Geopolitika-SKRIPTA (1)

8/16/2019 Geopolitika-SKRIPTA (1)

1/23

Geopolitika Hladnog rata

Geografksa pitanja bila su oduvjek duboko upletena u Hladni rat koji se razvio izmeđuSovjetskog Saveza i SAD-a nakon Drugog Svjetskog rata. Prije kraja rata, zemlje sto!ne"urope su bile pod Sovjetskim uti#ajem. $d kraja %&'( do %&)( godine, Staljinov re*im je brutalno vladao Sovjetskim Savezom. +io je odlu!an u stvaranju sigurnosne zone, kojom bisprje!io novu invaziju na svoj teritoriji od strane zapadni sila. ako su Staljinu na umu prijesvega bili mir i sigurnost, odlu!io se za mir u obliku sovjetske domina#ije u sto!noj iSrednjoj "uropi.

skustvo SAD-a u Drugom Svjetskom ratu, bilo je znatno druga!ije. jezin na#ionalniteritoriji i #ivilno pu!anstvo, izbjegli su stravi!na razaranja i masovni pokolj, u ratu vođenogna europskom kontinentu, Sjevernoj Afri#i i Aziji. akon Drugog Svjetskog rata, suparni#iSAD-a su bili prakti!no pod ru evinama, dok su Sjedinjene dr*ave bile jedina i najsna*nijadr*ava u svijetu. $nda kada se rat zavr io, ameri!koj dr*avi - vođenoj neiskusnim predsjednikom /rumanom, koji se na ao u posjedu atomske bombe, pod svojom upravom 0 bilo je te ko zami ljati svijet uređenim prema idealima politi!ke demokra#ije i kapitalisti!keekonomije. 1ideri SAD-a trvdili su kako su njeni ideali univerzalin. Sukob između SovjetskogSaveza i SAD-a oko budu2nosti sto!ne "urope bio je neminovan, al se Hladni rat između ove

dvije sile mogao izbje2i.

Truman, Kennan i porijeklo Hladnog rata

Dok su određene grupe unutar /rumanove administra#ije preferirale diploma#iju i realisti!ki pristup Staljinu, ostali su imali pogled na Sovjetski Savez kao ekspanzionisti!ku silu./aj pogled je postao dominantna geopoliti!ka odredni#a. George 3ennan 4%&() 0 '((56 ameri!ki

otpravnik poslova u 7oskvi, je definirao stav kon#ep#ije pogleda na Sovjetski Savez.3ennan je %&)8. godine, izdiktirao komunike od 9((( rije!i :as ingtonu, koji je postao poznat pod nazivom ;Dugi telegram ur# ill je oja!ao tvrdolinija ke snage /rumanove administra#ije,


2/23

upozoravaju2i kako se ;*eljezna zavjesa< spustila preko europskog kontinenta. > ur# ill jeimao vlastiti plan predu itriti anti-imperijalni savez SAD-a i Sovjetskog Saveza protiv+ritanskog >arstva, u korist angloameri!koga antikomunisti!kog saveza, koji bi obavezaoSAD na pomo2 +ritanskom >arstvu u zajedni!koj borbi protiv Sovjetskog saveza. ?a Sovjetese !inilo kako je ovaj savez ve2 na snazi, kada je %&)8. godine Sovjetska vojska istjerana iz

rana, dok su angloameri!ke naftne kompanije dobile kontrolu nad strate kim rezervama nafteu toj zemlji.Potreba /rumanove administra#ije za uvjeravanjem 3ongresa za oosiguravanjem pomo2i zakorumpiranu Gr!ku monar iju u njenoj borbi protiv ljevi!arske gerile, i za /ursku udugotrajnoj prepir#i sa Sovjetima oko kontrole nad /jesna#ima, stovirla je uvjete za govor ukojem je predsjednik /ruman naglasio ono to je postalo poznato kao


3/23


4/23

politi!kim *ivotom institu#ija i tajne poli#ije. 3ao sto su SAD izgradile veliki vojno-industrijski kompleks kako bi poduprle kon#ept na#ionalne sigurnosti, to je takođe u!inio iSovjetski Savez. ji ova dr*avna struktura i institu#ije, postale su !ak vi e militaizirane odoni u SAD-u. Drugo. Sovjetski geopoliti!ki poredak, bio je karakteriziran, odr*avanjemsistema pro irenog zastra ivanja u sto!noj "uropi, preko vladaju2i komunisti!ki elita ivojni struktura ar avskog pakta. "uropa je bila #entar, gdje su se oba suprostavljenageopoliti!ka poretka međusobno susretala, i mjesto najve2e militariza#ije.Hladni rat je slu*io i interesima SAD-a i interesima Sovjetskog Saveza. ji ov #ilj, nije toliko bila pobjeda nad suparnikom, koliko odr*avanje ravnote*e. = tom smislu je Hladni rat bio,kontrolirana igra sa zajedni!ki dogovorenim pravilima.SAD su uz pomo2 neki svoji saveznika, te*ile kontroli radikalni pokreta u svojoj zoni, ivodila je rat protiv radikalni dru tveni promjena u ;/re2em Svijetu


5/23

geopoliti!kom poretku. Svaka odluka koje donesu ove dr*ave, nesmije tetiti ni so#ijalizmu unji ovim zemljama, niti temeljnim interesima ostali so#ijalisti!ki zemalja, niti svjetskomekomunisti!kom poretku.

Drugi Hladni rat

z ijetnamskog iskustva, politika vojnog okru*ivanja 4#ontainmenta6 , koju je SAD provodiood kraja %&)(-ti godina, postao je subjektom sve ve2i kritika. = pozivu za promjenu uvjeta,%& (-ti , i onova administra#ija, sa HenrCem 3issingerom, na mjestu predsjednika vode2egsavjetnika, slijedila je politiku detanta 4miroljubive koegzisten#ije sa Sovjetskim Savezom, i prilagođavanja sa komunisti!kom 3inom6. =mjesto nastavljanja s militaristi!kom politikom unatje#anju za vojnu premo2 sa SSSB-om, i onova administra#ija je prepoznala kako objedr*ave posjeduju sisteme oru*ja za obostrano uni tenje. $zbiljnost ;obostranog uni tenja< i onova administra#ija je promovirala doktrinu nuklearnog zastra ivanja i za tjevala pregovore o ograni!enom nadzoru nad oru*jem sa Sovjetima. isu se svi u sigurnosnom sektoru SAD-a slagali s politikom detanta, i onoveadministra#ije prema SSSB-u. Grupa < ladnoratovsni bora#a< u 3ongresu, pod vodstvomHenrCja Fa#ksona, je tvrdila kako Sovjeti koriste detant u svr u prevare ?apada, nebi li ?apad

smanjio svoje izdatke za odbranu. 7inistar odbrane u administra#iji predsjednika Iorda,Donald Bumsfeld, je radio na potkopavanju 3issingerovi mjera za kontrolu naoru*anja saSovjetima. 3riti!ari su optu*ivali da je > A pod#jenila snagu Sovjeta i da se Sovjeti bavemasovnim vojnim naoru*avanjem u novom poku aju za svjetsku domina#iju. Da bi umanjiokritike, direktor > A-e u fordovom mandatu, George H.: +us , sastavio je tim vanjskistru!njaka da pregledaju tajne podatke i iz nji izvuku vlastite zaklju!ke o sovjetskimnamjerama. $ni su izvjestili ono, u to su ve2 vjerovali, da Sovjetski Savez poku ava dosti2i

globalnu vojnu premo2, i kako koriste detant, kao sredstvo za postizanje tog #ilja.3ada je liberalni demokrat FimmC >arter izabran u +ijelu ku2u %& 8. godine,neokonzervativ#i su se organizirali kao opozi#ija i regrutirali neke od visoko rangirani

ladnoratovski bora#a. azivaju2i se >PD 4$dbor za sada nju opasnost6, grupa je javnoistupila na konferen#iji za novinare, u danima nakon >arterovog izbora, s manifestom podnaslovom ;?drav razum i zajedni!ka opasnostPD-ov manifest je va*na zbog njegovog poku aja ponovnog dokazivanja strategije vojnog zadr*avanja, ta!no u trenutku kada se !inilo

da politi!ki sistem SAD-a nadilazi to vjerovanje. Postavljaju2i ponovo ;dobro protiv zla< ,manifest objavljuje kako ;osnovna prijetnja na oj na#iji, svjetskome miru i ljudskoj slobodi je


6/23


7/23

godine. IukuCama je u to vrijeme radio na mjestu zamjenika direktora, u odjelu za politi!ko planiranje +us ove administra#ije. jegova pozi#ija nas podjse2a na 3ennanovu, a njegovessej zaslu*uje pa*nju. IukuCamin essej je predstavljen u ljetnom izdanju %&9&. godine, kaoglavna filozofska tvrdnja o smjeru povijesti.$brazlagaju2i kako je Hegel proglasio kraj povijesti %9(&. godine, nakon apoleonovogtrijumfa, i prevladanja univerzalni prin#ipa Iran#uske revolu#ije, IukuCama koristiargument, kako ?apadna "uropa i SAD predstavljaju ;univerzalnu omogenu dr*avu


8/23

Dok je IukuCama objavljivao pobjedu u Hladnom ratu, +us eva administra#ija je odgovaralaoprezno. Pad +erlinskog zida, ru enje diktatorskog sovjetskog bloka i raspad SovjetskogSaveza koji je uslijedio, uspio je iznenaditi politi!are Hladnog rata i ?apadne institu#ijena#ionalne sigurnosti. +us eva administra#ija je proglasila ;nesigurnost, nepredvidljivost ikaos< kao nove prijetnje. ra!ka invazija na malo naftno #arstvo u 3uvajtu %&&(. godine,osigurala je priliku za ponovno ameri!ko vodstvo u međunarodnim odnosima. Bat koji jeuslijedio za izba#ivanje ra!ke vojske iz 3uvajta po!etkom %&&%. godine, od stranemeđunarodne koali#ije, vođene SAD-om, omogu2io je +us u bazu, za ponovno progla avanjeameri!koga geopoliti!kog kreda, poznatog kao spajanje ameri!kog na#ionalizma i liberalnoguniverzalizma.Dva stolje2a, Amerika je slu*ila svijetu kao inspiriraju2i primjer slobode i demokra#ije. danas u svijetu promjena, ameri!ko je vodstvo nepro#jenjljivo. ova geopoliti!ka pri!a bila je ona o SAD-u kao ;jedinoj preostaloj supersili< i;nepro#jenjljivom< vođi u međunarodnim odnosima.

EV !"#KE GE!"!$ITIKE"vropska geopolitika je slo*ena jer je proistekla iz razli!iti na#ionalni politi!ki predstava.

$ne se nadopunjuju,nadograđuju i ponekad izazivaju *ive rasprave koje vode zajedni!kojviziji zasnovanoj na konsenzusu. emogu2e je razumjeti spoljunu politiku "= ako se pret odno ne pru!i njena unutra nja geopolitika, proistekla iz međusobni uti#aja njeni '5!lani#a. 7eđu !lani#ama postoji jedna ili vi e zemalja lidera koji uti!u na spoljnu politku"vrope@ elika +ritanija,Kpanija i Poljska. a#ionalne geopolitike biti 2e prestavljene po

ronolo kom redu ulaska u "vropsku uniju.!snivači (%ran&uska, 'jemačka, Italija, elgija, Holandija, $uksem urg)

Politi!ki #ilj est osniva!a "vropske zajedni#e uvijek je bilo spre!avanje novog sukoba u"vropi uspostavljanjem ;konkretne solidarnosti


9/23

pro#esa usko povezana u globalnoj gepoliti#i. a regionalnom planu Pariz je poku ao dakona!no rije i njema!ko pitanje koje je bilo glavni strate ki problem od %9 (. = "vropi

estori#e, Iran#uska se lako nametnula kao lider, budu2i da je jema!ka bila traumatizovanaratom. a taliju i zemlje +eneluksa gledalo se kao na junior partners4mlađe partnere6 sobzirom na nji ovu geopoliti!ku te*inu. Iran#uska je postala klju!ni akter evropske izgradnje,koji odlu!uje o smjerni#ama +risela o va*nim pitanjima. 3ada su ostale zemlje *eljele da seudalje od fran#uske vizije, fran#uska vlada je izjevila politi!ku krizu poznatu pod imenom;prazne stoli#eilj je bio da se stvori "vropa!ija bi odbrana bila nezavisana od A/$-a kojim upravljaju Amerikan#i. Iran#uski ministar spoljni poslova Iilip Dust-+lazi je '((5 definisao stav Pariza prema "=. $n smatra da je zaevropsku izgradnju najzna!ajniji odnos između Iran#uske i jema!ke koji je u krizi otkako suIran#uska i Holandija odba#ile evropski ustav.'jE0*-K*, EK!'!0#KI "!K ET*- EV !"E

jema!ka je imala svoje razloge da u!estvuje u evropskoj izgradnji. 3an#elar 3onradAdenauer 4%&)&-%&856 poku avao je da kroz evropski projekat ostvari #ilj SB @ ujedinjenjesa sto!nom jema!kom, ali da bi se jema!ka ujedinila trebalo je najprije demokratizovatiSB i !vrsto priklju!iti zapadnom taboru, te su tako nastale dvije smjerni#e kojom sudominirale diplomatijom +ona tokom ladnog rata@ evropske intgra#ije koje su smatraneokvirom za demokratiza#iju njema!kog dru tva i ulozak u Sjevernoatlanski pakt, kako bi zasebe obezbjedio ;nuklearni ki obran< kao za tita od sovjetske pretnje. jema!ka je predlo*ila

izgradnju federalisti!ke "vrope, budu2i da je njema!ko javno mnjenje bilo spremno da ustupidio na#inalnog suvereniteta nekoj nadna#ionalnoj strukturi. /akva situa#ija se tuma!ilauspje om nema!kog ustavnog federalizma, koji je predviđao preba#ivanje ovla tenja sa dna prema gore, s lokalnog nivoa na nivo federalni jedini#a, a zatim na savezni nivo. $dnosIran#uske i jema!ke tradi#ionalno se smatra su tinskim u evropskoj izgradnji. jema!ka je postala aktivnija na međunarodnom planu. +undesver je prvi put nakon %&)5 poslao misijuizvan na#ionalne teorije, najprije na 3osovo %&&&,zatim na Avganistan '(('. jema!ka danas

neposrednije govori u odbranu svoji na#ionalni pozi#ija u okviru "=, a tradi#ionalna privr*enost njema!kog dru tva "vropi i dalje *iva, ali je postala raboritija.


10/23

IT*$I/*, # ED'/* EV !"#K* #I$*3ao nekada nja totalitarna zemlja,sila $sovine, talija je bila u karantinu do %&55, kada je primljena u = istovremeno sa Albanijom. =loga talije u evropskoj izgradnji je si2i na uodnosu na Iran#uski i jema!ku iako je ona zapravo u!estovala u pokretanju te izgradnje.

talijanska elita veoma realisti!ko gleda na svoju zemlju, smatraju2i je srednjom evropskomsilom na politi!kom planu. =prkos o!iglednim ekonomskim uspjesima, talija je i ulozi posrednika između grupe evropski te ka a, kao to su Iran#uska, jema!ka i elika+ritanija i grupa u koju spadaju junior partners 4skadinavske zemlje, +eneluks i Kpanija6. aekonomskom planu talija je podjeljenja na razvijeni i indstrijalizovani sjever i nerazvijeni i poljuprivredni jug. akon ladnog rata status talije kao srednje sile na međunarodnojljestvi#i ugro*en je pojavom novi aktera-3ine, ndije i +razila koji su poku avali da budu priznati kao velike sile. talija podr*ava evropske integra#ije, zagovara produbljenje i smatrada je neop odno nastaviti s pro irenjem, jer nju i dalje brine irenje na sjever i istok zato toona tako ostaje na periferiji. talije predla*e da se "vropa preusmjeri ka jugu, ta!nije prema balkanskim zemljama i /urskoj. ju brine i odr*avanje napetosti na +alkanu, koji je veoma blizu. $na se protivila ideji o direktorijumu "vrope, iako bi mu, u takvom ustrojstvuupravljanja "=, ona pripadala kao zemlja osniva!. aprotiv, ona je radila na ja!anjuevropski integra#ija pomo!u zajedni!ke politike, sna*nog institu#ionalnog okvira i

demokratske osnove. = ovo trenutku on se pribli*ila jema!koj i to bi ponovo moglo da pokrene pro#es integra#ije, jer su obje zemlje projekat evropskog ustava pri vatile parlamentarnim izja njavanjem. talija poku ava da igra aktivniju ulogu u oblasti odbrane iaktivno u!estovanje u evropskoj bezbjednosti i odbrambenoj politi#i. ?a razliku od Iran#uskeona tu politku smatra komplementarnom, a ne alternativnom A/$-u, s kojim italijanska politi!ka elita ostaje povezana.

E$GI/*, $* ! *T! I/* .* 0 $TI'*+I!'*$' #* *D'/

+udu2i da se u njoj nalazi jedan dio evropski intitu#ija, na je odli!no podr*ala pro#esevropski integra#ija. 3ao pograni!na zemlja podjeljena između dvije zajedni#e- alona#akoji govore fran#uski i Ilamana#a koji govore olandski, +elgija je pretrpjela sna*ne tenzijeizmeđu latinske i germanske "vrope. ntegra#ija je omogu2ila da se oja!a kon#enzusna#ionalni djelova i da se ukolpi u ravopravno raspoređenu razmjenu između jema!ke iIran#uske. a ekonomsko planu evropska integra#ija je omogu2ola da +elgija postane dio pro#esa globaliza#ije. $ne +elgiju smatraju ;kapijom zajedni!kog evropskog tr*i ta


11/23

koji ima realnu sposobnost djelovanja i tako doprinose uravnote*enom dijalogu u okvirutransatlanskog partnerstva. +elgija se smatra laboratorijom za multina#ionalnu suradnju,evropsku bezbjednost i odbrambenu federaliza#iju.

H!$*'DI/*Holandija ima veliku korist od evropske izgradnje, kao evroentuzijasta podr*ala je sve njeneetape. ?a razliku od +elgije ona je obezbjedila izvjestan stepen nezavisnosti u odnosu nadvoja# Iran#uska- jema!ka. Holandija se tradi#ionalno svrstavala uz Sjedinjene Dr*ave iveoma je aktivno u!estovala u Sjeveroatlanskom paktu. $na je također zabrinuta za o!uvanjena#ionalne nezavisnosti na međunarodnoj s#eni. "vropsko tr*i te je neop odno za razvoj

olandske privrede. /a se trgovinska otvorenost kombinuje sa izvjesnim identitetskimskretanjem, zasnovanim na samoizola#iji. $vom se kvaziegzisten#ijalnom protivrije!no 2uvjerovatno mo*e objasniti olandsko odba#ivanje evropskog ustava'((5.$ K#E0 G$va zemlja je uvijek podr*avala evropski projekat i jedan je od ampiona integra#ije. ?aveliko vojvodstvo, pomirenje Iran#uske i jema!ke je predstavljalo postolje evropseizgradnje i uslov za njegov ekonomski razvoj, zasnovan na njegovoj ulozi posrednika između jema#a i Iran#uza u oblasti finan#ija. 1uksemburg je podr*ava i trojstruki okvir +eneluksa

o velikim pitanjima evropske politike. edavno je 1uksemburg glasao za ustavni sporazumkoji ve2ina 1uksembur*ana vidi kao garan#iju polo*aja mali zemalja u "vropi, bez !ega bi postojao direktorijum u "vropi kojim bi upravljao ograni!eni broj veliki zemalja.1uksembur*ani *ele da brane politi!ku "vropu na ofanzivan na!in." V! " !1I E'/E( /EDI'/E'! K *$/E#TV!, I #K* I D*'#K*, 2345)Prijem ovi zemalja oja!ao je atlansku struju u spoljnoj politi#i ""?, otelovljenu eliku

+ritaniju koja je dala novi podstrek smjeru politike "vrope.jedinjeno Kraljestvo 6 povla78eni partner #*D u Evropiinston er!il je predstavio intrese britanske geopolitike u obliku tri kruga. Prvi obu vata

SAD i =jedinjeno 3raljevstvo, prave2i od 1ondona potparola "vrope sa one strane Atlantika.Drugi krug obu vata 3omovlent koji je ba tinik imperijalne pro losti. /re2i se ti!e evropskogkontinenta koji + ne *eli da vidi van zone svog uti#aja. elika +ritanija nije u!estovala u prvim poku ajima evropski integra#ija pedeseti godina, ali u!estovala je u osnivanju

"vropskog udru*enja za slobodnu trgovinu 4"I/A6 koje je osnovano kao alternativa ""?-u.?a razliku od Iran#uske i jema!ke koje su odba#ivale svaki oblik na#ionalizma, +ritan#i su


12/23

ostali duboko privr*eni svojoj zemlji koja je iz rata iza la kao pobjednik i nisu je bili okupiralina#isti. +ritan#i su u evropskoj izgradnji vidjeli samo veliku zonu slobodne trgovine, koja bi jednog dana trebalo da zamjeni tr*i te 3omovelta. =spje "vrope i elike +ritanije mogao jeda se ostvari samo ako se de#entralizuju evropske institu#ije. elika +ritanija je odr*alaspe#ijalne veze sa SAD-om svrstavaju2i svoju spoljnu politiku uz spoljnu politikuAmerikana#a.I #K*6 EV !"* K*! # ED#TV! .* DEK!$!'I.*+I/

rska nije bila među osniva2ima ""? zbog strate ke zavisnosti od svoje nekada nje britanskemetropole. im je elika +ritanija podnjela kandidaturu za prijem u ""?, rska je krenulanjenim stopama. 7eđutim, evropska politika rske je druga!ija od britanske. z tog razloga iuprkos sna*nima pritis#ima Sjedinjeni Dr*ava, rska je sa!uvala neutralnost za vrijemeDrugog svjetskog rata i ostala van Sjevernoatalanskog pakta. ?a r#e evropska integra#ija predstavlja na!in da se nepovratno odvoje od + i sredstvo za izlazak iz ekonomskezaostalosti. rska je podr*avala pro#es produbljivanja "vrope,pri vataju!i monetarnu politikuevra, to ozna!ava istinski raskid sa =jedinjenim 3raljevstvom.D*'#K*Danska predstavlja nevoljnog partnera u evropskoj. Bastrgnuta je između dvije dimenzijespoljne politike@ prema jugu i prema sjeveru. Danska je pregovarala sa ostalim skandinavskim

zemljama o stvaranju nordijske unije za odbranu i nordijske #arinske unije. +ila je međuosiva!ima "vropskog udru*enja za slobodnu trgovinu 4"I/A6 i pristupila je ""? u isto vrijeme kad i =jedinjeno 3raljevstvo. Dan#i su aktivno sarađivali na pitanjima koja su i posebnozanimala@ razvoj jedinstvenog tr*i ta,za titi *ivotne sredine, odr*ivom razvoju, so#ijalnoj politi#i i zapo ljavanju. Danaska je bila prva zemlja koja je dobila izuze2e tokom potpisivanjaFedinstvenog evropskog akta iz %&98. Kto 2e re2i mogu2nost da sa!uva na#inalne standardekada oni pru*aju ve2u za titu od evropske norme. Dan#i su podr*ali uvođenje "7=,ali su

odbili da uđu u evrozonu. Danaska pripada engeognskom prostoru radi slobodnog kretanjaljudi po skandinavskim zemljama s kojim je istorijski povezana.D G! " !1I E'/E(G -K*,1"*'I/* I "! T G*$, 2392:239;)Drugi talas evropski zemalja, "vropa je ubrzala i u!vrstila pro#es demokratiza#ijenekada nji autoritarni re*ima. $mogu2ila je i ekonomski uzlet ovi triju zemalja.G -K*6 TE1K* I'TEG *+I/*

ekoliko faktora je ote*alo integra#iju Gr!ke@ odsustvo teritorijalne povezanosti sa ostatkomzajedni#e, zaostalost kao nasljeđe iz vremena osmanske domina#ije 4M - M M vijek6,


13/23

geđanski rat između komunisti!ki i vladini snaga 4%&)8-%&)&6 , antagonizam i to naro!itooko pitanja 3ipra 4%& )6. Gr!ka je ugro*ena komunizmom primila je ogromnu pomo2Sjedinjeni Dr*ava u skladu s /rumanovom doktrinom. Gr!ka je odba#ila pristupanjestrukturama slobodne trgovine, kojo je dominirala "ngleska "I/A daju2i prednost ""?-u. =sporu sa /urskom, pozi#ija Gr!ke se razvila od potpunog odba#ivanja turske kandidature do podr ke. /reba zapaziti da je doprijema 3ipra, Gr!ka bila jedina pravoslavna zemlja u =niji.Ako se jo dvije pravoslavne zemlje Bumunija i +ugarska uđu u "vropsku uniju, Atina 2emo2i da igra ulogu lidera ove grupe.1"*'I/*Pregovori sa Kpanijo po!eli su nakon Irankove smrti %& 5, a zavr eni su %&98. Kpanija jeiskoristila svoje pristupanje da postane portparol "vrope u 1atinskoj Ameri#i, svojojnekada njoj zoni uti#aja. "vropska politika Kpanije i la u raznim smjerovima@ najprije je bilaantiatlanska,zatim se pribli*ila ameri!kim intresima, to simboli e u!e 2e Kpanije u ratu u

raku, a Sapaterova vlada se udaljila od Amerike. $sim toga, panski so#ijalisti podr*avajufederalisti!ko multilateralno usmjerenje "vrope."! T G*$Strate ki polo*aj Portugala na Atlantiku donjeo mu je naklonost SAD-a koje su mu dozvolileda uđe u A/$ i $"">. Spoljna politika Portugala je tradi#ionalno bila povezana sa

britanskim intresima, budu2i da je s elikom +ritanijom zna!ajnu trgovinsku razmjenu. /ako je u ao i u "I/A. akon prijema + u ""? %& ', 1isabon je pregovarao o uspostavljanjuzone slobodne trgovine između "I/A i "vropske zajedini#e.Portugal je predao kandidaturu %& , a primljen je %&98. Portugla je u atlanskom taboru izagovara saradnju među vladama prije nego nadna#ionalnosti.T E


14/23

7oskva je sprije!ila Iinsku da razvija multilateralne diplomatske odnose. 3raj komunizma iraspad SSSB-a omogu2ili su da se strate ki okrene "vropi. $na je neutralana zemlja, privr*enja je ideji na#ionalnog suvereniteta.* #T I/*Austraija je dobila suverenitet tek %&55, nakon toga je bila primorana da u svoj ustav upi ena!elo neutralnosti po vaj#arskom modelu. 7eđutim mogla je da uđe u $"">,Savjet "vropei "I/A i da ostane van A/$-a. Dva va*na događaja obilje*ila su odnose "= i Austrije. ajprije bezuslovna podr ka kandidaturi Hrvatske za prijem u "= u zamjenu za odsustvoveta na kandidaturu /urske. ?atim ulazak u vladaju2u koali#iju !lanova IP$, partijeekstremne desni#e Ferga Hajdera, izazvao je ozbiljnu diplomatsku krizu između "= i Austrije.'(((.

-ETV T! " !1I E'/E6 .E0$/E IV1EG K!0 'I#TI-K!G $!K*,0*$T* IKI"* "!$/#K*Dva strate ka #ilja ar ave nakon propasti komunizma bila su evropska inregra#ija i u!e 2e uSjevernoatlanskom paktu. /akvom politikom Poljska je *eljela da se oterasi sekularnog

tutorstva Busije. skustvo sa sovjetskom domina#ijom glavni je razlog privr*enosti Poljskena!elu na#ionalnog suvereniteta i saradnje među vladama. ?bog svog geografkog polo*aja i jezi!kog nasljeđa, Poljska ima veliki geopoliti!ki uti#aj na zemlje koje se grani!e sa ? D@+jelorusiju i =krajinu. $dr*ava povla 2ene odnose s 1itvanijom u okviru svoje ukrajinsko- bjeloruske politike. $dnosi sa 7oskvom ulaze u okvir zajedni!ke spoljne politike =nije.0*@* #K*7ađarska se nada da 2e odr*ati jedinstvo svog rasutog naroda za valjuju2i slobodnom

kretanju ljudi. ajve2e razmjeri#e ima s Bumunijom, u kojoj *ivi velika mađarska zajedni#a.-E1K* E" $IK*

esi su do*ivjeli evropsku integra#iju kao pvratak u "vropu, taj povratak je sputavan pitanjemobe te2enja sudetski jema#a, koji su deportovani i li eni imovine nakon Drugog svjetskograta. $vaj problem izazvao je napetost između Praga, +erlina i +e!a prije nego to je kona!norje en. "vropska politika e ke se organizuje oko tri sredi nja intresa@ regionalne saradnje uokviru i egradske grupe 4Poljska, Slov!ka, 7ađarska6, ulazak u "= i A/$ i odr*avanje

brilijatni odnosa sa ostatkom svjeta. Podr*avaju pro#es de#entraliza#ije i e ka daje prednost transatlanskom partnerstvu.


15/23

#$!V*-K*Slova!ka je nova zemlja, plod razvoda sa e kom Bepublikom iz %&&J. Spoljna politikaSlova!ke odvija se na !etri nivoa@ regionalnom, evropskom, transatalanskom i globalnom. aregionalnom nivou nastoji da odr*i dobro susjedske odnose sa svim susjednim zemljama,naro!ito u okviru i egradske grupe. Kto se ti!e "=, +ratislava njeguje pristup politikeotvoreni vrata prema svim kandidatima koji po tuju kriterijum za prijem.Kto se ti!e transatlanski odnosa, Slova!ka vlada podr*ava razvoj i ja!anje odnosa međuzemljama "vrope i Sjeverne Amerike. $na sve !ino kako bi sprije!ila slabljenje A/$-ovesposobnosti djelovanja.#$!VE'I/*Slovenija je uspjela da izbjegne our*ane sukobe, to je ujedno i utvrdilo njen glavni #iljspoljne politike izlazak sa +alkana. Leljela je da bude strana# kako bi se pridru*ila "=.Slovenija *eli da igra ulogu mosta prema srednjoj "vropi, za koju predstavlja izlaz naFadransko more. a regionalnom okviru ona sarađuje sa svim zemljama srednje i isto!ne"vrope, naro!ito sa Poljskom i e kom Bepoblikom. $sim toga ona *eli da bude tuma!situa#ije na +alkanu za svoje evropske partnere. = "= Slovenija je veoma bliska sa jema!kom, prvoj zemlji koja je priznala njenu nezavisnost %&&%. Slova!ka spoljna politika idalje ima dva prioriteta,a to su "= i A/$.

$ITV*'I/*+alti!ke zemlje postale su nezavisne od Busije i to na mirn na!in. 1itvanija je u!estovala usmirivanju ukrajinske krizen'(() i podr*ava demokratsku opozi#iju u +jelorusiji. Spoljna politika 1itvanije mora da bude aktivna i vidljeva svijetu i uti#ajna u regionu. Badi na pro irenju zone bezbjednosti i stabilnosti u "vropi i u susjednim zemljama. ?ona intresa1itavanije nalazi se na istoku "=, gdje *eli da se sa svojim partnerima ssrednje i isto!ne"vrope promovi e politiku solidarnosti,povjerenja i transparentnosti kako bi se pro irile

demokratske vrijednosti. Prema 1itvansko vladi ne dolazi u obzir da "= izgradi sopstvenevojne snage i da i razdvoji od A/$-a.$ET!'I/*1etonija spoljnu politiku gradi prave2i od ulaska u Sjevernoatlanski pakt pripritetni #ilj,va*niji od evropske intergra#ije. $na *eli da za titi svoje intrese unutar "=,pri !emu spoljna politika mora da slu*i za odbranu letonski ekonomski intresa u drugim evropskimzemljama. $na radi na o!uvanju i ja!anju svog na#inalnog identiteta i sposobnosti da se odr*i

u "vropi kao druga!ija na#ija. 1etonska vlada se vi e zala*e za evropu domovina nego zasjedinjene evropske dr*ave.


16/23

E#T!'I/*$na ima te ke sukobe sa svojim susjedom Busijom. =laskom u "= ona *eli najprije daobezbjedi garan#ije sopstvene bezbjednosti. ?a "stoniju "= predstavlja demokratsko iotvoreno udru*enje dr*ava, zasnovano na jednostavnosti, transparentnosti i fleksibilnosti.Spoljna politika i bezbjednost i evropska bezbjednosna i odbrambena politika ne smiju dadovedu do razdvajanja "= i A/$-a. lada "stonije vjeruje da unija mora da nastavi svojemisije o!uvanja mira na +alkanu i da rije i probleme u 7oldaviji i na ju*nom 3avkazu.KI"* Bepublika 3ipar je posebno polo*aju zato to su je djelimi!no okupirale vojne snage /urske,zemlje kandidata za prijem. /ur#i su zauzeli sjeverni dio ostrva, de fa#to ot#jepiv i diokiparske teoritorije koju = nikad nisu priznale. +avljenje = tim pitanjem zavr olo sereferendumom o ponovnom ujedinjenju '(() koju je gr!ka strana odlu!no odbila.0*$T*?bog svog geografskog pol*aja predstavlja zajedni!ku ta!ku mnogi sukoba u 7editeranu.$na aktivno u!estvuje u evropskoj politi#i susjedstva, strate kom evro-mediteranskom partnerstvu i pro irenju prema Hrvatskoj i /urskoj. $dr*ava bliske veze sa 1ibijom, !iji je

istorijski partner.

DVI/E "E I%E I/E EV !"E#I/* I *$K*'#K* GE!"!$ITIK*

P.P. /jan anski je u geografske nauke uvrstio i politi!ku geografiju, ali se ona poslije$ktobarske revolu#ije nije mogla razvijati.

aranskij 'A'AGeopolitika je u vrijeme perostrojke i demokratiza#ije dru tva u Busiji postala vrlo moderna.

= ruskoj geografskoj nau!noj publi#isti#i se vode diskusije o strategiji ekonomskog i politi!kog razvoja zemlje, pri !emu se eksponiraju tri kon#ep#ije@

%. atlantizam tj. pribli*avanje ?apaduN'. auto tonost, tj. slovenofilstvo, na#ionalni preporod i samobitnostNJ. evroazijstvo, koje polazi od posebne uloge Busije na raskr 2u #iviliza#ija i pretenduje

na evroazijsku rusko-islamsku i rusko-konfu!ijansku sintezu u #ilju potiskivanjaatlanstkog uti#aja iz "vroazije.


17/23

"vroazijski geopoliti!ki model svijeta se svodi na 7ekinderovu emu suprotnosti izmeđukopneni i pomorski sila, u koju se uklapaju i suprotnosti kultura na rela#iji stok-?apad.

Po ?juganovu Ozlatna milijarda ljudi, koji *ive u zapadnim bogatim zemljama i pri!aju odemokratiji, ne osje2aju dug prema ostalom !ovje!anstvu koje prosto igra ulogu izvoraresursa, skladi ta za tetne otpatke i mjestu za loka#iju ekolo ki opasni industrija. Po njemu,istorijska uloga Busije treba da bude za tita stoka.

Strukturno-funk#ionalni prava# 0 apsolutizuje pro#es stabilnosti, ravnote*e i omogenostidru tva. jegova primjena omogu2uje da se prika*u tri dijela elektoralne geografije kao pro#esa@

%. geografija uti#aja partije, u vezi s uti#ajem geografski faktora na elektoralno pona anjeN

'. geografija izborni predstavnikaJ. geografija rezultata izbora.

Strukturno-funk#ionalna analiza u geografiji izbora podrazumijeva razmatranje pojavateritorijalne diferen#ija#ije elemenata i funk#ionalni strana politi!kog sistema 0 regionalna

so#ijaliza#ija, teritorijalni me anizam izbornog sistema, politi!kogeografske modele. = novijevrijeme javlja se komparativizam - uporedni pristup istra*ivanju politike na međunarodnomnivou, koji dopunjuje istorijsko-uporedni metod elementima strukturno-fun#ionalne analize i bi ejviorizma.

*$K*'Baspad Fugoslavije izazvao je niz ratova kojima se nisu sukobile dvije regionalne vojske, ve2 je do lo do slo*eni sukoba među brojnim protagonistima i naro!iti do !esti suo!avanja sa

naoru*ani bandi, !ije su *rtve uglavnom bile *ene i dje#a. e2ina medija je *igolisala@"vropa ne slu*i ne!emu,po to nije u stanju da zaustavi ovo ubijanje. =bijeno je vi e od %5(((( ljudi, a vi e od milin #ivila je bilo primorano da napusti svoje domove. +ilans te de#enije je bio katastrofalan.


18/23

Geopolitičko i geoekonomsko pomaljanje američke supersile

;Glavna i sredi nja veli!ina savremeni međunarodni odnosa


19/23


20/23

Ameri!ki analiti!ari poku avaju da objasne pojavu modela zemlje za titni#e time to su"vropljani, ;za valjuju2i A/$-u i Sjedinjenim Dr*avama, mogli da se bez tro kova zanji uka so#ijaldemokratskom modelu i modelu oslobađanja od odgovornosti


21/23

usvojenim '((', veoma zvani!no se tvrdi da ;ameri!ki primjer slobode, demokratije islobodnog preduzetni tva predstavlja jedinstveni i trajni model međunarodnog uspje a< i da je taj model ;pravedan i istinit za svakoga, u svakom dru tvu


22/23

/okom prvog +u ovog mandata, unutar neokonzervativnog bloka se nametnula jo radikalnijagrana, nazvana ;ofanzivni imperijalisti


23/23

>Trans orma&iona diplomatija?nterven#ija Sjedinjeni Dr*ava dovela je do novog tuma!enja nji ove spoljne politike,

nazvanog regime # ange 4promjena re*ima6, koje je popularizovao D*ord* +u nakon to ga je primjenio u raku. /rebalo je djelovanjem spolja dovesti do svrgavanja re*ima koji sesmatra nelegitimnim i na njegovo mjesto postaviti konstruktivniji re*im.D*ord* +u je na po!etku svog prvog mandata najavio da 2e borba za slobodu biti sredi tenjegove spoljne politike. = prolje2e '((5. potvrdio je *elju Sjedinjeni Dr*ava da izvozedemokratiju i u najudaljenije krajeve svijeta, govore2i o ;talasu slobode< koji 2e preplaviti planetu.Da bi se ostvarili ovi snovi o demokratiji za dobrobit miliona ljudi, treba voditi ;realisti!ku politiku< i pomo2i narodima da za tite svoju slobodu, a mladim demokratijama da se u!vrste.D*ord* . +u je podvukao da 2e ;izuzetan građanski du < Amerike poslu*iti ;=napređenjuslobode i izgradnji bezbjednijeg svijeta

Documents

Geopolitika-SKRIPTA (1)