SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ana Pin

PRAĆENJE SEGMENATA POSLOVANJA KLINIČKOG

BOLNIČKOG CENTRA RIJEKA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PRAĆENJE SEGMENATA POSLOVANJA KLINIČKOG

BOLNIČKOG CENTRA RIJEKA

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Financijsko računovodstvo

Mentor: Prof. dr. sc. Josipa Mrša

Student: Ana Pin

JMBAG: 0081132512

Smjer: Poduzetništvo

Rijeka, lipanj 2015.

Sadržaj

1. UVOD ....................................................................................................................... 1

2. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA ....................................... 3

2.1. Značenje financijskih izvještaja ......................................................................... 3

2.2. Zakonski okvir u financijskom izvještavanju .................................................... 4

2.3. Međunarodni računovodstveni standardi u javnom sektoru .............................. 5

2.4. Financijsko izvještavanje u proračunskom računovodstvu ............................... 7

2.5. Odgovornost za sastavljanje i čuvanje financijskih izvještaja ........................... 9

3. ANALIZA POSLOVANJA USTANOVE ............................................................. 10

3.1. Računovodstveni sustav u zdravstvu ............................................................... 10

3.2. Problem medicinskih cijena ............................................................................. 11

3.3. Poslovanje ustanove u razdoblju od 2010.-2014. godine ................................ 17

3.3.1. Prihodi iz tekućeg poslovanja ................................................................... 17

3.3.2. Rashodi iz tekućeg poslovanja ................................................................. 20

3.3.3. Rezultat tekućeg poslovanja ..................................................................... 22

3.3.4. Prihodi i izdaci za investicijsko održavanje i investicijsko ulaganje ........ 23

3.3.5. Financijski rezultat poslovanja KBC-a Rijeka u razdoblju od 2010.-2014.

godine ..................................................................................................................... 26

4. ANALIZA POSLOVANJA PO MJESTIMA TROŠKA U 2014. GODINI .......... 31

4.1. Račun dobiti i gubitka po klinikama ................................................................ 31

4.2. Usporedba naturalnih pokazatelja sa financijskim pokazateljima ................... 35

5. FINANCIJSKI PLAN ZA 2015. GODINU ........................................................... 38

5.1. Sintetički plan za 2015. godinu ........................................................................ 38

5.2. Analitički plan za 2015. godinu ....................................................................... 40

6. ANALIZA POSLOVANJA USTANOVE U RADOBLJU OD SIJEČANJ –

OŽUJAK 2014. / SIJEČANJ – OŽUJAK 2015. GODINE ............................................ 42

7. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 45

LITERATURA ............................................................................................................... 48

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 50

POPIS PRILOGA ........................................................................................................... 50

1

1. UVOD

Klinički bolnički centar Rijeka utemeljen je 01. ožujka 1982. godine spajanjem pet

bolnica. Danas je jedan od pet kliničkih bolničkih centara u Hrvatskoj i centralna

bolnička ustanova ovog dijela Republike Hrvatske. Njegova osnovna djelatnost je

pružanje zdravstvene zaštite na sekundarnoj i tercijarnoj razini za županiju Primorsko-

goransku, Istarsku te Ličko-senjsku. KBC Rijeka pruža medicinske usluge sukladno

ugovoru s HZZO-om o pružanju specijalističko-konzilijarne i bolničke djelatnosti u

kojem su definirane medicinske djelatnosti i aktivnosti. Istovremeno KBC Rijeka je

nastavna i znanstveno istraživačka baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Organizacijski se sastoji od 16 klinika, 5 kliničkih zavoda i 7 centara koji djeluju na 3

lokaliteta s ukupno 3.214 zaposlenih na dan 31.12.2014. Klinički bolnički centar Rijeka

ukupno raspolaže s 1.191 krevetom.

Klinički bolnički centar spada u kategoriju proračunskih korisnika.

U prvom, uvodnom dijelu, izneseni su osnovni podaci o KBC-u rijeka.

U drugom dijelu obrađen je teorijski dio diplomskog rada koji obuhvaća: značenje

financijskog izvještavanja, zakonski okvir, međunarodni računovodstveni standard u

javnom sektoru, financijsko izvještavanje o proračunskom računovodstvu te

odgovornost za sastavljanje i čuvanje financijskih izvještaja.

U trećem poglavlju obrađena je analiza poslovanja ustanove koju čine: računovodstveni

sustav u zdravstvu, problem medicinskih cijena i rezultat poslovanja ustanove u

razdoblju 2010-2014. godine. Posljednja spomenuta cjelina podijeljena je kako slijedi:

prihodi od tekućeg poslovanja, rashodi od tekućeg poslovanja, rezultat tekućeg

poslovanja, prihodi i izdaci za investicijsko održavanje i ulaganje te financijski rezultat

poslovanja 2010-2014. godine.

U četvrtom dijelu napravljena je analiza poslovanja po mjestima troška u 2014. godini.

Analiza poslovanja obrađena je u dva dijela, kroz račun dobiti i gubitaka po klinikama,

te kroz usporedbu naturalnih pokazatelja s financijskim pokazateljima.

2

U petom poglavlju obrađen je financijski plan za 2015. godinu koji se sastoji od

sintetičkog i analitičkog plana.

U šestom dijelu prikazana je analiza poslovanja ustanove u razdoblju siječanj-ožujak

2014./ siječanj-ožujak 2015. godine. Ovdje su naznačeni prihodi i rashodi, te rezultat

tekućeg poslovanja u naznačenom razdoblju.

U završnom, sedmom, dijelu iznijeti su zaključci na temu diplomskog rada.

3

2. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA

U ovom dijelu rada obrađeno je značenje financijskog izvještavanja, zakonski okvir

financijskog izvještavanja, međunarodni računovodstveni standardi u javnom sektoru,

financijsko izvještavanje u proračunskom računovodstvu i odgovornost za sastavljanje i

čuvanje financijskih izvještaja.

2.1. Značenje financijskih izvještaja

Kvalitetno upravljanje subjektom i njegov budući razvoj nisu mogući bez sastavljanja

financijskog izvješća i njegove analize. Za dobro upravljanje potrebno je kvalitetno

planiranje, a svako planiranje započinje praćenjem i analiziranje financijskog izvješća.

Dakle, financijsko izvješće je osnovna podloga za dobivanje korisnih i važnih

informacija o poslovanju subjekta, stoga financijsko izvješće mora pružiti objektivnu i

realnu sliku financijskog položaja i poslovanja. Međutim, financijski izvještaji nisu

dovoljni za donošenje poslovnih odluka u cjelini. „Uočeni nedostatak analize

financijskih izvještaja, kao preduvjeta procesa uprvljanja ne eliminira tu analizu iz

pripreme informacija za potrebe upravljanja, ali prilikom prosuđivanja njezinog značaja

potrebno je voditi računa i o tom ograničenju koji proizlazi iz parcijalonog pristupa

problematici upravljanja.“ ( Žager, Mamič Sačer, Sever, Žager, 2008., str 33.)

Kako bi praćenje i analiza poslovanja subjekta bila moguća, potrebno je stvoriti

informacijsku podlogu. Do najvećeg dijela informacija dolazimo u računovodstvu gdje i

nastaju financijski izvještaji. Osnovna zadaća računovodstva je da prikupi i analizira

podatke koji se proslijeđuju i zainteresiranim korisnicima.

Ciljevi financijskog izvještavanja prema IPSAS-u jesu:

a) informacije o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i novčanom tijeku

subjekta,

b) sastavljanje informacija korisnih u predviđanju količine sredstava potrebnih za

nastavak aktivnosti, sredsava koja se mogu dobiti nastavljanjem aktivnosti i o

mogućim rizicima i neizvjesnostima daljnjeg poslovanja,

4

c) ukazuje da li su sredstva dobivena i potrošena u skladu sa proračunom te

zakonskim i ugovorenim ograničenjima

( Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011., 379. str.)

2.2. Zakonski okvir u financijskom izvještavanju

Poslovni subjekti nužni su sastvaljati financijske izvještaje, a obveznici su regulirani

Zakonom o proračunu – Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom

računovodstvu.

„Pravilnik o izvještavanju definira obveznike njegove primjene, a to su:

a) državni proračun,

b) proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

c) proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna,

d) proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave (Bičanić, Jakir-Bajo, Maletić, Milić, 2011., str 8.)

Prema Kodeksu upravljanja HANFA-e i Zagrebačke burze „društvo je dužno sastavljati

svoja financijska izvješća u skladu s Međunarodnim standardima financijskog

izvješćivanja, vodeći pri tome računa o suvremenim međunarodnim tendencijama u

financijskom izvješćivanju kao i zahtjevima tržišta. Godišnja, polugodišnja i

tromjesečna izvješća najvažniji su i najcjelovitiji izvor podataka o društvu, zato ne bi

trebala biti ograničena samo na sadržavanje podataka sukladno zakonskim propisima i

standardima financijskog izvješćivanja, već svakako trebaju uključivati razumljivu

analizu i stajalište uprave o poslovanju u proteklom razdoblju, kao i objašnjenje uprave

u svezi eventualnih važnijih odstupanja u odnosu na planirane rezultate i ostvarene

strateške ciljeve“. (http://www.poslovni.hr/media/PostAttachments/373138/kodeks-

korporativnog-upravljanja.pdf)

5

Pri sastavljanju financijskih izvještaja subjekti ne moraju pridržavati računovodstvenih

načela i pravila sastavljanja financijskih izvještaja. U Republici Hrvatskoj primjenjuju

se Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (HSFI). Osim HSFI-a, subjekti su

obvezni pridržavati se i posebnih uputa za izradu financijskih izvještaja koji su

objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva financija.

„Hrvatski standardi financijskog izvještavanja ( u daljnjem tekstu: HSFI) su

računovodstvena načela i pravila sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja koje

primjenjuje računovodstvena struka“ ( Zakon o računovodstvu, članak 12.)

„Odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na državni proračun i proračunske korisnike

državnog proračuna, proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i

njihove proračunske korisnike, vjerske zajednice, političke stranke, sindikate i ostale

neprofitne organizacije.“ (Zakon o računovodstvu, članak 2.)

Proračunski korisnici nisu obvezni primjenjivati HSFI, već se moraju pridržavati

Zakona o proračunu, odnosno Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom

planu. „Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na državni proračun, proračune jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike

državnog proračuna te proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave...“ (Pravilnik o proračunskom

računovodstvu i računskom planu, Članak 2. )

2.3. Međunarodni računovodstveni standardi u javnom sektoru

Financijskim izvještavanjem najopćenitije možemo smatrati računovodstvene

informacije koje su oblikovane u jedinstvenom pisanom obliku kako bi udovoljile

6

potrebe vanjskih korisnika. Posebno se značanje daje financijskom izvještavanju po

segmentima. U Hrvatskoj se za izvještavanja u javnom sektoru primjenjuju

Međunarodni računovodstveni standardi javnog sektora 18 (MRSJS 18) – Izvještavanje

po segmentima. Cilj je osiguranje bitnih informacija po segmentima radi ocjene

ostvarenih rezultata i donošenja budućih poslovnih odluka. Segment možemo definirati

kao određenu aktivnost ili skup aktivnosti koje su sastavni dio subjekta a realizirane su

u sličnom okruženju ili pod sličnim okolnostima. Najvažnije je identificirati segmente

koji su relevantni za korisnike informacija, kako bi postojala opravdanost za

sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja po segmentima. Ciljevi djelovanja

javnog sektora se uvelike razlikuju od ciljeva profitnih subjekata, stoga je za

određivanje segmenata u javnom sektoru potrebno uvažavati specifičnosti njihovog

djelovanja. (Vašiček, Dražić Lutilsky, Dragija, Peršić, Hladika, Broz Tominac,

Budimir, Bosilj Vukšić, Vašiček, 2011.g, 88.str.)

Temeljna zadaća MRSJS 18 je upravo oblikovanje segmenata po javnom zdrvastvu na

način koji će omogućiti da se interno prikupljeni podaci mogu eksterno uspoređivati.

Međunarodni računovodstveni standard za javni sektor 18, Izvještavanje po

segmentima, donesen je u lipnju 2002. godine, a službeno se primjenjuje od 1. srpnja

2003. godine. Tijekom godina, MRSJS 18 prilagođavao se zahtjevima korisnika, a

najznačajnije izmejene i dopune bile su u 2006. godini.

MRSJS 18 temelji se na odredbama Međunarodnog računovodstvenog standarda (MRS)

14, Izvještavanje po segmentima. U 2009. godini MRS 14 zamijenjen je odredbama

Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja (MSFI) 8, Poslovni segment. S

obzirom da se odredbe MSFI 8 razlikuju od odredbi MRS 14, bilo je potrebno uskladiti

odredbe MRSJS 18 sa aktualnim odredbama MSFI 8 – Poslovni segment.

7

Prema MSFI 8 „subjekt je dužan objaviti informacije koje korisnicima njegovih

financijskih izvješraja omogućuju da ocijene vrstu i financijske učinke poslovnih

djelatnosti kojima se bavi te gospodarsko okruženje u kojem posluje“. (Međunarodni

standardi financijskog izvještavanja, 2011., 572. str.)

Prilikom objavljivanja financijskih izvještaja po segmentima, potrebno je sagledati koje

su temeljne usluge koje subjekt nudi, koje aktivnosti izvršava i sve ostale bitne

činjenice, odnosno specifičnosti koje imaju utjecaj na određivanje segmenata.

Informacije po segmentima, temeljna su osnovica za kontrolu postignutog rezultata i

ispunjenja obveza. Informacije prikazane na razinama segmenata moraju biti usklađene

s ukupnim iznosima objavljenim u sumiranim financijskih izvještajima za iste

računovodstvene kategorije. Kada se na kraju obračunskog razdoblja usklađuju ukupni

prihodi/rashodi s ukupnim prihodima/rashodima po segmentima, dolazimo do razlike

koja je ostvarena na razini subjekta kao cjeline. Takvi prihodi/rashodi nisu uključeni u

strukturu po segmentima te ih je potrebno iskazati kao kategoriju zajedničkih prihoda

svih segmenata ili se mogu rasporediti po segmentima pomoću određenih ključeva

(najčešće po veličini segmenta).

2.4. Financijsko izvještavanje u proračunskom računovodstvu

„Financijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika izvor su podataka o trošenju

javnog novca i osnovica komunikacije između države (središnje i lokalne) i

stanovništva.“ (Bičanić, Jakir-Bajo, Maletić, Milić, 2011., 7. str)

Jedan od glavnih ciljeva sastavljanja i podnošenja financijskih izvještaja u javnom

sektoru, je kontrola subjekta. Iz kvalitetno složenih financijskih izvještaja lako je

8

kontrolirati da li se subjekti pridržavaju pravila i zakona i jesu li korišteni resursi u

skladu sa zakonski usvojenim proračunom.

Financijski izvještaji proračunskih korisnika:

a) Bilanca,

b) Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima,

c) Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji,

d) Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza,

e) Izvještaj o obvezama,

f) Bilješle.

Kako bi bila moguća kontrola poslovanja, subjekti su obvezni podnositi financijske

izvještaje nadležnim institucijama.

Klinički bolnički centar Rijeka obvezan je podnosti financijsko izvješće sljedećim

subjektima:

- Hrvatskom zavod za zdravstveno osguranje,

- Državnom uredu za reviziju,

- Ministarstvu financija i nadležnoj instituciji za obradu podataka (FINA).

Ministarstvo financija utvrdilo je financijske izvještaje koje su proračunski korisnici

obvezni sastavljati i rokove u kojima izvještaji moraju biti dostavljeni spomenutim

institucijama, što je prikazano u sljedećoj tablici.

9

Tablica 1. Financijski izvještaji i rokovi prodaje

Izvor: izradio autor (Maletić i Jakir, 2001., 148. str.)

Financijski izvještaji sastavljaju se u posebno propisanim obrascima, koji su propisani

Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Svi izvještaji

moraju biti na hrvatskom jeziku, a svi novčani iznosi u izvještajima moraju biti izraženi

u kunama (bez lipa).

Proračunski korisnici sve financijske izvještaje sastavljaju kvartalno i kumulativno što

bi značilo da se uvijek sastavljaju za razdoblje od 1. siječnja. Jedini izuzetak je Izvještaj

o obvezama, koji se sastavlja mjesečno.

2.5. Odgovornost za sastavljanje i čuvanje financijskih izvještaja

Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom račnovodstvu regulirano je

tko sastavlja financijske izvještaje i koliko vremena trebaju biti čuvani.

U spomenutom pravilniku (Članak 4.) stoji „ za sastavljanje financijskih izvještaja

odgovorna je osoba koja rukovodi službom računovodstva proračuna, proračunskog i

izvanproračunskog korisnika ili osoba kojoj je povjereno vođenje računovodstva.“

U Pravilniku o izvještavanju, propisuje se da se financijske izvještaje „za razdoblja u

toku godine čuvaju do predaje financijskih izvještaja za isto razdoblje prošle godine, a

godišnje financijske izvještaje čuvaju trajno i u izvorniku.“ (Pravilnik o izvještavanju,

Članak 4.)

RB. ŠTO? RAZDOBLJE KADA? KOME?

1.

Izvještaj o prihodima i rashodima

korisnika proračuna (Obrazac: S-

PR-RAS)

1. siječnja do 31. ožujka

1. siječnja do 30. rujna

10 dana po isteku izvještajnog

razdobljapodručnom uredu FINA-e

2.Izvještaj o obvezama (Obrazac:

OBVEZE) mjesečno

10 dana po isteku izvještajnog

razdobljanadležnom ministarsvu

3.

Izvještaj o prihodina i rashodima,

primicima i izdacima (Obrazac: PR-

RAS) i Bilješke

1. siječnja do 30. lipnja 10 dana po isteku izvještajnog

razdoblja

nadležnom ministarstvu i

područnom uredu FINA-e (Obrazac

PR-RAS)

4.

Bilanca, Izvještaj o prihodima i

rashodima, primicima i izdacima,

Izvještaj o promjenama u

vrijednosti i obujmu imovine i

obveza i Bilješke)

1. siječnja do 31.

prosinca do 15. veljače

nadležnom ministarstvu,

područnom uredu FINA-e (Obrazac:

BIL, PR-RAS i P-VRIO), nadležnom

područnom uredu Državnog ureda za

reviziju

10

3. ANALIZA POSLOVANJA USTANOVE

U ovom dijelu rada obrađeni su: računovodstveni sustav u zdravstu, problem

medicinskih cijena u KBC-u Rijaka te posloanje ustanove u pet promatranih godina

(2010.-2014.g.).

3.1. Računovodstveni sustav u zdravstvu

Stalni gubitci u javnim zdravstvenim ustanovama potakli su Sabor RH da donese zakon

o sanaciji javnih ustanova (NN 136/12). Trajna nelikvidnost i insolventnost, negativni

financijski rezultati poslovanja kao i nepodmirene obveze prijetile su da naruše

funkcioniranje zdravstvenog sustava. Usprkos donesenom zakonu, sama financijska

sanacija i česte promjene u uprava u javnim zdravstvenim ustanovama ne mogu trajno

riješiti probleme u sustavu javnog zdravstva, što su pokazale i ranije sanacije. Očito su

za trajna rješenja potrebne strukturne i financijske promjene.

Standard i opseg funkcije javnog zdravstva ovise o mogućnostima zajednice. Država

prema svojim potrebama raspoređuje financije i kanalizira sredstva na pojedine

segmente zdravstvene zaštite.

KBC Rijeka ostvaruje prihode iz slijedećih izvora:

- ugovorenog odnosa sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje,

- Županije, odnosno Ministarstva zdravlja za investicijska ulaganja,

- vlastitih izvora (ostvarivanjem prihoda po posebnim propisima i obavljanjem

poslova na tržištu),

- donacija za investicijsko ulaganje, robe i usluge.

KBC Rijeka najveći dio prihoda ostvaruje temeljem ugovornog odnosa s Hrvatskim

zavodom za zdravstveno osiguranje.

Brojne reforme koje su provođene u zdravstvu pokazale su da je vrlo teško uskladiti

rastuće potrebe i realne mogućnosti. Tako je reformom iz 2002. godine promijenjen

HZZO-u iz izvanproračunskog u dio središnjeg proračuna, što znači da su se doprinosi

za zdravstveno osiguranje prebacili na račun riznice. Javne zdravstvene ustanove prema

definicijama međunarodnih statističkih sustava su klasični oblik proračunskog

11

korisnika, koji se nalazi u sektoru opće države. Takav status zdravstvenih ustanova

zahtjeva i unificirano proračunsko računovodstvo i financijsko izvještavanje. Važno je

naglasiti, da je specifičnost zdravstva, što se kao korisnici proračuna ne financiraju po

vrstama rashoda iz financijskog plana, već prema stvarno izvršenim uslugama i po

cijenama koje određuje država preko HZZO-a. Objektivne okolnosti, prekapacitiranost,

tehnički uvjeti, prekoračenje ugovorenih usluga, bitno utječu na troškove, a time i na

financijski rezultat.

Sukladno važećim propisima računovodstveni informacijski sustav u javnom zdravstvu

„temelji se na specifičnom prilagođenom konceptu nastanka događaja i primjeni načela

povijesnog troška u mjerenju bilančnih pozicija“. (Vašiček, 2002.)

Prihodi se ne priznaju u vremenu izvršenja nego prema naplati (priljev novca). Troškovi

nefinancijske dugotrajne imovine ne kapitaliziraju se i ne amortiziraju se u očekivanom

vremenu upotrebe, već se iskazuju kao rashod u vremenu nabave. Troškovi poslovanja:

materijala, hrane, lijekova, ostalog medicinskog i potrošnog materijala, plaće

zaposlenih, troškovi energije, održavanja, usluge drugih i slično iskazuju se kao rashodi

u vremenu nastanka neovisno o plaćanju.

Iz navedenog, je vidljivo da se rashodi, nastali u svrhu ostvarivanja prihoda, u

izvještajnom razdoblju priznaju odmah, dok se prihodi priznaju tek izvršenom

naplatom. Radi toga je poslovni rezultat bitno ovisan o brzini naplate.

Stoga se može zaključiti da postojeći računovodstveni model i sustav financijskog

izvještavanja kod javnih zdravstvenih ustanova ne može osigurati potpunu

informacijsku podlogu za donošenje ekonomskih odluka kao niti omogućiti učinkoviti

kontrolu raspolaganja javnim dobrima. Bitno je naglasiti da je javni zdravstveni sustav

jedini sustav koji se financira iz proračuna na temelju ugovornog odnosa o stvarnom

izvršenju svojih usluga. (Vašiček, 2002.)

3.2. Problem medicinskih cijena

Dugi niz godina za izradu obračuna izvršenih usluga u zdravstvenom sustavu se

koristila „Plava knjiga“. Ona je sadržavala šifre svih usluga sa kadrovskim i

12

vremenskim normativima iskazanim u bodovima. Periodično se vrijednost boda

mijenjala odlukom HZZO-a, što je direktno utjecalo na vrijednost rada i godišnji priljev

sredstava u zdravstvene ustanove.

Hrvatski Sabor je 19.lipnja 2006. godine donio Nacionalnu strategiju razvitka zdravstva

2006.-2011. Jedan od prijedloga bio je uvođenje dijagnostičko-terapijske skupine (DTS-

a) kao sustava plaćanja liječenja akutnih bolničkih pacijenata. Takav sustav trebao bi

dovesti do povećanja kvalitete i smanjenja duljine hospitalizacije, te smanjenja

troškova u javnom zdravstvu.

DTS se zasniva na sustavu koji je razvijen na Sveučilištu Yale u Sjedinjenim

Američkim državama pod nazivom Diagnosis Related Groups (DRG). U Hrvatskoj je

odlučeno da će se navedeni sustav primjenjivati za dijagnostičko – terapeutske skupine

(DTS).

DTS je sustav plaćanja liječenja akutnih ležećih bolesnika i izvršava se na temelju

popisa dijagnostičko terapeutskih skupina.

Klasifikacije skupina sastavljene su prema sličnostima na temelju kojih je moguće

bolesnike razvrstati u određene skupine. Najčešći kriteriji klasifikacije su: zdravstveni

problemi (dijagnoze, stanja), potrebna skrb (intervencija, postupak), očekivani ishod

(očekivano zdravstveno stanje), troškovi skrbi ( korištenje resursa) i slično. Svaka

skupina ima svoju šifru. Prilikom svrstavanja bolesnika u određenu skupinu vrlo je

važno pridržavati se pravila šifriranja, jer svaka dijagnoza i postupak, odnosno svi

dijagnostički i terapijski postupci od prijema do otpusta šifriraju se zasebno. Upravo je

kroz takav sustav prikazana velika važnost zdravstvenih radnika, koji kroz DTS sustav

ne pružaju samo zdravstvenu zaštitu već i osiguravaju važne i korisne informacije za

planiranje zdravstvenog sustava.

„Plaćanje prema DTS-u ispunjava sve karakteristike dobrog sustava plaćanja bolničkog

rada, a to su:

· poticanje i nagrađivanje efikasnog rada pružatelja zdravstvenih usluga,

· osiguranje jednakosti za sve bolnice i pacijente,

· lak je za upravljanje i usavršavanje,

· koristi klinički prihvatljivu klasifikaciju postupaka,

13

· plaćanje se zasniva na najboljim dostupnim podacima,

· osigurava transparentnost u ugovaranju zdravstvene zaštite. „ (DTS priručnik)

Glavna zamisao plaćanja po DTS-s je plaćanje po epizodi. Epizoda može biti jedan ili

više dana, odnosno period od prijema bolesnika do njegovog otpusta iz bolnice. Svi

troškovi koji su nastali u tom periodu uključeni su u cijenu plaćanja, što bi značilo da je

u cijeni cjelokupna zdravstvena zaštita. Ovakav način plaćanja često se naziva i plaćanje

„po slučaju“, koji se koristi i u mnogi zemljama Europske unije.

U nekoliko zemalja Europske unije, plaćanje po slučaju sadrži sve bolničke troškove,

dok je u ostalim zemljama dio troškova izostavljen kao: kapitalni troškovi, troškovi

kliničkih ispitivanja, troškovi edukacije zdravstvenog osoblja, i drugo.

Kao i u svim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, postoje određene bolnice koje pružaju

najsloženije zdravstvene usluge. Najčešće ih nazivamo „tercijalnim bolnicama“ jer se u

njih upućuju slučajevi iz drugih manje specijaliziranih „sekundarnih“ bolnica. U

Hrvatskoj takve se bolnice nazivaju kliničkim bolničkim centrima. Najveći dio troškova

koje imaju klinički bolnički centri pokrivaju se iz DTS-a, ali postoji i dio troškova koji

ne ulazi u imenovan sustav. Za takve aktivnosti, bolnice primaju dodatna sredstva iz

drugih izvora kojima pokrivaju nastale troškove.

„Bolničke zdravstvene ustanove koje provode liječenje bolesnika oboljelih od akutnih

bolesti na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti u svrhu praćenja

troškova, obvezne su od 15. lipnja 2007. osim načina obračuna cijena utvrđenog

Odlukom o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz

obveznog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 142/06), ispostavljati HZZO-

u račune za izvršenu bolničku zdravstvenu zaštitu i prema DTS sustavu.“

(http://www.hlk.hr/1306)

Cjelokupni projekt DTS sustava ima svoje pozitivne i negativne strane. Naplaćivanje

liječenja bolesnika oboljelih od akutnih bolesti putem ovoga sustava pokazalo je svoju

učinkovitost u smanjenju trajanja liječenja i boljoj kontroli troškova. Najveći nedostatak

pristupa pokazalo se što bolesnici mogu ostati duže vrijeme u bolnici i tako stvoriti veće

14

troškove zbog lošijeg planiranja otpusta iz bolnice ili slabog provođenja terapijskih

postupaka. Osim toga, vrlo je teško svakoga bolesnika posebno razvrstati u točno

određenu skupinu i postoji mogućnost da se bolesnika svrsta u skuplje grupe. Da bi se

takvi nedostatci smanjili potrebno je razvijati dobar informacijski sustav i dodatno

educirati zdravstvene djelatnike. Napravljeno je mnogo kvalitetnih izmjena u

određivanja skupina, ali napravljene su i velike promjene tarifnog sustava. Takva velika

promjena tarifa u prethodnim godinama otežale su sastavljanje poslovnih analiza i

kontrola.

Za obračun izvršenih usluga kod polikliničkih pacijenata koristi se „Plava knjiga“.

U tablici br. 2 prikazano je kretanje limita, koeficijenta DTS-a i vrijednost boda

specijalno konzilijarne zdravstvene zaštite.

15

Izor: Klinički bolnički centar Rijeka

iznos +/- kuna %osnovica

DTS% +/- kuna % % %

Vrijed.

boda+/- kuna %

DTP

cijena %

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 16

1 01.01.2008. 42.870.431

201.04.2008.

50.945.000

3 01.07.2008. 50.945.000 8,40

4 01.01.2009. 54.000.000 100,00 9.991,00 100,00 8,73 BAZA

5 01.04.2009. 54.000.000 9.490,00 -5,01 -501,00

6 01.05.2009. 50.945.000 -3.055.000 -5,66 8,40 -0,33 -3,78

7 01.09.2009. 47.800.000 -6.200.000 -11,48

8 01.01.2010. 49.800.000 -4.200.000 -7,78

9 01.02.2010. 49.800.000 9.015,50 -9,76 -975,50 100,00

10 01.01.2011. 50.061.000 HZZOZZR u limit

11 01.06.2011. 50.061.000 -20,00

12 01.03.2012. 48.059.000 -5.941.000 -11,00 8.655,00 -13,37 -1.336,00 -4,00 sve skupine

8.655,00 -13,37 -1.336,00 -4,00 kirurške skupine

7.530,00 -24,63 -2.461,00 -16,48 ostale skupine

14 01.07.2012. 48.059.000 SANACIJA

8.200,00 -17,93 -1.791,00 -9,05 100,00 kirurške skupine

7.100,00 -28,94 -2.891,00 -21,25 100,00 ostale skupine

16 1.1.2013 46.786.381 -7.213.619 -13,36

17 1.2.2013 46.446.136 -7.553.864 -13,99

18 1.3.2013 45.949.881 -8.050.119 -14,91

8.157,36 -18,35 -1.833,64 -9,52 kirurške skupine

7.063,08 -29,31 -2.927,92 -21,66 ostale skupine

5.740,00 -42,55 -4.251,00 -36,33 -30,00 100,00 kirurške skupine

4.970,00 -50,26 -5.021,00 -44,87 -30,00 100,00 ostale skupine

iznos +/- kuna %koeficijent

DTS% +/- kuna % % %

Vrijedn

ost

boda

+/- kuna %DTP

cijena %

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 16

17. 01.06.2013. 44.080.893 -9.919.107 -18,37

18. 01.07.2013. 43.404.677 -10.595.323 -19,62

19. 01.08.2013. 42.745.923 -11.254.077 -20,84

20. 01.09.2013. 42.138.038 -11.861.962 -21,97

21. 01.10.2013. 41.538.358 -12.461.642 -23,08

22. 01.11.2013. 40.951.276 -13.048.724 -24,16

23. 01.12.2013. 40.376.229 -13.623.771 -25,23

6.200,00 -37,94 -3.791,00 -31,23 -24,39 8,01 kirurške skupine

5.715,00 -42,80 -4.276,00 -36,61 -19,51 14,99 ostale skupine

25. 01.05.2014. 40.793.225 -13.206.775 -27,63

26. 01.07.2014. 40.799.248 -13.200.752 -26,51

7.500,00 -24,93 -2.491,00 -16,81 -8,54 30,66 10,00 5,00 kirurške skupine

7.500,00 -24,93 -2.491,00 -16,81 5,63 50,91 ostale skupine

NAPOMENA

-13,56

Napomena: od 01.01.2015.g došlo je do promjene (smanjenja) DTS koeficijenta po skupinama tako da je

ukupni efekt promjene cijena u prosjeku 10%.

Od 01.01.2015.g došlo je do povečanja cijena po plavoj

knjizi i DTP-u

24. 01.01.2014. 43.464.811 -10.535.189 -19,51

-17,71

27. 01.01.2015.

47.245.000 -6.755.000

Red.

br.Datum

LIMIT STACIONAR AMBULANTE

6,93 -17,50

-15,92

-25,00

119

15 01.04.2013.

45.403.907 -8.596.093 8,36 -0,48

Smanjene su vrijednosti koeficijenata po DTS skupina u prosjeku za 9,50%

16 01.05.2013. 44.435.496 -9.564.504

15 01.12.2012. 47.129.000 -6.871.000 -12,72

NAPOMENA

13 01.04.2012. 48.059.000

Red.

br.Datum

LIMIT STACIONAR AMBULANTE

Tablica 2. Kretanje limita (osnovno osiguranje), koeficijenta DTS-a i vrijednosti boda

SKZZ

16

Limit označava definiran maksimalni mjesečni iznos sredstava za provođenje

zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, dok DTS označava koeficijent

obračuna cijena medicinskih usluga.

Klinički bolnički centar Rijeka počeo je primjenjivati DTS sustav plaćanja od

01.01.2009. godine. To je ujedno i bazna godina za računanje promjene limita.

Iz tablice br. 2 vidljivo je sljedeće:

· U travnju 2009. godine došlo je do prvog smanjenja cijena po DTS sustavu za

5,01%, dok je drugo smanjenje zabilježeno u veljači sljedeće godine (9,76%).

· U ožujku 2012. godine došlo je do smanjenja cijena za sve bolničke usluge za

4% u odnosu na 2010. godinu. Do kraja 2012.godine cijene su se smanjile za

ukupno 9,05% u kirurškim salama i 21,25% u ostalim skupinama u odnosu na

2010. godinu. Istodobno je došlo i do smanjenja limita od 6.871.000,00kn u

odnosnu na početku 2009. godinu.

· Od 01. svibnja 2013. godine cijene su se dodatno smanjile za 30%. Ukupno

smanjenje cijena iznosi 36,3% za kirurške skupine i 44,87% za sve ostale

skupine. Navedenim smanjenjem cijena KBC Rijeka od svibnja do prosinca

2013. godine nije uspio dostići financijski limit za bolničke usluge. Od početka

primjene DTS plaćanja do danas, zabilježene su najniže cijene (40-50%) usluga.

Isto tako smanjene su i cijene za specijalističko konzilijarne usluge (17,50%)

koje se obračunavaju po „Plavoj knjizi“, te za 25% kod većeg dijela usluga koje

se obračunavaju po DTP-u. Uslijed navedenog, došlo je i do smanjenja

fakturirane realizacije.

· Od 01.01.2014. g. cijene su povećane 8,01% za kirurške skupine i 14,99% za

ostale skupne u odnosu na 01.05.2013. Navedeno povećanje cijena nedostatno je

za dostizanje mjesečnog limita, a fakturirano je 18-20% manje od ugovorenog

limita.

· U siječnju 2015. g. zabilježeno je povećanje cijena od 30,66% za kirurške

skupine i 50,91% za ostale skupine što je dovelo i do povećanja fakturirane

realizacije.

17

· Zanimljivo je uočiti da je sredinom 2014. godine mjesečni limit za provođenje

zdravstvene zaštite iz obveznog osiguranja iznosio 40,7 milijuna kuna dok

istodobno trošak zaposlenih mjesečno iznosi od 36-37 milijuna kuna.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da KBC Rijeka u razdoblju od 2010.-2012.

godine nije imao uravnoteženo financijsko poslovanje. U 2013. godini počela su

značajnija smanjenja koeficijenta DTS-a koji su ukupno smanjeni za 45-55%, a u

poliklinici 17,50-25% u odnosu na cijene iz 2010. godine. U siječnju 2015. godine

HZZO je izvršio povećanje cijena: korekcijom od 10% u stacionaru i od 5-10% u

ambulanti. Sadašnja razina cijena još je uvijek niža u odnosu na 2010. godinu za 32-

37% u stacionaru te 7,50-20% u ambulanti.

3.3. Poslovanje ustanove u razdoblju od 2010.-2014. godine

U ovom diplomskom radu korišteni su dostupni podaci KBC-a Rijeka. Neki se podaci

tretiraju kao poslovna tajna, pa iz etičkih razloga nisu mogli biti korišteni za izradu

ovoga rada.

3.3.1. Prihodi iz tekućeg poslovanja

Tablica 3. Kretanje prihoda u razdoblju od 2010. – 2014. godine

Izvor: izradio autor prema izvoru Kliničkog bolničkog centra Rijeka

I. POKAZATELJI: TEKUĆE POSLOVANJE 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

1 I. PRIHODI iz tekućeg poslovanja 744.687.887 753.048.026 747.827.526 668.931.079 651.056.606

2 Prihodi od HZZO 708.773.708 716.885.881 708.611.977 634.367.401 613.979.284

3 - proračuni bolnica 597.125.339 600.798.088 579.033.865 524.257.102 500.884.733

4 - dopunsko zdravstveno osiguranje 61.837.975 57.521.885 68.678.366 58.348.499 46.759.812

5 - ugovor za druge pozicije drž.proračuna 45.343.080 56.858.869 58.537.896 50.162.891 64.790.196

6 Prihodi od HZZOZZR 3.063.048 442.236 732.989 519.913

7 Prihodi pruž usluge dr. zdrav. ustan 1.404.266 1.264.803 1.628.861 1.078.995 1.544.544

8 Ostali prihodi 30.234.288 32.312.113 33.825.479 29.568.913 30.264.853

9 Prihodi od ostalih korisnika 5.769.462 6.019.124 6.136.506 5.434.913 5.556.743

10 Prihodi od participacije 5.034.926 6.320.499 5.561.260 5.337.754 5.737.705

11 Ostali prihodi 12.819.963 12.929.098 14.387.888 11.424.201 11.148.745

12 Krv i krvni pripravci 6.609.936 7.043.392 7.739.824 7.372.044 7.821.660

13 Tekuće donacije (lijekovi,SPMM,fin.rabat...) 5.679.892 3.850.032 5.390.070 4.994.765 6.812.469

18

Prihodi iz poslovanja svrstani su u tri podskupine:

1. Prihodi od HZZO-a

KBC Rijeka najveći dio prihoda ostvaruje temeljem ugovorenog odnosa sa Hrvatskim

zavodom za zdravstveno osiguranje (95%). Posebnost zdrvastvenog sustava je u tome

što se proračunski korisnici ne financiraju po pojedinim vrstama rashoda i usvojenog

financijskog plana, nego na temelju stvarnog izvršenja usluga, u okvirima ugovora s

HZZO-om. HZZO prenosi sredstva bolnicama na temelju sklopljenih ugovora, odnosno

pruženih usluga klasificiranih kao naknade građanima i kućanstvima na temelju

osiguranja.

HZZO i KBC Rijeka sklapaju ugovor kojim se određuju mađusobna prava i obveze

vezane za provođenja bolničkog liječenja i specijalističko-konzilijarne zdravstvene

zaštite. Ugovorom se utvrđuju maksimalni mjesečni iznosi sredstva koje ustanova

dobiva od HZZO za razdoblje utvrđeno ugovorom. KBC Rijeka se obvezuje uskladiti

rashode za pruženu zdravstvenu zaštitu osiguranim osobama Zavoda s dobivenim

prihodima.

Najveća prihodovna sredstva odnose se na proračune bolnica, dok ostale prihode od

HZZO-a čine dopunsko zdrvstveno osiguranje, ugovori za druge pozicije državnog

proračuna, prihodi od HZZOZZR te prihodi od pruženih usluga drugim zdravstvenim

ustanovama.

U pratećem razdoblju, najveći prihodi od HZZO-a bili su u 2011. godini u iznosu od

716.885.881,00kn, što je za 1,14% više od godine ranije. Svake sljedeće godine prihodi

su bilježili pad. U 2014. godini prihodi su smanjeni za 14,35% u odnosu na 2011.

godinu.

2. Ostali prihodi

Ostali prihodi sastoje se od: prihoda od ostalih korisnika, prihoda od participacije,

prihoda od krvi i krvnih pripravaka i ostalih prihoda. Ostale prihode čine: kamate na

oročena sredstva i depozite po viđenju, prihodi od zateznih kamata, prihodi od

dividendi, prihodi za nadoknadu šteta, prihodi od obavljanja ostalih poslova vlastite

djelatnosti, tekućih donacija i dr.

19

Ostali prihodi su u 2011. godini za 6,87% veći od prihoda ostvarenih u 2010. godini, a

najveći rast zabilježili su prihodi od participacije (25,53%). Takav rast prihoda valja

zahvaliti „jedinici za naplatu potraživanja“. U 2012. godini prihodi su povećani za

4,68% u odnosu na godinu ranije. Ovo povećanje je najvećim dijelom vezano za

prihode od „B“ računa (klinička ispitivanja lijekova, prisustvo porodu, najamnina...).

Ostali prihodi u 2013.godini su znatno smanjeni prije svega zbog smanjenja prihoda od

participacija i prihoda od ostalih korisnika (privatni račun). Na navedene smanjene

stavke utjecalo je smanjenje cijena od strane HZZO-a, kao i smanjenje prihoda za

financiranje pripravnika (manji broj pripravnika). Prosječan broj pripravnika u 2013.g

je iznosio 26, dok je u 2012. godini iznosio 58. Iznos ostalih prihoda u 2014. godini

približnan je prihodima na početku promatranog razdoblja i iznosi 30.264.853,00kn.

3. Tekuće donacije

U promatranom razdoblju ostvaren je prihod od tekućih donacija: lijekova, potrošnog

materijala, rezervnih dijelova i tehničkog materijala. Ostvarene donacije u 2010. godini

iznosile su 5.679.892,00kn. Tekuće donacije u 2011. godini zabilježile su znatan pad u

odnosu na 2010. godinu i smanjene su za 32,22%. U razdoblju od 2011.-2014. godine

tekuće donacije imaju tendenciju rasta i na kraju 2014. godine donacije su iznosile

6.812.469,00kn.

20

3.3.2. Rashodi iz tekućeg poslovanja

Tablica 4. Kretanje rashoda iz tekućeg poslovanja u razdoblju od 2010. – 2014. godine

Izvor: izradio autor prema izvoru Kliničkog bolničkog centra Rijeka

Rashodi iz tekućeg poslovanja svrstani su u tri podskupine.

1. Materijalni izdaci

Materijalni izdaci sastoje se od lijekova, potrošnog medicinskog materijala i ostalih

materijalnih izdataka u koje spadaju: skupi lijekovi, živežne namirnice, uredski

materijal, utrošena energija, tekuće održavanje, poštanski izdaci i dr.

Najveći udio u materijalnim izdacima imaju lijekovi i potrošni medicinski materijal (

50%).

Ukupni materijalni izdaci u 2011. godini manji su u odnosu na godinu ranije za 0,45%.

Izdaci za lijekove i potrošni medicinski materijal smanjeni su za 8,23%, dok se rast

I. POKAZATELJI: TEKUĆE POSLOVANJE 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

1 II. RASHODI iz tekućeg poslovanja 739.935.667 739.950.606 743.248.946 716.846.699 745.786.507

2 Materijalni izdaci (2-20) 281.583.909 280.325.943 284.449.516 277.344.383 303.629.837

3 Lijekovi 73.032.535 65.600.817 63.007.997 59.833.893 66.347.809

4 Potrošni medicinski materijal 86.926.503 81.198.012 76.134.898 77.251.249 85.149.938

5 UKUPNO 3+4 159.959.038 146.798.829 139.142.895 137.085.142 151.497.748

6 Krv i krvni pripravci 6.609.936 7.043.392 7.739.824 7.372.044 7.821.660

7 Skupi lijekovi 23.453.475 33.098.241 38.177.338 43.925.113 51.909.546

8 Lijekovi,SPMM donacije, rabat 4.132.633 3.751.787 4.795.803 3.421.383 6.286.768

9 Živežne namirnice 7.176.019 7.320.350 6.873.084 5.543.321 5.066.027

10 Medicinski plinovi 2.188.432 2.035.613 1.963.542 1.671.771 1.686.167

11 Materijal za održavanje čistoće 2.742.522 2.639.454 2.390.400 2.382.393 2.454.795

12 Uredski materijal 2.418.918 2.800.936 2.680.870 1.901.044 857.589

13 Ostali razni materijal 5.071.399 3.130.931 3.688.594 2.848.606 2.855.492

14 Utrošena energija 18.353.596 20.635.068 23.326.400 23.179.497 21.580.431

15 Ugrađeni rezervni dijelovi 1.201.179 1.740.642 948.483 505.473 619.423

16 Poštanski izdaci 2.119.868 2.514.711 2.584.997 2.054.403 2.042.499

17 Tekuće održavanje 13.792.005 13.693.919 15.435.988 11.066.867 16.077.200

18 Izdaci za usluge drugih zdrav.ustanova 12.491.933 12.503.403 12.644.952 10.677.104 11.472.530

19 Ostali izdaci 19.774.091 20.562.702 21.706.016 23.623.646 21.335.465

20 Ostali izdaci-S.I.rezer.dijelovi-donacija 98.865 55.965 350.329 86.577 66.498

21 Troškovi zaposlenih (22-26) 451.997.191 459.024.153 456.759.210 438.076.611 433.142.165

22 Izdaci za prijevoz zaposlenika 14.276.130 14.190.437 14.066.579 13.032.792 12.685.088

23 Doprinosi na plaće 61.665.633 62.622.917 58.838.440 55.540.784 59.505.656

24 Ostali nematerijalni izdaci za zaposlene 12.233.282 13.665.488 10.110.834 3.439.040 3.575.388

25 Ostali nematerijalni izdaci 813.688 1.633.117 1.838.171 2.103.785 2.185.548

26 Bruto plaće i nadoknade 363.008.458 366.912.194 371.905.186 363.960.210 355.190.485

27 Ostali izdaci (28-29) 6.354.567 600.510 2.040.220 1.425.706 9.014.505

28 Izdaci financiranja 2.672.298 250.140 693.029 808.469 3.420.201

29 Ostali izdaci 3.682.268 350.370 1.347.191 617.236 5.594.305

21

troškova očituje najviše kod troškova za skupe lijekove, koji su za 41,12% veći u

odnosu na 2010. g., zatim troškova uredskog materijala, koji su veći za 15,79%

(povećana informatizacija). Troškovi energije veći su za 12,43% u odnosu na

2010.godinu zbog porasta cijena energenata ( električne energije, i ostalih goriva).

Također su porasli i poštanski izdaci zbog pojačane aktivnosti slanja opomena za

neplaćene račune.

Materijalni izdaci za skupe lijekove u 2012. godini povećani su za 15,34%. Ostali

troškovi također rastu, ( električne energija, tekuće održavanje i drugo).

U 2013. godini zabilježen je blagi pad izdataka ( 2,50%) u odnosu na godinu ranije, a

nastao je zbog smanjenja izdataka za lijekove i potrošne medicinske materijale.

U 2014. godini, materijalni izdaci zabilježili su najveći porast u posljednjih pet godina.

Samo u posljednjoj godini porasli su 9,48% u odnosu na godinu ranije. Razlog

značajnog porasta nastao je zbog izraženog povećanja izdataka za lijekove, potrošni

medicinski materijal i skupe lijekove.

2. Troškovi zaposlenih

Troškovi zaposlenih najveća je stvaka u rashodima i sastoji se od: bruto plaća i naknada,

izdataka za prijevoz zaposlenika, doprinosa na plaće i ostalih nematerijalnih izdataka za

zaposlene. Ukupni troškovi zaposlenih u 2010. g. iznosili su 451.997.191,00kn.

U 2011.g. troškovi zaposlenih povećali su se 1,55% u odnosu na godinu ranije i to zbog

isplate božičnice u iznosu od 4,3 mil. kuna. Troškovi osobnih dohodaka su također

porasli radi uvećanog troška temeljem kolektivnog ugovora za dodatak na radni staž, a u

manjem dijelu zbog uvođenja novih dežurstava. U 2012. godini bruto plaća i nadoknade

su porasle u odnosu na godinu ranije i to zbog novog obračuna dežurstava i povećanja

od 0,5% godišnje temeljem dodatka za minuli rad. Izdaci za doprinose na plaću su se

smanjili za 6,04% u odnosu na 2011. godinu zbog smanjenja doprinosa za zdravstveno

osiguranje sa 15% na 13%. Mjesečno smanjenje izdataka za doprinose za KBC Rijeka

iznosi cca 475.000 kuna.

22

KBC Rijeka provodi politiku reorganizacije rada i racionalizacije zaposlenika. Na taj

način došlo do smanjenja troškova. U 2013. i 2014. godini zabilježen je pad ukupnih

troškova zbog smanjenja broja zaposlenih. Radi istih razloga smanjeni su troškovi za

prijevoz. Odlukom Vlade Republike Hrvatske odlučeno je da u 2013. i 2014. godini

neće biti isplaćene božičnice i regresi za sve djelatnike u javnim službama, također i

isplata jubilarne nagrade bila je izvršena u manjem iznosu 500,00kn (prije 1.800,00kn).

3. Ostali izdaci

Ostali izdaci u 2011. godini su manji za 90,55% u odnosu na prethodnu godinu zbog

manje plaćenih naknada šteta po sudskim presudama. U 2012. godini zabilježeno je

značajno povećanje izdataka (239,75%) zbog plaćenih naknada po sudskim presudama.

U 2013. g. ponovno dolazi do smanjenja troškova zbog manje plaćenih naknada šteta i

zateznih kamata. Izdaci značajno rastu u 2014. godini i veći su za 532,28% u odnosu na

prethodnu 2013.godinu. Razlog većih troškova su isplate nastale po osnovi naknada

šteta po sudskim presudama.

3.3.3. Rezultat tekućeg poslovanja

Tablica 5. Ukupni rezultat tekućeg poslovanja u razdoblju od 2010.-2014. godine

Izvor: izradio autor prema izvoru Kliničkog bolničkog centra Rijeka

Rezultat tekućeg poslovanja prikazuje razliku ukupnh prihoda i ukupnih rashoda iz

tekućeg poslovanja.

Iz tablice br. 5 moguće je uočiti da je rezultat poslovanja veoma ostilirao. U prvoj

promatranoj godini, KBC Rijeka ostvario je višak prihoda nad izdacima u iznosu od

4.752.220kn. U sljedećoj godini, zabilježeno je veliko povećanje viška prihoda nad

rashodima u iznosu od 13.097.420kn, što je za 175,60% više od 2010. godine. U 2012.

godini došlo je do smanjenja rezultata tekućeg poslovanja zbog smanjenja prihoda od

R.br. POKAZATELJI / GODINE 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

1 Prihodi iz tekućeg poslovanja 744.687.887 753.048.026 747.827.526 668.931.079 651.056.606

2 Rashodi iz tekućeg poslovanja 739.935.667 739.950.606 743.248.946 716.846.699 745.786.507

3REZULTAT TEKUĆEG POSLOVANJA:

Višak/manjak prihoda nad izdacima (+ / -)4.752.220,04 13.097.420,00 4.578.580,18 -47.915.620,07 -94.729.900,33

23

HZZO-a i povećanje materijalnih troškova (povećanje cijena energenata). Uspoređujući

rezultat poslovanja 2012. i 2013. godine, moguće je uočiti da je u 2013.g ostvareno

nešto manje od 52,4 milijuna kuna manje prihoda u odnosu na 2012. godinu. Značajna

razlika je nastala zbog velikog smanjenja prihoda od HZZO-a, za gotovo 79 milijuna

kuna.

Najveći negativan rezultat u tekućem poslovanju dosegnut je 2014. godine. Iz godine u

godinu, u promatranom razdoblju, prihodi od HZZO-a značajno su smanjivani. Prihodi

od HZZO-a u 2014.godini smanjeni su za približno 95 milijuna kuna i iznosili su samo

86,63% u odnosu na 2010. godinu. Iz navedenog može se zaključiti da bi rezultati

tekućeg poslovanja bili pozitivni za 2013. i 2014.g. da su prihodi od HZZO-a bili na

razini prve promatrane godine, bez obzira na povećanje cijena energenata i drugih

materijalnih troškova.

3.3.4. Prihodi i izdaci za investicijsko održavanje i investicijsko ulaganje

U sustavu zdravstva vrlo je teško osigurati sredstva za investicijsko održavanje i

ulaganje. U zdravstvenom sustavu primarno je osigurati financijska sredstva za osnovnu

djelatnost tj. liječenje bolesnika. Zbog nedostatka sredstava investicijsko održavanje i

ulaganje nisu prioritet.

a) Prihodi i izdaci za investicijsko održavanje

Tablica 6. Kretanje prihoda za investicijsko održavanje u razdoblju od 2010. – 2014.

godine

Izvor: izradio autor prema izvoru Kliničkog bolničkog centra Rijeka

Iz tablice br. 6 odmah je uočljivo da sredstva za ovu namjenu nisu stabilna. Ona variraju

iz godine u godinu. Tako su prihodi u 2010. godini iznosili blizu 3,5 milijuna kuna, a

R.br II. POKAZATELJI: INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE 2101. 2011. 2012. 2013. 2014.

1 Prihodi od proračuna (središnji i lokalni) 3.421.135 2.552.365 1.391.168 5.677.952 612.203

2 Državni proračun 3.421.135 2.552.365 1.391.168 5.677.952 232.934

3 Europski fondovi 379.269

4 Izdaci za investicijsko održavanje 3.270.802 2.354.558 1.389.937 5.666.630 232.934

5 Rezervni dijelovi, održavanje i usluge 3.270.802 2.354.558 1.389.937 5.666.630 232.934

6 Višak/manjak prihoda nad izdacima (+ / -) 150.334 197.807 1.231 11.321 379.269

24

sljedeće dvije godine su značajno smanjivani. U 2013. godini prihodi su značajno veći

od prihoda iz svih promatranih godina. Prihodi su u 2014. godini drastično smanjeni u

odnosu na sve četiri prethodno promatrane godine. Interesantno je uočiti da se u 2014.

godini pojavljuju sredstva iz europskih fondova. No niti dobivena sredstva iz fondova

nisu pomogla da prihodi budu na očekivanoj razini, jer su prihodi iz proračuna bili

gotovo neznatni (232.934kn). Sredstva dobivena iz europskih fondova nisu utrošena.

Također treba zapaziti da je na kraju svake godine ostalo sredstava za ovu namjenu.

b) Prihodi i izdaci za investicijska ulaganja

Tablica 7. Kretanje prihoda za investicijsko ulaganje u razdoblju od 2010. – 2014.

godine

Izvor: izradio autor prema izvoru Kliničkog bolničkog centra Rijeka

Prihodi za investicijska ulaganja najvećim su dijelom ostvareni iz državnog proračuna.

Donacije su prisutne kroz svih pet promatranih godina, a decentralizirana sredstva

evidentirane su u prve tri promatrane godine.

R.br III. POKAZATELJI: INVESTICIJSKA ULAGANJA2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

1 Prihodi od proračuna (središnji i lokalni) 20.811.021 13.452.315 17.596.314 7.504.789 18.866.920

2 Donacije 3.179.231 1.454.688 3.413.420 1.789.680 2.659.849

3 Državni proračun 16.981.790 11.398.128 13.660.307 5.570.539 16.051.094

4 Decentralizirana sredstva 650.000 599.499 400.000 0

5 Europski fondovi 0

6 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 122.587 144.570 155.977

5 Izdaci za kapitalna ulaganja (6+7+12) 19.087.590 21.401.863 20.458.108 12.210.208 24.792.676

6 Investicijsko održavanje i ulaganje 9.095.794 8.484.684 3.477.598 5.125.765 5.083.218

7 Izdaci za kapitalna ulaganja: OPREMA (8-11) 6.736.478 11.414.983 13.004.791 2.402.370 7.226.325

8 Donacije 1.178.464 1.454.554 3.265.515 1.789.057 2.660.967

9 Državni proračun 5.558.014 9.660.990 9.589.576 613.313 3.535.595

10 Decentralizirana sredstva 299.439 149.700

11 Europski fondovi 1.029.763

12 Izdaci za kapitalna ulaganja: OBJEKTI -radovi

(13-16):1.255.318 1.502.196 3.975.719 4.682.072 12.483.133

13 Donacije 145.881

14 Državni proračun 1.255.318 1.203.257 3.579.838 4.682.072 12.483.133

15 Decentralizirana sredstva 298.939 250.000

16 Europski fondovi

17 Višak/manjak prihoda nad izdacima (+ / -) 1.723.432 -7.949.548 -2.861.794 -4.705.419 -5.925.756

25

Ukupni prihodi za investicijsko ulaganje bili su najveći u 2010. godini i njihov iznos

varirao je kroz sljedeće godine.

Izdaci za kapitalna ulaganja relativno su stabilni u prve tri promatrane godine. Značajan

pad kapitalnih ulaganja zabilježen je u 2013. godini, dok su najizraženija ulaganja

zabilježena u 2014. godini.

Kapitalna ulaganja uključuju investicijsko održavanje i ulaganje, te ulaganje u opremu i

objekte. Odnos potrošnje za sve tri stavke variraju iz godine u godinu. Za investicijsko

održavanje i ulaganje najviše sredstva utrošeno je u 2010. godini, a najmanje u trećoj

promatranoj godini. Istovremeno, najviše je utrošeno u opremu 2012. godine, a

najmanje godinu dana kasnije. Izdaci utrošeni za objekte (radove) u 2014. g. su bili

značajno veći od svih promatranih godina. Inače, u 2013. godini su najmanji prihodi i

najmanja potrošnja za kapitalna ulaganja. U tablici br. 7 vrijedno je zabilježiti da su

samo u 2010. godini prihodi bili dostatni za investicijsko održavanje i ulaganje, te

nabavku opreme. Za sve druge promatrane godine potrošnja je bila veća od ostvarenih

prihoda. Dakle, ostvaren je manjak prihoda koji je bio najizraženiji u 2011. godini.

26

3.3.5. Financijski rezultat poslovanja KBC-a Rijeka u razdoblju od 2010.-2014.

godine

Tablica 8. Ukupni rezultat poslovanja u razdoblju od 2010.-2014. godine

Izvor: izradio autor prema izvoru Kliničkog bolničkog centra Rijeka

Tekuće poslovanje najbolje je bilo 2011. godine. Pozitivno tekuće poslovanje bilo je

godinu prije i godinu poslije. Rezultat tekućeg poslovanja naglo je pao u 2013. godini, a

još izraženiji pad zabilježen je godinu kasnije.

Vrijedno je zapaziti da su prihodi za investicijsko održavanje u svim promatranim

godinama bili veći od izdataka za ovu namjenu. Najveći ostatak prihoda ostao je

nepotrošen 2014. godine (379.269kn). No, to su upravo ona sredstva koja su

uprihodovana od europskih fondova.

Prihodi za kapitalna ulaganja bili su dostatni samo u 2010. godini. U svim ostalim

promatranim godinama izdaci su bili veći od prihoda. Najveći negativni rezultat

zabilježen je u 2011. godini ( 7.949.548kn). Iz tablice br. 8 vidljiv je ukupan rezultat

poslovanja KBC-a za promatrano razdoblje od pet godina (2010.-2014.). U prve tri

promatrane godine rezultat poslovanja bio je pozitivan, a za dvije preostale godine

iskazani su značajni gubitci. Klinički bolnički centar Rijeka djeluje na tri fizički

relativno udaljena lokaliteta. Troškovi održavanja velikog broj starih i nenamjenski

građenih objekata iziskuje velike troškove što značajno opterećuje poslovanje i

negativno utječe na financijski rezultat.

R.br. POKAZATELJI / GODINE 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

1 Prihodi iz tekućeg poslovanja 744.687.887 753.048.026 747.827.526 668.931.079 651.056.606

2 Rashodi iz tekućeg poslovanja 739.935.667 739.950.606 743.248.946 716.846.699 745.786.507

3REZULTAT TEKUĆEG POSLOVANJA:

Višak/manjak prihoda nad izdacima (+ / -)4.752.220 13.097.420 4.578.580 -47.915.620 -94.729.900

4 Prihodi za investicijsko održavanje 3.421.135 2.552.365 1.391.168 5.677.952 612.203

5 Izdaci za investicijsko održavanje 3.270.802 2.354.558 1.389.937 5.666.630 232.934

6 Višak/manjak prihoda nad izdacima (+ / -) 150.334 197.807 1.231 11.321 379.269

7 Prihodi za kapitalna ulaganja 20.811.021 13.452.315 17.596.314 7.504.789 18.866.920

8 Izdaci za kapitalna ulaganja (6+7+12) 19.087.590 21.401.863 20.458.108 12.210.208 24.792.676

9 Višak/manjak prihoda nad izdacima (+ / -) 1.723.432 -7.949.548 -2.861.794 -4.705.419 -5.925.756

10REZULTAT POSLOVANJA - UKUPNO:

Višak/manjak prihoda nad izdacima (+ / -)6.625.985 5.345.679 1.718.017 -52.609.718 -100.276.387

27

U daljnjem tekstu bit će spomenute samo neke stavke koje su doprinijele ukupnom

rezultatu poslovanja po promatranim godinama.

KBC Rijeka je u 2010. godini ostvarila višak prihoda nad rashodima u iznosu od

6.625.985 kuna.

Na poslovni rezultat najvećim dijelom su utjecali sljedeći faktori:

1. Nabavljena je medicinska i nemedicinska opreme za hemodijalizu za KBC

Rijeka. Između Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i KBC-a Rijeke,

14.05.2009.g., sklopljen je Sporazum o ovlaštenju za preuzimanje poslova

provedbe postupka javne nabave za isporuku i montažu medicinske i

nemedicinske opreme za hemodijalizu. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

refundiralo je KBC-u Rijeka u 2010. godini iznos od 3.236.959,65 kuna, a

troškovi predmetne nabave teretili su 2009. godinu.

2. Između Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i KBC-a Rijeka, 10.03.2010.g.,

sklopljen je Sporazum o ovlaštenju za preuzimanje poslova provedbe postupka

javne nabave za izradu projekta, odabir izvoditelja radova i usluga stručnog

nadzora na dogradnji postojećih lokalnih računalnih mreža za bolnički

informacijski sustav na lokalitetima Rijeka, Sušak i Kantrida. Ministarstvo

zdravlja i socijalne skrbi refundiralo je KBC-u Rijeka iznos od 150.480,00 kuna.

Također je refundiralo iznos od 10.791,00kn za izradu tehničkog dijela

dokumentacije za nadmetanje i tehnički evaluaciju. Svi troškovi spomenutog

predmeta teretili su 2009. godinu.

3. Kliničkom bolničkom centru Rijeka uplaćeno je na žiro račun 1.198.350,00 kuna

temeljem prava iz vrijednosnih papira RIBA-R-A , izdavatelja Erste &

Steiermarkische Bank d.d.

4. Općina Viškovo uplatila je donaciju KBC-u Rijeka u iznosu od 146.911,20kuna

za uređenje krova na zgradi Odjel za hematologiju Klinike za dječje bolesti, a

troškovi navedenog uređenja teretili su 2009. godinu

5. KBC Rijeka sklopio je ugovore sa raznim dobavljačima. Ugovorom je određeno

da u slučaju zakašnjenja isporuke ugovorenog uređaja, isporučitelj je u obvezi

plaćati penale u iznosu od 2% za svaki dan zakašnjenja, a najviše 5% od

28

ugovorne vrijednosti. Na osnovi toga KBC Rijeka je u 2010. godini zaračunao

penale u iznosu od 45.795,29 kn.

KBC Rijeka je u 2011. godini ostvarila višak prihoda nad rashodima u iznosu od

13.097.420 kuna.

Faktori koji su značajno utjecali na poslovni rezultat u 2011. godini:

1. Promjene u računovodstvenim politikama u 2011.g u odnosu na 2010. godinu

koje su utjecale na poslovni rezultat smanjenjem rashoda:

- računovodstveno evidentiranje zaliha na Priručnim skladištima na radilištima

(10.928.008kn),

- evidentiranje troškova proizvodnje u bolničkoj Ljekarni (758.885kn).

2. Naplata dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja prema HZZO-u za aktivnosti

izvan limita (12.308.631kn).

3. Porast cijena energenata u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu za prosječno

14,68% (2.694.182kn).

4. Porast troškova zaposlenih (božićnica, dodatak na radni staž) temeljem

Kolektivnog ugovora (6.293.226kn).

5. Smanjenje decentraliziranih financijskih sredstava za investicijska ulaganja

(8.452.214kn).

KBC Rijeka je u 2012. godini ostvario višak prihoda nad rashodima u iznosu od

1.718.016,92 kuna.

Faktori koji su značajno utjecali na poslovanje u 2012. godini:

1. Promjena računovodstvene politike značajno je utjecala na poslovni rezultat.

Naime, naknadno utvrđeni prihodi iz prethodnih razdoblja - sukladno članku 21.

Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu proknjižen je

prihod za doznake iz prethodnih razdoblja koje su prethodno proknjižene kao

prihod budućeg razdoblja obzirom da se sa partnerima/fizičkim osobama nisu

bile uspjele specificirati stavke (računi) za koje su doznačili sredstva.

2. Smanjenje limita za osnovno osiguranje iz ugovora sa HZZO-om.

3. Dospjela nenaplaćena potraživanja prema HZZO-u za aktivnosti izvan limita i

dopunsko osiguranje.

29

Navedeni faktori, na koje ustanova nije mogla utjecati, su opteretili poslovanje te su

utjecali na rezultat poslovanja smanjenjem prihoda, odnosno povećanjem rashoda i

smanjenjem poslovnog rezultata.

KBC Rijeka je u 2013. godini ostvario manjak prihoda nad rashodima u iznosu od

52.609.717,51 kuna.

Na poslovni rezultat najvećim dijelom utjecali su sljedeći faktori:

1. Smanjenje limita za osnovno osiguranje - Ugovorom o provođenju bolničke i

specijalističke-konzilijarne zdravstvene zaštite bolesnika oboljelih od akutnih

bolesti za razdoblje od 01.05. do 31.12.2013.g. limit za osnovno osiguranje

smanjen je u odnosu na 2012.g. za 9,46% (54.776.762kn).

2. Smanjenje DTS-a direktno je utjecalo na smanjenje fakturirane realizacije i

prihoda od dopunskog osiguranja i participacije.

3. Manje plaćena sredstva u odnosu na limit za posebno skupe lijekove

(4.874.979kn).

4. Ostvareni gubitak uvođenjem financijskog limita na posebno skupe lijekove

(9.147.980kn).

5. Uvođenje stope PDV-a od 5% na lijekove, ugradbeni potrošni materijal, kruh i

mlijeko (6.370.046kn).

6. Uskrata decentraliziranih financijskih sredstava za investicijska ulaganja dovelo

je do povećanje troškova održavanja opreme (10.000.000kn).

7. Manji troškovi zaposlenih zbog stupanja na snagu 01.06.2013.g. novog

Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te od

01.03.2013.g. smanjenja koeficijenta na plaće za 3%.

8. Provođenjem javne i zajedničke nabave dovelo je do smanjenja materijalnih

troškova: lijekova, sanitetskog i potrošnog medicinskog materijala i ostalih

troškova (4.452.832kn).

9. Uštede na smanjenju broja zaposlenih (2.905.100kn).

10. Uštede na uslugama održavanja pisača i isporuka tonera (451.418kn).

30

KBC Rijeka je u 2014. godini ostvario manjak prihoda nad rashodima u iznosu od

100.276.387 kuna.

Faktori koji su značajno utjecali na poslovanje u 2014. godini:

1. Ugovorom o provođenju bolničke i specijalističke-konzilijarne zdravstvene

zaštite bolesnika oboljelih od akutnih bolesti limit za osnovno osiguranje

smanjen je u odnosu na 2013.g. za 10,24% (78.340.032kn).

2. HZZO je u 2014.g. smanjio sredstva za skupe lijekove u odnosu na limit u

2013.g. (4.874.979 kn).

3. Nepoštivanje rokova plaćanja od strane HZZO-a za vanlimitne aktivnosti

prouzročilo je gubitak (12,3 milijuna kn), te evidentiranjem plaćenog avansa od

strane HZZO-a za neizvršenu fakturiranu realizaciju utjecalo je na povećanje

obveza i potraživanja (37,44 mil. kn).

31

4. ANALIZA POSLOVANJA PO MJESTIMA TROŠKA U 2014. GODINI

4.1. Račun dobiti i gubitka po klinikama

U slijedećoj tablici prikazani su ukupni troškovi i rashodi po klinikama, skupni rezultat

poslovanja svih klinika.

Izvor: izradio autor prema izvoru Kliničkog bolničkog centra Rijeka

Na pet klinika KBC-a Rijeka (klinika za internu medicinu, Klinika za kirurgiju, klinika

za ginekologiju i porodništvo, Klinika za anesteziju i intenzivno liječenje, Klinika za

pedijatriju) zaposleno je 1417 djelatnika, što iznosi više od polovice svih zaposlenika

Zajednički tr.SALDO 3

(sveukupno)

0 1 2 3 4 5 6 7 8 (7-6) 9 10 (7+9) 11 (10-6) 12 13 (11-12)

1. Klinika za internu medicinu492 64.031.233 95.634.300 2.589.782 162.255.314 180.700.058 18.444.744 -11.378.529 169.321.530 7.066.215 15.729.357 -8.663.142

2.Klinika za ginekologiju i

porodništvo 223 32.070.956 9.124.223 1.165.950 42.361.130 36.464.300 -5.896.830 -4.447.136 32.017.165 -10.343.965 4.738.163 -15.082.128

3. Klinika za kirurgiju 358 50.565.480 22.511.611 1.242.046 74.319.136 90.674.316 16.355.180 -29.679.593 60.994.722 -13.324.413 7.912.430 -21.236.843

4. Klinika za neurokirurgiju39 6.781.999 2.334.277 69.599 9.185.874 15.279.291 6.093.417 -4.849.005 10.430.286 1.244.412 1.130.237 114.175

5. Klinika za urologiju 54 8.935.909 3.562.482 279.067 12.777.459 15.029.237 2.251.779 -2.590.543 12.438.694 -338.765 1.433.240 -1.772.005

6. Klinika za oftalmologiju 64 9.097.077 2.182.237 257.132 11.536.446 9.658.596 -1.877.850 -216.699 9.441.897 -2.094.549 1.341.523 -3.436.073

7. Klinika za pedijatriju 150 19.583.596 15.862.735 747.642 36.193.973 26.109.955 -10.084.018 -3.811.111 22.298.844 -13.895.129 3.270.577 -17.165.706

8. Klinika za infektivne bolesti 33 5.115.781 1.607.385 119.714 6.842.879 5.681.497 -1.161.383 -826.672 4.854.824 -1.988.055 740.940 -2.728.994

9.Klinika za otorinolaringologiju i

kirurgiju glave i vrata85 12.027.900 1.603.246 397.777 14.028.923 13.710.953 -317.970 -1.449.998 12.260.955 -1.767.968 1.748.404 -3.516.372

10. Klinika za dermatovenerologiju56 6.889.233 2.892.782 59.000 9.841.015 8.923.607 -917.408 -317.801 8.605.806 -1.235.209 1.169.766 -2.404.975

11. Klinika za neurologiju 83 12.524.731 5.035.443 219.576 17.779.750 16.292.038 -1.487.712 -1.853.511 14.438.527 -3.341.223 2.053.368 -5.394.591

12. Klinika za psihijatriju117 15.814.669 1.904.165 190.374 17.909.208 12.625.760 -5.283.448 -872.778 11.752.983 -6.156.226 2.673.132 -8.829.358

13.Klinika za maksilofacijalnu

kirurgiju 35 4.686.509 1.195.413 92.907 5.974.830 6.893.910 919.081 -749.554 6.144.356 169.527 767.872 -598.345

14.Zavod za fizikalnu i

rehabilitacijsku medicinu 90 9.672.921 2.145.924 330.026 12.148.871 13.171.297 1.022.426 1.674.972 14.846.269 2.697.398 1.950.334 747.064

15.Klinika za radioterapiju i

onkologiju 86 11.771.059 28.631.455 281.021 40.683.535 49.228.428 8.544.893 271.453 49.499.881 8.816.346 3.842.834 4.973.512

16.Centar za kliničku, zdravstvenu i

organ.psihologiju16 2.156.968 0 55.460 2.212.428 1.490.495 -721.933 5.519 1.496.014 -716.414 282.079 -998.493

17. Klinika za dentalnu medicinu42 4.582.744 1.774.064 266.040 6.622.848 7.636.565 1.013.717 8.586 7.645.151 1.022.303 850.793 171.510

18.Centar za medicinsku fiziku i

zaštitu od zračenja 8 1.358.020 258.902 3.249 1.620.172 963.205 -656.967 833.802 1.797.007 176.835 158.375 18.460

20.Klinika za anesteziologiju i

intenzivno liječenje 194 32.669.287 10.994.765 668.668 44.332.720 17.910.745 -26.421.975 18.487.417 36.398.162 -7.934.558 3.680.283 -11.614.841

21. Centar za hitnu medicinu 101 14.635.862 1.617.065 543.286 16.796.214 7.398.943 -9.397.271 1.140.337 8.539.280 -8.256.934 1.239.951 -9.496.884

22.Centar operacijske sale i

sterilizacije za lok.Sušak 47 5.650.741 1.933.431 281.617 7.865.789 0 -7.865.789 10.531.284 10.531.284 2.665.495 929.009 1.736.486

24. Klinički zavod za radiologiju105 17.379.522 2.821.498 1.885.314 22.086.335 13.279.394 -8.806.941 5.484.670 18.764.064 -3.322.271 1.996.919 -5.319.190

25.Klinički zavod za transfuzijsku

medicinu 72 9.363.422 6.717.496 320.593 16.401.511 15.741.327 -660.184 6.829.281 22.570.608 6.169.097 1.830.550 4.338.547

26.Klinički zavod za nuklearnu

medicinu 41 5.604.813 1.905.004 91.083 7.600.900 5.447.375 -2.153.525 335.167 5.782.542 -1.818.358 696.179 -2.514.537

27.Klinički zavod za laboratorijsku

dijagnostiku 94 12.302.748 7.240.331 432.011 19.975.089 16.884.931 -3.090.158 14.246.847 31.131.778 11.156.689 2.458.672 8.698.017

28.Klinički zavod za kliničku

mikrobiologiju 22 2.581.196 1.820.548 84.852 4.486.597 3.215.051 -1.271.546 2.564.634 5.779.685 1.293.089 540.915 752.173

29. Zavod za kliničku citologiju27 3.662.990 605.169 8.909 4.277.068 3.796.693 -480.375 628.963 4.425.656 148.587 495.647 -347.060

UKUPNO (19+23+30) 2.734 381.517.366 233.915.952 12.682.696 628.116.014 594.207.970 -33.908.044 0 594.207.970 -33.908.044 65.661.551 -99.569.595

INTERNA

REALIZAC. OSTVARENJE

SALDO 2

(nakon

preraspodj.)

Ključ: br.zap.-br.kreveta-

br.ambulanti + br. stolica u Red.br

.

KLINIKA/CENTAR/KLINIČKI

ZAVOD

Broj

zaposl. na

dan

31.08.

2014.

TROŠAK ZAPOSL.TROŠKOVI -

MJESTO TROŠKA

TROŠKOVI -

NOSITELJ

TROŠKA

UKUPNO

DIREKTNI TROŠAK

UKUPNA

REALIZAC.

(likvidirano)

SALDO 1

(operativni

rezultat)

Tablica 9. RDG za 2014. godinu

32

(51,82%). Proporcionalno s brojem zaposlenika, na ovih pet klinika, nastao je i trošak

za zaposlene (52,11%). Prosječan trošak po zaposleniku iznosi 139.545,50kn. Ako

usporedimo trošak po zaposleniku sa svim klinikama, možemo zapaziti da je najveći

trošak po zaposleniku nastao redom na klinikama: Klinika za neurokirurgiju

(173.897kn), Centar za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja (169.753kn), Klinika za

anesteziju i intenzivno liječenje (168.398kn), Klinika za urologiju (165.480kn) i Klinika

za infektivne bolesti (155.024kn).

Najmanji trošak po zaposleniku zabilježen je na klinikama: Zavod za fizikalnu i

rehabilitacijsku medicinu (107.477kn), Klinika za dentalnu medicinu (109.113kn),

Klinički zavod za kliničku mikrobiologiju (117.327kn), Centar operacijske sale i

sterilizaciju za lokalitet Sušak (120.229kn) i Klinika za dermatologiju (123.022kn).

Najveći trošak po zaposlenom veći je za 61,8% od najmanjeg troška po zaposlenom.

Razlozi za ovoliko velike razlike po zaposlenom, možemo pronaći u strukturi

zaposlenih i u unaprijed utvrđenom koeficijentu koji služi kao osnovica za obračun

osobnog dohotka.

Pogledamo li koliki su materijalni troškovi prema mjestu nastanka, možemo uočiti da

dvije klinike (Klinika za internu medicinu i Klinika za radiologiju i onkologiju) u

ukupnoj potrošnji sudjeluju s 124.265.755kn, što iznosi 53,12% svih troškova KBC-a

po ovoj osnovi. Sama Klinika za internu medicinu u ukupnim troškovima ove vrste

sudjeluje u 40,88%.

U ostalim materijalnim troškovima četiri klinike ( Klinika za internu medicinu, Klinika

za radiologiju i onkologiju, Klinika za kirurgiju i Klinika za ginekologiju i porodništvo)

sudjeluju s 6.883.092kn, što čini 54,27% svih troškova ove vrste.

U ukupnim direktnim troškovima opet četiri klinike (Klinika za internu medicinu,

Klinika za kirurgiju, Klinika za ginekologiju i porodništvo i Klinika za radiologiju i

onkologiju) sudjeluju u ukupnim troškovima s 319.619.115kn, što iznosi 50,89%. Samo

Klinika za internu medicinu ima direktan trošak od 25,83% svih troškova ove vrste.

Troškovi zaposlenih u ukupnim troškovima sudjeluju s 60,38%. S najvećim postotkom

za zaposlene u ukupnim direktnim troškovima sudjeluju klinike: Centar za kliničku,

zdravstvenu i organsku psihologiju (91,89%), Klinika za psihijatriju (87,64%), Centar

33

za hitnu medicinu (86,39%), Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata

(84,88%) i Zavod za kliničku citologiju (83,01%).

S najmanjim postotkom za zaposlene u ukupnim direktnim troškovima sudjeluju

klinike: Klinika za radioterapiju i onkologiju (28,84%), Klinika za internu medicinu

(39,43%), Klinički zavod za kliničku mikrobiologiju (56,07%), Klinički zavod

transfuzijske medicine (56,64%) i Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku

(61,19%).

Direktni troškovi liječenja (materijalni troškovi prema mjestu nastanka) svrstani su u tri

grupe (Prilog 2). Najveći dio troškova iz prve grupe čine: limit nabava, limit ljekarna i

skupi lijekovi. Drugu grupu troškova čine troškovi prema medicinskom fakultetu,

zdravstvene usluge i troškovi za živežne namirnice. Treću grupu troškova čine lijekovi,

sitni potrošni medicinski materijal i donacije.

Za troškove iz prve grupe izdvojeno je 211.665.138kn ili 90,49% svih materijalnih

troškova na klinikama. od toga je najveći trošak limit ljekarne od 75.579.153kn ili

35,71%, zatim slijedi limit nabave od 74.631.255kn ili 35,26% i skupi lijekovi od

52.264.687kn ili 24,69%. Za troškove iz prve grupe najviše su izdvojile klinike: Klinika

za internu medicinu (89.787.373kn), Klinika za radioterapiju i onkologiju

(27.764.551kn), Klinika za kirurgiju (19.339.243kn) i Klinika za pedijatriju

(14.060.936kn) što iznosi 71,32% svih troškova za ovu namjenu. U tim troškovima s

najvećim iznosom sudjeluje Klinika za internu medicinu s 42,42%.

Za troškove iz druge grupe izdvojeno je ukupno 15.888.354kn. Gotovo 50% izdvojeno

je za Medicinski fakultet Rijeka. Za živežne namirnice izdvojeno je 5.079.923kn, a

ostatak do ukupnog iznosa iz ove skupine za zdravstvene usluge. Za troškove iz treće

grupe izdvojeno je ukupno 6.362.459kn.

„Ostale direktne troškove“ (prema nositelju troška) čine: Služba informatike, Tehničke

služba, Služba bolničkih uslužnih djelatnosti, uredski materijal i ostali troškovi. Ovi

troškovi u ukupnim materijalnim troškovima sudjeluju sa 5,42%.

34

Za troškove iz Službe informatike utrošeno je najviše sredstava za održavanje

medicinske opreme i to 5.390.132kn ili 93,92%. Tehnička služba najviše je potrošila za

održavanje objekata, prostora i opreme u iznosu od 3.685.779kn ili 98,16%. Služba

bolničkih uslužnih djelatnosti najviše je potrošila za sredstva za čišćenje u iznosu od

1.722.715kn ili 71,8%. Ostale troškove iz ove tablice nije potrebno komentirati jer nisu

značajni.

Tri klinike (Klinika za internu medicinu, Klinika za kirurgiju, Klinika za radiologiju i

onkologiju) u 2014. godini ostvarile su prihod od 320.602.802kn, što iznosi 53,95%

ukupnog prihoda svih klinika. Samo Klinika za internu medicinu ostvarila je 30,41%

prihoda svih klinika.

Ako od prihoda svake klinike oduzmemo ostvarenu realizaciju prihoda, dobijemo Saldo

1. Iz tablice br. 9 možemo uočiti da su neke klinike ostvarila veći prihod od rashoda,

dok su preostale klinike ostvarile negativan rezultat odnosa prihoda i rashoda Na žalost,

ukupni rezultat svih klinika zajedno, značajno je negativan. Stavimo li u odnos po tri

klinike s najboljim i najslabijim rezultatom, rezultat je negativan. Klinike međusobno

pružaju i primaju usluge. Takve usluge imaju svoju cijenu i prikazane su u koloni

interne realizacije (Tablica 9.). Interna realizacija vrijedna je 80.427.328kn sa saldom

nula.

Tri klinike (Klinika za anesteziologiju i intenzivno liječenje, Klinički zavod za

laboratorijsku dijagnostiku, Centar operacijske sale i sterilizacije na lokalitetu Sušak)

pružile su usluge ukupne vrijednosti od 48.261.538kn što iznosi 60% ukupne vrijednosti

svih pruženih usluga. Samo Klinika za anesteziologiju i interno liječenje pružila je

29,19% vrijednosti pruženih internih usluga. Dvije klinike (Klinika za kirurgiju i

Klinika za internu medicinu) primile su usluge u vrijednosti od 47.325.161kn što iznosi

58,83% ukupnih primljenih usluga. Najpovoljniji saldo interne realizacije ima Klinika

za anesteziologiju i intenzivno liječenje, a najnepovoljniji Klinika za kirurgiju.

U koloni Saldo 2 prikazani su financijski rezultati klinika nakon uračunate interne

realizacije, tako da se od podataka iz kolone Saldo 1 doda/oduzme podatak iz kolone

interne realizacije. Nakon izvršene preraspodjele, najpovoljniji saldo ostvarile su:

Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Klinika za radioterapiju i onkologiju i

35

Klinika za internu medicinu. Najveći negativni saldo evidentiran je kod klinika: Klinika

za pedijatriju, Klinika za kirurgiju i Klinika za ginekologiju i porodništvo.

Raspodjela zajedničkog troška klinika, napravljena je prema utvrđenim kriterijima (vidi

tablicu prilog 4). Prema ovoj osnovi najveći trošak ima Klinika za internu medicinu i to

15.729.357kn, što iznosi 23,95% svih zajedničkih troškova.

U Saldu 3 prikazani su konačni rezultati za svaku kliniku i ukupno svih zajedno. Ukupni

gubitak svih klinika iznosi gotovo sto milijuna kuna. Samo tri klinike: Klinika za

kirurgiju, Klinika za pedijatriju i Klinika za ginekologiju i porodništvo iskazale su

gubitak od 53.484.67kn, što iznosi 53,71% ukupnog gubitka. Najbolji rezultat ostvario

je Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku.

4.2. Usporedba naturalnih pokazatelja sa financijskim pokazateljima

U tablici koja slijedi uvršteni su pokazatelji: broj zaposlenih, broj pacijenata

(ambulantno i u stacionaru) te prihodi i troškovi po klinikama.

Izvor: izradio autor prema izvoru Kliničkog bolničkog centra Rijeka

ukupno po Dr.ukupn

opo Dr. ukupno po Dr. ukupno

po

Dr.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23( 19-21) 24(20-22)

1. Interna 492 83 0 314 95 499 81 318 100 7.324 88 821 10 11.336 140 724 9 180.700.058 163.819.989 162.255.314 150.565.309 18.444.744 13.254.680

2. Ginekologija 223 38 3 139 43 232 39 150 43 2.369 58 693 17 2.956 76 712 18 36.464.300 40.209.254 42.361.130 44.152.520 -5.896.830 -3.943.267

3. Kirurgija 358 66 0 213 79 356 65 215 75,5 5.084 77 811 12 7.501 115 804 12 90.674.316 95.277.788 74.319.136 72.069.191 16.355.180 23.208.597

4. Neurokirurgija 39 9 0 21 9 41 10 21 10 586 65 84 9 698 70 90 9 15.279.291 15.489.588 9.185.874 9.519.930 6.093.417 5.969.658

5. Urologija 54 13 0 30 11 57 13 32 12 1.743 134 127 10 1.522 117 128 10 15.029.237 14.678.384 12.777.459 13.257.589 2.251.779 1.420.795

6. Oftalmologija 64 18 0 33 13 65 19 32 14 3.795 211 147 8 3.930 207 151 8 9.658.596 10.846.621 11.536.446 11.992.345 -1.877.850 -1.145.724

7. Pedijatrija 150 29 0 96 25 148 26 97 25 1.690 58 232 8 2.187 84 229 9 26.109.955 27.267.733 36.193.973 33.473.309 -10.084.018 -6.205.576

8. Infektivne bol. 33 8 0 16 9 31 9 15 7 212 27 62 8 286 32 73 8 5.681.497 6.088.412 6.842.879 6.766.871 -1.161.383 -678.460

9. ORL 85 16 5 48 16 89 18 52 19 2.820 134 177 8 2.962 165 181 10 13.710.953 16.014.680 14.028.923 14.572.873 -317.970 1.441.807

10. Dermat 56 14 0 30 12 52 14 28 10 2.974 212 50 4 3.259 233 52 4 8.923.607 9.436.661 9.841.015 9.739.268 -917.408 -302.607

11. Neurologija 83 19 0 50 14 85 19 52 14 1.621 85 81 4 1.188 63 82 4 16.292.038 16.695.767 17.779.750 17.273.492 -1.487.712 -577.725

12. Psihijatrija 117 28 4 55 30 120 25 62 33 1.533 48 175 5 1.894 76 176 7 12.625.760 13.321.428 17.909.208 19.538.123 -5.283.448 -6.216.695

13. Maksilofacijalna 35 7 0 18 10 36 7 19 10 454 65 47 7 693 99 48 7 6.893.910 9.001.825 5.974.830 6.563.013 919.081 2.438.812

14. Fizikalna med. 90 10 0 63 17 88,5 10 64 14,5 1.227 123 114 11 1.259 126 108 11 13.171.297 13.360.609 12.148.871 12.290.598 1.022.426 1.070.011

15. Onkologija 86 19 0 47 20 87 19 47 21 1.116 59 119 6 2.339 123 104 5 49.228.428 42.951.694 40.683.535 35.048.783 8.544.893 7.902.911

16. Psihologija 16 0 14 1 1 16 13 1 2 220 16 0 0 0 0 0 0 1.490.495 1.866.762 2.212.428 2.073.112 -721.933 -206.350

17. Dentalna med. 42 27 0 13 2 39 26 11 2 1.089 40 0 0 1.271 49 0 0 7.636.565 7.721.927 6.622.848 6.321.147 1.013.717 1.400.780

18. Medicinka fizika 8 0 8 0 0 8 0 8 0 39 5 0 0 0 0 0 0 963.205 945.513 1.620.172 1.268.375 -656.967 -322.862

19. Anestezija 194 62 0 114 18 192 52 120 20 769 12 107 2 925 18 106 2 17.910.745 15.697.554 44.332.720 43.352.385 -26.421.975 -27.654.831

20. Hitna med. 101 21 0 53 27 126 9 54 63 4.101 195 0 0 3.364 374 0 0 7.398.943 5.371.739 16.796.214 16.332.400 -9.397.271 -10.960.661

21. op sale 47 0 0 35 12 49 0 36 13 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 7.865.789 7.505.566 -7.865.789 -7.505.566

22. Radiologija 105 26 0 54 25 106 26 56 24 3.789 146 0 0 431 17 0 0 13.279.394 14.608.899 22.086.335 23.131.557 -8.806.941 -8.522.658

23. Transfuzija 72 14 0 47 11 70 11 47 12 1.126 80 0 0 743 68 0 0 15.741.327 14.766.986 16.401.511 15.380.364 -660.184 -613.378

24. Nuklearna 41 14 1 17 9 39 11 19 9 2.829 189 3 0 1.222 111 0 0 5.447.375 5.986.739 7.600.900 7.868.210 -2.153.525 -1.881.471

25. Laboratorij 94 0 14 66 14 99 15 71 13 3.628 259 0 0 0 0 0 0 16.884.931 15.696.840 19.975.089 20.443.229 -3.090.158 -4.746.389

26. Mikrobiologija 22 5 0 14 3 24 4 14 6 414 83 0 0 0 0 0 0 3.215.051 3.233.162 4.486.597 5.216.255 -1.271.546 -1.983.093

27. Citologija 27 8 0 17 2 27 17 8 2 2.606 326 0 0 27 2 0 0 3.796.693 4.259.341 4.277.068 3.069.885 -480.375 1.189.456

UKUPNO 2.734 554 49 1.604 527 2.781 558 1.649 574 55.159 91 3.849 6 51.992 93 3.766 7 594.207.970 584.615.894 628.116.014 608.785.699 -33.908.044 -24.169.805

Direktan trošak ukupno

K L I N I K A Red.

br.

ZAPOSLENI

ambulanta

BROJ PACIJENATA MJESEČNO

2013.g.2014.g. 2013.g. 2014.g.

ostali

*

ukupn

odr.

ostali

*

stacionarUkup

nodr.

nemed.

osobljedr*

nemed.

osoblje

ambulanta stacionar2014.g. 2013.g. 2014.g. 2013.g.

Fakturirano/likvidirano Razlika = fakt. - dir.troš.

2014.g. 2013.g.

Tablica 10. Naturalni i financijski pokazatelji 2014./2013. godina

36

Broj zaposlenih u 2014. godini iznosio je ukupno 2734 djelatnika. U odnosu na 2013.

godinu, taj se broj smanjio za 47 osoba. Ako pažljivo promatramo samo dio tablice

odmah je uočljiva razlika u prikazivanju broja zaposlenih. Naime, u 2014. godini u

tablicu je uvedena jedna nova kolona (ostali nositelji medicinske struke) koja nije

postojala u 2013. godini. U novu rubriku, koja se pojavila 2014. godine, uključeno je 49

osoba. Jedan dio osoba uključeni u ovu rubriku „preselio“ se iz rubrike doktora, a drugi

dio iz rubrike ostalog medicinskog osoblja. Kao izraženi primjeri za prebacivanje iz

rubrike doktora vidljivi su na klinikama psihologija i laboratorija. Još u 2013. godini

psiholozi i inženjeri medicinske biokemije svrstani su u rubriku doktora. Ista se situacija

dogodila s nekim zaposlenima koju su 2013. godine bili svrstani u rubriku ostalo

medicinsko osoblje, a sada se nalaze u novoj rubrici. Zbog navedenih razloga nije

upitno zaključiti da je broj doktora (558) u 2013. godini bio veći nego u 2014. godini

(554). Naprotiv, broj doktora u 2014. godini znatno je povećan prijemom novih

liječnika. Izrazito povećani broj doktora zabilježen je na Klinikama anestezije (10) i

Klinici hitne medicinske pomoći (12).

Ukupni smanjeni broj zaposlenih u 2014. godini u odnosu na prethodnu godinu

isključivo se odnosi na nemedicinsko osoblje. Kod broja pacijenata interesantno je

zapaziti da u promatranom razdoblju 2013. i 2014. godine, raste mjesečni broj

pacijenata. To vrijedi za ambulantne pacijente, gdje je broj pacijenata povećan za 3.167

(6,09%). Istovremeno, povećan je i broj pacijenata u stacionaru za 83 (2,21%).

Praćenjem podataka po medicinskim djelatnostima, uočljivo je da je kod tri najveće

klinike (interna, ginekologija i kirurgija) evidentiran značajni pad broja pacijenata u

ambulantnom radu i to kod interne za 35,39%, ginekologije za 19,86% i kirurgije za

32,22%. Za razliku od navedenog, dijagnostičke djelatnosti zabilježile su značajan

porast slučajeva. Posebno se ističu radiologija s povećanjem od 3.358, laboratorij s

3.628 i citologija s 2.606 pacijenata. Istovremeno su hitna medicina, nuklearna,

transfuzija i mikrobiologija značajno doprinijele ukupnom povećanju opsega rada.

Kod stacionarnog broja pacijenata, prisutan je blagi porast u 2014. godini u odnosu na

2013. godinu. Značajnije povećanje zabilježeno je samo na internoj klinici gdje se broj

pacijenata povećao s 724 na 821 bolesnika mjesečno, što iznosi povećanje od 13,4%.

37

Obzirom da se kapacitet za ležeće bolesnike nije povećao, za pretpostaviti je da se

skratilo vrijeme bolničkog liječenja, a time omogućilo liječenje većem broju bolesnika.

U 2014. godini fakturirano/likvidirano je gotovo deset milijuna kuna više nego u

prethodnoj godini (1,64%). Uslijed velikog povećanja direktnog troška u 2014. godini

od blizu 20 milijuna kuna (3,18%) u odnosu na godinu ranije, razlika između

fakturiranog/ likvidiranog i direktnog troška povećana je za 40,29%.

Iz skupnih podataka tablice br. 10, mogu se povezati parametri broja zaposlenih i broja

pacijenata (ambulantno i u stacionaru) s financijskim pokazateljima. Broj zaposlenih

vidljivo je smanjen u 2014. godini, a broj pacijenata je porastao u ambulantama za

6,09% i stacionaru za 2,21%. Obzirom na povećanje broja pacijenata, logično je

povećan iznos fakturirano/likvidirano i direktan trošak.

38

5. FINANCIJSKI PLAN ZA 2015. GODINU

5.1. Sintetički plan za 2015. godinu

Financijsko planiranje, za godinu koja slijedi, moguće je kvalitetno učiniti na temelju

sintetičke analize prethodne godine. To je prikazano u sljedećoj tablici.

Tablica 11. Sintetička analiza 2014. godine i plan za 2015. godinu

Izvor: izradio autor prema izvoru Kliničkog bolničkog centra Rijeka

OSTVARENO

R.br I. POKAZATELJI: TEKUĆE POSLOVANJE 2014.

0 1 4 8

1 I. PRIHODI iz tekućeg poslovanja ( ukupno 2-14) 651.056.606 762.540.753

2 Prihodi od HZZO 613.979.284 725.762.110

3 - proračuni bolnica 500.884.733 586.875.800

5 - dopunsko zdravstveno osiguranje 46.759.812 57.854.700

6 - ugovor za druge pozicije drž.proračuna 64.790.196 79.568.246

8 Prihodi pružene usluge drugim zdrav. Ustanove 1.544.544 1.463.364

9 Ostali prihodi 30.264.853 36.778.643

10 Prihodi od ostalih korisnika 5.556.743 9.969.107

11 Prihodi od participacije 5.737.705 8.387.391

12 Ostali prihodi 11.148.745 10.923.253

13 Krv i krvni pripravci 7.821.660 7.498.893

14 Tekuće donacije (lijekovi,SPMM,fin.rabat...) 6.812.469

II. RASHODI iz tekućeg poslovanja (ukupno 1-28) 745.786.507 712.199.711

1 Materijalni izdaci (2-19) 303.629.837 270.278.121

2 Lijekovi 66.347.809 65.000.000

3 Potrošni medicinski materijal 85.149.938 75.000.000

4 UKUPNO 2+3 151.497.748 140.000.000

5 Krv i krvni pripravci 7.821.660 7.498.893

6 Skupi lijekovi 51.909.546 51.000.000

7 Lijekovi,SPMM donacije, rabat 6.286.768

8 Živežne namirnice 5.066.027 5.000.000

9 Medicinski plinovi 1.686.167 1.700.000

10 Materijal za održavanje čistoće 2.454.795 2.300.000

11 Uredski materijal 857.589 800.000

12 Ostali razni materijal 2.855.492 529.228

13 Utrošena energija 21.580.431 21.000.000

14 Ugrađeni rezervni dijelovi 619.423 550.000

15 Poštanski izdaci 2.042.499 1.900.000

16 Tekuće održavanje 16.077.200 15.000.000

17 Izdaci za usluge drugih zdrav.ustanova 11.472.530 10.000.000

18 Ostali izdaci 21.335.465 13.000.000

19 Ostali izdaci-S.I.rezer.dijelovi, tekuće održ-donacija,rabat 66.498

20 Troškovi zaposlenih (21-25) 433.142.165 436.921.590

21 Izdaci za prijevoz zaposlenika 12.685.088 12.982.800

22 Doprinosi na plaće 59.505.656 61.398.227

23 Ostali nematerijalni izdaci za zaposlene 3.575.388 3.567.055

24 Ostali nematerijalni izdaci (sl.put, struč.usavr.) 2.185.548 2.007.070

25 Bruto plaće i nadoknade 355.190.485 356.966.437

26 Ostali izdaci (27-28) 9.014.505 3.000.000

27 Izdaci financiranja 3.420.201 2.000.000

28 Ostali izdaci 5.594.305 1.000.000

29REZULTAT TEKUĆEG POSLOVANJA: Višak/manjak prihoda

nad izdacima (+ / -)-94.729.900 50.341.042

PLANIRANO

2015.

39

Analizirajući tablicu br. 11 odmah je uočljivo kako je financijski plan KBC-a Rijeka za

2015. godinu, kada su prihodi u pitanju, vrlo ambiciozan. Naime, planom je predviđeno

povećanje prihoda za 111.484.147 kn, odnosno za 17,12% u odnosu na prethodnu

godinu. Planom se predviđa da će prihodi od HZZO-a biti povećani za 18,20% i da će

biti veći od svih promatranih godina. Treba napomenuti da planom nije predviđen iznos

mogućih donacija.

Ostale stavke prihoda također su promjenjive. Najveći rast prihoda očekuje se od

bolničkog proračuna (85.991.067kn), ugovora za druge pozicije bilančnog proračuna

(14.778.040kn) i dopunskog zdravstvenog osiguranja (8.094.888kn). Druge stavke

prihoda nisu bitno promijenjene planom u odnosu na 2014. godinu.

Plan rashoda također je vrlo optimističan. Očekuje se smanjenje rashoda tekućeg

poslovanja za 33.586.796kn ili 4,5%. Najveća ušteda očekuje se na potrošnom

medicinskom materijalu (15.149.938kn) i na stavci ostalih izdataka ( 8.335.465kn).

Rashodi od donacija nisu mogli biti planirani. Interesantno je zapaziti da je predviđen

blagi rast troškova za zaposlene nakon nekoliko godina konstantnog pada.

Rezultat tekućeg poslovanja za 2015. godinu, gotovo nevjerojatno je optimističan.

Očekuje se ostatak sredstava preko 50 milijuna kuna, a znamo da je negativan rezultat

tekućeg poslovanja u 2014. godini iskazan u minusu od gotovo 95 milijuna kuna.

40

5.2. Analitički plan za 2015. godinu

Analitičkim planom KBC-a planiraju se povećani prihodi velikog broja klinika, što je

prikazano u tablici koja slijedi.

Izvor: izradio autor prema izvoru Kliničkog bolničkog centra Rijeka

Prethodno je utvrđeno kako je ukupno poslovanje klinika KBC-a Rijeka bilo negativno.

Prilikom izrade financijskog plana za 2015. godinu, krenulo se od pretpostavke da će

cijene usluga biti uvećane za određeni postotak. Ako bi zaista uvećani postotci bili

primjenjivani, klinike KBC-a ostvarile bi 646.884.815kn prihoda, što iznosi povećanje

od 8,87% u odnosu na 014. godinu. Ipak naznačeno povećanje prihoda neće biti

Zajednički tr.SALDO 3

(sveukupno)% iznos kn % % realizacija rezultat

0 1 6 7 8 (7-6) 9 11 (10-6) 12 13 (11-12) 2 3 4 5 6 7 8

1. Klinika za internu medicinu 162.255.314 180.700.058 18.444.744 -11.378.529 7.066.215 15.729.357 -8.663.142 1,0922 197.355.885 7.992.685 4,05 6,00 209.197.238 19.834.038

2. Klinika za ginekologiju i porodništvo 42.361.130 36.464.300 -5.896.830 -4.447.136 -10.343.965 4.738.163 -15.082.128 1,1253 41.033.496 -10.512.932 -25,62 26,00 51.702.205 155.776

3. Klinika za kirurgiju 74.319.136 90.674.316 16.355.180 -29.679.593 -13.324.413 7.912.430 -21.236.843 1,0978 99.543.435 -12.367.723 -12,42 12,50 111.986.365 75.206

4. Klinika za neurokirurgiju 9.185.874 15.279.291 6.093.417 -4.849.005 1.244.412 1.130.237 114.175 1,0994 16.797.498 1.632.382 9,72 6,00 17.805.348 2.640.232

5. Klinika za urologiju 12.777.459 15.029.237 2.251.779 -2.590.543 -338.765 1.433.240 -1.772.005 1,1157 16.767.786 -33.456 -0,20 6,00 17.773.853 972.611

6. Klinika za oftalmologiju 11.536.446 9.658.596 -1.877.850 -216.699 -2.094.549 1.341.523 -3.436.073 1,0954 10.580.169 -2.514.499 -23,77 24,00 13.119.410 24.741

7. Klinika za pedijatriju 36.193.973 26.109.955 -10.084.018 -3.811.111 -13.895.129 3.270.577 -17.165.706 1,0877 28.399.798 -14.875.863 -52,38 52,40 43.281.292 5.631

8. Klinika za infektivne bolesti 6.842.879 5.681.497 -1.161.383 -826.672 -1.988.055 740.940 -2.728.994 1,0970 6.232.761 -2.177.730 -34,94 35,00 8.414.227 3.736

9.Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju

glave i vrata14.028.923 13.710.953 -317.970 -1.449.998 -1.767.968 1.748.404 -3.516.372 1,0867 14.899.158 -2.328.167 -15,63 16,00 17.283.023 55.698

10. Klinika za dermatovenerologiju 9.841.015 8.923.607 -917.408 -317.801 -1.235.209 1.169.766 -2.404.975 1,0858 9.688.882 -1.639.700 -16,92 17,00 11.335.992 7.410

11. Klinika za neurologiju 17.779.750 16.292.038 -1.487.712 -1.853.511 -3.341.223 2.053.368 -5.394.591 1,0930 17.806.664 -3.879.964 -21,79 22,00 21.724.130 37.502

12. Klinika za psihijatriju 17.909.208 12.625.760 -5.283.448 -872.778 -6.156.226 2.673.132 -8.829.358 1,1238 14.189.325 -7.265.794 -51,21 51,50 21.496.827 41.709

13. Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju 5.974.830 6.893.910 919.081 -749.554 169.527 767.872 -598.345 1,8086 12.468.333 4.976.078 39,91 6,00 13.216.433 5.724.178

14. Zavod za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu 12.148.871 13.171.297 1.022.426 1.674.972 2.697.398 1.950.334 747.064 1,0915 14.376.697 1.952.463 13,58 6,00 15.239.298 2.815.065

15. Klinika za radioterapiju i onkologiju 40.683.535 49.228.428 8.544.893 271.453 8.816.346 3.842.834 4.973.512 1,0885 53.584.266 9.329.349 17,41 6,00 56.799.322 12.544.405

16.Centar za kliničku, zdravstvenu i

organ.psihologiju2.212.428 1.490.495 -721.933 5.519 -716.414 282.079 -998.493 1,0815 1.611.971 -877.018 -54,41 54,50 2.490.495 1.507

17. Klinika za dentalnu medicinu 6.622.848 7.636.565 1.013.717 8.586 1.022.303 850.793 171.510 1,0814 8.258.141 793.086 9,60 6,00 8.753.630 1.288.575

19.Centar za medicinsku fiziku i zaštitu od

zračenja1.620.172 963.205 -656.967 833.802 176.835 158.375 18.460 1,0815 1.041.707 96.961 9,31 6,00 1.104.209 159.464

20.Klinika za anesteziologiju i intenzivno

liječenje44.332.720 17.910.745 -26.421.975 18.487.417 -7.934.558 3.680.283 -11.614.841 1,0960 19.630.139 -9.895.446 -50,41 50,50 29.543.359 17.774

21. Centar za hitnu medicinu 16.796.214 7.398.943 -9.397.271 1.140.337 -8.256.934 1.239.951 -9.496.884 1,0815 8.001.957 -8.893.871 -111,15 10,00 8.802.152 -8.093.675

22.Centar operacijske sale i sterilizacije za

lok.Sušak7.865.789 0 -7.865.789 10.531.284 2.665.495 929.009 1.736.486 0 1.736.486 0 1.736.486

23. Klinički zavod za radiologiju 22.086.335 13.279.394 -8.806.941 5.484.670 -3.322.271 1.996.919 -5.319.190 1,0814 14.360.190 -4.238.395 -29,51 30,00 18.668.247 69.662

24. Klinički zavod za transfuzijsku medicinu 16.401.511 15.741.327 -660.184 6.829.281 6.169.097 1.830.550 4.338.547 0,5694 8.962.502 -2.440.279 -27,23 6,00 9.500.252 -1.902.529

25. Klinički zavod za nuklearnu medicinu 7.600.900 5.447.375 -2.153.525 335.167 -1.818.358 696.179 -2.514.537 1,0822 5.895.172 -2.066.741 -35,06 35,00 7.958.482 -3.431

26. Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku 19.975.089 16.884.931 -3.090.158 14.246.847 11.156.689 2.458.672 8.698.017 1,0815 18.261.053 10.074.139 55,17 6,00 19.356.717 11.169.802

27. Klinički zavod za kliničku mikrobiologiju 4.486.597 3.215.051 -1.271.546 2.564.634 1.293.089 540.915 752.173 1,0813 3.476.355 1.013.477 29,15 6,00 3.684.937 1.222.059

28. Zavod za kliničku citologiju 4.277.068 3.796.693 -480.375 628.963 148.587 495.647 -347.060 0,9644 3.661.474 -482.279 -13,17 6,00 3.881.163 -262.590

29. UKUPNO (19+23+30) 628.116.014 594.207.970 -33.908.044 0 -33.908.044 65.661.551 -99.569.595 646.884.815 -46.892.750 -7,25 115,03 744.118.607 50.341.042

UKUPNO

DIREKTNI

TROŠAK

Red

.br.

RASPODJELA ZAJEDNIČKOG TROŠKA

:uvećanje cijena 2015

rezultat 2014.g po novim

cijenama Financijski plan 2015.g

KLINIKA/CENTAR/KLINIČKI ZAVOD

SALDO 1

(operativni

rezultat)

UKUPNA

REALIZAC.

(likvidirano)

SALDO 2 (nakon

preraspodj.)

INTERNA

REALIZAC.

Ključ: br.zap.-br.kreveta-

br.ambulanti + br. stolica u dnevnoj

bolnic - ostvarenje

Tablica 12. Analitička analiza 2014. godine i plan za 2015. godinu

41

dostatno za konačno pozitivno poslovanje. Gubitci bi u 2015. godini iznosili

46.892.750kn. Tako bi gubitak iz 2014. godine bio smanjen za 52,90%.

Planom za 2015. godinu predviđen je i porast prihoda od 115,3% u odnosu na već

evidentirano povećanje prihoda koje je nastalo povećanjem cijena. Tada bi ukupan

rezultat klinika bio pozitivan (50.341.042kn).

Tri klinike (Klinika za internu medicinu, Klinika za radiologiju, Klinički zavod za

kliničku mikrobiologiju) doprinijele bi ukupnom pozitivnom rezultatu s 43.548.245kn

ili 86,51%. Najveći doprinos pozitivnom rezultatu dala bi Klinika za internu medicinu s

doprinosom od 39,4%. Samo četiri klinike (Centar za hitnu medicinu, Klinički zavod za

transfuzijsku medicinu, Zavod za kliničku citologiju, Klinički zavod za nuklearnu

medicinu) prema planu, neće ostvarit pozitivni rezultat.

42

6. ANALIZA POSLOVANJA USTANOVE U RADOBLJU OD SIJEČANJ –

OŽUJAK 2014. / SIJEČANJ – OŽUJAK 2015. GODINE

Analiza poslovanja ustanove obuhvaća prva tri mjeseca 2015.godine.

Tablica 13. Poslovanje 1-3.2014. / 1.-3.2015.

Izvor: izradio autorprema izvoru Kliničkog bolničkog centra Rijeka

Napomena:

KBC Rijeka je u veljači 2015.godine prešao na novo informatičko programsko rješenje-

AX . Knjiženja i kontrole financijskih dokumenata te usklađenje analitičkih evidencija i

glavne knjige za veljaču i ožujak još nisu završena. Zbog navedenog razloga izdaci za

I. - III. 2014. I.- III. 2015.

2 3

160.291.928 159.438.121

1 150.408.870 151.795.530

- proračuni bolnica 130.373.201 130.742.230

- dopunsko zdravstveno osiguranje 13.345.611 10.869.699

-KPI i QI 1.889.800

za usluge izvan ugovorenog limita 6.690.058 8.140.701

- s osnova ozljeda na radu i prof.bol. 153.100

2 362.163 200.140

3 469.787

4 1.027.522 1.186.005

5 1.157.709 1.784.785

6 6.865.877 4.471.661

183.493.668 187.673.713

1 72.127.231 78.346.978

2 16.891.639 16.905.572

3 12.114.079 13.962.330

4 19.854.243 22.843.819

5 48.859.961 53.711.721

6 1.880.340 1.903.495

7 1.195.730 1.211.231

8 451.727 370.506

9 601.365 457.009

10 1.040.364

11 208.546 192.854

12 836.330 626.157

13 6.693.985 6.689.970

14 112.632 103.552

15 470.593 514.235

16 3.165.089 2.675.481

17 2.518.239 3.277.257

18 5.132.694 5.573.146

19 105.124.453 107.189.782

20 87.673.559 88.227.319

21 373.726 452.915

22 13.323.150 15.015.246

23 3.455.506 3.091.669

24 298.512 402.633

25 6.241.984 2.136.953

26 790.865 37.282

27 2.984.406 2.042.612

28 2.466.713 57.059

29 -23.201.740 -28.235.592

Lijekovi

Skupi lijekovi

II. RASHODI - IZDACI

P O K A Z A T E L J I

1

I. PRIHODI - PRIMICI

Prihodi od HZZO

Prihodi od pruženih usluga drugim zdr. ustanovama

Prihodi od proračuna (središnji i lokalni)

Prihodi od ostalih korisnika

Prihodi od participacije

Ostali i izvanredni prihodi

Tekuće i investicijsko održavanje

Izdaci za usluge drugih zdrav.ustanova

Ostali izdaci

Ugrađeni rezervni dijelovi

Potrošni medicinski materijal

Krv i krvni pripravci

Živežne namirnice

Medicinski plinovi

Materijal za održavanje čistoće

Neproknjiženi materijal

Uredski materijal

Ostali razni materijal

Utrošena energija

Poštanski izdaci

Ostali materijalni rashodi za zaposlene

Ukupni rashodi za zaposlene (20-24)

UKUPNI REZULTAT TEKUĆEG POSLOVANJA

Financijski rashodi

Doprinosi na plaće

Izdaci za prijevoz zaposlenika

Bruto plaće

Ostali rashodi za zaposlene

Izdaci za kapitalna ulaganja

Ostali i izvanredni izdaci

Materijalni izdaci (5-18)

Ostali rashodi (26-28)

UKUPNO (2+3+4)

Red. Br.

43

medicinske plinove,materijal za čišćenje,tehnički materijal,sitan inventar te izdaci za

potrošni medicinski materijal knjiženi su po planskom iznosu.

U dvije godine promatranog razdoblja, prihodi su bili manji od rashoda:

1. Prihodi u razdoblju I. – III. 2014 / I. – III. 2015

KBC Rijeka u razdoblju od siječnja do ožujka 2015. godine ostvario je prihode u

iznosu od 159.438.121kn što je 0,53% manje u odnosu na 2014. godinu. Najveći dio

prihoda je ostvaren temeljem ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje

koji su za 0,92% veći u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Povećanje prihoda

uzrokovano je povećanjem prihoda za usluge izvan ugovorenog limita i prihoda za KPI

i QI (KPI-ključni pokazatelji uspješnosti-izvedbe; QI-pokazatelji kvalitete). Istodobno

je došlo do smanjenja prihoda od dopunskog zdravstvenog osiguranja (18,55%) i

smanjenja ostalih i izvanrednih prihoda (37,87%) u odnosu na godinu ranije. Prihodi od

ostalih korisnika su za 15,42% veći u odnosu na razdoblje siječanj-ožujak 2014. godine,

prihodi od participacije za 54,17%,, dok su ostali prihodi manji za 34,87%. Prihodi od

pruženih usluga drugim zdravstvenim ustanovama manji su za 44,74% u odnosu na isto

razdoblje prethodne godine.

2. Rashodi u razdoblju I. – III. 2014 / I. – III. 2015

Ukupni rashodi tekućeg poslovanja za siječanj – ožujak 2015. godine iznose

187.673.713kn što je za 2,28% više u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Rashodi

tekućeg poslovanja svrstani su u tri podskupine: materijalni izdaci, izdaci za zaposlene i

ostali izdaci.

a) Materijalni izdaci

Ukupni materijali izdaci za siječanj – ožujak 2015. godine su za 8,62% veći u odnosu na

godinu ranije. Najveći udio u materijalni izdacima čine lijekovi, skupi lijekovi i

potrošni medicinski materijal (68,55%). Rashodi za lijekove (bez skupih lijekova sa

posebne liste) u 2015.g. neznatno su porasli u odnosu na 2014.g., dok su skupi lijekovi

i potrošni medicinski materijal zabilježili povećanje od preko 15%. Do porasta

materijalnih izdataka došlo je zbog porasta troškova liječenja (skupih lijekovi i

potrošnog medicinskog materijala) kao posljedica porasta broja usluga i složenosti.

44

b) Izdaci za zaposlene

Najveće izdatke u ukupnim rashodima čine rashodi za zaposlene (42%). Troškovi

zaposlenih za siječanj – ožujak 2015.g. iznose 107.189.782kn što je za 1,96% više u

odnosu na 2014.godinu. Na dan 31.03.2015. godine KBC Rijeka ima 3.215 djelatnika u

radnom odnosu što je za jednog djelatnika više u odnosu na 31.12.2014.g. (3.214

zaposlenih). Bruto plaća i naknade neznatno su povećane u odnosu na isto razdoblje

2014. godine za 0,63%. Izdaci za doprinose na plaću za siječanj-ožujak 2015. god. veći

su za 12,70 % u odnosu na isti period 2014. godine, zbog povećanja doprinosa za

zdravstvo sa 13% na 15% od 01.travnja 2014.g. Ostali rashodi za zaposlene (regres,

božićnica, jubilarne nagrade) su u 2015.g veći za 21,19% u odnosu na godinu ranije,

zbog većih isplata potpora za novorođenu djecu te potpora za bolovanje duže od 90

dana. Ostali materijalni rashodi za zaposlene, u 2015. godini, povećali su se za 1,96% u

odnosu na isto vremensko razdoblje prethode godine.

c) Ostali izdaci

Izdaci financiranja i ostali izdaci su za siječanj – ožujak 2015. godine manji za 97,69%

u odnosu na godinu ranije zbog manjih isplata po osnovi naknada šteta po sudskim

presudama. Rashodi za investicijska ulaganja su za 31,56% manji u odnosu na isti

period prethodne godine.

3. Rezultat tekućeg poslovanja I. – III. 2014 / I. – III. 2015

KBC Rijeka ostvario je za razdoblje siječanj – ožujak 2015. godine manjak prihoda nad

izdacima u iznosu od 28.235.592kn što je za 21,70% više u odnosu na 2014. godinu.

Do povećanja negativnog financijskog rezultata u 2015. godini u odnosu na 2014.

godinu došlo zbog:

a) povećanja dospjelih potraživanja prema HZZO-u,

b) nesklada između fakturirane realizacije i plaćanja od strane HZZO-a za

likvidirane fakture,

c) izvršenja usluga iznad ugovorenog limita zbog čega nastaju dodatni troškovi

poslovanja koji se izravno negativno odražavaju na financijski rezultat.

45

7. ZAKLJUČAK

Diplomski rad prati segmente poslovanje Kliničkog bolničkog centra Rijeka. KBC

Rijeka je organizacija u vlasništvu Republike Hrvatske koja pokriva zdravstvene

potrebe stanovnika tri županije i potrebe stranih državljana. Također je vrlo važna

državna ustanova, koju je teško uspoređivati s klasičnim proizvodnim poduzećem.

U teorijskom dijelu rada obrađeno je značenje financijskog izvještavanja,

izvještavanje po segmentima, međunarodni računovodstveni standardi u javnom

sektoru, financijsko izvještavanje u proračunskom računovodstvu te odgovornost za

sastavljanje i čuvanje financijskih izvještaja. U drugom, praktičnom dijelu,

analizirano je ukupno poslovanje KBC-a kroz pet promatrane godine (2010. –

2014.g.), te poslovanje po segmentima u 2014. godini. Analiza po segmentima

poslovanja obuhvaća praćenje prihoda i rashoda po klinikama, te njihovu usporedbu

sa naturalnim pokazateljima. Segmenti poslovanja određeni su prema aktivnostima

koje su sastavni dio KBC-a. Na kraju rada, iznesen je financijski plan za 2015.

godinu, te rezultati poslovanja u prva tri mjeseca tekuće godine koji su uspoređeni

sa istim razdobljem ranije godine.

U diplomskom radu, korišteni su dostupni podaci KBC-a Rijeka. Budući da se neke

podatke tretira kao poslovna tajna, nisu se mogli koristiti u izradi diplomskog rada.

S obzirom na specifičnost poslovanja KBC-a sljedeći zaključci nemaju slijed

klasične proizvodne organizacije:

1. KBC Rijeka ostvaruje od HZZO-a oko 95% ukupnih prihoda. Od 2011. godine

prihodi od HZZO-a konstantno su smanjivani svake slijedeće godine. KBC

svake godine s HZZO-om sklapa ugovor u kojem su regulirana međusobna prava

i obzeve. Ugovorom je određen i mjesečni prihod limita na temelju kojih KBC

dobiva sredstva od HZZO-a. Dakle, HZZO u stvarnosti jednostrano odlučuje u

svim stavkama ugovora. Smanjenje cijena usluga za preko 30% negativno se

odražavalo na poslovanje KBC-a. Tako veliko smanjenje prihoda izazvalo je

vrlo negativni saldo.

46

2. Rashodovna strana poslovanja također je najvećim dijelom utvrđena ugovorom

između KBC-a i HZZO-a. Naime, ugovorom su definirani bolnički kapaciteti,

standardi pružanja zdravstvenih usluga i visina osobnih primanja zaposlenika. Iz

navedenog, može se zaključiti da su rashodi unaprijed definirani. Paradoksalno

je da KBC-u „nije u interesu“ povećanje broja pacijanata jer povećanjem

njihovog broja rastu i troškovi. Niti zaposlenima u KBC-u „nije u interesu“

povećavati broj pacijenata za isti osobni dohodak. Dodamo li tome i veće izdatke

zbog toga što KBC djeluje na tri lokaliteta rashodovna strana nije mogla biti

značajnije smanjena.

3. Razlika u prihodima KBC-a i klinika nastala je zbog toga što prihode KBC-a

čine ugovoreni mjesečni paušalni prihodi od HZZO-a i prihodi iz ostalih izvora,

a prihode klinika čini fakturirana realizacija. Razlika u rashodima KBC-a i

klinika nastala je zbog toga što rashode po klinikama čine svi direktni i

zajednički troškovi klinika, a rashodi KBC-a su i troškovi koji nisu nastali na

klinikama, odnosno troškovi nastali u nemedicinskim službama.

4. Ukupni rezultat tekućeg poslovanja KBC-a je negativan u posljednje dvije

promatrane godine. U zadnjoj promatranoj godini gubitak je značajno povećan u

odnosu na godinu ranije. Smanjiti cijene usluga za više od 30%, a istovremeno

povećati broj pacijenata u ambulantama iznad 6% (6,09%) i u stacionaru za

2,21% ne može dati pozitivni rezultat poslovanja. Negativni rezultat nastao je

isključivo zbog smanjenja prihoda od HZZO-a, a ne zbog povećanja troškova

poslovanja.

5. Iz analize poslovanja prema mjestu troška (klinike) rezultati financijskog

poslovanja u promatranom razdoblju nisu značajnije rasli. Značajnije povećanje

gubitaka nastalo je na klinikama koje koriste skupe lijekove i skupi medicinski

materijal.

6. Uzroke nezadovoljavajućeg funkcioniranja javne zdravstvene zaštite treba tražiti

u neprimjerenim suštinskim rješenjima, ali i u neodgovarajućoj organizaciji.

Objektivnu ocjenu uspješnosti poslovanja moguće je dobiti usporedbom prihoda

i rashoda prateći ih jedinstvenim računovodstvenim načelima. To znači da

prihode i rashode treba voditi po načelima nastanka.

47

7. KBC Rijeka mogao bi pozitivno poslovati ako bi se cijene usluga povećale 30%.

Istodobno bi bilo potrebno povećati broj usluga u stacionaru za 30% i

ambulantnih usluga za 15%.

8. Poslovanje KBC-a Rijeka samo je djelomično pod utjecajem bolničkog

menedžmenta. Naime, HZZO određuje: ciljeve, bolničke kapacitete, kadrovske

normative i iznos financijskih sredstava. Menedžment ne može utjecati niti na

opseg i kvalitetu bolničkih usluga. Kako cijene usluga utvrđuje HZZO

menedžmentu ostaje vrlo malo prostora za utjecaj na priljev sredstava.

9. Planom za 2015. godinu predviđeno je vrlo značajno povećanje prihoda. Kada bi

plan prihoda doista bio ostvaren, ukupni rezultat poslovanja bio bi pozitivan uz

pretpostavku da troškovi poslovanja ostanu na planiranoj razini. Poslovanje u

prva tri mjeseca 2015. godine ne daje naslutiti da će poslovanje KBC-a na kraju

ove godine biti pozitivno. Prihodi su značajno manji, a troškovi su neplanirano

narasli.

Na kraju rada, smatra se opravdano predložiti da KBC Rijeka treba i dalje raditi na

reorganizaciji bolničkog sustava u skladu s kretanjima tržišta i potrebama svojih

klijenata, tj pacijenata, te nastojati udovoljiti njihovim zahtjevima na najkvalitetniji

način.

Zdravstvo se bazira na visokim moralnim i etičkim principima koji aktivno mogu

pomoći kreiranju i unaprijeđenju vrijednosne osnove društva. Zdravlje je važan

čimbenik ekonomskog razvoja, a samo zdrava i funkcionalno sposobna populacija može

u potpunosti sudjelovati u ekonomskoj proizvodnji.

48

LITERATURA

KNJIGE:

1. Bičanić, N., Jakir-Bajo, I., Maletić, I., Milić, A., 2011., Proračunsko

računovodstvo, Orbis d.o.o., Zagreb

2. Lukač, D., Godišnje porezne prijave i financijski izvještaji, 2012., TEB

3. Hrvatski računovodstveni sustav, 2010., Zagreb, 2010., RRIF

4. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011., Zagreb, TEB

5. Računovodsto neprofitnih organizacija, 2011., Zagreb, RRIF

6. Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika, 2011., Zagreb, RRIF

7. Vašiček, D., Dražić Lutilsky, I., Dragija, M., Peršić, M., Hladika, M., Broz

Tominac, S., Budimir, V., Bosilj Vukšić, V., Vašiček, V., 2011., Upravljačko

računovodstvo i računovodstvo troškova u javnom sektoru – izabrane teme,

RIF

8. Žager K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager, L.,2008., Analiza financijskih

izvještaja, AKD, Zagreb

ČLANCI:

1. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, I. Temeljne

odredbe, Članak 2., NN 114/10

2. Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, I. Opće

odredbe, Članak 3., NN 87/087 i 136/12

3. Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, I. Opće

odredbe, Članak 4., NN 87/087 i 136/12

4. Vašiček, D., 2012., Sanacija zdravstvenih ustanova i računovodstveni sustav,

TIM4PIN MAGAZIN, 2/2012.

5. Zakon o računovodstvu, Pojmovi i primjena, Članak 2., NN 121/14

6. Zakon o računovodstvu, V. Standardi financijskog izvještavanja, Članak 12.,

NN 121/14

49

OSTALI IZVORI:

1. http://www.poslovni.hr/media/PostAttachments/373138/kodeks-korporativnog-

upravljanja.pdf

2. http://www.hlk.hr/1306

3. http://www.kbc-rijeka.hr/

50

POPIS TABLICA

Tablica 1. Financijski izvještaji i rokovi prodaje ............................................................. 9

Tablica 2. Kretanje limita (osnovno osiguranje), koeficijenta DTS-a i vrijednosti boda

SKZZ .............................................................................................................................. 15

Tablica 3. Kretanje prihoda u razdoblju od 2010. – 2014. godine ................................. 17

Tablica 4. Kretanje rashoda iz tekućeg poslovanja u razdoblju od 2010. – 2014. godine

........................................................................................................................................ 20

Tablica 5. Ukupni rezultat tekućeg poslovanja u razdoblju od 2010.-2014. godine ...... 22

Tablica 6. Kretanje prihoda za investicijsko održavanje u razdoblju od 2010. – 2014.

godine ............................................................................................................................. 23

Tablica 7. Kretanje prihoda za investicijsko ulaganje u razdoblju od 2010. – 2014.

godine ............................................................................................................................. 24

Tablica 8. Ukupni rezultat poslovanja u razdoblju od 2010.-2014. godine ................... 26

Tablica 9. RDG za 2014. godinu .................................................................................... 31

Tablica 10. Naturalni i financijski pokazatelji 2014./2013. godina................................ 35

Tablica 11. Sintetička analiza 2014. godine i plan za 2015. godinu .............................. 38

Tablica 12. Analitička analiza 2014. godine i plan za 2015. godinu .............................. 40

Tablica 13. Poslovanje 1-3.2014. / 1.-3.2015. ................................................................ 42

POPIS PRILOGA

Prilog 1: Trošak zaposlenih na klinikama ...................................................................... 51

Prilog 2: Troškovi zaposlenih u nemedicinskim službama ............................................ 52

Prilog 3: Troškovi po mjestu troška ............................................................................... 53

Prilog 4: Troškovi po nositelju troška ............................................................................ 53

Prilog 5: Zajednički trošak ............................................................................................. 53

51

Izvor: Klinički bolnički centar Rijeka

PLAĆE

PRIJEVOZ +

OSTALI

TROŠKOVI ZAPOSLENIH

OSTALI TROŠKOVI (SLUŽBENA PUT. +

STRUČNO US., NAKN.GRAĐ.)

UKUPNO

(3+4+5)BROJ TROŠAK

BROJ ZAPOSLENIH

NA OREĐENO VRIJEME NA DAN

31.12.2014.

TROŠAK

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

1 Klinika za internu medicinu 492 61.521.813 2.416.917 92.502 64.031.233 58 44.271 20 1.916.633

2 Klinika za ginekologiju i porodništvo 223 30.735.006 1.007.202 328.748 32.070.956 1 170.461

3 Klinika za kirurgiju 358 48.600.384 1.695.987 269.108 50.565.480 1.872 790596,97 23 3.006.912

4 Klinika za neurokirurgiju 39 6.537.534 198.193 46.272 6.781.999 365 180.393 0

5 Klinika za urologiju 54 8.593.315 310.595 32.000 8.935.909 694 271.115 3 57.071

6 Klinika za oftalmologiju 64 8.724.402 315.726 56.949 9.097.077 105 50.312 2 5.542

7 Klinika za pedijatriju 150 18.817.311 660.673 105.612 19.583.596 8 621.514

8 Klinika za infektivne bolesti 33 4.960.933 145.198 9.650 5.115.781 3 209.696

9Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju

glave i vrata85 11.500.628

489.48237.790 12.027.900 1

242.598

10 Klinika za dermatovenerologiju 56 6.629.714225.568

33.952 6.889.233 365 187.7582 207.604

11 Klinika za neurologiju 83 12.081.743 420.811 22.177 12.524.731 3 275.059

12 Klinika za psihijatriju 117 15.292.718 481.548 40.403 15.814.669 11 830.784

13 Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju 35 4.522.204 164.305 4.686.509 730 282.524 14.476

14Zavod za f izikalnu i rehabilitacijsku

medicinu90 9.228.515 435.150 9.256 9.672.921 4

187.188

15 Klinika za radioterapiju i onkologiju 86 11.354.903 391.139 25.017 11.771.059 4 1.477 3 444.450

16Centar za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju

16 2.070.08259.172

27.714 2.156.968 118.534

17 Klinika za dentalnu medicinu 42 4.491.904 87.789 3.051 4.582.744 4 893.513

18Centar za medicinsku f iziku i zaštitu od zračenja

8 1.298.60533.386

26.029 1.358.020 115 57.694130.457

19 UKUPNO (1-18) 2.031 266.961.714 9.538.842 1.166.229 277.666.784 4.308 1.866.142 89 9.232.490

20Klinika za anesteziologiju i intenzivno

liječenje194 31.591.259 906.658 171.370 32.669.287 415 54.461 11

1.562.897

21 Centar za hitnu medicinu 101 14.005.375 582.575 47.913 14.635.862 9 1.126.227

22Centar operacijske sale i sterilizacije

za lokalitet Sušak47 5.402.862 247.729 150 5.650.741 730 194.516 3

219.247

23 UKUPNO (20-22) 342 50.999.496 1.736.961 219.433 52.955.890 1.145 248.977 23 2.908.371

24 Klinički zavod za radiologiju 105 16.807.036 521.585 50.901 17.379.522 389 193.450 2 285.156

25Klinički zavod za transfuzijsku medicinu

72 8.971.783 320.851 70.788 9.363.422 730 198.9344 468.909

26 Klinički zavod za nuklearnu medicinu 41 5.401.332 183.697 19.784 5.604.813 0

27Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku

94 11.809.757 434.748 58.243 12.302.748 717 267.156 3117.357

28 Klinički zavod za kliničku mikrobiologiju 22 2.485.908 92.639 2.649 2.581.196121.992

29 Zavod za kliničku citologiju 27 3.463.354 117.608 82.028 3.662.990 1 98.101

30 UKUPNO (24-29) 361 48.939.172 1.671.127 284.393 50.894.691 1.836 659.540 10 1.091.516

UKUPNO (19+23+30) 2.734 366.900.381 12.946.931 1.670.054 381.517.366 7.289 2.774.659 122 13.232.376

Red

.br.

OSTVARENI TROŠAK

KLINIKA/CENTAR/KLINIČKI ZAVODBROJ ZAP.

NA DAN

31.12.2014.

TROŠAK 01.01.2014. - 31.12.2014.

PRIPRAVNOST NA ODREĐENO VRIJEME

Prilog 1: Trošak zaposlenih na klinikama

52

Prilog 2: Troškovi zaposlenih u nemedicinskim službama

Izvor: Klinički bolnički centar Rijeka

NEMEDICINSKE SLUŽBE BR.ZAP. PLAĆA

PRIJEVOZ +

OSTALI

TROŠKOVI ZAPOSLENIH

OSTALI TROŠKOVI (SLUŽBENA PUT. +

STRUČNO US., NAKNADE GRAĐ.)

UKUPNO

1. Bolnička ljekarna 31 3.479.799 132.448 278 3.612.525

2. Ravnateljstvo 7 1.368.655 29.375 291.753 1.689.783

3 Služba za informatiku 34 3.269.623 159.428 6.789 3.435.839

4 Služba za pravne I kadrovske poslove 36 3.530.083 182.821 16.865 3.729.769

5 Služba bolničkih uslužnih djelatnosti 134 8.297.494 622.138 28.686 8.948.319

6 Služba za tehničke i opće poslove 106 9.061.774 516.186 43.310 9.621.270

7 Služba za unutarnju reviziju 4 620.361 15.423 32.804 668.588

8 Centar zdravstvene njege 148 6.291.309 429.844 1.196 6.722.348

9Jedinica za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite

4 421.876 19.072 7.465 448.414

10 Služba računovodstva 40 3.525.899 155.993 11.691 3.693.583

11 Služba za fakturiranje i komercijalu 28 2.053.965 143.696 150 2.197.811

12 Služba za poslove nabave 19 2.284.059 87.927 33.404 2.405.390

13 Služba plana i analize 5 625.613 18.682 524 644.819

14 Ostali 14 2.215.358 14.848 39.451 2.269.657

UKUPNO 610 47.045.868 2.527.881 514.367 50.088.116

53

Izvor: Klinički bolnički centar Rijeka

Prilog 3: Troškovi po mjestu troška

3. GRUPA

TROŠKOVA

LIJEKOVI I

SPMM NABAVA

SI MED.

LIMIT

REZ.

DIJELOVI

LIMIT

LIMIT

NABAVA

LIMIT

LJEKARNA

Vanl imit

IVF i

Transpl .

SKUPI

LIJEKOVIKRV UKUPNO

MED.

FAKULTET

ZDRAVSTV.

USLUGE

ŽIVEŽNE

NAMIRNICEUKUPNO

Li jekovi i

SPMM rabat

i donaci je

0 1 2 3 4 2 3 4 5 6 7 (2+3+4+5+6) 8 9 10 11 (8+9+10) 12 13 (7+11+12)

1. Kl inika za internu medicinu 32.222.473 129.453 85.708 32.437.634 24.652.364 405.499 28.917.481 3.374.396 89.787.373 1.672.920 824.580 1.391.664 3.889.165 1.957.762 95.634.300

2.Kl inika za ginekologi ju i

porodniš tvo2.440.154 67.263 14.437 2.521.854 2.403.478 1.397.126 304.560 6.627.018 1.314.686 158.348 488.164 1.961.199 536.007 9.124.223

3. Kl inika za ki rurgi ju 10.431.772 207.452 26.704 10.665.927 7.603.775 1.069.541 19.339.243 1.930.394 78.767 1.118.856 3.128.017 44.351 22.511.611

4. Kl inika za neurokirurgi ju 1.235.152 65.462 10.093 1.310.707 754.816 36.069 2.101.592 84.820 12.934 133.820 231.574 1.111 2.334.277

5. Kl inika za urologi ju 965.375 48.091 1.013.466 1.479.528 342.010 232.231 3.067.235 309.300 18.420 159.890 487.610 7.637 3.562.482

6. Kl inika za ofta lmologi ju 1.467.154 2.688 0 1.469.842 596.742 2.066.583 19.694 17.406 75.403 112.503 3.151 2.182.237

7. Kl inika za pedi jatri ju 1.510.534 17.028 22.276 1.549.838 8.376.829 3.737.673 396.596 14.060.936 49.008 423.162 280.461 752.630 1.049.169 15.862.735

8. Kl inika za infektivne bolesti 10.235 597 10.832 998.213 258.488 10.558 1.278.090 3.977 43.195 104.603 151.774 177.520 1.607.385

9.Kl inika za otorinolaringologi ju i

ki rurgi ju glave i vrata583.596 21.810 17.368 622.773 436.477 6.103 1.065.352 386.118 12.083 136.770 534.971 2.923 1.603.246

10. Kl inika za dermatovenerologi ju 68.533 7.285 75.818 1.123.520 293.832 1.882 1.495.052 635.585 17.362 103.977 756.924 640.807 2.892.782

11. Kl inika za neurologi ju 161.946 0 11.139 173.085 2.288.894 2.224.997 14.207 4.701.183 6.365 15.152 170.225 191.742 142.518 5.035.443

12. Kl inika za ps ihi jatri ju 4.704 0 4.704 295.018 5.727 305.448 5.000 25.859 334.979 365.838 1.232.879 1.904.165

13.Kl inika za maks i lofaci ja lnu

ki rurgi ju400.488 25.738 426.226 294.396 15.854 736.477 391.646 348 65.301 457.295 1.641 1.195.413

14.Zavod za fi zika lnu i

rehabi l i taci jsku medicinu17.301 0 0 17.301 696.841 1.125.785 4.184 1.844.111 2.395 243.662 246.056 55.757 2.145.924

15.Kl inika za radioterapi ju i

onkologi ju117.763 0 663 118.425 11.797.586 15.706.430 142.110 27.764.551 118.531 102.713 166.560 387.803 479.101 28.631.455

16.Centar za kl iničku, zdravstvenu i

organizaci jsku ps ihologi ju0 0 0 0 0

17. Kl inika za denta lnu medicinu 216.054 17.833 233.887 250.317 484.204 22.215 1.265.751 0 1.287.965 1.895 1.774.064

18.Centar za medicinsku fi ziku i

zašti tu od zračenja258.452 0 258.452 258.452 450 0 450 258.902

19. UKUPNO (1-18) 52.111.685 610.699 188.386 52.910.770 64.048.794 2.144.635 52.264.687 5.614.017 176.982.902 6.950.257 3.018.923 4.974.336 14.943.516 6.334.227 198.260.645

20.Kl inika za anesteziologi ju i

intenzivno l i ječenje1.403.174 14.625 90.252 1.508.051 8.071.558 1.018.755 10.598.365 155.364 118.284 104.370 378.019 18.382 10.994.765

21. Centar za hi tnu medicinu 100.910 0 0 100.910 1.426.091 1.527.002 79.318 4.443 0 83.761 6.303 1.617.065

22.Centar operaci jske sa le i

steri l i zaci je za loka l i tet Sušak825.325 31.644 856.968 941.920 23.342 1.822.229 109.814 921 0 110.735 467 1.933.431

23. UKUPNO (20-22) 2.329.409 46.269 90.252 2.465.930 10.439.569 23.342 0 1.018.755 13.947.595 344.495 123.648 104.370 572.514 25.152 14.545.261

24. Kl inički zavod za radiologi ju 2.412.094 3.370 0 2.415.464 186.929 2.602.393 140.493 78.499 0 218.992 113 2.821.498

25.Kl inički zavod za transfuzi jsku

medicinu6.081.434 4.020 6.085.454 225.477 389.296 6.700.227 17.255 0 17.255 14 6.717.496

26.Kl inički zavod za nuklearnu

medicinu1.778.123 0 1.778.123 79.404 1.857.528 44.910 1.216 46.126 1.350 1.905.004

27.Kl inički zavod za laboratori jsku

di jagnostiku6.938.590 0 6.938.590 266.269 7.204.858 1.087 34.381 0 35.469 3,64 7.240.331

28.Kl inički zavod za kl iničku

mikrobiologi ju1.511.733 12.438 1.524.170 293.072 1.817.242 2.186 0 2.186 1.120 1.820.548

29. Zavod za kl iničku ci tologi ju 512.753 0 512.753 39.640 552.393 46.895 5.400 0 52.295 480 605.169

30. UKUPNO (24-29) 19.234.728 19.828 0 19.254.555 1.090.790 0 0 389.296 20.734.641 188.475 182.633 1.216 372.324 3.081 21.110.046

UKUPNO (19+23+30) 73.675.822 676.795 278.638 74.631.255 75.579.153 2.167.976 52.264.687 7.022.068 211.665.138 7.483.228 3.325.204 5.079.923 15.888.354 6.362.459 233.915.952

Red

.br.KLINIKA/CENTAR/KLINIČKI ZAVOD

1. GRUPA TROŠKOVA 2. GRUPA TROŠKOVA

UKUPNO

54

Izvor: Klinički bolnički centar Rijeka

ODRŽ. MEDICIN.

OPREME

ODRŽ. INFORM.

OPREME

REZ.

DIJELOVI

REZERVNI

DIO

(rabat)

UKUPNOTEHNIČKI

MATERIJAL

MEDICINSKI

PLINOVI

ODRŽ. OBJEKTA, POSTR. I OPREME

UKUPNO

MATERIJAL

ZA

ČIŠĆENJE TEKSTIL

SITAN

INVENTAR

TEKSTIL

(rabat)

SITNI INV.

(rabat)UKUPNO

0 1 2 3 4 5 6 (2+3+4+5) 7 8 9 10 (7+8+9)16 (11 do

15)17 18

19

(6+10+16+17+18)

1. Klinika za internu medicinu 943.874 185.843 1.129.716 24.190 821.799 845.988 422.999 25.443 55.215 8.822 549 513.027 99.807 1.243 2.589.782

2.Klinika za ginekologiju i

porodništvo506.015 20.113 526.128 22.891 309.215 332.105 146.329 19.258 22.763 188.350 46.750 72.617 1.165.950

3. Klinika za kirurgiju 442.374 13.343 455.717 3.662 368.614 372.276 283.741 25.361 39.882 348.984 62.335 2.734 1.242.046

4. Klinika za neurokirurgiju 25.135 25.135 100 2.781 2.881 29.165 3.166 4.358 36.689 4.743 152 69.599

5. Klinika za urologiju 154.470 154.470 476 62.626 63.103 34.692 6.980 8.450 50.122 11.373 0 279.067

6. Klinika za oftalmologiju 127.544 6.825 134.369 1.410 73.039 74.449 33.801 5.640 250 39.690 8.624 0 257.132

7. Klinika za pedijatriju 212.260 212.260 641 358.321 358.962 115.521 8.693 24.184 1.063 149.461 26.959 0 747.642

8. Klinika za infektivne bolesti 7.362 7.362 1.185 51.173 52.358 33.150 3.388 22.089 58.626 1.367 0 119.714

9.Klinika za otorinolaringologiju i

kirurgiju glave i vrata75.514 75.514 4.407 182.007 186.413 43.423 11.965 62.161 117.550 14.437 3.863 397.777

10. Klinika za dermatovenerologiju 3.765 3.765 745 93 5.988 6.826 31.106 2.265 4.217 37.588 10.820 0 59.000

11. Klinika za neurologiju 131.015 428 131.442 447 17.062 17.509 43.425 7.819 11.275 62.519 6.320 1.786 219.576

12. Klinika za psihijatriju 0 2.384 109.051 111.434 47.822 4.370 17.807 69.999 8.649 291 190.374

13.Klinika za maksilofacijalnu

kirurgiju24.349 24.349 50.743 50.743 6.117 8.737 14.854 2.961 0 92.907

14.Zavod za f izikalnu i

rehabilitacijsku medicinu75.368 44.535 119.903 31 80.736 80.767 49.139 6.217 60.948 116.303 13.053 0 330.026

15.Klinika za radioterapiju i

onkologiju98.784 6.706 105.489 765 99.066 99.832 35.417 5.207 11.542 52.166 14.434 9.100 281.021

16.Centar za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju

0 0 2.989 0 2.989 52.472 0 55.460

17. Klinika za dentalnu medicinu 232.185 232.185 269 14.240 14.509 11.720 824 492 13.037 6.065 245 266.040

18.Centar za medicinsku f iziku i

zaštitu od zračenja0 0 2.615 2.615 391 243 3.249

19. UKUPNO (1-18) 3.060.012 6.706 271.086 0 3.337.803 63.603 93 2.606.460 2.670.155 1.370.557 145.332 348.248 8.822 1.611 1.874.570 391.561 92.274 8.366.363

20.Klinika za anesteziologiju i

intenzivno liječenje402.273 16.157 418.430 1.843 104.308 106.151 98.442 4.557 20.492 123.491 20.554 41 668.668

21. Centar za hitnu medicinu 27.273 13.513 40.786 344 357.378 357.722 78.537 1.553 22.226 102.316 39.153 3.310 543.286

22.Centar operacijske sale i

sterilizacije za lokalitet Sušak78.410 78.410 439 138.110 138.548 30.768 9.900 21.390 62.058 2.601 0 281.617

23. UKUPNO (20-22) 507.956 0 29.669 0 537.625 2.625 0 599.796 602.421 207.747 16.009 64.108 0 0 287.865 62.309 3.351 1.493.571

24. Klinički zavod za radiologiju 1.621.617 41.192 1.662.810 724 54.018 54.742 44.865 1.423 38.121 84.409 83.242 112 1.885.314

25.Klinički zavod za transfuzijsku medicinu

111.080 111.080 907 27.548 28.455 31.847 324 31.622 63.792 83.057 34.209 320.593

26.Klinički zavod za nuklearnu medicinu

66.791 66.791 396 5.486 5.882 12.268 845 199 13.312 5.098 0 91.083

27.Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku

15.469 15.469 307 342.772 343.079 44.682 879 73 45.634 26.774 1.054 432.011

28.Klinički zavod za kliničku mikrobiologiju

2.501 2.501 280 49.699 49.979 10.750 988 13.213 24.950 6.730 692 84.852

29. Zavod za kliničku citologiju 4.706 4.706 0 2.000 2.000 2.204 0 8.909

30. UKUPNO (24-29) 1.822.164 0 41.192 0 1.863.357 2.613 0 479.523 482.136 144.411 4.459 85.228 0 0 234.098 207.105 36.068 2.822.763

UKUPNO (19+23+30) 5.390.132 6.706 341.947 0 5.738.785 68.841 93 3.685.779 3.754.712 1.722.715 165.800 497.585 8.822 1.611 2.396.533 660.975 131.692 12.682.696

SVEUKUPNOURED.

MATERIJAL

SLUŽBA BOLNIČKIH USLUŽNIH DJELATNOSTITEHNIČKA SLUŽBAOSTALI

TROŠKOVIRed.

br.

KLINIKA/CENTAR/KLINIČKI ZAVOD

SLUŽBA INFORMATIKE

Prilog 4: Troškovi po nositelju troška

55

Izvor: Klinički bolnički centar Rijeka

1 2 3 4 (2+3) 5 6 7 (5+6) 8 9 10 (8+9)

Kl inika za internu medicinu 327.570 12.420.668 12.748.238 480.771 18.229.705 18.710.477 404.171 15.325.187 15.729.357

Kl inika za ginekologi ju i porodniš tvo 152.588 5.785.757 5.938.345 90.910 3.447.072 3.537.981 121.749 4.616.415 4.738.163

Kl inika za ki rurgi ju 233.436 8.851.345 9.084.782 173.188 6.566.890 6.740.078 203.312 7.709.117 7.912.430

Kl inika za neurokirurgi ju 28.468 1.079.432 1.107.900 29.616 1.122.958 1.152.574 29.042 1.101.195 1.130.237

Kl inika za urologi ju 38.337 1.453.636 1.491.972 35.318 1.339.190 1.374.509 36.828 1.396.413 1.433.240

Kl inika za ofta lmologi ju 42.132 1.597.560 1.639.692 26.809 1.016.545 1.043.355 34.471 1.307.053 1.341.523

Kl inika za pedi jatri ju 104.762 3.972.311 4.077.073 63.315 2.400.766 2.464.081 84.038 3.186.538 3.270.577

Kl inika za infektivne bolesti 24.293 921.116 945.408 13.785 522.686 536.471 19.039 721.901 740.940

Kl inika za otorinolaringologi ju i ki rurgi ju

glave i vrata55.038 2.086.903 2.141.940 34.814 1.320.054 1.354.868 44.926 1.703.478 1.748.404

Kl inika za dermatovenerologi ju 35.680 1.352.889 1.388.568 24.435 926.529 950.964 30.058 1.139.709 1.169.766

Kl inika za neurologi ju 64.527 2.446.713 2.511.240 40.997 1.554.499 1.595.495 52.762 2.000.606 2.053.368

Kl inika za ps ihi jatri ju 104.003 3.943.526 4.047.529 33.371 1.265.364 1.298.736 68.687 2.604.445 2.673.132

Kl inika za maks i lofaci ja lnu ki rurgi ju 22.015 834.761 856.776 17.446 661.521 678.968 19.731 748.141 767.872

Zavod za fi zika lnu i rehabi l i taci jsku medicinu 58.074 2.202.042 2.260.116 42.154 1.598.397 1.640.552 50.114 1.900.220 1.950.334

Kl inika za radioterapi ju i onkologi ju 56.936 2.158.865 2.215.800 140.550 5.329.318 5.469.868 98.743 3.744.091 3.842.834

Centar za kl iničku, zdravstvenu i

organizaci jsku ps ihologi ju10.248 388.596 398.844 4.248 161.066 165.314 7.248 274.831 282.079

Kl inika za denta lnu medicinu 22.015 834.761 856.776 21.708 823.102 844.809 21.861 828.931 850.793

Centar za medicinsku fi ziku i zašti tu od

zračenja3.037 115.139 118.176 5.102 193.472 198.574 4.069 154.306 158.375

UKUPNO (1-18) 1.383.157 52.446.020 53.829.177 1.278.539 48.479.134 49.757.673 1.330.848 50.462.577 51.793.425

Kl inika za anesteziologi ju i intenzivno

l i ječenje85.783 3.252.689 3.338.473 103.349 3.918.744 4.022.093 94.566 3.585.717 3.680.283

Centar za hi tnu medicinu 39.475 1.496.813 1.536.288 24.246 919.367 943.613 31.861 1.208.090 1.239.951

Centar operaci jske sa le i s teri l i zaci je za

loka l i tet Sušak17.840 676.444 694.284 29.903 1.133.832 1.163.735 23.871 905.138 929.009

UKUPNO (20-22) 143.098 5.425.947 5.569.045 157.498 5.971.943 6.129.441 150.298 5.698.945 5.849.243

Kl inički zavod za radiologi ju 49.344 1.871.016 1.920.360 53.279 2.020.200 2.073.479 51.311 1.945.608 1.996.919

Kl inički zavod za transfuzi jsku medicinu 29.986 1.137.002 1.166.988 64.087 2.430.025 2.494.112 47.037 1.783.513 1.830.550

Kl inički zavod za nuklearnu medicinu 19.358 734.014 753.372 16.419 622.567 638.986 17.889 678.291 696.179

Kl inički zavod za laboratori jsku di jagnostiku 37.957 1.439.243 1.477.200 88.396 3.351.748 3.440.144 63.176 2.395.496 2.458.672

Kl inički zavod za kl iničku mikrobiologi ju 11.387 431.773 443.160 16.411 622.260 638.671 13.899 527.016 540.915

Zavod za kl iničku ci tologi ju 12.905 489.343 502.248 12.566 476.480 489.047 12.736 482.912 495.647

UKUPNO (24-29) 160.938 6.102.391 6.263.329 251.157 9.523.280 9.774.438 206.048 7.812.836 8.018.883

UKUPNO (19+23+30) 1.687.194 63.974.357 65.661.551 1.687.194 63.974.357 65.661.551 1.687.194 63.974.357 65.661.551

UKUPNO

2. KLJUČ RASPODJELE (OSTVARENJE)

MEDICINSKI

PLINOVI

OSTALI

INDIREKTNI

TROŠAK

KLINIKA/ZAVOD

01.01.2014. - 31.12.2014.

1. KLJUČ RASPODJELE

(Broj zapos lenih + broj kreveta+ broj

ambulanti + broj s tol ica u dnevnoj bolnici )

3. KLJUČ RASPODJELE (Broj zapos lenih + broj

kreveta + broj ambulnati + broj s tol ica u

dnevnoj bolnici + OSTVARENJE)

MEDICINSKI

PLINOVI

OSTALI

INDIREKTNI

TROŠAK

UKUPNOUKUPNOMEDICINSKI

PLINOVI

OSTALI

INDIREKTNI

TROŠAK

Prilog 5: Zajednički trošak

56