Županijsko stručno vijećenastavnika matematikeGrad Zagreb

Strojarska tehnička škola Fausta VrančićaZagreb, 17. svibnja 2011.

Dnevni red:

1. Izvještaj sa Državnog stručnog skupa, Primošten 2011.

2. Pisano ocjenjivanje, Damir Šišić, prof. savjetnik

Radionica: POPRAVNI ISPITI

Pauza

3. Mobilnost nastavnika, Biljana Kuhar, prof.

4. Razno5. Evaluacija stručnog skupa

6. Podjela potvrda o stručnom usavršavanju

Državni stručni skup nastavnika matematike

Primošten 28.-30. travnja 2011.

Državni stručni skup, Primošten 2011.

� Matematička definicija u srednjoj školi, doc.dr.sc. Nikola Koceić-Bilan

� Balans proceduralnog i konceptualnog znanja, dr.sc. Irena Mišurac Zorica

� Uvod u nastavne cjeline i nastavne jedinice, Zora Glavač, prof. savjetnik

� Rezultati matematičke pismenosti u ciklusu PISA2009, Michelle Braš Roth, dipl. ped.

� Matematičko-jezična zrnca, Anñelko Marić, prof.� Koncept matematičke pismenosti u PISA-i u

programu srednje škole, Mladen Brajica, prof.

� Profesionalne i radne vrijednosti kod odraslih i tinejdžera, izv.prof.dr.sc. Zlatko Miliša

� Kombinatorika i vjerojatnost u svakodnevnom životu u programu srednje škole, doc.dr.sc. Snježana Braić

� Vizualizacijom do razumijevanja, Helena Šimićević-Mandac, dipl.inž.

� Interaktivna ploča u nastavi matematike, Tamara Srnec, prof. mentor

� Iskustvena radionica: Profesionalne vrijednosti u radu nastavnika matematike

Vaši izvještaji iz Primoštena

- Vinko Filipović, ravnatelj azoo“ …ne popustite pritiscima na kraju godine…”

- a sad vi …

PISANO OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje učenika u razredu

PISANO OCJENJIVANJE

� Uvodne napomene –� Razmjena iskustava o pisanom ispitivanju

( rad u parovima, zapisati na papiru,… )

� Objedinjavanje iskustava( izlaganje svakog para, bilježenje najvažnijeg i objedinjavanje iskustava,… )

� Predavanje: Pisano ocjenjivanje- novi Pravilnik o načinima, postupcima i elementima

vrednovanja učenika u sš- pisano ocjenjivanje

� Zadatak za sljedeći skup (žsv)

Uvodne napomene

Ocjenjivanje učeničkog postignuća je zahtijevan, slojevit i vrlo složen zadatak nastavnika.

To je svaka aktivnost kojom se prosuñuje napredak učenika, a provodi se redovito kao sastavni dio učenja i poučavanja u školi.

Razmjena iskustava o pisanom ocjenjivanju

� rad u parovima, zapisati na papiru,…

� razmijenite svoja iskustva o pisanom ocjenjivanju, načinu ispitivanja i ocjenjivanja, bodovanju, vremensku dinamiku provjeravanja, trajanje ispitivanja, broj zadataka, težina, složenost zadataka, upotreba kalkulatora, tablica s formulama, …

� neki od Vas će podijeliti svoja iskustva s ostalima

� 5-10 minuta

Objedinjavanje iskustava

� izlaganje svakog para (ili bar nekoliko), bilježenje najvažnijeg i objedinjavanje iskustava,…

� -� -� -� -� -� -

Svrha ocjenjivanja je:

� Osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku što može ukazati na stanovite poteškoće ili manjkavosti koje treba ispraviti.

� Učenicima osigurati povratne informacije kako bi jasnije shvatili zahtjeve odreñene aktivnosti i poboljšali svoj rad.

� Motivirati učenike na bolji rad.� Osigurati evidenciju napretka učenika redovitim praćenjem

kroz dulje razdoblje.Time se pribavljaju potrebna saznanja za informiranje roditelja, a mogu poslužiti za definiranje standarda postignuća u odreñenim uvjetima.

� Ocijeniti učenikovu spremnost za buduće učenje, primjerice: jesu li učenici svladali prethodno gradivo potrebno za daljninapredak.

� Dokaz o djelotvornosti nastavnika i škola.

Bloomova taksonomija znanja: - postignuća učenika u pogledu razine usvojenog znanja

� Znanje . Poznavanje definicija, formula, aksioma, tvrdnji, objekata, odnosa i osnovnih pravila.

� Razumijevanje . Rješavanje jednostavnih rutinskih zadataka, razumijevanje odnosa meñu podacima, primjerice; prepoznati razmjerne veličine ili čitati graf.

� Primjena . Povezivanje s drugim područjima i uporaba u svakodnevnom životu.

� Analiza . Rasčlanjivanje gradiva na sastavne dijelove i prepoznavanje uzročno posljedičnih veza.

� Sinteza . Sastavljanje dijelova u cjeline. Izrada djelotvornog plana i strategije rješavanja problema. Postavljanje hipoteza i otkrivanje matematičkih zakonitosti.

� Evaluacija (vrednovanje ). Samostalno, kritički i utemeljeno vrednovanje postupaka, strategija i rješenja.

Gagne-jeva klasifikacija znanja

� Osnovno i konceptualno znanjepoznavanje pojmova i činjenica

� Proceduralno znanjepoznavanje i učinkovita uporaba procedura (postupaka) i algoritama

� Problemsko znanjeuporaba znanja u novim situacijama, sposobnost uporabe konceptualnog i proceduralnog znanja

Pisano provjeravanje

� Pisanim provjeravanjem znanja utvrñuje se relativno postignuće pojedinaca u odnosu prema ostalim učenicima u razredu.

� Prednost pisanog načina ocjenjivanja u tome je što se istodobno provjerava znanje jednog dijela programa svih učenika u razredu.

� Znanje učenika pisano se provjerava pisanim ispitima i nizom zadataka objektivnog tipa.

� Pisani ispiti ocjenjuju se na osnovi postignutog broja bodova (točnih rezultata). U sustavu ocjenjivanja valja istaknuti nedostatak zajedničkog (jedinstvenog) mjerila za pojedine ocjene.

� Čimbenici koji najčešće utječu na mjerila ocjenjivanja jesu: izbor (težina) zadataka, strogost nastavnika i razina znanja učenika.

� Razinu složenosti zadataka nastavnik prema osobnom sudu izražava bodovima. Broj bodova je osnova za odreñivanje brojčane ocjene.

� Kada nastavnik, radi dosljednosti, unaprijed utvrñuje mjerila za pojedine ocjene, potrebno je da s njima upozna učenike.

Bodovanje pisanih ispita

� Ako se boduju koraci u rješavanju pojedinih zadataka tako da se za svaki važan meñurezultat dobiva odreñeni broj bodova, najčešće se primjenjuje ova skala:

� Dakle, u tom je slučaju za ocjenu dovoljan potrebno ostvariti najmanje 50% bodova, a za ocjenu odličan najmanje 90%.

� Ako se boduju samo točna rješenja, odnosno ako se zanemaruju meñurezultati, uputno je primjenjivati blaži kriterij, na primjer:

� Navedene bodovne granice za pojedinu ocjenu su orijentacijske. Općenito, ocjenjivanje nije matematički postupak, nego se treba brinuti o vrsti programa i osobitostima razrednog odjela.

� Jedan način naknadnog utvrñivanja mjerila za svaku ocjenu jest da se najprije odredi aritmetička sredina. Zatim se izračuna standardna devijacija (prosječno odstupanje od prosjeka).

� Tek ispravci pisanog ispita i raščlamba rezultata omogućuju provjeru njegove primjerenosti.

� Iz razdiobe rezultata možemo zaključiti je li ispit bio primjeren, “lagan” ili “težak”.

� Ako smo dobili približno normalnu razdiobu, možemo zaključiti da je ispit bio primjeren.

� Pri odreñivanju kriterija za ocjenjivanje treba voditi računa i o količini gradiva koje se ispituje.

� Što je više gradiva mjerila bi trebala biti lakša, na primjer: - nastavna cjelina - više od 50%- više cjelina - od 40%- godišnji test - od 30%

Ovo objašnjava “niske” kriterije na Državnoj maturi.

pravilnik

A sad da vidimo što o pisanom ocjenjivanju kaže novi Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi.

pravilnikČlanak 2.

Definicije pojmova

(1) Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razinikompetencija: znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti premaradu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima,a sastavnice su praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.

(2) Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija ipostavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnimplanom i programom te strukovnim i školskim kurikulumom.

(3) Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnomepredmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.

(4) Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja iprovjeravanja učenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnogapredmeta.

pravilnik

Članak 3.

Načini, postupci i elementi vrednovanja

(1) Načini, postupci i elementi vrednovanja postignute razine kompetencija proizlaze iz nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma, nastavnoga plana i programa, strukovnoga kurikuluma, školskoga kurikuluma te ovoga Pravilnika i pravila ponašanja učenika koje donosi škola.

(2) Elemente ocjenjivanja odreñenoga nastavnoga predmeta te načine i postupke vrednovanja izrañuje učitelj/nastavnik odreñenoga nastavnoga predmeta s učiteljima/nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga područja na lokalnoj, regionalnoj, odnosno nacionalnoj razini.

pravilnik

Članak 6.

Uvodno ili inicijalno provjeravanje

(1) Učitelj/nastavnik može na početku nastavne godine - u svrhu uvida u postignutu razinu kompetencija učenika u pojedinome razrednome odjelu i nastavnome predmetu – provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje.Svako se inicijalno provjeravanje mora najaviti i provesti do kraja drugoga tjedna od početka nastavne godine, a pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera iz članka 10. ovoga Pravilnika.

(2) Rezultat inicijalne provjere upisuje se u bilješke o praćenju učenika, ne ocjenjuje se te služi pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju.

Pravilnik - Članak 8.

Pisano provjeravanje

1. Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultirajuocjenom učenikovog pisanoga uratka.

Pisano se provjeravanje provodi poslije obrañenih i uvježbanih nastavnih sadržaja, kontinuirano tijekom nastavne godine.

Pravilnik - članak 8.

2. Za potrebe ovoga Pravilnika razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta

(u daljnjem tekstu: pisane provjere) i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta (u daljnjem tekstu: kratke pisane provjere).

One se osim trajanjem moraju bitno razlikovatiopsegom nastavnoga sadržaja.

Pravilnik - Članak 8.

3. Obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera se, u pravilu, upisuju u rubriku zabilješke u imeniku.

4. Nastavnik je dužan obavijestiti učenike o opsegu sadržaja koji će se provjeravati inačinu provoñenja pisane provjere.

5. U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednunajviše četiri pisane provjere.

pravilnik - članak 9.

Ponavljanje pisane provjere znanja

1. Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika, nastavnik treba utvrditi uzroke neuspjeha i ponoviti pisanu provjeru. O dogovorenome treba obavijestiti razrednika i stručnu službu škole.

2. Prije ponavljanja pisane provjere, nastavnik je dužan organizirati dopunsku nastavu.

pravilnik - članak 9.

3. Ponavljanje pisane provjere provodi se u redovnojnastavi nakon što nastavnik utvrdi neuspjeh učenika, odnosno neočekivana postignuća učenika, odnosno kada ocijeni da postignuća učenika nisu dovoljna za nastavak poučavanja i učenja.

-------------------------------------------------------------------------

Članak 10.

Škola je dužna donijeti okvirni vremenik pisanih provjera znanja

Okvirni vremenik pisanih provjera znanja

(1) Okvirni vremenik pisanih provjera (u daljnjem tekstu: vremenik) je školski dokument koji je svaka škola dužna imati za tekuću školsku godinu.

(2) Škola je dužna do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na oglasnoj ploči ili mrežnoj stranici škole.

(3) Vremenik se sastoji od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izrañen je prema izvedbenome nastavnome planu i programu i rasporedu sati pojedinih razrednih odjela.

(4) U vremenik se upisuju i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju 5 (pet) nastavnih dana prije provedbe.

(5) Iznimno, vremenik u strukovnim školama donosi se i objavljuje za svaki naredni mjesec i to najkasnije 15 dana unaprijed.

(6) U iznimnim je situacijama moguće odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrñena vremenikom. Nakon obrazloženja i novoga dogovora s učenicima odluku o tome donose predmetni nastavnik, stručni suradnik kojeg odredi ravnatelj i ravnatelj škole.

(7) Vremenik predlaže nastavnik, a usklañuje i donosi nastavničko vijeće.

Zadatak:

Isprobati različite vrste pisanog ispitivanja i ocjenjivanja, zabilježiti iskustva i pripremiti izvještaj za sljedeće županijsko stručno vijeće.

Pitanja:- stresno za učenike- zanimljivo i zabavno - svejedno im je

POPRAVNI ISPITI

radionica

Popravni ispiti -

Za sljedeće žsv obavezno pripremite i donesite popravne ispite iz svoje škole!(Neda Lesar, viša savjetnica, azoo)

�Objedinite ispite na nivou škole (prema programima, broju sati,…)

�Donesite ispite u papirnatom i digitalnom obliku

Popravni ispiti -

� podijeliti u grupe� prikupiti materijale

� Zadatak:Sastaviti popravni ispit za odre ñeni razred(ovisno o programu, tjednom broju sati,…dogovoriti težinu zadataka, broj zadataka, način ocjenjivanja, bodovanje,…)

Izlaganja predstavnika grupa

� 1. razred

� 2. razred

� 3. razred

� 4. razred

Zaključci

�

�

�

�

�

�

pauza

Mobilnost nastavnika

Biljana Kuhar, prof.

Razno

Pitanja i prijedlozi

� 23. svibnja 2011. ispit iz matematike na Državnoj maturi

� Webinari koji će se baviti temama na državnoj maturi:� Hrvatski jezik, srijeda 18. svibnja 2011. u 21.00 � Matematika – osnovna razina, četvrtak 19. svibnja 2011. u

21.00 � Matematika – viša razina, petak 20. svibnja 2011. u 21.00

Sve informacije potrebne za uključenje pronaći ćete na portalu www.ucitelji.hr na stranici Webinari (poveznica).

http://pil2.mscommunity.net

� Kriteriji ocjenjivanja:

– potrebno je izraditi kriterije za pojedine ocjene za sve razrede i sve programe

(ovisno o programu, broju sati tjedno,…)- kriteriji za ocjenu dovoljan (minimalna

znanja potrebna za pozitivnu ocjenu)

Zadatak

Potrebno je odabrati školu (profesore) koji će za sljedeće županijsko stručno vijeće pripremiti predavanje, radionicu, izvještaj, neko iskustvo u radu, problem,…

� odabrati neku metodsku jedinicu, temu,…� pisani ispiti (iskustva, analiza, prijedlozi, ocjenjivanje,…)� problemi u realizaciji nastave u razredu (iskustva,…)� razgovor o temi, problemu, realizaciji,…NE PPT!� prijedlog kriterija ocjenjivanja za neki razred

Sljedeći put to će biti profesori iz neke druge škole!

UPITNIK

� Što biste ubuduće željeli napraviti ili naučiti za svoj osobni profesionalni razvoj?

� Kako vam u tome može pomoći ŽSV?� Kakav oblik i temu stručnog usavršavanja biste željeli imati na ŽSV?� Imate li konkretnu ideju ili prijedlog?

Molim Vas popunite EVALUACIJSKI LIST

ŽUPANIJSKOG STRUČNOG VIJEĆANASTAVNIKA MATEMATIKE TEHNI ČKIH ŠKOLA

GRAD ZAGREBi predajte mi!

Podjela potvrda o stručnom usavršavanju

� Današnje potvrde, 17. svibnja 2011.

Hvala Vam na dolasku!Damir