Snažan oporavak kreditiranja u svim tržišnim segmentima, pad kamatne · 2019. 3. 5. · Snažan oporavak kreditiranja u svim tržišnim segmentima, pad kamatne marže i pad utjecaja

Snažan oporavak kreditiranja u svim tržišnim segmentima, pad kamatne

marže i pad utjecaja ispravaka vrijednosti i rezervacija na rezultat

banaka u 2018.

Prva četiri mjeseca 2018. obilježena su snažnim oporavkom kreditiranja u svim tržišnim segmentima. Nakon što je kriza u Agrokoru u toku prošle godine poremetila očekivanja na strani potražnje za kreditima i utjecala na procjene rizika i ponašanje na strani ponude, u ovoj je godini primjetno otpuštanje privremeno zapetih kočnica u oba segmenta privatnog kreditiranja - i u poslovima s poduzećima i u poslovima sa stanovništvom. Proces je praćen promjenama u strukturi novoodobrenih kredita: (1) brže rastu krediti poduzećima manjih pojedinačnih iznosa i onih najvećih, što ohrabruje u pogledu daljnjeg gospodarskog rasta i promjena gospodarske strukture, i (2) primjetan je porast udjela kredita s valutnom klauzulom u novim kreditima.

Prva tablica pokazuje snažan oporavak kreditiranja stanovništva. Bruto iznos novoodobrenih stambenih kredita u prva četiri mjeseca ove godine povećan je za gotovo 15% u odnosu na isto razdoblje 2017. Rast je izražen kod kredita s valutnom klauzulom, dok je iznos odobrenih kredita u čistim kunama smanjen. Građani na strani potražnje očito sve jače reagiraju na razlike u kamatnim stopama koje su se na kredite s valutnom klauzulom nastavile smanjivati (i sada su osjetno ispod 4% - na razinama koje su usporedive sa zemljama euro područja). Javna komunikacija o perspektivi uvođenja eura kao i očekivanje aprecijacije kune u ovo doba godine vjerojatno su igrali ulogu. Na strani ponude, banke su sve više ograničene nedostatkom kunskih izvora sredstava, što naročito dolazi do izražaja pri odobravanju dugoročnih stambenih kredita koji u kunama bilježe oštar pad. Kod

PREGLED 2/2018

Brutonovoodobrenikreditistanovništvuumilijunimakuna

I-IV2017 I-IV2018 %

Stambenikrediti 2.949,0 3.386,4 14,8%

kune 1.547,0 1.215,9 -21,4%

valutnaklauzula 1.402,0 2.170,5 54,8%

Kreditizaostalenamjene 6.677,3 8.668,7 29,8%

kune 5.013,5 6.251,2 24,7%


Izvor:vlastitiizračuninatemeljupodatakaiztablicakamatnihstopaHNB-a

HUB Pregled 2/2018 2

kredita za ostale namjene, čiji je rast inače brži nego kod stambenih kredita (gotovo 30%), kunski krediti i dalje rastu, premda sporije nego krediti s valutnom klauzulom.

Druga tablica pokazuje rast novoodobrenih kredita poduzećima u svim tržišnim segmentima. Dolazi do postupne zamjene kunskih kredita kreditima s valutnom klauzulom, osobito u segmentu većih kredita preko 7,5 milijuna kuna. Segment većih kredita je u toku prošle godine bio relativno jače pogođen krizom u Agrokoru pa sada najbrže raste. U isto vrijeme, ohrabruje nastavak rasta u segmentu malih kredita do 2 milijuna kuna po stopi od 6% (također se sav rast objašnjava kreditima s valutnom klauzulom).

Slično kao kod kreditiranja stanovništva, u segmentu kreditiranja poduzeća kreditni je sustav na strani ponude dotaknuo limite kunskih izvora, osobito za dugoročne kredite. Kako se u segmentu većih pojedinačnih kredita vjerojatno pojavljuje sve veća potražnja za dugoročnim kreditima, posrednici su prisiljeni uravnotežiti ročnu strukturu uz pomoć inozemnih instrumenata (jer domaćih, osim strukturnih repo operacija, nema). Zbog toga je udjel inozemne u ukupnoj pasivi nakon dugo godina pada, počeo bilježiti rast (slika 4 u nastavku Pregleda).

Brz oporavak novih poslova otvara mogućnost za smanjenje kamatne marže. Njen godišnji pomični prosjek smanjio se s 2,87 postotnih bodova u zadnjem tromjesečju 2017. na 2,83 u prvom tromjesečju 2018. To je prvo smanjenje ovako definirane marže nakon pet godina. Na djelu su limiti za daljnji pad pasivnih kamatnih stopa koje su daleko na povijesnom minimumu. S druge strane, probudila se konkurencija zbog jačanja potražnje što pritišće kamatne stope na kredite prema dolje, i to je dovelo do već neko vrijeme očekivanog početka ciklusa smanjenja marže.

Brutonovoodobrenikreditipoduzećimaumilijunimakuna

I-IV2017 I-IV2018 %

Do2milijunakuna 2.394,7 2.537,8 6,0%

kune 1.748,5 1.752,0 0,2%

valutnaklauzula 646,2 785,7 21,6%

2-7,5milijunakuna 3.042,1 3.177,7 4,5%

kune 1.897,0 1.931,4 1,8%


Preko7,5milijunakuna 8.459,1 9.551,8 12,9%

kune 4.541,1 4.461,0 -1,8%


Ukupnosvipojedinačniiznosi 13.896,0 15.267,3 9,9%

kune 8.186,5 8.144,5 -0,5%


Izvor:vlastitiizračuninatemeljupodatakaiztablicakamatnihstopaHNB-a

0%

1%

2%

3%

4%

5%

6%

7%

8%

9%

10%

31.1

2.2

000.

30.0

9.2

001.

30.0

6.2

002.

31.0

3.2

003.

31.1

2.2

003.

30.0

9.2

004.

30.0

6.2

005.

31.0

3.2

006.

31.1

2.2

006.

30.0

9.2

007.

30.0

6.2

008.

30.0

3.2

008.

31.1

2.2

009.

30.0

9.2

010.

30.0

6.2

011.

31.0

3.2

012.

31.1

2.2

012.

30.0

9.2

013.

30.0

6.2

014.

31.0

3.2

015.

31.1

2.2

015.

30.0

9.2

016.

30.0

6.2

017.

31.0

3.2

018.

KAMATNA MARŽA (NIM) KAO RAZLIKA PROSJEČNO NAPLAĆENE AKTIVNE (A) I PASIVNE (P) KAMATNE STOPE

A

P

NIM


Tao kreditna ekspanzija u sprezi s jačanjem potražnje i konkurencije dovodi do smanjenja kamatne marže. U takvim uvjetima rast dobiti banaka može proizaći samo iz povećanog volumena posla ako se isključe vrijednosna usklađenja odnosno ispravci vrijednosti.

Gornja tablica je sastavljena na temelju tromjesečnih statističkih izvješća HNB-a; gotovo svo

povećanje dobiti u prvom tromjesečju ove u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, a neto dobit je rasla s oko 432 na oko 1,435 milijuna kuna, može se objasniti smanjenjem neto troškova rezerviranja i vrijednosnih usklađenja. Tablica u kojoj je prikazan pojednostavljen rezultat svih banaka za prvo tromjesečje pokazuje tri ključne stvari:

1. Glavni izvori zarade banaka - neto kamatni prihod i neto prihod od provizija i naknada - nalaze se u padu.

2. Troškovi (opći administrativni troškovi i amortizacija) rastu, tako da neto prihod iz poslovanja prije rezerviranja bilježi blagi rast za 0,6% zahvaljujući neto ne-kamatnom prihodu (vlasnička ulaganja, trgovanje i sl.).

3. Gotovo cjelokupan rast dobiti može se objasniti smanjenjem neto ispravaka vrijednosti i vrijednosnih usklađenja za gotovo 95% ( ove godine nema «efekta Agrokor»).

Tako se godišnji pomični prosjek povrata na kapital popeo na razinu od 7,9% i vjerojatno će nastaviti blago rasti kako će efekt ispravaka vrijednosti plasmana Agrokoru izlaziti iz izračuna vremenskog prosjeka. S tom razinom povrata na kapital hrvatski bankarski sustav se i dalje nalazi u donjoj polovici globalne komparativne liste prema statistici MMF-a.

rezerviranjaivrijednosnausklađenjaneto

Rezultatbanakaumilijunimakuna I-III2017 I-III2018 %

Netokamatniprihod 2.784.150 2.621.998 -5,8%

Netoprihododprovizijainaknada 810.273 775.148 -4,3%

Ukupnooperativniprihod 3.526.125 3.589.138 1,8%

Općiadministrativnitroškoviiamortizacija 1.791.825 1.844.036 2,9%

Netoprihodizposlovanjaprijerezerviranja 1.734.300 1.745.102 0,6%

Rezerviranjaivrijednosnausklađenjaneto 1.255.183 65.406 -94,8%

Dobit(gubitak)izposlovanjakojećesenastaviti,prijeporeza 479.117 1.679.695 250,6%

Poreznadobitodposlovanjakojećesenastaviti 47.451 244.997 416,3%

Dobit(gubitak)izposlovanjakojećesenastaviti,nakonporeza 431.667 1.434.699 232,4%

0

5

10

15

20

25

AU

SK

AN

MA

ĐTU

RČ

EŠ LIT

ALB

DA

NN

IZIZ

RN

OR

LAT

RU

MM

AK

EST

BIH SIN

SLO

SLK

BEL

BU

GLU

KS

PO

LJŠP

AA

US

FIN

FRA

HR

VIR

SIT

AU

KP

OR

SAD

POVRAT NA KAPITAL (ROE), zadnji podatak u MMF-ovoj bazi FSI


SADRŽAJ

IZVORI SREDSTAVA BANAKA 5

PLASMANI BANAKA 9

KAMATNE STOPE I TROŠKOVI REGULACIJE 15

ZARADE 22

KAPITALIZACIJA I RIZICI 27

PLATNE USLUGE 32

STAMBENE ŠTEDIONICE 35

METODOLOGIJA I IZVORI 37


IZVORI SREDSTAVA BANAKA


1. Novčana masa M1 i ukupna likvidna sredstva M4 Stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine 01:2004.-04:2018.

Ukupna likvidna sredstva M4 u travnju 2018. godine bila su viša za 4,4% u odnosu na travanj 2017. Novčana masa M1 u tavnju je porasla za 22,3% na godišnjoj razini što je još uvijek vrlo visok rast, a najvećim dijelom se može objasniti niskim kamatnim stopama (padom oportunitetnog troška držanja gotovog i transakcijskog novca).

2. Depoziti stanovništva i depoziti poduzeća Stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine 01:2004.-04:2018.

Međugodišnja stopa rasta depozita u sektoru stanovništva u travnju 2018. godine iznosila je 2,8%, a u sektoru poduzeća 7,%, pri čemu je u posljednjih nekoliko mjeseci u sektoru stanovništva došlo do ubrzanja stope rasta depozita. Također treba napomenuti da je rast depozita stanovništva u najvećoj mjeri posljedica rasta depozitnog novca i štednih depozita, dok su oročeni depoziti i dalje u padu.

-20%

-15%

-10%

-5%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

Jan

/04

Jul/04

Jan

/05

Jul/05

Jan

/06

Jul/06

Jan

/07

Jul/07

Jan

/08

Jul/08

Jan

/09

Jul/09

Jan

/10

Jul/10

Jan

/11

Jul/11

Jan

/12

Jul/12

Jan

/13

Jul/13

Jan

/14

Jul/14

Jan

/15

Jul/15

Jan

/16

Jul/16

Jan

/17

Jul/17

Jan

/18

M1

M4

-20%

-10%

0%

10%

20%

30%

40%

sij-

04

srp

-04

sij-

05

srp

-05

sij-

06

srp

-06

sij-

07

srp

-07

sij-

08

srp

-08

sij-

09

srp

-09

sij-

10

srp

-10

sij-

11

srp

-11

sij-

12

srp

-12

sij-

13

srp

-13

sij-

14

srp

-14

sij-

15

srp

-15

sij-

16

srp

-16

sij-

17

srp

-17

sij-

18

Trgovačka društva

Stanovništvo


3. Udjel deviznih u ukupnim depozitima stanovništva 01:2004.-04:2018. u %

Udjel deviznih u ukupnim depozitima stanovništva smanjivao se do sredine 2006. kada je dotaknut minimum od oko 65%. Početak krize u drugoj polovici 2008. doveo je do porasta udjela deviznih depozita na gotovo 80%. Od tada se udjel deviznih u ukupnim depozitima kućanstava smanjuje, ali veoma sporim tempom. Krajem ožujka 2018. omjer je pao na razinu od 68,4% i nalazi se približno na razinama iz 2009. godine.

4. Udjel inozemne u ukupnoj pasivi 01:2004.-04:2018. u %

Inozemni izvori predstavljaju važan izvor financiranja hrvatskih banaka. Njihova se važnost u uvjetima slabe potražnje za kreditima smanjuje, jer nema potrebe za financiranjem rasta neto kredita. Prvi lokalni minimum udjela inozemne u ukupnoj pasivi od 16,6% postignut je u kolovozu 2008. Nakon eskalacije financijske krize udjel se prvo povećao i potom dulje vrijeme ostao stabilan oko 20%. Udjel se ponovo počeo smanjivati u drugoj polovici 2012. Banke su se razduživale u inozemstvu zbog rasta relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti, razmjerno slabe potražnje za kreditima i prodaje plasmana. Krajem 2017. udio je počeo blago rasti, a u travnju 2018. dosegnuta je razina od i dalje niskih 7,4%. Blagi porast se povezuje s oporavkom kreditiranja.

50%

55%

60%

65%

70%

75%

80%

85%

sij-

04

srp

-04

sij-

05

srp

-05

sij-

06

srp

-06

sij-

07

srp

-07

sij-

08

srp

-08

sij-

09

srp

-09

sij-

10

srp

-10

sij-

11

srp

-11

sij-

12

srp

-12

sij-

13

srp

-13

sij-

14

srp

-14

sij-

15

srp

-15

sij-

16

srp

-16

sij-

17

srp

-17

sij-

18

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

sij-

04

srp

-04

sij-

05

srp

-05

sij-

06

srp

-06

sij-

07

srp

-07

sij-

08

srp

-08

sij-

09

srp

-09

sij-

10

srp

-10

sij-

11

srp

-11

sij-

12

srp

-12

sij-

13

srp

-13

sij-

14

srp

-14

sij-

15

srp

-15

sij-

16

srp

-16

sij-

17

srp

-17

sij-

18


5. Udjel kapitala u ukupnoj pasivi Q4:2000.-Q1:2018. u %

Kapital predstavlja važan izvor financiranja hrvatskih banaka. Udjel kapitala u ukupnoj bilančnoj svoti između 13% i 14% postignut je na početku krize. Od tada se udjel kapitala u ukupnim izvorima stabilno kretao oko 14%. Pad u trećem kvartalu 2015. na razinu od 12,2% dogodio se pod utjecajem troškova konverzije kredita u švicarskom franku. U posljednjem kvartalu 2015. udjel kapitala u bilanci ponovno je porastao te nastavio rasti. Potkraj ožujka 2018. nalazio se na razini od 14,8%.

6. Struktura izvora sredstava banaka

30.04.2018. u %

Struktura izvora sredstava hrvatskih banaka veoma je stabilna. Prikazana struktura reprezentativna je za dulje vremensko razdoblje, iako je primijećeno smanjenje udjela inozemne pasive i rast udjela kapitalskih računa.

0%

2%

4%

6%

8%

10%

12%

14%

31.1

2.2

000.

30.0

9.2

001.

30.0

6.2

002.

31.0

3.2

003.

31.1

2.2

003.

30.0

9.2

004.

30.0

6.2

005.

31.0

3.2

006.

31.1

2.2

006.

30.0

9.2

007.

30.0

6.2

008.

30.0

3.2

008.

31.1

2.2

009.

30.0

9.2

010.

30.0

6.2

011.

31.0

3.2

012.

31.1

2.2

012.

30.0

9.2

013.

30.0

6.2

014.

31.0

3.2

015.

31.1

2.2

015.

30.0

9.2

016.

30.0

6.2

017.

31.0

3.2

018.

Inozemna pasiva, 7.42%

Depoziti i instrumenti

tržišta novca, 72.08%

Kapitalski računi, 20.96%


PLASMANI BANAKA


7.Plasmani Iznos u mln KN i stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine

(y-o-y) 01:2004.-04:2018.

Ukupni plasmani kreditnih institucija u travnju 2018. bili su za 1% ili 2,3 milijarde kuna manji u odnosu na isti mjesec 2017. Potrebno je podsjetiti kako važnu ulogu u tome imaju prodaje kreditnih portfelja (koje su u 2017. dodatno ubrzane u odnosu na ranije godine) i konverzije kredita u švicarskom franku, ali iz grafikona se vidi da učinci navedenih čimbenika postupno iščezavaju.

8. Krediti stanovništvu, trgovačkim društvima i državi Stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine 01:2004.-04:2018.

U travnju 2018. nastavljen je rast kredita stanovništvu po međugodišnjoj stopi od 2,1%. U sektoru poduzeća zabilježen je nastavak negativnih stopa, pri čemu je stopa od -3,5% bila nešto viša nego na kraju 2017. i još uvijek uvjetovana prodajama portfelja, u kojima krediti poduzeća imaju najvažniju ulogu. Najveća promjena u odnosu na prethodne godine zabilježena je u kategoriji kredita državi koji su se kontinuirano smanjuju po stopi od oko 12%, što je posljedica manjih potreba za financiranjem države uslijed smanjenja deficita.

0

50,000

100,000

150,000

200,000

250,000

300,000

-10%

-5%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

Jan

/00

Jul/00

Jan

/01

Jul/01

Jan

/02

Jul/02

Jan

/03

Jul/03

Jan

/04

Jul/04

Jan

/05

Jul/05

Jan

/06

Jul/06

Jan

/07

Jul/07

Jan

/08

Jul/08

Jan

/09

Jul/09

Jan

/10

Jul/10

Jan

/11

Jul/11

Jan

/12

Jul/12

Jan

/13

Jul/13

Jan

/14

Jul/14

Jan

/15

Jul/15

Jan

/16

Jul/16

Jan

/17

Jul/17

Jan

/18

Plasmani y-o-y

Plasmani mln KN

-20%

-10%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Jun

/06

Dec/0

6

Jun

/07

Dec/0

7

Jun

/08

Dec/0

8

Jun

/09

Dec/0

9

Jun

/10

Dec/1

0

Jun

/11

Dec/1

1

Jun

/12

Dec/1

2

Jun

/13

Dec/1

3

Jun

/14

Dec/1

4

Jun

/15

Dec/1

5

Jun

/16

Dec/1

6

Jun

/17

Dec/1

7Središnja država

Poduzeća

Kućanstva


8a. Krediti stanovništvu, trgovačkim društvima i državi – transakcije 12m prosjek (u milijunima kuna) 12:2011.-04:2018.

Podaci o kreditnim transakcijama pokazuju da je od sredine 2016. godine došlo do postupnog oporavka kreditiranja privatnog sektora. Dvanaestomjesečni prosjek kreditnih transakcija prema državi na kraju travnju 2018. iznosio je -850 milijuna kuna, u sektoru poduzeća +326 milijuna kuna te u sektoru stanovništva +334 milijuna kuna na mjesec. Kreditiranje bilježi stabilan i sada već možemo reći snažan oporavak.

8b. Krediti stanovništvu i trgovačkim društvima– bruto novoodobreni

Međugodišnja stopa rasta (12m prosjek) 11:2013.-04:2018.

Dvanaestomjesečni prosjek međugodišnje stope rasta bruto novoodobrenih kredita pokazuje da je tijekom prva četiri mjeseca došlo do snažnog oporavka rasta kredita. U sektoru stanovništva krediti su u travnju 2018. porasli za 2,7%, a u sektoru poduzeća za 1,3% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

-1,500

-1,000

-500

0

500

1,000

1,500

pro

-11

tra-

12

kol-

12

pro

-12

tra-

13

kol-

13

pro

-13

tra-

14

kol-

14

pro

-14

tra-

15

kol-

15

pro

-15

tra-

16

kol-

16

pro

-16

tra-

17

kol-

17

pro

-17

tra-

18

Središnja država Poduzeća Stanovništo

-20%

-15%

-10%

-5%

0%

5%

10%

15%

stu

-13

vlj-

14

svi-

14

kol-

14

stu

-14

vlj-

15

svi-

15

kol-

15

stu

-15

vlj-

16

svi-

16

kol-

16

stu

-16

vlj-

17

svi-

17

kol-

17

stu

-17

vlj-

18

Stanovništvo Poduzeća


9. Stope rasta kredita stanovništvu prema vrstama u odnosu na isto razdoblje (prvo tromjesečje) prethodne godine, 2016., 2017., 2018.

U prvom tromjesečju 2018. došlo je do rasta stambenih kredita te ubrzanja rasta ostalih kredita stanovništvu. S druge strane, došlo je do ubrzanja pada hipotekarnih kredita, kredita po kreditnim karticama i kredita za kupnju automobila.

10. Struktura kredita stanovništvu po vrstama Q1:2009.-Q1:2018.

U prvom tromjesečju 2018. došlo je do blagog povećanja udjela stambenih kredita i ostalih kedita stanovništvu te manjeg pada udjela hipotekarnih kredita. Udjel ostalih kategorija kredita ostao je na približno istoj razini.

-15.7%-15.1%

-15.8%

-5.1%

-0.4%

-3.4%

-10.7%

-14.3%

-3.0%

1.3%1.5%

-13.5%

-16.5%

-3.5%

3.8%

-20.0%

-15.0%

-10.0%

-5.0%

0.0%

5.0%

Stambeni krediti Hipotekarni krediti Krediti za kupnjuautomobila

Krediti po kreditnimkarticama

Ostali kreditistanovništvu

2016

2017

2018

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

31

.03

.20

09

.

30

.09

.20

09

.

31

.03

.20

10

.

30

.09

.20

10

.

31

.03

.20

11

.

30

.09

.20

11

.

31

.03

.20

12

.

30

.09

.20

12

.

31

.3.2

01

3.

30

.9.2

01

3.

31

.3.2

01

4.

30

.9.2

01

4.

31

.3.2

01

5.

30

.9.2

01

5.

31

.3.2

01

6.

30

.9.2

01

6

31

.3.2

01

7

30

.9.2

01

7

31

.3.2

01

8

Ostali krediti stanovništvu

Krediti po kreditnim karticama

Krediti za kupnju automobila

Hipotekarni krediti

Stambeni krediti


11.Omjer kredita i depozita 01:2004.-04:2018.

U posljednjih nekoliko mjeseci, šire definirani omjer kredita i depozita počeo se povećavati te je u travnju dosegnuo razinu od 100,5%. Ovaj rast odražava utjecaj postupnog oporavka kreditiranja.

12. Struktura aktive banaka 31.03.2018.

U prvom tromjesečju 2018. nastavljen je porast udjela kredita i vrijednosnih papira i smanjenje udjela gotovine i depozita u imovini banaka. Viškovi likvidnosti i dalje se koriste za razduživanje, uglavnom prema inozemstvu. S obzirom da nije došlo do znatnijeg oporavka kreditiranja (točnije, prodaje portfelja poništavaju bruto rast novih kredita), promjenu treba tumačiti kao izravnu posljedicu smanjenja dugoročnih kreditnih izvora i međubankarskih depozita. Promjena je logična u uvjetima vrlo visoke likvidnosti i relativno skupljih inozemnih izvora sredstava.

80%

90%

100%

110%

120%

130%

140%Jan

/04

Jul/04

Jan

/05

Jul/05

Jan

/06

Jul/06

Jan

/07

Jul/07

Jan

/08

Jul/08

Jan

/09

Jul/09

Jan

/10

Jul/10

Jan

/11

Jul/11

Jan

/12

Jul/12

Jan

/13

Jul/13

Jan

/14

Jul/14

Jan

/15

Jul/15

Jan

/16

Jul/16

Jan

/17

Jul/17

Jan

/18

Gotovina i depoziti kod HNB i banaka

13.7%Trezorski

zapisi 3.6%

Vrijednosni papiri i derivati 10.3%

Krediti 68.7%

Ostalo neto 3.7%


13.Stopa rasta kredita poduzećima u EU i Hrvatskoj 31.03.2018./31.03.2017. u %

Na kraju ožujka 2018. godine u trinaest država članica EU zabilježena negativna stopa rasta kredita poduzećima. Hrvatska se sa stopom rasta od 1,3% prema ECB-ovoj metodologiji nalazi među zemljama s najnižim padom. Najveći rast je zabilježen u CEE regiji, gdje vodeću poziciju po rastu kredita imaju Češka, Mađarska i Poljska. To su, ujedno, zemlje s relativno visokim gospodarskim rastom.

14. Stopa rasta kredita stanovništvu u EU i Hrvatskoj 31.03.2018./31.03.2017. u %

Rast (nominalnih) kredita stanovništvu u ožujku 2018. od 2,3% u odnosu na isti mjesec prethodne godine prema ECB-ovoj metodologiji Hrvatsku smješta pri kraju ljestvice onih EU zemalja koje su zabilježile rast kredita stanovništvu. Najbrži rast kredita stanovništvu u EU zabilježen je u Češkoj i Slovačkoj, dok je najveći pad zabilježen na Cipru i u Grčkoj.

-15.0%

-10.0%

-5.0%

0.0%

5.0%

10.0%ČEŠ

MAĐ

PO

LJ

AU

S

BE

L

SL

K

FR

A

NJE

M

MA

L

FIN

BU

G

LIT

UK

SL

O

RU

M

LU

KS

HR

V

ŠVE

IRS

PO

R

NIZ

ES

T

ITA

ŠPA

GRČ

LA

T

CIP

-10%

-5%

0%

5%

10%

15%

20%

ČEŠ

SL

K

LU

KS

LIT

ES

T

RU

M

BU

G

SL

O

BE

L

FR

A

PO

LJ

NJE

M

FIN

AU

S

HR

V

IRE

UK

NIZ

ITA

ŠPA

PO

R

LA

T

ŠVE

MAĐ

GRČ

CIP


KAMATNE STOPE I TROŠKOVI REGULACIJE


15. Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva (novi poslovi)

12:2011.-03:2018.

Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva u hrvatskim bankama prestale su padati oko praga od 2% te se trenutačno nalaze oko gornjeg praga intervala euro područja koji je definiran visinom kamatnih stopa u Estoniji.

16. Prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite stanovništva (novi poslovi)

12:2011.-03:2018

Prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite stanovništva pale su ispod praga od 1%, pri čemu je tijekom 2017. zabilježen značajniji pad prosječnih kamatnih stopa koje se sada kreću unutar intervala eurozone.

0

1

2

3

4

5

6p

ro-1

1

tra-

12

kol-

12

pro

-12

tra-

13

kol-

13

pro

-13

tra-

14

kol-

14

pro

-14

tra-

15

kol-

15

pro

-15

tra-

16

kol-

16

pro

-16

tra-

17

kol-

17

pro

-17

Eurozona MIN Eurozona MAX Hrvatska

0

1

2

3

4

5

6

pro

-11

tra-

12

kol-

12

pro

-12

tra-

13

kol-

13

pro

-13

tra-

14

kol-

14

pro

-14

tra-

15

kol-

15

pro

-15

tra-

16

kol-

16

pro

-16

tra-

17

kol-

17

pro

-17



17.Prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite poduzeća (novi poslovi)

12:2011.-03:2018.

Kamatne stope u Hrvatskoj kreću se unutar intervala euro područja, pri čemu više kamatne stope bilježe Cipar, Grčka i Malta.

18. Referentne kamatne stope

Q1:2017.-Q1:2018.

Nacionalne referentne stope (NRS) nastavile su se smanjivati u prvom tromjesečju 2018. Premija rizika koja je sadržana u razlici NRS-EURIBOR kretala se oko jednog postotnog boda, nešto više od premije rizika sadržane u CDS spread-u odnosno spread-u državnih obveznica.

-1

0

1

2

3

4

5

pro

-11

tra-

12

kol-

12

pro

-12

tra-

13

kol-

13

pro

-13

tra-

14

kol-

14

pro

-14

tra-

15

kol-

15

pro

-15

tra-

16

kol-

16

pro

-16

tra-

17

kol-

17

pro

-17


-0.33%-0.24%

-0.11%

1.12%1.23%

1.36%

0.74%0.80% 0.90%

-0.33%-0.27%

-0.19%

0.67% 0.72%0.82%

0.48% 0.51% 0.57%

-1%

0%

0%

0%

0%

0%

1%

1%

1%

1%

1%

2%

Euribor 3M Euribor 6M Euribor12M

EUR NRS3M

EUR NRS6M

EUR NRS12M

HRK NRS3M

HRK NRS6M

HRK NRS12M

Q1:2017

Q1:2018


19. CDS spread (podaci na dan 30.03.2018.)

Hrvatska premija rizika i dalje je najveća u regiji uz Mađarsku i Rumunjsku, iako je u godinu dana CDS spread u Hrvatskoj najviše smanjen u cijeloj regiji, što je povezano s boljim ekonomskim i proračunskim rezultatima (prijelaz iz deficita u suficit).

20. Indeks regulacijskog opterećenja IRO u baznim bodovima (bps) 01:2004.-04:2018.

Bruto trošak regulacije i dalje bilježi trend smanjenja koji je uvjetovan padom pasivnih kamatnih stopa. Trošak se spustio na razinu od oko 50 baznih bodova. U obzir se uzima i trošak uplata banaka u sanacijski fond (oko 10 baznih bodova na godišnjoj razini), no efekt pada pasivnih kamatnih stopa dominira nad efektom nove regulacije pa se indeks ukupnoga troška nalazio u blagom padu dok su padale i kamatne stope. Sa zaustavljanjem njihova pada i IRO će stagnirati.

0.0%

0.2%

0.4%

0.6%

0.8%

1.0%

1.2%

1.4%

1.6%

1.8%

Češka Mađarska Poljska Rumunjska Hrvatska Slovačka

III/2017

III/2018

0

50

100

150

200

250

300

350

Jan

-03

Jul-

03

Jan

-04

Jul-

04

Jan

-05

Jul-

05

Jan

-06

Jul-

06

Jan

-07

Jul-

07

Jan

-08

Jul-

08

Jan

-09

Jul-

09

Jan

-10

Jul-

10

Jan

-11

Jul-

11

Jan

-12

Jul-

12

Jan

-13

Jul-

13

Jan

-14

Jul-

14

Jan

-15

Jul-

15

Jan

-16

Jul-

16

Jan

-17

Jul-

17


21. Prosječne kamatne stope na stambene kredite stanovništvu (novi poslovi)

11:2011.-03:2018.

Nova statistika ECB-a u koju je uključena i Hrvatska pruža uvid u uže efektivne kamate stope na stambene kredite s rokom dospijeća preko 10 godina. One su u Hrvatskoj u ožujku 2017. iznosile 3,91% i kretale su se ispod gornjeg ruba intervala kamatnih stopa za države koje su uvele euro. Među zemljama članicama euro područja Litva i Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita, a sve nove članice izvan euro područja imaju više stope.

22. Prosječne kamatne stope na potrošačke kredite stanovništvu (novi poslovi)

12:2011.-03:2018.

Kamatna stopa na potrošačke kredite od 1 do 5 godina u ožujku 2018. iznosila je 5,6% i kretala se unutar intervala kamatnih stopa euro područja, bliže donjemu rubu. Više stope zabilježene su u bankama u baltičkim državama, Slovačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu te Danskoj i Velikoj Britaniji i u većini članica EU izvan euro područja.

0

2

4

6

8

10

12

vlj-

12

svi-

12

kol-

12

stu

-12

vlj-

13

svi-

13

kol-

13

stu

-13

vlj-

14

svi-

14

kol-

14

stu

-14

vlj-

15

svi-

15

kol-

15

stu

-15

vlj-

16

svi-

16

kol-

16

stu

-16

vlj-

17

svi-

17

kol-

17

stu

-17

vlj-

18

Eurozona MIN Eurozona MAX RH

0

5

10

15

20

25

30

pro

-11

tra-

12

kol-

12

pro

-12

tra-

13

kol-

13

pro

-13

tra-

14

kol-

14

pro

-14

tra-

15

kol-

15

pro

-15

tra-

16

kol-

16

pro

-16

tra-

17

kol-

17

pro

-17

Eurozona MIN Eurozona MAX RH


23. Prosječne kamatne stope na okvirne kredite stanovništvu (novi poslovi)

12:2011.-03:2018.

Kamatna stopa od 8,3%, koliko je u ožujku 2018. u prosjeku zabilježeno kod hrvatskih banaka, kreće se unutar intervala euro područja. Više kamatne stope od hrvatskih banaka imaju banke u Estoniji, Latviji, Slovačkoj i Grčkoj, te u većini zemalja izvan euro područja.

24. Prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima (novi poslovi)

12:2011.-03:2018.

Kamatne stope na ovu vrstu kredita (3,2% u prosjeku u ožujku 2018.) kreću se unutar intervala za zemlje koje su uvele euro. Više kamatne stope zabilježene su u Grčkoj, Cipru i Irskoj te Estoniji i Latviji. Izvan euro područja veće kamatne stope na ovu vrstu kredita zabilježene su u Bugarskoj.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20p

ro-1

1

tra-

12

kol-

12

pro

-12

tra-

13

kol-

13

pro

-13

tra-

14

kol-

14

pro

-14

tra-

15

kol-

15

pro

-15

tra-

16

kol-

16

pro

-16

tra-

17

kol-

17

pro

-17

MIN MAX RH

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

pro

-11

tra-

12

kol-

12

pro

-12

tra-

13

kol-

13

pro

-13

tra-

14

kol-

14

pro

-14

tra-

15

kol-

15

pro

-15

tra-

16

kol-

16

pro

-16

tra-

17

kol-

17

pro

-17

MIN MAX RH


25. Prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima (novi poslovi)

12:2011.-03:2018.

Prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima (od 1 do 5 godina) u Hrvatskoj su u ožujku 2018. iznosile 3,7% i dalje kreću unutar intervala euro područja jer su ove kamatne stope veće u Estoniji i Slovačkoj. Među zemljama koje još nisu uvele euro višu kamatnu stopu imaju Rumunjska i Bugarska.

0

2

4

6

8

10

12

pro

-11

tra-

12

kol-

12

pro

-12

tra-

13

kol-

13

pro

-13

tra-

14

kol-

14

pro

-14

tra-

15

kol-

15

pro

-15

tra-

16

kol-

16

pro

-16

tra-

17

kol-

17

pro

-17

MIN MAX RH


ZARADE


26.Neto kamatna marža (NIM) NIM = A (prosječno naplaćena aktivna kamatna topa) – P (prosječno plaćena pasivna

kamatna stopa) Q4:2000.-Q1:2018.

Pomični godišnji prosjek neto kamatne marže bilježio je blagi rast od 2013. zbog bržeg pada pasivnih od aktivnih kamatnih stopa. Rast je zaustavljen u prvom tromjesečju 2018. (2,83 postotna boda naspram 2,87 bodova u zadnjem tromjesečju 2017. i 2,79 postotna boda u prvom tromjesečju 2017.).

27. Udjel neto kamatnog i nekamatnog prihoda u ukupnom prihodu Q4:2000.-Q1:2018.

Udjel neto kamatnog prihoda u strukturi zarada hrvatskih banaka u prvom kvartalu 2018. je iznosio 68%, što predstavlja pad od 1,9 postotnih bodova u odnosu na isti kvartal 2017.

0%

1%

2%

3%

4%

5%

6%

7%

8%

9%

10%31.1

2.2

000.

30.0

9.2

001.

30.0

6.2

002.

31.0

3.2

003.

31.1

2.2

003.

30.0

9.2

004.

30.0

6.2

005.

31.0

3.2

006.

31.1

2.2

006.

30.0

9.2

007.

30.0

6.2

008.

30.0

3.2

008.

31.1

2.2

009.

30.0

9.2

010.

30.0

6.2

011.

31.0

3.2

012.

31.1

2.2

012.

30.0

9.2

013.

30.0

6.2

014.

31.0

3.2

015.

31.1

2.2

015.

30.0

9.2

016.

30.0

6.2

017.

31.0

3.2

018.

A

P

NIM

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

31.1

2.2

000.

30.0

6.2

001.

31.1

2.2

001.

30.0

6.2

002.

31.1

2.2

002.

30.0

6.2

003.

31.1

2.2

003.

30.0

6.2

004.

31.1

2.2

004.

30.0

6.2

005.

31.1

2.2

005.

30.0

6.2

006.

31.1

2.2

006.

30.0

6.2

007.

31.1

2.2

007.

30.0

6.2

008.

31.1

2.2

008.

30.0

6.2

009.

31.1

2.2

009.

30.0

6.2

010.

31.1

2.2

010.

30.0

6.2

011.

31.1

2.2

011.

30.0

6.2

012.

31.1

2.2

012.

30.0

6.2

013.

31.1

2.2

013.

30.0

6.2

014.

31.1

2.2

014.

30.0

6.2

015.

31.1

2.2

015.

30.0

6.2

016.

31.1

2.2

016.

30.0

6.2

017.

31.1

2.2

017.

Neto kamatni Nekamatni


28. Omjer operativnih troškova i dohotka / cost-income omjer Q4:2000.-Q1:2018

Cost-income omjer je u prvom tromjesečju 2018. dosegnuo 47,1%, što predstavlja povećanje u odnosu na isti kvartal prethodne godine za 3,1 postotna boda.

29. Ukupni troškovi rezerviranja za gubitke u % rezultata prije rezerviranja Q4:2000.-Q1:2018

Opterećenje rezultata troškovima rezerviranja u prvom se tromjesečju 2018. godine smanjilo i dosegnulo razinu od 37,2%, što je oko 9 postotnih bodova manje u odnosu na isti kvartal 2017.

30%

35%

40%

45%

50%

55%

60%

65%

31.1

2.2

000.

30.0

9.2

001.

30.0

6.2

002.

31.0

3.2

003.

31.1

2.2

003.

30.0

9.2

004.

30.0

6.2

005.

31.0

3.2

006.

31.1

2.2

006.

30.0

9.2

007.

30.0

6.2

008.

30.0

3.2

008.

31.1

2.2

009.

30.0

9.2

010.

30.0

6.2

011.

31.0

3.2

012.

31.1

2.2

012.

30.0

9.2

013.

30.0

6.2

014.

31.0

3.2

015.

31.1

2.2

015.

30.0

9.2

016.

30.0

6.2

017.

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

140%

160%

180%

31.1

2.2

000.

30.0

9.2

001.

30.0

6.2

002.

31.0

3.2

003.

31.1

2.2

003.

30.0

9.2

004.

30.0

6.2

005.

31.0

3.2

006.

31.1

2.2

006.

30.0

9.2

007.

30.0

6.2

008.

30.0

3.2

008.

31.1

2.2

009.

30.0

9.2

010.

30.0

6.2

011.

31.0

3.2

012.

31.1

2.2

012.

30.0

9.2

013.

30.0

6.2

014.

31.0

3.2

015.

31.1

2.2

015.

30.0

9.2

016.

30.0

6.2

017.


30. Dobit nakon oporezivanja / neto dobit Neto dobit zadnja četiri kvartala u 000 kuna

Q4:2000.-Q1:2018

Tijekom 2016. godine neto rezultat banaka vratio se u pozitivan teritorij nakon gubitaka zbog konverzije švicarskog franka, a u prvom kvartalu 2018. godine trend dobiti na bazi zadnja četiri tromjesečja iznosi oko 4,6 milijardi kuna.

31. Povrat na prosječnu aktivu (ROAA) i prosječni kapital (ROAE)

Q4:2000.-Q1:2018

Nakon velikog pada pokazatelja profitabilnosti u 2015. godini, što je bilo uzrokovano konverzijom, u drugom tromjesečju 2016. pad je usporen, a u trećem su se pokazatelji vratili u pozitivan teritorij. U prvom tromjesečju 2018. povrat na prosječnu aktivnu iznosio je 1,2%, a na prosječni kapital 7,9%, što predstavlja povećanje u odnosu na kraj 2017. godine. Profitabilnost kratkoročno raste unatoč padu kamatne marže zbog manjih ispravaka vrijednosti.

-6,000,000

-4,000,000

-2,000,000

0

2,000,000

4,000,000

6,000,000

31.1

2.2

001.

30.0

9.2

002.

30.0

6.2

003.

31.0

3.2

004.

31.1

2.2

004.

30.0

9.2

005.

30.0

6.2

006.

31.0

3.2

007.

31.1

2.2

007.

30.0

9.2

008.

30.0

6.2

009.

31.0

3.2

010.

31.1

2.2

010.

30.0

9.2

011.

30.0

6.2

012.

31.0

3.2

013.

31.1

2.2

013.

30.0

9.2

014.

30.0

6.2

015.

31.0

3.2

016.

31.1

2.2

016.

30.0

9.2

017.

-10%

-5%

0%

5%

10%

15%

20%

-1.5%

-1.0%

-0.5%

0.0%

0.5%

1.0%

1.5%

2.0%

2.5%

31.1

2.2

000.

30.0

9.2

001.

30.0

6.2

002.

31.0

3.2

003.

31.1

2.2

003.

30.0

9.2

004.

30.0

6.2

005.

31.0

3.2

006.

31.1

2.2

006.

30.0

9.2

007.

30.0

6.2

008.

30.0

3.2

008.

31.1

2.2

009.

30.0

9.2

010.

30.0

6.2

011.

31.0

3.2

012.

31.1

2.2

012.

30.0

9.2

013.

30.0

6.2

014.

31.0

3.2

015.

31.1

2.2

015.

30.0

9.2

016.

30.0

6.2

017.

31.0

3.2

018.

RO

AE

RO

AA

ROAA

ROAE


32.Povrat na prosječnu aktivu (ROAA) u %: međunarodna usporedba prema zadnjim objavljenim usporedivim podacima u bazi FSI

Hrvatske banke su se prema povratu na prosječnu imovinu nalazile u donjem dijelu ali bliže sredini usporedne međunarodne ljestvice, između Izraela i Danske. Najprofitabilnije banke prema ovom pokazatelju su u Turskoj i Mađarskoj.

33. Povrat na prosječni kapital (ROAE) u %: međunarodna usporedba prema zadnjim objavljenim usporedivim podacima u bazi FSI

Prema povratu na prosječni kapital Hrvatska se također nalazi pri dnu ljestvice, između Irske i Francuske. Najprofitabilnije banke su u Kanadi i Australiji.

0.0

0.5

1.0

1.5

2.0

2.5TU

R

MA

Đ

BiH

EST

ALB

AU

S

SLO

LIT

MA

K

LAT

RU

M

BU

G

NIZ

SLK

ČEŠ

KA

N

IZR

HR

V

DA

N

NIZ

IRS

PO

LJ

LUK

BEK FIN

ŠPA

AU

S

FRA

SAD

ITA

PO

R

UK

JAP

0

5

10

15

20

25

AU

S

KA

N

MA

Đ

TUR

ČEŠ LI

T

ALB

DA

N

NIZ

IZR

NO

R

LAT

RU

M

MA

K

EST

BIH SIN

SLO

SLK

BEL

BU

G

LUK

S

PO

LJ

ŠPA

AU

S

FIN

FRA

HR

V

IRS

ITA

UK

PO

R

SAD


KAPITALIZACIJA I RIZICI


34.Stopa adekvatnosti kapitala Q4:2007.-Q1:2018.

Nakon što je dosegnula maksimum od 22,3% u drugom tromjesečju 2015., stopa adekvatnosti kapitala u trećem tromjesečju te godine pala na 19,9% zbog troškova vezanih uz konverziju kredita u švicarskom franku. Tijekom 2016. godine stopa adekvatnosti kapitala vratila se iznad razine od 20% te je u prvom tromjesečju 2018. godine dosegnula razinu od 22,9%.

35. Stopa adekvatnosti kapitala: međunarodna usporedba prema zadnjim objavljenim usporedivim podacima u bazi FSI

Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka jedna je od najviših među europskim državama koje izvještavaju MMF u okviru baze podataka Financial Soundness Indicators.

0%

5%

10%

15%

20%

25%

31.1

2.2

007.

30.0

6.2

008.

31.1

2.2

008.

30.0

6.2

009.

31.1

2.2

009.

30.0

6.2

010.

31.1

2.2

010.

30.0

6.2

011.

31.1

2.2

011.

30.0

6.2

012.

31.1

2.2

012.

30.0

6.2

013.

31.1

2.2

013.

30.0

6.2

014.

31.1

2.2

014.

30.0

6.2

015.

31.1

2.2

015.

30.0

6.2

016.

31.1

2.2

016.

30.0

6.2

017.

31.1

2.2

017.

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

Esto

nija

Šved

ska

Luks

em

bu

rgIr

ska

Fin

ska

Hrv

atsk

aN

izo

zem

ska

Bu

gars

ka UK

Latv

ijaD

ansk

aLi

tva

Ho

ng

Ko

ng

Slo

ven

ijaN

orv

eška

Nje

mač

kaR

um

un

jska

Bel

gija

Slo

vačk

aA

ust

rija

Fran

cusk

aP

oljs

kaG

rčka

Švic

arsk

aSi

nga

pu

rM

ađar

ska

Cip

arJa

pan

Češ

kaTu

rska

Mal

taB

iHM

aked

on

ijaIt

alija

Špan

jols

kaK

anad

aIz

rael

SAD

Au

stra

lija

San

Mar

ino

Po

rtu

gal


36.Omjer loših kredita: stanovništvo i trgovačka društva Q1:2010.-Q1:2018.

U prvom tromjesečju 2018. došlo je do blagog povećanja udjela loših kredita u ukupnim kreditima. Ukupan omjer loših kredita povećao se s 11,37% na 11,42% zbog blagog rasta omjera loših kredita u sektoru poduzeća (na 8,24%), dok je u sektoru poduzeća udjel pao blizu 22%. Moguće je da se dio promjene može pripisati primjeni standarda IFRS9.

37. Omjer loših kredita: međunarodna usporedba prema zadnjim objavljenim usporedivim podacima u bazi FSI

Hrvatska se prema ovom pokazatelju (u bazu FSI još nisu uvršteni najnoviji podaci) nalazi uz Irsku i Bugarsku i blizu Portugala i BiH, što znači da se sličnost ekonomskih i strukturnih problema odražava i u omjeru loših kredita.

0.00%

5.00%

10.00%

15.00%

20.00%

25.00%

30.00%

35.00%

40.00%

31.0

3.2

010.

30.0

9.2

010.

31.0

3.2

011.

30.0

9.2

011.

31.0

3.2

012.

30.0

9.2

012.

31.0

3.2

013.

30.0

9.2

013.

31.0

3.2

014.

30.0

9.2

014.

31.0

3.2

015.

30.0

9.2

015.

31.0

3.2

016.

30.0

9.2

016.

31.0

3.2

017.

30.0

9.2

017.

31.0

3.2

018.

Ukupno

Trgovačka društva

Stanovništvo

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

40.0

45.0

50.0

Kan

ada

Švic

arsk

aH

on

g K

on

gEs

ton

ijaA

ust

ralij

aŠv

edsk

aU

KN

orv

eška

Sin

gap

ur

SAD

Jap

anIz

rael

Niz

oze

msk

aA

ust

rija

Turs

kaSr

bija

Dan

ska

Bel

gija

Latv

ijaFr

ancu

ska

Po

ljska

Slo

vačk

aČ

eška

Litv

aSl

ove

nija

Mal

taŠp

anjo

lska

Mak

edo

nija

Mađ

arsk

aR

um

un

jska BiH

Po

rtu

gal

Bu

gars

kaH

rvat

ska

Irsk

aIt

alija

Grč

kaSa

n M

arin

oC

ipar


38. Stopa pokrića loših kredita rezervacijama za gubitke Q1:2010.-Q1:2018.

Pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama počela je brže rasti 2013. zbog strožih regulatornih zahtjeva HNB-a. Regulatorni zahtjev je takav da stopa pokrića sada raste inercijom iako se kakvoća portfelja popravlja. U prvom tromjesečju 2018. pokrivenost se nešto smanjila te dosegnula razinu od 60,6% koja je manja nego u istom kvartalu 2017.

39. Stopa pokrića loših kredita rezervama za gubitke: međunarodna usporedba

prema zadnjim objavljenim usporedivim podacima u bazi FSI

Pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama nalazi se iznad sredine prikazane liste zemalja, uz Sloveniju, Poljsku, Grčku i Portugal. Ovo je pokazatelj čija je međunarodna usporedivost najslabija, jer se u različitim državama koriste različita pravila klasifikacije plasmana i formiranja rezervacija.

30%

35%

40%

45%

50%

55%

60%

65%

70%31.0

3.2

010.

30.0

6.2

010.

30.0

9.2

010.

31.1

2.2

010.

31.0

3.2

011.

30.0

6.2

011.

30.0

9.2

011.

31.1

2.2

011.

31.0

3.2

012.

30.0

6.2

012.

30.0

9.2

012.

31.1

2.2

012.

31.0

3.2

013.

30.0

6.2

013.

30.0

9.2

013.

31.1

2.2

013.

31.0

3.2

014.

30.0

6.2

014.

30.0

9.2

014.

31.1

2.2

014.

31.0

3.2

015

30.0

6.2

015

30.0

9.2

015.

31.1

2.2

015.

31.0

3.2

016.

30.0

6.2

016.

30.0

9.2

016.

31.1

2.2

016.

31.0

3.2

017.

30.0

6.2

017.

30.0

9.2

017.

31.1

2.2

017.

31.0

3.2

018.

Ukupno

Trgovačka društva

Stanovništvo

0.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

120.0

Mak

edo

nija

Latv

ija

Izra

el

Turs

ka BiH

Mađ

arsk

a

Slo

ven

ija

Po

ljska

Hrv

atsk

a

Grč

ka

Po

rtu

gal

Au

stri

ja

Slo

vačk

a

Ru

mu

njs

ka

Bu

gars

ka

Fran

cusk

a

Ital

ija

Šved

ska

Češ

ka

Bel

gija

Dan

ska

Špan

jols

ka

Litv

a

Irsk

a

UK

Mal

ta

Cip

ar

No

rveš

ka

Švic

arsk

a

Sin

gap

ur

Esto

nija

San

Mar

ino

Au

stra

lija

Kan

ada


40.Valutna struktura omjera loših kredita 31.03.2018.

Kod stambenih kredita problem naplate se javlja u oko deset puta većem postotku kod kredita vezanih uz švicarski franak nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura. Međutim, visina omjera loših kredita nakon konverzije ne prikazuje realno stanje. Omjeri se odnose samo na mali broj kredita koji nisu konvertirani.

10.31 11.75 9.916.33

45.38

59.7556.24

0

10

20

30

40

50

60

70

HRK ukupno EUR ukupno EURstanovništvo

EUR stambeni CHF ukupno CHFstanovništvo

CHF stambeni

%


PLATNE USLUGE


41. STRUKTURA ELEKTRONIČKIH NALOGA – POTROŠAČ

Struktura elektroničkih naloga građana značajno se promijenila u posljednje četiri godine. Udio elektroničkog poslovanja (na bazi vrijednosti transakcija) preko šaltera je pao s približno 10% na manje od 1%. Također, zamjetan je i značajan pad udjela internetskih usluga, koje zamijenilo sve veće korištenje mobilnih usluga, koje je u ožujku 2018. činilo 46% ukupnih elektroničkih usluga i 20% ukupne vrijednosti kreditnih naloga (transfera) građana.

42. STRUKTURA ELEKTRONIČKIH NALOGA – NEPOTROŠAČ

U strukturi elektroničkih naloga u ovom sektoru dominira internet bankarstvo, čiji je udio povećan s 52% u 2014. godini na 63% u ožujku 2018. godine. Ovaj rast je najvećim dijelom nadomjestio smanjenje udjela elektroničkog poslovanja preko šaltera. Interni sustavi obveznika su zadržali stabilnu strukturu od oko 8%, dok je udio ostalih usluga smanjen sa 16% na 7% vrijednosti elektroničkih naloga.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

tra-

14

lip-1

4

kol-

14

lis-1

4

pro

-14

vlj-

15

tra-

15

lip-1

5

kol-

15

lis-1

5

pro

-15

vlj-

16

tra-

16

lip-1

6

kol-

16

lis-1

6

pro

-16

vlj-

17

tra-

17

lip-1

7

kol-

17

lis-1

7

pro

-17

vlj-

18

Šalter Internet Mobilni telefon Bankomat/bankarski kiosk E-račun Ostalo

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

sij-

14

ožu

-14

svi-

14

srp

-14

ruj-

14

stu

-14

sij-

15

ožu

-15

svi-

15

srp

-15

ruj-

15

stu

-15

sij-

16

ožu

-16

svi-

16

srp

-16

ruj-

16

stu

-16

sij-

17

ožu

-17

svi-

17

srp

-17

ruj-

17

stu

-17

sij-

18

ožu

-18

Šalter Internet Telebanking Mobilni telefon Interni sustav Ostalo


43. BROJ IZDANIH KARTICA u tisućama

Broj korisnika kartica se u posljednjih godinu dana kretao oko 7,9 milijuna. Najveći broj izdanih kartica zabilježen u listopadu 2017. (preko 8 milijuna), nakon čega je u narednim mjesecima broj smanjen, što se za sada može tumačiti sezonski uobičajenim varijacijama. Tijekom 2018. godine mogu se očekivati nastavak dosadašnjih trendova.

44. PODACI O KARTIČNOM PLAĆANJU 31.03.2018.

U Hrvatskoj je u ožujku 2018. godine promet po svim kategorijama kreditnih kartica iznosio preko 33 milijarde kuna. Najveći udio prometa izvršen je preko debitnih kartica (oko 10 milijardi). Podaci HNB-a o namjeni kartica pokazuju kako se debitne i kreditne kartice većinom koriste za podizanje gotovog novca dok se odgođene, revolving i charge koriste za kupovinu.

7300

7400

7500

7600

7700

7800

7900

8000

8100si

j-1

4

ožu

-14

svi-

14

srp

-14

ruj-

14

stu

-14

sij-

15

ožu

-15

svi-

15

srp

-15

ruj-

15

stu

-15

sij-

16

ožu

-16

svi-

16

srp

-16

ruj-

16

stu

-16

sij-

17

ožu

-17

svi-

17

srp

-17

ruj-

17

stu

-17

sij-

18

29%

75% 72%

96%

52%

71%

64%

25% 28%

4%

48%

28%

7% 1%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

DEBITNA ODGOĐENA REVOLVING CHARGE KREDITNA UKUPNO

Kupovina Podizanje gotovog novca Polaganje gotovog novca


STAMBENE ŠTEDIONICE


45. Stopa rasta kredita i oročenih depozita kod stambenih štedionica* Promjena u odnosu na isti mjesec prethodne godine

*Napomena: od siječnja 2013. serija sadrži strukturni lom uslijed promjene metodologije HNB-a

Na kraju prvog kvartala 2018. godine razina depozita u stambenim štedionicama bila je na 4,4% višoj razini u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Došlo je do pada kreditiranja od 0,4% na godišnjoj razini, što je prvi negativan rezultat od trećeg kvartala 2016. godine, dok je rast stambenih kredita u bankama iznosio 1,5%.

-20%

-15%

-10%

-5%

0%

5%

10%

15%31

.12

.20

11

.

31.0

3.2

01

2.

30.0

6.2

01

2.

30.0

9.2

01

2.

31.1

2.2

01

2.

31.0

3.2

01

3.

30.0

6.2

01

3.

30.0

9.2

01

3.

31.1

2.2

01

3.

31.0

3.2

01

4.

30.0

6.2

01

4.

30.0

9.2

01

4.

31.1

2.2

01

4.

31.0

3.2

01

5.

30.0

6.2

01

5.

30.0

9.2

01

5.

31.1

2.2

01

5.

31.3

.20

16

.

30.6

.20

16

.

30.9

.20

16

.

31.1

2.2

01

6.

31.0

3.2

01

7.

30.0

6.2

01

7.

30.0

9.2

01

7.

31.1

2.2

01

7.

31.0

3.2

01

8.

Krediti (štedionice) Depoziti Stambeni krediti (banke)


Metodologija i izvori Novčana masa M1 i ukupna likvidna sredstva M4 (tablica A1, Statistički pregled HNB-a) Depoziti stanovništva i depoziti poduzeća (zbir podataka iz tablica D6, D7 i D8 statističkog pregleda HNB-a) Udjel deviznih u ukupnim depozitima stanovništva (izračun na temelju tablica D6, D7 i D8 statističkog pregleda HNB-a) Udjel inozemne u ukupnoj pasivi (konsolidirana bilanca banaka D1 statističkog pregleda HNB-a) Udjel kapitala u ukupnoj pasivi (tromjesečno statističko izvješće HNB-a) Struktura izvora sredstava banaka (konsolidirana bilanca banaka D1 statističkog pregleda HNB-a)

U depozite i instrumente tržišta novca ubrajaju se i ograničeni i blokirani depoziti, depoziti države i krediti primljeni od HNB-a. Kapitalski računi su veći od kapitala iz tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a jer se ovdje konstruiraju prema metodologiji monetarne statistike, dok su u kvartalnom statističkom izvješću sastavljeni prema konceptu kapitala iz statističkih izvještaja. Prikazana struktura se ne mora zbrajati u 100% jer je s prikaza izostavljena stavka ostalo (neto) koja nema značaja, ali utječe na zbroj.

Plasmani (tablica A1, Statistički pregled HNB-a) Krediti stanovništvu, trgovačkim društvima i državi (konsolidirana bilanca banaka D1, Statistički pregled HNB-a) Krediti stanovništvu, trgovačkim društvima i državi – transakcije (konsolidirana bilanca banaka D1, Statistički pregled HNB-a) Stope rasta kredita stanovništvu po vrstama (Pokazatelji poslovanja kreditnih institucija, kvaliteta kredita po sektorima, Internetska stranica HNB-a) Dvanaestomjesečni prosjek transakcija (konsolidirana bilanca banaka D1, Statistički pregled HNB-a) Dvanaestomjesečni prosjek stope rasta novoodobrenih bruto kredita (Tablice kamatnih stopa G6a-G6c) Struktura kredita stanovništvu po vrstama (Pokazatelji poslovanja kreditnih institucija, kvaliteta kredita po sektorima, Internetska stranica HNB-a) Omjer kredita i depozita (konsolidirana bilanca banaka D1 statističkog pregleda HNB-a)

U brojnik ulaze potraživanja od države, trgovačkih društava i stanovništva, a u nazivnik svi depoziti, što uključuje i depozite države i ograničene i blokirane depozite. Ako se pokazatelj konstruira na temelju podataka o kreditima u užem smislu (zajmovi) omjer je puno niži (za oko 20 postotnih bodova).


Struktura aktive banaka (tromjesečno statističko izvješće HNB-a) Stopa rasta kredita poduzećima u EU i Hrvatskoj (ECB StatisticalDataWarehouse) Stopa rasta kredita stanovništvu u EU i Hrvatskoj (ECB StatisticalDataWarehouse) Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva u eurima (ECB StatisticalDataWarehouse za druge zemlje) Prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite stanovništva u eurima (ECB StatisticalDataWarehouse za druge zemlje) Prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite poduzeća u eurima (ECB StatisticalDataWarehouse za druge zemlje) Referentne kamatne stope (Hrvatska udruga banaka za Nacionalnu referentnu stopu NRS, metodologija raspoloživa na www.hub.hr; European Banking Federation, EBF, za Euribor, povijesni podaci raspoloživi na http://www.euribor-ebf.eu/euribor-org/euribor-rates.html ) Podatak za Euribor računa se kao prosjek dnevnih podataka u kvartalu.

CDS Spread (Erstebank CEE Macroand FI Daily) Indeks regulacijskog opterećenja IRO (Hrvatska udruga banaka)

Indeks regulacijskog opterećenja IRO predstavlja granični trošak monetarne i devizne regulacije koji banka mora platiti kako bi na tržištu prikupila dodatnu jedinicu izvora sredstava radi odobravanja dodatne jedinice plasmana. U izračun indeksa ulaze svi oblici obvezne rezerve, obvezni omjeri devizne likvidnosti i troškovi osiguranja depozita. Indeks predstavlja vagani prosjek troškova koji se obračunavaju na pojedine komponente pasive, pri čemu se za pondere uzimaju udjeli pojedinih komponenti u ukupnoj pasivi prilagođenoj za dijelove na koje se ne obračunava regulacijski trošak. Indeks ne uzima u obzir troškove prudencijalne regulacije. Metodologiju indeksa za HUB je razvila Arhivanalitika 2006., a indeks se od 2007. redovito objavljuje u publikaciji HUB Analize jednom godišnje, gdje zainteresirani čitatelj može pronaći metodološke detalje (www.hub.hr).

Prosječne kamatne stope na stambene kredite stanovništvu (ECB StatisticalDataWarehouse) Prosječne kamatne stope na potrošačke kredite stanovništvu (ECB StatisticalDataWarehouse) Prosječne kamatne stope na okvirne kredite stanovništvu (ECB StatisticalDataWarehouse) Prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima (ECB StatisticalDataWarehouse) Prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima (ECB StatisticalDataWarehouse) Neto kamatna marža (NIM) (izračuni na temelju tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a)

Neto kamatna marža (engl. netinterestmargin, NIM) računa se kao jednostavna razlika prosječno naplaćene aktivne kamatne stope i prosječno plaćene pasivne kamatne stope. Prosječno naplaćena

http://www.hub.hr/http://www.euribor-ebf.eu/euribor-org/euribor-rates.htmlhttp://www.hub.hr/


aktivna kamatna stopa računa se kao ukupni kamatni prihod podijeljen s osnovicom na koju se naplaćuje kamata, a u koju ulaze sve stavke aktivne strane bilance iz tromjesečnog statističkog izvještaja osim gotovine, ulaganja, materijalne imovine, preuzete imovine, kamata, naknada i ostale imovine. Prosječno plaćena pasivna kamatna stopa računa se kao ukupni kamatni trošak podijeljen s osnovicom na koju se plaća kamata, a u koju ulaze sve komponente pasive osim kapitala, derivatnih i drugih financijskih obaveza i kamata, naknada i ostalih obaveza. Brojnici izraza računaju se kao zbrojevi zadnja četiri kvartala, a nazivnici kao prosjeci stanja na kraju zadnja četiri kvartala.

Udjel neto kamatnog i nekamatnog u ukupnom prihodu (izračuni na temelju tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a)

Ukupni prihod je zbroj neto kamatnog i neto nekamatnog prihoda. Računa se kao zbroj stavki u zadnja četiri tromjesečja.

Omjer operativnih troškova i dohotka / cost-income omjer (izračuni na temelju tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a)

Operativni troškovi odgovaraju račuovodstvenoj stavci opći i administrativni troškovi i amortizacija, u koju se, prema metodologiji statističkog izvještavanja, ne uračunavaju premije osiguranja depozita.

Ukupni troškovi rezerviranja za gubitke u % rezultata prije rezerviranja (izračuni na temelju tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a)

Rezultat prije rezerviranja računa se kao razlika neto prihoda i općih i administrativnih troškova i amortizacije.

Dobit nakon oporezivanja / neto dobit (izračuni na temelju tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a)

Podatak za svaki kvartal se računa kao zbir zadnja četiri kvartala, tako da se konstrukcijski radi o godišnjoj stopi promjene pomičnog prosjeka računatog s pomakom od četiri kvartala. Podaci se konstruiraju na temelju nerevidiranog statistističkog izvještaja, pa je moguća pojava manjih razlika u odnosu na kasnije revidirane podatke.

Povrat na prosječnu aktivu (ROAA) i prosječni kapital (ROAE) (izračuni na temelju tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a)

Kumulativ (zbroj) dobiti za zadnja četiri kvartala stavlja se u odnos prema prosječnom stanju aktive (ROAA – engl. return on averageassets) i prosječnom stanju kapitala (ROAE – engl. return on averageequity).

Povrat na prosječnu aktivu (ROAA): međunarodna usporedba (za Hrvatsku vlastiti izračuni na temelju tromjesečnog statističkog izvještaja, za druge zemlje Financial SoundnessIndicators MMF-a, www.fsi.imf.org ) Povrat na prosječni kapital (ROAE): međunarodna usporedba (za Hrvatsku vlastiti izračuni na temelju tromjesečnog statističkog izvještaja, za druge zemlje Financial SoundnessIndicators MMF-a, www.fsi.imf.org ) Stopa adekvatnosti kapitala (Pokazatelji poslovanja kreditnih institucija, objavljeno u okviru supervizorske javne objave, statistički podaci, na www.hnb.hr) Stopa adekvatnosti kapitala 2012.: međunarodna usporedba (prema zadnjim podacima koji su uvršteni u MMF-ovu bazu podataka Financial SoundnessIndicators, www.fsi.imf.org)

http://www.fsi.imf.org/http://www.fsi.imf.org/http://www.hnb.hr/http://www.fsi.imf.org/


Omjer loših kredita: stanovništvo i trgovačka društva (Supervizorska javna objava, statistički podaci, Pokazatelj poslovanja kreditnih institucija, Kvaliteta kredita po sektorima, na www.hnb.hr)

Loši krediti su djelomično nadoknadivi (B) i nenadoknadivi krediti (C) sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji plasmana. Omjer loših plasmana u pravilu je niži od omjera loših kredita.

Omjer loših kredita: međunarodna usporedba (prema zadnjim podacima koji su uvršteni u MMF-ovu bazu podataka Financial SoundnessIndicators, www.fsi.imf.org) Stopa pokrića loših kredita rezervama za gubitke (Supervizorska javna objava, statistički podaci, Pokazatelj poslovanja kreditnih institucija, Kvaliteta kredita po sektorima, na www.hnb.hr) Rezerve za gubitke odgovaraju pojmu ispravci vrijednosti kod ovog statističkog izvora.

Stopa pokrića loših kredita rezervama za gubitke: međunarodna usporedba (prema zadnjim podacima koji su uvršteni u MMF-ovu bazu podataka Financial SoundnessIndicators, www.fsi.imf.org) Valutna struktura omjera loših kredita (Supervizorska javna objava, statistički podaci, Pokazatelj poslovanja kreditnih institucija, Kvaliteta kredita po valutama, na www.hnb.hr) Valutna usklađenost imovine i obaveza u % ukupne bilančne svote (agregirano tromjesečno statističko izvješće, listovi VSI1_19 i VSO1_20) Struktura elektroničkih naloga – potrošač (Platne usluge, Kreditni transfer i trajni nalog, Tablica PT1, na www.hnb.hr) Struktura elektroničkih naloga – nepotrošač (Platne usluge, Kreditni transfer i trajni nalog, Tablica PT1, na www.hnb.hr) Broj izdanih kartica (Platne usluge, Izdavanje platnih instrumenata, Tablica PK2, na www.hnb.hr) Podaci o kartičnom plaćanju (Platne usluge, Izdavanje platnih instrumenata, Tablica PK2, na www.hnb.hr) Stopa rasta kredita i oročenih depozita kod stambenih štedionica (Agregirano statističko izvješće HNB-a za stambene štedionice)

http://www.hnb.hr/http://www.fsi.imf.org/http://www.hnb.hr/http://www.fsi.imf.org/http://www.hnb.hr/http://www.hnb.hr/http://www.hnb.hr/http://www.hnb.hr/http://www.hnb.hr/


List of Figures 1. Money M1 and broad money M4 (year on year change in %) 2. Household and corporate deposits (year on year change in %) 3. Share of foreign currency deposits in total deposits of households (in %) 4. Share of foreign liabilities in total liabilities (in %) 5. Share of capital in total liabilities (in %) 6. Structure of banking sector liabilities (in %) 7. Domestic credit (in HRK mn and year on year change in %) 8. Loans to households, corporate sector and government (year on year change in %) 8a. Loans to households, corporate sector and government - transactions (12 MMA) 8b. Loans to households and corporate sector (year on year change in %, 12 MMA) 9. Household loans by type of loans (year on year change in %) 10. Structure of household loans by type (in %) 11. Loan to deposit ratio (in %) 12. Structure of banking sector assets (in %) 13. Loans to corporate sector in Croatia and EU countries (year on year change in %) 14. Loans to households in Croatia and EU countries (year on year change in %) 15. Average interest rates on household long-term deposits in EUR (Croatia, Eurozone minimum and maximum) in % 16. Average interest rates on household short-term deposits in EUR (Croatia, Eurozone minimum and maximum) in % 17. Average interest rates on corporate short-term deposits in EUR (Croatia, Eurozone minimum and maximum) in % 18. Reference interest rates (Euribor and National reference interest rate) in % 19. CDS spread (in bps)


20. Index of regulatory burden in banking sector in % 21. Average interest rates on loans for house purchase (Croatia, Eurozone minimum and maximum) in % 22. Average interest rates on loans for consumption (Croatia, Eurozone minimum and maximum) in % 23. Average interest rates on overdrafts (Croatia, Eurozone minimum and maximum) in % 24. Average interest rates short-term loans for corporations (Croatia, Eurozone minimum and maximum) in % 25. Average interest rates long-term loans for corporations (Croatia, Eurozone minimum and maximum) in % 26. Net interest margin (in %) 27. Share of interest and non-interest revenues in total revenues (in %) 28. Cost-income ratio (in %) 29. Share of provisions in net operating income (in %) 30. Net operating income (in 000 HRK) 31. Return on average assets (ROAA) and Return on average equity (ROAE) (in %) 32. Return on average assets (ROAA) – international comparison (in %) 33. Return on average equity (ROAE) – international comparison (in %) 34. Capital adequacy ratio (CAR) in % 35. Capital adequacy ratio (CAR) – international comparison (in %) 36. NPL ratio (total, household and corporate sector) in % 37. NPL ratio – international comparison (in %) 38. Bank provisions to NPL ratio (total, household and corporate sector) in % 39. Bank provisions to NPL ratio – international comparison (in %) 40. NPLs by currency (in %) 41. Structure of electroing orders - consumer


42. Structure of electroing orders - non-consumer 43. Number of payment cards 44. Structure of payment cards

Documents

Snažan oporavak kreditiranja u svim tržišnim segmentima, pad kamatne · 2019. 3. 5. · Snažan oporavak kreditiranja u svim tržišnim segmentima, pad kamatne marže i pad utjecaja