! odnosno učinilac i krivac nisu sinonimi! jer je kriv samo onaj za koga se toutvrdi pravosnanom presudom.

Vrij!"! i,vr-!nja (činj!nja) krivično4 dj!$a

Creba razlikovati vrijeme izvršenja k.d. od vremenskog vaenja krivičnog zakonaA

%e"inicija:Vrij!"! i,vr-!nja k*d* j! vrij!"! kada j! i,vr-i$a' k*d* radio i$i j! %io džan da radi7 n!,avi#no

od +o4a kada j! po#$j!di'a činj!nja i$i n!činj!nja na#+pi$a

Vrij!"! i,vr-!nja krivično4 dj!$a ,načajno j!:

1+ radi utvrđivanja uzrasta učinioca! tj. da li je u pitanju dijete! maloljetnik ili punoljetno lice! ašto je značajno radi utvrđivanja uračunljivosti učinioca

$+ radi primjene odgovarajućeg zakona na učinioca! kako odredbi materijalnopravnog! tako i procesnopravnog karaktera.

%+ radi utvrđivanja zastarjelosti krivičnog gonjenja(/+ radi utvrđivanja uzrasta! tj. starosti oštećenog! kod krivičnih djela gdje je uzrast oštećenog

elemenat bića krivičnog djela( npr . kod krivičnog djela vanbračna zajedni!a sa

maljoljetnim li!em, zavođenje, obljuba nad maloljetnim li!em, zlostavljanje ili napuštanjemaloljetnog li!a.


18/221

9


0+ kod nekih krivičnih djela vrijeme je elemenat bića krivičnog djela. 2pr. djelo izvršeno zavrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, za vrijeme epidemije i sl.

Kad se ne moe precizno utvrditi vrijeme! uzima se ono koje je najpovoljnije za učinioca.5ko se djelo sastoji od različitih djelatnosti! a čine jednu radnju! uzima se ono vrijeme kada jeučinjena posljednja radnja &kumulativne radnje).

Kod produenog krivičnog djela uzima se vrijeme svake izvršene radnje u sastavu krivičnog djela.+astara teče od zadnje izvršene radnje.

Mj!#+o činj!nja krivično4 dj!$a

$osljedica krivičnog djela se najčešće dešava u mjestu radnje! ali kod distancionih krivičnih djela!radnja se moe desiti u jednom! a posljedica u drugom mjestu.

?aš zakon je prihvatio tzv. kri+!rij %ikvi+!+a* Krivično djelo je učinjeno kako u mjestugdje je učinilac radio ili je bio duan da radi! tako i u mjestu gdje je posljedica njegovog činjenja ilinečinjenja potpuno ili djelimično nastupila.Kod kanjivog pokušaja krivično djelo je učinjeno kako u mjestu gdje je učinitelj radio ili je bioduan da radi! tako i u mjestu gdje je prema njegovom umišljaju posljedica njegovog činjenja ilinečinjenja potpuno ili djelimično trebala nastupiti.

načaj "j!#+a i,vr-!nja krivično4 dj!$a o4$!da #! #$ij!d!8!":

1. $rema mjestu izvršenja djela određuje se koji će se zakon primjeniti na učinioca7 što jenaročito značajno kod distancionih! kao i tzv. tranzitnih krivičnih djela sa elementominostranosti " npr# paket sa eksplozivom utovaren je u našoj zemlji u avion ili voz koji

saobra#a prema inostranstvu'. 3* Djesto izvršenja djela značajno je i za određivanje mjesno nadlenog suda.

.ROČNA (KA.ALNA) VEA RA5NJE I POSLJE5I&E

tvrđivanje uzročne veze između $jd#k! radnj! i nastupjele po#$j!di'! u konkretnom slučaju ječinjenično pitanje i rješava se na osnovu prirodnih zakona i iskustvenog saznanja.

praksi! najčešći su slučajevi da je ljudska radnja neposredni uzrok nastupanja zabranjene posljedice! tako da je uzročna veza nesumnjiva. 2pr. učinila! pu!a iz vatrenog oružja u grudi žrtveu predio sr!a, što dovede do smrti. Cu je očigledno da postoji uzročna veza između radnje učinioca inastale posljedice.

Deđutim! mogući su slučajevi da se između ljudske radnje i nastupjele posljedice interpolira jedanili više događaja kao uslova nastanka posljedice &npr. učinila! tjelesno povrijedi žrtvu, a kasnije seispostavi da je žrtva bolovala od hemofilije ili učinila! povrijedi žrtvu, a li!e 7 žrtvi zavije ranu

septičkim zavojem, pa se rana infi!ira i žrtva umre'. tom slučaju postavlja se pitanje da li je došlodo prekida uzročne veze između prvobitne radnje izvršioca i nastupjele posljedice.

Kod spornih slučajeva naša pravna teorija i sudska praksa prihvaćaju +!orij !kviva$!n'ij!(j!dnak! vrij!dno#+i)*


19/221

9


$o ovoj teoriji svi "aktori koji su uslovili nastupjelu posljedicu imaju jednaku vrijednost. Co značida se uzrokom smatra svaki onaj uslov bez koga konkretna posljedica ne bi nastupila. $o ovojteoriji! uzročnost će postojati i u slučaju potpuno nepredvidivih i naknadnih pojava koje senadovezuju na radnju učinioca. 5ko je ljudska radnja ušla u uzročni lanac koji je doveo do

posljedice mora se uzeti da je ona uzrok posljedice! bez obzira u kojem stepenu je doprinijela proizvođenju posljedice. slučaju prekida uzročnosti! učinilac odgovara samo za posljedicu koja je

nastupila prije prekida uzročne veze. "2pr. učinila! je ošte#enom nanio tjelesne povrede, nakontoga ga vozilom vozi u bolni!u, u toku vožnje dođe do udesa krivi!om drugog vozača, usljed čegaošte#eni pogine. *vaj drugi udes prekinuo je tok uzročnosti pa #e prvobitni učinila! krivičnoodgovarati za nanošenje tjelesnih povreda ošte#enom, a drugi vozač za krivično djelo ugrožavanjabezbjednosti saobra#aja kvalifikovano smrtnom posljedi!om( ili 2pr. provalnik je provalio u tuđuku#u, zatiče ošte#enog i nanese mu teške tjelesne povrede i dovede ga u stanje da ovaj više ne možeda vlada sobom, oduzima stvar i odlazi. 2akon toga dolazi do požara i čovjek pogine.


20/221

9


+načajan kriterij za ocjenu da li je u pitanju beznačajno djelo ili ne! jeste i zaprijećena kazna i priroda djela &npr. u slučaju razbojništva ili ubistva, zbog prirode tih djela i zaprije#ene kaznenikada se ne#e mo#i raditi o beznačajnom djelu'. *vaj institut mogao bi imati primjenu kod imovinskih krivičnih djela. < praksi su poznati slučajevikrađe šteke !igareta, artikala za ishranu, protivpravnog zauzimanja male površine zemljišta udržavnoj svojini i sl.

$ri tome svakako treba cijeniti i stepen krivice učinioca &npr. učinila! nije ranije osuđivan, izvršio je krađu u gladnom stanju ili su ukradeni predmeti oduzeti'. suštini radi #! o +,v* %a4a+!$ni" dj!$i"a kojima nedostaje potrebni kvantitet ili kvalitet za

postojane kriv. djela! tako da ne zasluuju krivični progon.5ko postoji beznačajno djelo! sud donosi oslobađajuću! meritornu presudu.

3* Nžna od%rana 2 član 7H. K+'#i(

?ije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u nunoj odbrani.%akle! nuna odbrana predstavlja opšti osnov isključenja protivpravnosti - postojanja krivičnogdjela! te sud u slučaju postojanja nune odbrane sud moe donijeti odlobađajuću presudu.

'e>ini=ija- ?una je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinitelj od sebe ili od drugogodbije istovremeni ili direktno predstojeći protivpravni napad! a koja je srazmjerna napadu.

?una odbrana predstavlja sukob prava i neprava.

5ak$! ? napad 9 koji može dolaziti samo od čovjeka + +r!%a da j!: . protivpravan! /. istovremen ili direktno predstojeći i 0. neskrivljen! a odbrana treba da jesrazmjerna napadu.

činitelj koji prekorači granice nune odbrane moe se blae kazniti! jer prekoračenje nuneodbrane je k.d.! a ako je prekoračenje učinio zbog jake razdraenosti ili straha izazvanog napadom!

moe se i osloboditi kazne.

.*pšteprihvaćeno je da nuna odbrana ima dvije komponente:1. napad7 s jedne strane i 2. od%ran! &odnosno! odbijanje napada) sa druge strane.

4ri tome treba imati u vidu da svaki napad ne opravdava odbranu, ali i da svaka odbrana nijenužna odbrana. a bi odbijanje napada imalo kvalitet i karakter nužne odbrane kao osnova kojiisključuje protivpravnost, potrebno je da napad i odbrana ispunjavaju određene uslove koji suetablirani u teoriji i praksi.

@* NAPA5

?apad predstavlja $jd#k radnj! što znači da napad moe dolaziti samo od čovjeka* #ezznačaja je njegov uzrast ili uračunljivost! da li je napad preduzet umišljajno! ili nehatno i sl.

?apadač je čovjek i onda kada koristi ivotinju kao sredstvo napada ili neka tehnička postrojenja ilinaprave. /adnja napada se redovno sastoji u činj!nj! ali nije isključeno da izuzetno i n!činj!nj!7odnosno propuštanje ima karakter napada protiv koga je dozvoljena odbrana "npr. odbijanje ljekarada pruži pomo# li!u kome je život u opasnosti ima karakter napada i sl.' . +a postojanje nuneodbrane nije neophodno da napad istovremeno predstavlja i krivično djelo.

?apad moe biti upravljen protiv %i$o koj!4 pravno,a-+i8!no4 do%ra "život, tijelo, imovina'.

?una odbrana postoji ne samo onda kada se protivpravni napad odbija od sebe već i od nekogdrugog &tzv. nžna po"o8).


21/221

9


?apad "ora %i+i pro+ivpravan! jer samo protivpravan napad legitimira pravo na odbranu. ?apad je protivpravan kada se preduzima bez ikakvog zakonskog ovlaštenja! odnosno kada se timnapadom povrjeđuju pravni propisi bilo koje grane prava. 5ko se radi o radnjama koje se

preduzimaju na osnovu zakonskog ovlaštenja! iako sadrajno uključuju i akte napada!EnapadnutomE se u takvim slučajevima ne priznaje pravo na odbranu "npr. lišenje slobode naosnovu naredbe o pritvoru, pretresanje stana od strane organa gonjenja, lišavanje slobode li!a

zatečenog u izvršenju kriv.djela'. @z zahtjeva da napad mora biti protivpravan! proizilazi da nijedozvoljena odbrana protiv onoga koji se brani u nunoj odbrani &=n!"a nžn! od%ran! na nžnod%ran)7 ali samo pod uslovom da lice koje se brani ne prijeđe granice dozvoljene odbrane. 5kose to desi! tada EodbranaE dobija karakter protivpravnog napada i lice koje je bilo napadač stiče

pravo na nunu odbranu. ?apad je protivpravan i ako ga je napadnuti sam izazvao! odnosno skrivio.$ri tome ne smije da se radi o +,v* in#'!niranoj nžnoj od%rani koja postoji onda kada je napadnamjerno isprovociran da bi se pod vidom nune odbrane izvršilo krivično djelo! odnosno

povrijedilo neko napadačevo dobro. ?apad i odbrana moraju biti i#+ovr!"!ni! jer su ove dvije komponente u korelaciji.

@stovremenost postoji kako onda kada je napad aktuelan &kada traje i sve dok ne prestane)! tako ionda kada neposredno predstoji &npr. jedno lice sa noem trči prema drugom licu u namjeri da gaudari). ?una odbrana neće postojati ukoliko su odbrambene radnje preduzete nakon završetkanapada! jer bi to značilo legalizovanje osvete. $raktično! ima se uzeti da istovremenost postoji i usituaciji kada napad još nije poduzet! ali se prema poduzetoj prethodnoj radnji napadača realnomoe ocijeniti i očekivati da će radnja napada neposredno uslijediti.

2pr. ako napadač prilazi stolu nekog gosta i počne ga napadati to je istovremeni napad iodbrana bez sumnje( ili npr. napadač prilazi žrtvi i hvata se za džep kaputa, a radi se o čovjeku koji

je poznat kao siledžija i lako se hvata oružja, a napadač i žrtva imaju nesuglasi!e od ranije. rugaosoba, žrtva, realno može zaključiti da napad predstoji i može se braniti.

%anas je dosta sporno pitanje odbrane protiv prijetećih napada! a koja se sastoje u preduzimanju

tzv. zaštitnih mjera &npr. električne ograde, postavljene eksplozivne naprave koje se aktivirajuulaženjem i sl.. *vaj segment ustanove nužne odbrane kod nas je postao aktuelan posebno u zadnjevrijeme, jer sve više ima slučajeva smrtnog stradanja u slučajevima provala u vikendi!e u kojima subile postavljene eksplozivne naprave. ) *va! pro 9+r! nžna od%rana nije dozvoljena! jer seovdje radi samo o prijetnjama od &eventualnog) budućeg napada! za koje se ne moe unaprijed

predvidjeti koje vrste i intenziteta će biti! pa je teško tvrditi da je ovakva odbrana neophodna. ?apad mora stvarno postojati! odnosno mora biti stvaran! a ne uobraen! kada postoji +,v*p+a+ivna (o%raž!na) nžna od%rana* $utativna nuna odbrana je pogrešna procjena situacije odstrane napadnutog. *vdje se napadnuti nalazi u stvarnoj zabludi! jer prema okolnostima slučajasmatra da se na njega vrši napad! iako to nije slučaj.

2pr. jedno li!e u no#i sačeka drugo li!e i u mraku usmjeri u njega dječiji pištolj. 2apadnuti,

u uvjerenju da je napadnut, upotrijebi nož ili vatreno oružje te povrijedi ili liši života napadača.*vdje je očigledno da napadnuti nije bio u mogu#nosti pouzdano zaključiti da se prema njemu nevrši napad i da se ne radi o pravom pištolju. 2apadnuti je iz opravdanih razloga bio u zabludi da jenapadnut, te bi se radilo o isključenju krivi!e zbog postojanja stvarne zablude u kojoj je preduzetaodbrana.

slučaju putativne nune odbrane nema nune odbrane i odbrambene radnje tada će biti protivpravne! a pitanje eventualne krivice rješava se konkretno kroz stvarnu zabludu. @zvršilac! uovom slučaju! odgovara za nehatno izvršenje krivičnog djela ako je u zabludi iz nehata i ako zakon

predviđa kanjavanje za to djelo u slučaju da je izvršeno iz nehata.Krivično djelo ubistvo namah se čini u sličnom stanju! kao u slučaju putativne nune

odbrane.1 Kada dođemo u situaciju da procjenjujemo da li se radi o nunoj odbrani ili ubistvu na

1 &bistvo nama - Ko drugoga usmrti nama, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženost ili prepast njegovimnapadom, zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem, kaznit !e se kaznom zatvora od 1 do 15 godina#


22/221

9


mah! sud će uvijek iskoristiti pravilo EIn d%io pro r!oE! te će odlučiti da se radi o prekoračenjunune odbrane jer tada postoji mogućnost od oslobađanja od kazne. ;;;;;;;

Pr!davanja:$ostoji i pr!+po#+av$j!na (an+i'ipirana) nuna odbrana- npr. prijetnja osobe 5 osobi # da će jeubiti čim je vidi u gradu! dovela je do toga da osoba # ubije osobu 5 prilikom prvog susreta u

gradu. ?avedeno ne predstavlja nunu odbranu! obzirom da je riječ o pr!+po#+av$j!na(an+i'ipirana) nuna odbrana! obzirom da napad ne postoji! pa samim tim nema osnova zaodbranu. ;;;;;;;;;

3* O50RANA

*dbrana ili odbijanje napada je druga strana instituta nune odbrane! koja se sastoji u odbijanjunapada kojim se povređuje neko napadačevo dobro. *na moe biti d!9an,ivna! ali napadnuti ima

pravo i na o9an,ivn od%ran! ako se drugačije ne moe odbiti napad.

?eophodno je da se odbrana odvija u određenim granicama! jer svaka odbrana nije nunaodbrana i da bi ona imala takav karakter! potrebno je:

1. da su radnjama odbrane ostvarena o%i$j!žja n!ko4 krivično4 dj!$a &tzv. djelo nune odbrane)! jer ako bi napad bio otklonjen radnjama kojima nije ostvareno krivično djelo! onda takva situacija nijeni relevantna sa krivično-pravnog stanovišta.

2. odbrana treba biti #"j!r!na pro+iv napadača i$i n!ko4 nj!4ovo4 do%ra! ako je to potrebno radiodbijanja napada* koliko je odbrana otklonjena povredom nekog drugog lica ili njegovih dobara!nema nune odbrane! ali moe da postoji eventualno krajnja nuda. Deđutim! postojaće nunaodbrana ukoliko je izvršilac djela nune odbrane uništio ili oštetio tuđu stvar koju je napadačkoristio kao sredstvo napada.

3. naj,načajniji #$ov od%ran! #! #a#+oji nj!noj nžno#+i7 neophodnosti da bi se odbio napad. tom pogledu je značajno što je zakon eksplicitno naglasio potrebu postojanja EsrazmjereE izmeđunapada i odbrane. %a li je odbrana bila neophodno potrebna! a time i srazmjerna napadu "aktičko je

pitanje i zavisi od načina! sredstva i mogućnosti sa kojima je napadnuti raspolagao u vrijemenapada. 0razmjernost napada i odbrane ne moe se cijeniti isključivo imajući u vidu upotrijebljenasredstva u napadu i odbrani! već treba cijeniti intenzitet napada! snagu i spretnost napadača uodnosu na napadnutog! sredstva koja su bila na raspolaganju napadnutom za odbranu od napada.Dora se imati u vidu da se od učinioca djela nune odbrane ne moe zahtijevati posve trezveno

prosuđivanje i matematičko odmjeravanje i procjenjivanje preduzete akcije. ?avedeni proporcionalitet između napada i odbrane ne treba shvatiti kao potpunu ekvivalenciju izmeđukolidirajućih dobara. /adiće se o nunoj odbrani i onda kada se povređuje napadačevo dobro većevrijednosti od onog koje je zaštićeno. ?una odbrana je kolizija prava i neprava iz čega proizilazi i

pravo na nunu odbranu i stoga stav da napadnuti nije obavezan da se ukloni napadu! bjeanjem ili

na drugi način.Pr!korač!nj! 4rani'! nžn! od%ran! (!k#'!# nžn! od%ran!)

postoji u slučaju kada napadnuti prekorači granice koje su neophodno potrebne za odbijanje napada.

9ksces nune odbrane moe biti:a) in+!n,ivni - postoji kada preduzeta odbrana nije bila neophodno potrebna! odnosno bila

je nesrazmjerna! i%) !k#+!n,ivni - postoji kada je napad već bio prestao.

?aša sudska praksa opravdano prihvata samo intenzivni eksces! jer prestankom napada prestaje i

stanje nune odbrane! te povređivanje dobara napadača nakon toga ne predstavlja nunu odbranu.


23/221

9


@majući u vidu da izvršilac često nije u mogućnosti da pravilno ocijeni potrebne graniceodbrane! zakon je prekoračenje nune odbrane predvidio kao "akultativni osnov za ublaavanje ilioslobođenje od kazne! u zavisnosti od toga pod kakvim okolnostima je prekoračenje izvršeno.

Krivično djelo =ubistvo na mah> se čini u sličnom stanju. Kada dođemo u situaciju da procjenjujemo da li se radi o nunoj odbrani ili ubistvu na mah! sud će uvijek koristiti načelo Ind%io pro r!o i uzeti da se radi o nunoj odbrani.

;* Krajnja nžda član 76. K+'#i(

&1) ?ije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u krajnjoj nudi.&7) Krajnja nžda po#+oji kad j! dj!$o činj!no da čini+!$j od #!%! i$i od dr4o4 o+k$onii#+ovr!"!n i$i dir!k+no pr!d#+oj!8 n!#kriv$j!n opa#no#+ koja #! na dr4i način nij! "o4$ao+k$oni+i7 a pri+o" činj!no ,$o nij! v!8! od ,$a koj! j! prij!+i$o*&) činitelj koji sam izazove opasnost! ali iz nehata! ili prekorači granice krajnje nude! moe se

blae kazniti! a ako je prekoračenje učinjeno pod naročito olakšavajućim okolnostima! moe se iosloboditi kazne.&4) ?ema krajnje nude ako je učinitelj bio duan izloiti se opasnosti.

slučaju postojanja krajnje nude sud moe donijeti odlobađajuću presudu.

akon krajnjoj nudi! kao i nunoj odbrani! priznaje karakter opšteg osnova isključenja krivičnogdjela! iako se ova ustanova po svojoj prirodi bitno razlikuje od nune odbrane.

+a razliku od nžn! od%ran! kod koje je u pitanju sukob prava i neprava! krajnja nžda predstavlja sukob dva prava ili koliziju dva interesa zasnovana na pravu. akle, ovdje su u konfliktu pravo sa pravom, odnosno dva podjednako pravno zašti#ena dobra.

stanova krajnje nude obuhvata one ivotne situacije u kojima se jedno dobro koje je u

opasnosti štiti rtvovanjem tuđeg dobra! pri čemu se radnjom otklanjanja opasnosti ostvarujuobiljeja određenog kriv. djela. 5ko su u takvoj situaciji ispunjeni svi zakonski uslovi za postojanjekrajnje nude! onda takvo djelo nije protivpravno! odn. nije krivično djelo "5što nije po zakonudozvoljeno, nužda čini dozvoljenim6'.

%akle! krajnja nuda postoji kada učinilac preduzima neku radnju da bi od sebe ili drugogaotklonio opasnost koja je istovremena ili neposredno predstojeća! neskrivljena i koja se na drugi senačin nije mogla otkloniti! pri čemu učinjeno zlo ne smije biti veće od zla koje je prijetilo.

2pr. neko li!e nasilno prodre u tuđi stan da bi od požara spasilo neko li!e( ili vozač kojem utoku vožnje ispred automobila 5iskoči6 pješak, postupi#e u krajnjoj nuždi kada, radi izbjegavanja

sudara sa pješakom i ugrožavanja njegovog života, skrene sa kolovoza i pri tome npr. udari uogradu nekog li!a i ošteti je, čime nanese štetu vlasniku ograde.

slovi za procjenu postojanja krajnje nude su rigorozniji nego u slučaju nune odbrane! jer se radi o sukobu dva interesa zasnovana na pravu! pri čemu oštećeni ni na koji način nije doprinionastupanju posljedice.

Krajnja nžda o%?va+a 3 (dvij!) o#novn! ko"pon!n+!:

@* opasnost za određeno dobro!3* neophodnost otklanjanja te opasnosti na štetu tuđeg! odnosno drugog dobra.

*$50?*0C +5 *%/9I9?* %*#/*

Opa#no#+ je stanje ugroenosti određenog dobra u kojem je! prema objektivnim okolnostima datesituacije i opštim načelima iskustva! nastupanje povrede dobra vjerovatno * $o prirodi stvari nuno


24/221

9


je da se radi o značajnijim opasnostima od kojih prijeti nastupanje ozbiljnije štete! jer neznatnaugroavanja! svakodnevne neugodnosti! ne mogu zasnovati krajnju nudu.

%a bi opasnost zasnovala stanje krajnje nude! moraju se ispuniti određeni #$ovi: 1# Opa#no#+ +r!%a da prij!+i n!ko" pravno,a-+i8!no" do%r*

*pasnost koja ne prijeti nikome i ničemu ne moe zasnovati stanje krajnje nude. praksi!

ovaj institut najviše dolazi do izraaja u otklanjanju opasnosti za ivot! tjelesni integritet!zdravlje i imovinu. ?aravno i ovdje se mogu štiti kako svoja tako i tuđa dobra.

$# Opa#no#+ "ora %i+i #+varna # 5ko opasnost objektivno ne postoji moe se raditi o putativnoj krajnjoj nudi! za što vaisve što je rečeno za putativnu nunu odbranu. Doe se raditi i o tome da učinilac pokušavaopravdati izvršeno krivično djelo pozivanjem na krajnju nudu. +a razliku od nuneodbrane! gdje napad moe dolaziti isključivo od čovjeka! opasnost kod krajnje nude moedolaziti iz različitih izvora &od radnji čovjeka, prirodnih nepogoda, životinja, kvaratehničkih uređaja i sl.'.

%# Opa#no#+ n! #"ij! %i+i #kriv$j!na +j* i,a,vana od činio'a koji o+k$anja opa#no#+* Co znači da se neće moći pozivati na krajnju nudu onaj učinilac koji je bio umišljajan ilinehatan u odnosu na činjenicu da njegovo ponašanje moe prouzrokovati opasno stanje izkoga moe proizaći povreda određenih dobara. " npr. kada planinar nedovoljno odjeven

provali u tuđu planinsku ku#u da bi se spasio( prekid trudno#e iz razloga medi!inskihindika!ija iako se žena u vrijeme trudno#e nije pridržavala ljekarskih uputa, radi čega jeinterven!ija postala nužna( li!e nakratko lišava slobode li!e 7 da bi spriječilo njegovo

samoubistvo koje je i ono djelimično skrivilo svojim ponašanjem, ostavljanje bez pomo#ili!a koje je učinila! povrijedio u saobra#aju, da bi spasio svoj život, itd. '

*CKJ5?5?9 *$50?*0C@ ?5 LC9C CI9M8 %/M*M %*#/5

*tklanjanje opasnosti je djelatnost kojom se mijenja odvijanje nastale situacije! jer učinilac prijeteću opasnost sa jednog pravnog dobra prebacuje na drugo pravno dobro. Cime se ugroenomdobru prua zaštita! a povređuje se dobro nekog drugog lica.

0amo izuzetno! moe se raditi i o dobru istog lica kome prijeti opasnost! kada se radi o +,v*nžnoj po"o8i " npr# pristanak pa!ijenta na rizičnu opera!iju da bi mu se spasio život, čime se

stavlja u drugu opasnost, i da bi bio spašen povređuje se njegov tjelesni integritet, ili trudni!a izmedi!inskih indika!ija prihvata uništavanje ploda da bi spasila svoj život i sl.'.

/adnja otklanjanja opasnosti redovno znači ostvarenje određenog krivičnog djela! ali uuslovima krajnje nude! protivpravnost takvog djela je isključena. *tklanjanje opasnosti! ili djelokrajnje nude! se redovno vrši činjenjem! ali izuzetno to moe biti i propuštanjem dunog činjenja

"npr. neprijavljivanje krivičnog djela i učinio!a da bi se spasio život'.0 obzirom da u krajnjoj nudi kolidiraju dobra jednakopravno zaštićena i da se opasnost prebacuje na nesudjelujuće i nevino lice! za otklanjanje opasnosti kod krajnje nude postavljeni sudosta strogi uslovi bez kojih pri tome učinjeno djelo ostaje protupravno.

Co su slijedeći #$ovi:

@* $rvi i najstroiji uslov sastoji se u n!op?odno#+i povr!d! +!4 do%ra (opa#no#+ #! nadr4i način nij! "o4$a o+k$oni+i)* +a razliku od nune odbrane! krajnja nuda se priznaje samoako se opasnost nije mogla otkloniti na drugi način. koliko je postojao drugi! ili manje štetanizlaz iz te situacije ne moe se odobriti krajnja nuda " npr# sklanjanje od opasnosti, bijeg,

dozivanje u pomo#, organizovanje zaštite, povreda nekog svog manjeg dobra, i sl.'. *vaj uslov predstavlja jedan od najbitnijih elemenata ovog instituta.


25/221

9


3* $osebnog značaja je i uslov #ra,"j!rno#+i ko$idiraj8i? do%ara 7 +j* da činj!no ,$o nij!v!8! od ,$a koj! j! prij!+i$o* %akle! potrebno je da povrijeđeno dobro nije veće vrijednosti odzaštićenog dobra! da bi djelo krajnje nude uopšte moglo biti opravdano! neprotivpravno! jer usuprotnom! kada je učinjeno zlo veće od zla koje je prijetilo! radi se o prekoračenju granicakrajnje nude &eksces krajnje nude).

;* Radnja o+k$anjanja +r!%a da j! i#+ovr!"!na #a opa#no-8 i$i n!po#r!dno prij!+!8a*

@stovremenost postoji kada je radnja otklanjanja preduzeta kada je opasnost nastala i dok trajekao i kad neposredno predstoji. *pasnost neposredno predstoji kada je postala toliko ozbiljna da

je njeno nastupanje gotovo sigurno ili krajnje vjerovatno ukoliko se mjere zaštite ne preduzmuodmah. Co znači da minula i buduća opasnost ne mogu biti osnova ovog instituta.

* $ored navedenih! opšteprihvaćen je stav da je za valjanost djela krajnje nude potreban i#%j!k+ivni !$!"!na+ koji #! #a#+oji #vij!#+i i vo$ji da #! nav!d!ni" radnja"a o+k$anjaopa#no#+* $ostupak u ovakvim situacijama moe se opravdati samo onda kada su! poredobjektivnih! postojali i subjektivni uslovi opravdanja! samo onda kada je učinilac djela krajnjenude svjestan toga stanja i nastoji otkloniti opasnost! slijedi cilj spašavanja! zaštite.

Pr!korač!nj! 4rani'a krajnj! nžd! (!k#'!# krajnj! nžd!)

$ostoji u 7 oblika:1. in+!n,ivni !k#'!# postoji kada je učinjeno zlo veće od zla koje je prijetilo!2. !k#+!n,ivni !k#'!# postoji kada se otklanja opasnost koja po objektivnoj ocjeni još nije

nastupila! niti je neposredno predstavljala opasnost.Kod ovog! ekstenzivnog! ekscesa ne radi se o krajnjoj nudi! niti o prekoračenju krajnjenude! jer nedostaje element istovremenosti! tj. radi se o =pro "uture> opasnosti za koju se

pretpostavlja da tek treba da se desi " npr# dvije susjedne ku#e, u jednoj ogromno drvo, pavlasnik druge ku#e misli da mu drvo predstavlja opasnost i obori ga'.

slučajevima kada je učinilac djelo izvršio u prekoračenju granica krajnje nude! ili ako sud utvrdida uopšte nema krajnje nude! izvršeno djelo ostaje protivpravno! tj. ostaje krivično djelo. Deđutim!zakon polazi od toga da učinilac djela krajnje nude nije uvijek u mogućnosti da pravilno ocijeninjene granice! pa izvršenje djela u prekoračenju granica krajnje nude tretira kao "akultativni osnovza ublaavanje kazne! pa čak i za oslobođenje! ako je prekoračenje učinjeno pod naročitoolakšavajućim okolnostima.

$rivilegija krajnje nude n! vrij!di za one slučajeve kada su određena lica zbog vršenjaodređenih pro"esija duna da se izlau opasnosti . 5ko je neko duan da se izlae opasnosti uobavljanju svoje slubene dunosti ili po nekom drugom pravnom osnovu! ne moe se pozivati nainstitut krajnje nude ukoliko ne postupi u skladu sa svojim obavezama. & Npr# , ljekar se ne može

pozivati na strah od zaraze i odbiti pružiti pomo# oboljelom( vatrogasa! ne može iz straha odbitiinterven!iju. < ovim slučajevima, navedena li!a čine određeno krivično djelo i tu nema mogu#nosti

za primjenu krajnje nužde' Deđutim! ovo ograničenje nije apsolutno! jer obaveza izlaganja opasnosti prestaje kada je

sasvim izvjesno da prijeti opasnost njihovom ivotu. ;;;;;;;;;;

Pr!davanja:$rocesni aspekt je povezanost između presude i optunice činjenični opis mora biti isti i uoptunici i u presudi! osim kada postoji institut nune odbrane ili krajnje nune." 2pr. osoba ubije osobu 7, ali prije nego je osoba ispalila hita! prema osobi 7, osoba 7 je

isplaila 0 hi!a prema osobi , sa namjerom da je liši života, pa je osoba postupala u nužnojobrani. 2užna odbrana dovodi do donošenja oslobađaju#e presude, ali se u presudi moraju navesti


26/221

9


sve činjeni!e koje se odnose na konkretnu nužnu odbranu. obzirom da te činjeni!e nisu bilenavedene u optužni!i, te samim tim činjenični opis presude i optužni!e nije isti. ' 99999999999

* Si$a i prij!+nja 2 član 76.a , izmjene i dopune +K'#i(

0ila i prijetnja moe se podijeli na:

- n!odo$jiv silu i prijetnju , to je sila i prijetnja koja se nije mogla predvidjeti- odo$jiv silu i prijetnju , to je sila i prijetnja koja se mogla predvidjeti

?ije k.d. ono djelo koje je počinjeno pod djelovanjem neodoljive sile ili prijetnje. 0ud u tom slučajumoe donijeti oslobađajuću presudu. $očiniteljem k.d. smatrat će se osoba koja je primjenilaneodoljivu silu ili prijetnju.

$očinitelj koji je počinio k.d. pod djelovanjem odoljive sile ili prijetnje moe se blae kazniti.

2pr. dok je trajao rat u Drvatskoj grupa žena je kuhala za neprijateljsku vojsku, jer su se nalazile pod neodoljivom silom i prijetnjom, te je donesena oslobađaju#a presuda.

9999999999

POK.AJ

Ko sa umišljajem započne činjenje k.d.! ali ga ne dovrši kaznit će se za pokušaj k.d. ako se za tok.d. moe izreći kazna zatvora od godine ili tea kazna! a za pokušaj drugog k.d. kad zakonizričito propisuje kanjavanje za pokušaj.činitelj će se za pokušaj krivičnog djela kazniti u granicama kazne propisane za to krivično djelo!

a moe se i blae kazniti.$okušaj je sa umišljajem ,apoč!+o7 ali n!dovr-!no krivično djelo! te posljedica k.d. nije nastupila.

Co znači da je za postojanje pokušaja potrebno da budu ostvarena ; !$!"!n+a! koji se sastoje utome:

1+ da je izvršenje krivičnog djela započeto$+ da je, u pravilu, izostala posljedi=a i%+ da kod učinio!a postoji u.i6ljaj , odnosno volja da izvrši krivično djelo.

@) *snovni konstitutivni elemenat pokušaja sastoji se u tome da je učinilac preduzeo radnje kojima je započeto izvršenje krivičnog djela. Doe se reći da je izvršilac započeo izvršenje krivičnog djelakada je svojom radnjom ostvario neko od obiljeja krivičnog djela* " npr# izvjesno je da postoji

pokušaj u slučaju kada je učinila! pu!ao u drugoga u namjeri lišenja života i promašio( ili kada je započeo daviti žrtvu u namjeri da je ubije( ali ko je nabavio samo sredstva za pravljenje falsifikovanog nov!a, pa je uhva#en ve# prilikom nabavljanja i pripreme tih sredstava, tek je u fazi pripremanja'. ?ekada će biti dovoljno da je učinilac primijenio neko od sredstava ili načinaizvršenja datog djela! "npr. kod razbojništva ili silovanja, kod kojih pokušaj postoji ve# samom

primjenom sile od strane učinio!a'.

3) 0lijedeće obiljeje pokušaja sastoji se u tome da krivično djelo nije dovršeno - da je izostala posljedica. ?edovršenost krivičnog djela je negativni elemenat! negativna pretpostavka pokušaja. ?astupanje posljedice predstavlja po pravilu jasan dokaz da se radi o dovršenom krivičnom djelu! ane o pokušaju.

Pri +o"! #! "o4 ra,$ikova+i dvij! #i+a'ij! odno#no dvij! vr#+! pok-aja:


27/221

9


. n!#vr-!ni i$i n!dovr-!ni pok-aj - postoji kada je učinilac započeo radnju izvršenja! ali jenije dovršio. " npr# zamahne nožem na drugo li!e, ali radnju ne dovrši, bilo svojom voljom ili

postupanjem tre#eg'(/. #vr-!ni i$i dovr-!ni pok-aj - postoji kada je učinilac preduzeo radnju izvršenja i istu

dovršio! ali posljedica nije nastupila. "npr. li!e pu!a na li!e 7, ali dođe do promašaja'.0toga kod svršenog pokušaja učinilac više ne moe obustaviti svoje djelovanje! pa se

dobrovoljni odustanak od ovog pokušaja moe sastojati samo u aktivnoj radnji usmjerenojna sprečavanje posljedice. praksi se za nesvršeni pokušaj blae kanjava! nego za svršeni! dakle navedena podjela je

bitna zbog odmjeravanja kazne.

;) ?ajzad! jedno od obiljeja pokušaja je i njegov subjektivni elemenat koji se sastoji u umišljaju ilivolji učinioca da izvrši krivično djelo. +a postojanje pokušaja nuno je da je odluka o izvršenjudjela de"initivna! konačna. "stoga nema pokušaja npr# kod onog ko je samo posegnuo, ko se samomašio za pištolj, ali se nije još odlučio da pu!a, ve# eventualno samo da zaprijeti'. #udući da jeumišljaj konstitutivno obiljeje pokušaja! u teoriji je vladajuće shvatanje da je nehatni pokušajnemoguć.

. v!,i #a kažnjavanj!"7 +r!%a ra,$ikova+i 3 pi+anja:

1+ KA5A SE kažnjava ,a pok-aj5 pokušaj je kanjiv kod svih djela sa propisanomkaznom zatvora od godine i teom! a za pokušaj drugih kriv. djela samo kad zakon izričitoodređuje kanjavanje za pokušaj.

$+ KAKO SE kažnjava ,a pok-aj= učinilac će se za pokušaj kazniti u granicama kazne propisane za to krivično djelo! ali se moe i blae kazniti.$okušaj je na taj način predviđen kao "akultativna okolnost za ublaavanje kazne &pravi!

podobni pokušaj)! dok je zakon kod nepodobnog pokušaja dao još šire mogućnosti zaublaavanje! jer je predvidio čak i mogućnost oslobođenja od kazne! što podrazumijeva i

neograničeno ublaavanje. %a li će sud odmjeriti kaznu u granicama kazne propisane zadovršeno krivično djelo! kako se prvenstveno u zakonu sugeriše! ili će iskoristiti mogućnostublaavanja kazne! zavisiće od niza okolnosti svakog konkretnog slučaja. $ri tome će svakakosud uzimati u obzir da li se radi o svršenom ili nesvršenom pokušaju! koji je stepen učiniočevevolje za izvršenjem djela &njegove krivice ili krivnje)! da li je nastojao ili elio spriječitinastupanje posljedice! iako je ona izostala iz drugih razloga! da li je u pitanju nepodobni pokušajitd. praksi sudovi za pokušaj redovno ublaavaju kaznu! iako to ne proističe iz zakonskeekspresije! gdje se "orsira kazna u granicama propisanim za dovršeno djelo.

$okušaj kao vid realizacije izvršenja nekog krivičnog djela nij! "o48 kod #vi? krivični? dj!$a.$ostoje krivična djela kod kojih pokušaj nije moguć:

a) ,a+o -+o +akva dj!$a ,%o4 #voj! prirod! n! "o4 %i+i i,vr-!na vid pok-aja!" npr# kod kriv. djela učestvovanja u tuči, zatim kod čistih omisivnih delikata koji se izvršavajunečinjenjem, kakva su krivična djela nepružanje pomo#i i napuštanje nemo#ne osobe ) jer sekod ovih djela pravog nečinjenja, momenat dovršenja djela i momenat kada ono postajekažnjivo posve podudaraju, nastupaju istovremeno( dok naprotiv pokušaj je mogu# kod djelanepravog nečinjenja ) npr. majka koja u namjeri da ubije svoje dijete odbije da ga hrani, ali toučini neko drugi, izvršila je pokušaj ubistva nečinjenjem'! ili

b) i, ra,$o4a -+o j! #a" pok-aj o%?va8!n di#po,i'ijo" dj!$a kao nj!4ov %i+ni!$!"!na+7 pa #$j!d +o4a7 #a" pok-aj pr!d#+av$ja i,vr-!nj! krivično4 dj!$a &npr. napad naustavni poredak ili ugrožavanje teritorijalne !jeline Eedera!ije'.

Kva$i9ikovani pok-aj


28/221

9


Kvali"ikovani pokušaj predstavlja po#!%n vr#+ pok-aja kod kojeg se nisu ostvarila obiljejaonog krivičnog djela koje je učinilac namjeravao izvršiti! već nekog drugog djela koje je predviđenokao posebno kriv. djelo. *vo je jedan od slučajeva kada postoji pokušaj! iako je došlo do izvjesne

posljedice &otuda kvali"ikovani pokušaj)! ali ne one koju je učinilac imao u vidu. " Npr#


29/221

9


@nače! nepodobni pokušaj je kanjiv uvijek kada je kanjiv i obični pokušaj. /azlika je jedino utome što je kod ovog pokušaja zakon predvidio mogućnost oslobođenja od kazne &nepodobni

pokušaj kao "akultativni osnov oslobođenja od kazne) ili blaeg kanjavanja.

5O0ROVOLJNI O5.STANAK često pitanje na ispitu

%obrovoljni odustanak postoji kada učinilac pokuša učiniti krivično djelo! ali od izvršenja krivičnogdjela dobrovoljno odustane.%akle! učinilac je ušao u kanjivu zonu! ali se potom predomislio i sam odustao od izvršenjakrivičnog djela. %akle! tu postoji promjena u s"eri volje! odnosno razlog za dobrovoljni odustanak ne moe biti objektivne prirode &npr. dolazak policije).

+a razliku od većine krivičnih zakonodavstava! koji u ovom slučaju predviđaju obaveznooslobođenje od kazne! prema našem zakonu! dobrovoljni odustanak je "akultativni osnov zaoslobođenje od kazne &=moe se odloboditi od kazne>).

*dustanak od izvršenja krivičnog djela u osnovi i"a 3 o%$ika7 u zavisnosti od toga da li se radi o#vr-!no" i$i n!#vr-!no" pokušaju: a Kod nesvršenog pokušaja7 za dobrovoljni odustanak je dovoljno da je učinilac prekinuo

dalje djelovanje! da je obustavio preduzimanje radnje "npr # učinila! koji je oborio žrtvu sa zamahnutim nožem u ru!i odustao je od ubistva i sl.'.

3 +a razliku od nesvršenog pokušaja! kod koga je dovoljna obična pasivnost! kod svršenog pokušaja se zahtijeva djelovanje u vidu aktivnog ponašanja usmjerenog na sprječavanje posljedice "npr. učinila! žrtvi zada teške tjelesne povrede u namjeri da je ubije, ali je ondaodveze ljekaru koji je spasi i sl.'.

%a bi odustajanje od izvršenja djela moglo biti osnov za oslobođenje od kazne! ono mora bitidobrovoljno. %obrovoljnost postoji uvijek kada je učinilac! i pored toga što je bio svjestan da

krivično djelo moe dovršiti! odustao od njegovog izvršenja.*dustajanje je dobrovoljno kada se zasniva na autonomnoj odluci učinioca! tj. kada je ona rezultatslobodnog i vlastitog opredjeljenja samog učinioca! koje nije nastalo pod pretenim uticajemvanjskih okolnosti.

S+o4a NEHE %i+i od#+anka:

• ako je to neko drugi! mimo njega! učinio! "npr. kada je smrt spriječena hitnom ljekarskominterven!ijom koja je uslijedila mimo učinio!a'.

• ako je učinilac slučajno spriječio nastupanje posljedice!• ako je posljedica nastupila! iako je učinilac preduzeo mjere da spriječi njeno nastupanje. Ca

okolnost se moe uzeti samo kao olakšavajuća kod odmjeravanja kazne. &npr. učinila! žrtvida otrov u namjeri da je liši života, ako žrtva umre raditi #e se o ubistvu, bez obzira što jeučinila! naknadno pozvao ljekare radi spašavanja žrtve. ko u ovoj situa!iji učinila! nakondavanja otrova angažuje ljekare, koji spase žrtvu može se raditi o dobrovoljnom odustanku

jer posljedi!a nije nastupila'.• kada je učinilac odustao od npr. krivičnog djela krađe zbog dolaska čuvara! otpora rtve! ili

zbog toga što je uvidio da je nepodobno sredstvo izvršenja djela. Stoga nema dobrovoljnog odustanka kada je učinila! odustao, jer nije mogao odnijeti ukradenu kasu radi njenetežine, ili nije izvršio razbojništvo radi otpora vlasnika automobila koji se suprotstavionaoružanom napadaču.

• kada je učinilac odustao od krivičnog djela zbog nemogućnosti njegovog izvršenja &npr.obijač kase utvrdi da nije u stanju da obije kasu'.


30/221

9


• kada je učinilac odustao usljed nekih spoljnih uticaja! &npr # kradljiva! čuje glasove uku#ana, prolaznika i sl.'

• kada učinilac pogrešno dri da postoji neka spoljna okolnost koja u stvarnosti ne postoji!"npr. pogrešno je mislio da je naišao poli!aja!'

• ukoliko je odustanak uslijedio radi toga što bi izvršenje djela bilo skopčano sa

neugodnostima po izvršioca! a sa kojima on nije računao! "npr. ne bi bio priznat dobrovoljniodustanak učinio!u koji je odustao od pokušaja silovanja zato što ga je djevojka prepoznalai zaprijetila mu da #e ga prijaviti poli!iji ili da #e mu se njen mladi# osvetiti',

• kada je učinilac odustao zato što mu djelo ne donosi što je planirao! "npr. kada je umjestovrijedne umjetnine naišao samo na bezvrijednu kopiju, ili je u kasi bilo malo nov!a'.

9tička vrijednost motiva je irelevantna! jer dobrovoljni odustanak nije etički! već psihološki pojam.0toga odustanak moe biti moralne prirode " npr# sažaljenje, stid, probuđena savjest i sl.'! ali i nemora! "pa #e dobrovoljni odustanak npr# od razbojništva ili silovanja postojati i onda kada seučinila! prilikom susreta sa žrtvom uplašio i pobjegao'. 9ventualno vrednovanje motiva odustanka

je moguće kod odmjeravanja kazne! pogotovo kada se sud odlučuje hoće li učinioca osloboditi od

kazne.

Pi+anj! na i#pi+: Ra,$ika i,"! pok-aja i do%rovo$jno4 od#+anka==/azlika postoji u s"eri volje.Kod nepodobnog pokušaja! nema mjesta dobrovoljnom odustanku! jer se tu nema šta spriječiti iliukloniti! ali sud moe vrednovati novi izmijenjeni stav učinioca pri odmjeravanju kazne.%obrovoljni odustanak podrazumijeva da je djelo ostalo u pokušaju! pa je stoga on isključen u svimslučajevima kad je kriv. djelo dovršeno. +ato nema dobrovoljnog odustanka ako je učinilac odustaood izvršenja djela! ali ono ipak bude dovršeno! kada učinilac nakon "ormalnog dovršenja krivičnogdjela pokuša spriječiti nastupanje posljedice! ili kada nakon izvršenog djela uklanja štetne

posljedice djela.

npr. kada osobe ,7 i ; odustanu od k.d. krađe, jer slika iz muzeja koju su željeli ukrasti je suvišeteska, te je ne mogu odnijeti iz muzeja 8 to nije primjer dobrovoljnog odustanka, nego nepodobnog i nesvršenog pokušaja.npr. osobe ,7 i ; planiraju krađu vrijedne slike u muzeju, ali prilikom ulaska u muzej osoba ubije čuvara, a osobe 7 i ; nisu htjela da dođe do razbojništva i ubistva, pa odustanu od daljnjekrađe ) to nije primjer dobrovoljnog odustanka, nego saučesništva i pokušaja.

Kažnjavanj!: činitelj koji je pokušao učiniti k.d.! ali je dobrovoljno odustao od kanjivog pokušaja! moe seosloboditi od kazne. slučaju dobrovoljnog odustanka učinilac će se kazniti za one radnje koje čine neko drugosamostalno kriv. djelo." npr . u slučaju falsifikovanja isprave kojom je učinila! pokušao izvršiti prevaru ili pronevjeru, od kojih je dobrovoljno odustao, pitanje je njegove odgovornosti za falsifikovanje isprave( ili da li #eučinila! koji je dobrovoljno odustao od npr. silovanja, odgovarati za prinudu, što je sastavni diotog djela('.

SA.ČESNITVO


31/221

9


5!9ini'ija:0aučesništvo u općem! širem smislu! je učešće dva ili više lica u izvršenju krivičnog djela! uzistovremeno postojanje svijesti o zajedničkom djelovanju.

0aučesništvo se mani"estuje kao:

@* #ai,vr-i$a-+vo Q #ačini+!$j#+vo73* pod#+r!kavanj! i;* po"a4anj!*

0aučesništvo! u krivičnopravnom! tj. u uem smislu! podrazumijeva samo podstrekavanje i pomaganje! jer ono predstavlja radnje kojima se učestvuje u krivičnom djelu koje preduzima nekodrugo lice.0 druge strane! saizvršilac učestvuje u svom! a ne u tuđem djelu! pa je stoga saizvršilaštvo samo

jedna posebna vrsta izvršilaštva! jer saizvršilac je već izvršilac i njegovo djelo ne moe zavisiti odnečije radnje izvršenja. Cakvu poziciju u ostvarenju krivičnog djela pomagači i podstrekači nemaju!oni samo preduzimaju radnje koje predstavljaju &sa)učestvovanje u tuđem djelu! djelu koje ostvarujeneko drugi.@ako pojam izvršioca akon izričito ne reguliše! među izvršiocima odnosno saizvršiocima razlikujuse: 1# neposredni izvršila!, $# saizvršila! i %# posredni izvršila!, a među saučesnicima: 1# podstrekač i $# pomagač.

?ajzad! saučesnici u uem smislu! dakle pomagači i podstrekači odgovaraju samo za umišljajnoučešće u ostvarenju krivičnog djela! dok saizvršioci odgovaraju i za nehatno učešće.

@* Sai,vr-i$a-+vo Q #ačini+!$j#+vo

SAIVRILATVO postoji kada više lica zajednički izvrše krivično djelo učestvovanjem unjegovom izvršenju ili preduzimajući nešto drugo čime se na odlučujući način doprinosi izvršenjukrivičnog djela.0aizvršilaštvo je dakle oblik izvršilaštva koji postoji kada više lica! koja ispunjavaju sve uslove kojise zahtijevaju za izvršioca! na osnovu zajedničke odluke! svjesno i voljno! učine određeno krivičnodjelo. tom slučaju! svaka će se od njih kazniti kaznom propisanom za to krivično djelo.

* pravnoj prirodi saizvršilaštva postoji više +!orija* Kako vidimo! naša pravna teorija i sudska praksa prihvataju +!orij podj!$! $o4a u izvršenju djela. %akle! saizvršilac je onaj učesnik kojizajedno sa drugim8a na bazi =podjele rada> djeluje na ostvarenju djela kao njihovom zajedničkom

cilju. +a ra,$ik od saučesnika u uem smislu &podstrekača i pomagača)! saizvršioci ne učestvujuu djelu koje ostvaruje neko drugo lice &tuđem djelu)! već svi zajednički ostvaruju svoje! zajedničko!djelo! pri čemu svaki od njih u tome daje svoj prilog koji je bitan i bez kojeg krivično djelo ne bi

bilo ostvareno ili ne bi bilo ostvareno na zamišljeni način. Co znači da svaki od saizvršilaca uostvarenju datog djela ima ulogu koja je od bitnog značaja u procesu izvršenja djela! jer ako bi nekood saizvršilaca propustio da izvrši svoj dio zadatka! djelo ne bi moglo biti realizovano! odnosno ne

bi moglo biti realizovano onako kako je planirano.

&npr* ulogu saizvršio!a ima#e i li!e koje je, u skladu sa prethodnim dogovorom da se izvrširazbojništvo ili krađa, imalo zadatak da čeka u automobilu i ostale članove grupe, nakon oduzetog

nov!a ili stvari, odveze sa mjesta razbojništva ili krađe, nakon čega su svi međusobno podijelili5plijen6.'


32/221

9


Sai,vr-i$a-+vo #! o#+varj! na 3 načina:

1# kada saizvršioci dir!k+no učestvuju u izvršenju djela " npr# više li!a se dogovore da zajednički napadnu tre#e li!e i zajednički ga ubiju. -adi se o saizvršilaštvu, bez obzirako je od njih nanio povrede, iz razloga što su se oni prethodno dogovorili da zajedničkiizvrše djelo i u tome su istrajali'.

$# kada saizvršilac n! č!#+vj! dir!k+no u izvršenju djela! ali preduzima druge radnjekojima na odlučujući način doprinosi izvršenju djela. &npr# saizvšio!i se dogovore daobiju prodavni!u skupo!jenih aparata. 4rilikom dogovora podijele uloge u pro!esuizvršenja djela tako da neki čuvaju stražu, drugi provaljuju u objekat, a tre#i odnose

stvari. @uvari u ovom slučaju ne učestvuju direktno u radnji izvršenja, jer niti vršeobijanje, niti uzimaju stvari, ali se tretiraju kao saizvršio!i, jer su kod podjele uloga uizvršenju ovog djela dobili ulogu da čuvaju stražu i tako obezbjeđuju ostale u toku

provaljivanja. 7ez te njihove radnje, ostali ne bi pristupili tom djelu, tako da ulogačuvanja straže na odlučuju#i način doprinosi izvršenju djela'.

0porazum saizvršilaca moe biti i,riči+! a moe biti pr!8+an! odnosno slijediti iz konkludentnih

radnji.a po#+ojanj! #ai,vr-i$a-+va j! po+r!%no da %d i#pnj!n! #%j!k+ivn! i o%j!k+ivn!pr!+po#+avk!:

. aj!dnička od$ka o djelu je subjektivna komponenta i ogleda se u tome da svakisaizvršilac ima odluku i volju da zajednički sa drugima izvrši krivično djelo. 0togasaizvršilaštvo neće postojati u slučajevima EzajedničkogE izvršenja djela od strane više licakoja nisu znala jedno za drugo! odn. koja su djelovala bez zajedničke odluke! nezavisno

jedno od drugog. Cada se zapravo radi o slučajnom &nehatnom) saizvršilaštvu ili paralelnomizvršilaštvu! " npr# dva li!a provale u objekat radi krađe stvari, nailazi tre#e li!e koje koristi

pogodnost, te iz provaljenog objekta uzima neke stvari za sebe'. 0vijest o zajedničkom djelovanju ne znači istovremeno i postojanje zajedničkog umišljaja odjelu! jer je riječ samo o svijesti o saizvršilačkoj radnji! dok svijest o posljedici djela koja je

bitna za umišljaj! ne mora biti ista kod svih saizvršilaca! jer je moguće da na strani nekih odnjih postoji samo nehat u odnosu na posljedicu.

/. aj!dničko i,vr-!nj! krivično4 dj!$a je objektivna komponenta koja znači da jesaizvršilac onaj koji je preduzeo radnju izvršenja konkretnog djela ili nešto drugo što naodlučujući način doprinosi izvršenju krivičnog djela. " npr# , ako više li!a zajednički do smrtituku motkama, ili je jedni tuku a drugi je za to vrijeme drže, saizvršio!i su u ubistvu'

VRSTE SAIVRILATVA su: nužno, prividno i slučajno saizvršilaštvoNžno #ai,vr-i$a-+vo postoji prilikom izvršenja onih krivičnih djela gdje je po prirodi stvari! kaouslov za njihovo izvršenje! potrebno sudjelovanje više lica. *no se pojavljuje u nekolikomodaliteta:

1 krivična dj!$a ##r!+anja - kad se radnje saizvršilaca nalaze jedna nasuprot druge " npr#krivično djelo rodoskrvljenja'.

2 konv!r4!n+na krivična dj!$a - kada su radnje saizvršilaca usmjerene ka istom cilju " npr#oružana pobuna li!a lišenih slobode'.

6 div!r4!n+na krivična dj!$a - kad su radnje saizvršilaca tj. njihovi interesi u sukobu " npr#

krivično djelo učestvovanja u tuči'.


33/221

9


Prividno #ai,vr-i$a-+vo postoji kada u izvršenju krivičnog djela nuno učestvuju dva lica! a zakonkanjava samo jedno. " npr# vanbračna zajednica sa maloljetnim licem '.

S$čajno 9n!?a+no) #ai,vr-i$a-+vo ili paralelno izvršilaštvo! postoji kada više lica sudjeluju uizvršenju istog djela! ali nezavisno jedni od drugih i bez ikakve svijesti i odluke o zajedničkomdjelu. 0vako od tih lica jeste izvršilac! ali oni nisu saizvršioci. &npr# dva li!a neovisno jedan od

drugog daju otrov tre#em li!u i ono umre. *va li!a su izvršio!i krivičnog djela ubistva, ali nisu saizvršio!i( ili npr# tre#e li!e naiđe na provaljenu prodavni!u iz koje druga li!a iznose stvari, a prethodno su je obili. re#e li!e uđe i ono uzme stvari za sebe, to li!e je izvršila! kriv. djela krađe,ali nije saizvršila! u kriv. djelu teške krađe, jer su njegove radnje samostalne i usljedile su bez

prethodnog dogovora'

O56OVORNOST #ai,vr-i$a'a Q #ačini+!$ja

$ravilo je da svaki saizvršilac odgovara u granicama svog "i-$jaja! odnosno n!?a+a*

*n ne odgovara za ekscese drugog saizvršioca. & npr* ako se dvoji!a dogovore da nad tre#im izvršerazbojništvo, te dočekaju to tre#e li!e i upotrebom sile oduzmu mu nova!, a nakon toga jedan od saizvršila!a ubije to li!e. *n #e odgovarati za razbojništvo i ubistvo, a drugi samo za razbojništvoiz razloga što ubistvo nije obuhva#eno dogovorom. '

3* Pod#+r!kavanj!

PO5STREKAVANJE je sa umišljajem navođenje ili nagovaranje drugog lica koje nema odluku oizvršenju djela! da izvrši određeno krivično djelo! odnosno kada se kod drugog lica navođenjem ilinagovaranjem učvršćuje odluka da izvrši krivično djelo. < prvom slučaju, učinila! uopšte nema

odluku o izvršenju djela, ali podstrekač utiče na njegovu psihu i pod tim uti!ajem podstiče to li!e daučini djelo. < drugom slučaju, učinila! je u fazi razmišljanja da li da izvrši krivično djelo ili ne.*n se koleba oko toga, ali još nije donio odluku. 4odstrekač utiče na njega i pod tim uti!ajemizvršila! učvrš#uje odluku o izvršenju krivičnog djela.

5ko je kod izvršioca takva odluka već postojala! podstrekavanje NE po#+oji! već se radi otzv. n!#pj!$o" pod#+r!kavanj ili n!podo%no" pok-aj*

$odstrekavanje moe biti svako sredstvo i djelatnost kojima se moe uticati na volju drugoga idonošenje odluke o izvršenju krivičnog djela." 2pr. upu#ivanje molbe, ubjeđivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od izvršenja djela,davanje ili obe#anje poklona, prijetnja, kompulzivna sila "ne i apsolutna sila', zloupoteba odnosa

podređenosti ili zavisnosti, dovođenje ili održavanje u zabludi odnosno prevara, davanje savjeta,opklada, i sl. '@pak! ni jednom od tih radnji podstrekač ?9 učestvuje u radnji izvršenja i u tom smislu se ra,$ikj!od saizvršioca. +a razliku od pomaganja! postrekavanje je moguće samo činjenjem.

5ko je odluka o izvršenju krivičnog djela rezultat sporazumnog podstrekavanja više lica! radi se otzv. #apod#+r!kavanj! a ako u podstrekavanju učestvuje više lica! pri čemu ne postoji svijest ozajedničkom podstrekavanju! radi se o tzv. para$!$no" i$i prividno" pod#+r!kavanj. < ovomdrugom slučaju svaki od njih je samostalni podstrekač i svaki #e odgovarati pod uslovom da jenjegovo podstrekavanje doprinijelo stvaranju odluke za izvršenje djela.

5ko se podstrekava preko trećeg lica ili više lica! radi se o po#r!dno" i$i #k'!#ivno" (+,v*$ančano") pod#+r!kavanj. $ri tome je dovoljno da podstrekač koji je uključen u podstekačkilanac zna lice koje on podstrekava! ali ne mora znati lično ostale posrednike niti njihov broj! kao ni

Documents

Skripta za polaganje pravosudnog ispita na nivou FBiH - Skripta 1