00A1. JAVNI SEKTOR lf.ppt

8/17/2019 00A1. JAVNI SEKTOR lf.ppt

1/34

1. JAVNI SEKTOR


2/34

Osnovni pojmovi: pojam javni sektor, struktura javnog sektora,

središnja država, lokalna država, hrvatski javni sektor,

izvanproračunski korisnici, lokalne jedinice.


3/34

Javna društva i kvazi-društva zajedno sa svim jedinicamaopće države čine javni sektor.

Uključuje opću državu i javna poduzeća, tj. sve subjekte koje

država posjeduje ili kontrolira.

Javni sektor može se dalje podijeliti na sektore opće države i

javni društava te podsektore !inancijski i ne!inancijski javni društava.


4/34

Slika 1. Struktura javnog sektora


5/34

Opći sektor države državni sektor

Osnovna de!inicija vlasti kaže da je to politički sustav u kojem

je stanovništvo ili neka zajednica or"anizirana ili re"ulirana.

#azličite razine vlasti imaju različite od"ovornosti, a politički

oblik vlasti na nacionalnoj razini odre$uje sna"u niži razina

vlasti.


6/34

%ektor opće države čine sve državne jedinice i nepro!itne

institucije koje kontrolira i u"lavnom !inancira država.

&rema metodolo"iji državni !inancija, sektor opće države'en"l. general government ( čine podsektori:

- središnje države 'en"l. central government (,- savezne države,- provincijske ili re"ionalne vlasti 'en"l. state, provincial or

regional government (- lokalne vlasti 'en"l. local government (.


7/34

Središnja država

Središnja država je podsektor opće države, tj. najviša razina

!iskalne vlasti koja postoji na području jedne države.

Obično je čine središnje skupine odjela ili ministarstava koje

su jedna institucionalna jedinica.


8/34

%ukladno de!iniciji institucionalne jedinice, državna jedinica

mora:

- raspola"ati vlastitim sredstvima koja namiče oporezivanjem

dru"i jedinica ili primanjem trans!era od dru"i državni jedinica,- imati ovlaštenje da raspolaže ukupnim ili djelomičnim

iznosom sredstava u svru postizanja ciljeva svoje politike, i

- biti u stanju zaduživati se za vlastiti račun.


9/34

Država (savezne republike), provincije ili regije

&odsektor savezne države, provincijske ili regionalne vlasti

najveće je "eo"ra!sko područje na koje se država može

podijeliti s ciljem politički ili administrativni razlo"a.


10/34

Lokalna država

)akonodavna i izvršna vlast podsektora lokalne vlasti

o"raničena je na mala "eo"ra!ska područja koja su u"lavnom

osnovana zbo" administrativni i politički razlo"a.


11/34

Javno podu!eće predstavlja koncept koji objedinjavaelemente javnosti s jedne, i poduzeća, tj. tržišnosti s dru"estrane. &redstavlja poduzeće koje proizvodi dobra iuslu"e na tržištu, a posjeduje "a ili kontrolira država

*lementi javnosti:- najvažnije poslovne odluke donosi država kao vlasnik trajno" kapitala,- kriteriji za donošenje odluka nisu vezani isključivo uz

!inancijsku dobit, već i uz šire društvene interese,- dobit, odnosno "ubici poslovanja putem državno"proračuna pripadaju cijeloj zajednici.


12/34

Ne"inan#ijska javna dru$tva u"lavnom obuvaćaju

poduzeća u državnom vlasništvu.

+lasnikom poduzeća smatra se javna vlast ili privatna osoba

ako ona posjeduje sve ili većinu 'preko ( dionica ili dru"e

vrsta trajno" kapitala poduzeća.


13/34

%inan#ijska javna dru$tva čine društva, kvazi-društva i

tržišne nepro!itne institucije '/&0( koje se u"lavnombave !inancijskim posredovanjem ili dodatnim !inancijskim

aktivnostima usko vezane uz !inancijsko posredovanje.

1aj sektor dalje se dijeli u tri podsektora: središnja banka,

monetarna 'depozitarna( !inancijska javna društva 'i središnja

banka( i nemonetarna !inancijska društva.


14/34

&od sektor &onetarna javna dru$tva spadaju rezidentna

depozitarna društva koja su pod kontrolom jedinica općedržave.

2ine i !inancijska društava, kvazi-društava i tržišninepro!itni institucija čija je "lavna djelatnost !inancijsko

posredovanje i koje imaju obveze u obliku depozita ili

!inancijski instrumenata koji su praktično supstituti depozita.


15/34

&odsektor ne&onetarna "inan#ijska javna dru$tva su sva

rezidentna !inancijska društva pod kontrolom jedinica opće

države 'osim javni depozitarni društava i središnje banke(

te predstavljaju kombinacija ne!inancijski javni društava i

nemonetarni !inancijski javni društava.


16/34

Izvanproračunski fondovi

1o su državna tijela - samostalne pravne osobe sa značajnim

stupnjem autonomije koja uključuju samostalno odlučivanje o

visini i strukturi izdataka te o izvorima prioda, kao što sunamjenski priodi.


17/34

Neprofine insiucije

/epro!itne institucije su pravne osobe osnovane sasvrom proizvodnje ili distribucije roba i uslu"a.

%tatus institucije ne dopušta da se u njoj stvara doodak.

%vaka se nepro!itna institucija može baviti tržišnom ili

netržišnom proizvodnjom.


18/34

!dre"ivanje cijene u javno# sekoru

Odre$ivanje cijena u javnom sektoru predstavlja način na kojidržava utvr$uje cijene za proizvode i uslu"e koji se proizvode

u javnom sektoru, ili pak u privatnom, ali od državere"uliranom sektoru.


19/34

/eka se dobra zbo" razni razlo"a 'tržišni neuspjesi( nemo"u proizvoditi u privatnom sektoru, pa se država odlučujeza njiovu proizvodnju.

#adi se o proizvodima i uslu"ama koji su od životne važnostiza !unkcioniranje cjelokupne proizvodnje '"ospodarskain!rastruktura( ili se smatraju osnovnim životnim potrebama

'javni "radski prijevoz(.


20/34

1ako se obično radi o utvr$ivanju cijena u proizvodnji iprijenosu električne ener"ije, raznim vrstama komunalniuslu"a kao što su vodovod i kanalizacija, u javnom zdravstvu,školstvu, i "radskom prijevozu, u telekomunikacijama, javnomstanovanju, uslu"ama javni rekreacijski centara, korištenjuparkova i sl.


21/34

&olitika utvr$ivanja cijena u javnom sektoru mora se

rukovoditi s tri kriterija:

- učinkovitost raspodjele resursa,- pokrivanje troškova proizvodnje dobara i uslu"a u

javnom sektoru i- pravednost raspodjele.


22/34

Uobičajena teorijska preporuka koju bi trebali slijeditidržavni službenici pri odre$ivanju cijena u javnomsektoru "lasi kako cijene trebaju biti izjednačene s"raničnim troškovima jer je tada zadovoljen zatjev

za učinkovitom alokacijom resursa.


23/34

&ostoje tri o'(ika "or&iranja #ijene:

3.( da se cijena odredi prema "raničnom trošku, ade!icit javno" poduzeća !inancira subvencijama, tj.povećanim porezima.

4.( dru"a mo"ućnost odre$ivanja cijena u javnomsektoru sastoji se u odre$ivanju cijena premaprosječnom trošku, odnosno prema načelu potpuno

raspodijeljeno" troška. U toj situaciji poduzećepokriva svoje troškove i ne ostvaruje niti dobit, niti"ubitak.


24/34

5.( 1reći način odre$ivanja cijena u javnom sektorunaziva se dvodjelnim tari!ama. 1o je sustav cijenaprema kojem korisnici uslu"e plaćaju !iksni iznos dabi pristupili njezinom korištenju, a kasnije plaćaju

varijabilni iznos prema načelu jednakosti cijene i"ranično" troška za svaku dodatnu jedinicu uslu"ekoju koriste.


25/34

Teorija javnog i!'ora

1eorija javno" izbora predstavlja "ranu ekonomskeznanosti koja se bavi načinom na koji države donosesvoje odluke prvenstveno vezane uz visinu poreza,

javnu potrošnju i trans!erna davanja.

Jednako kako teorija ponude i potražnje obra$ujepitanja privatno" izbora, tako teorija javno" izbora

proučava javni izbor, tj. način na koji država odlučujeo svojoj "ospodarskoj politici.

6ako se donose odluke u javnom sektoru7


26/34

Javne odluke su za naciju nedjeljive, tj. na njiovu jeprovedbu nužno prisiliti sve pojedince.

)a razliku od javni, privatne su odluke djeljive.


27/34

Javni sektor u Repu'(i#i )rvatskoj


28/34

Slika 2. )rvatski javni sektor


29/34

U #epublici 8rvatskoj opća država obuvaća državniproračun, proračune lokalni jedinica i izvanproračunskekorisnike.

6orisnici državno" proračuna su institucije:

3. kojima je osnivač država,4. kojima je izvor prioda državni proračun 'proračun

lokalni jedinica( u iznosu ili više ,

5. koji su navedeni u re"istru korisnika proračuna.


30/34

Slika 2. Ad&inistrativno*teritorija(ni ustroj R)


31/34

+oka(ne jedini#e

Jedinica lokalne i područne 're"ionalne( samouprave 'u

nastavku lokalne jedinice( jest općina, "rad i županija čija

tijela obavljaju !unkcije, izvršavaju zadaće i donose pro"ramepropisane zakonom i odlukama donesenim na temelju

zakona, za što sredstva osi"uravaju u svom proračunu i

!inancijskom planu proračunski korisnika.


32/34

9okalne vlasti mo"u, ali i ne moraju, imati pravo uvo$enja

poreza privatnim osobama koji su njiovi rezidenti ili pravnim

subjektima koji obavljaju "ospodarsku djelatnost na njiovom

području.

9okalne su vlasti najčešće ovisne o pomoćima viši razina

!iskalne vlasti 'središnje države(.


33/34

$egionalna poliika

#e"ionalna ekonomija je znanost koja se bavi istraživanjemdruštveni i ekonomski aspekata razvitka niži razina vlasti're"ija, općina i "radova(.

0zraz re"ionalna politika ili politika re"ionalno" razvitka odnosise na re"ionalni pristup razvoju cjelokupno" nacionalno"

"ospodarstva.


34/34

&olitika re"ionalno" razvitka sto"a ima dva temeljna cilja:

- povećanje učinkovitosti nacionalno" "ospodarstva,- uravnoteženje razvoja pojedini područja.

/a taj način suvremena re"ionalna politika 'politikare"ionalno" razvoja( objedinjuje dvije politike re"ionalnu i

razvojnu politiku.

Documents

00A1. JAVNI SEKTOR lf.ppt