Ž - AK Rijeka€¦ · metu (broj nezgoda, njihove posljedice, uzroci nastajanja nezgoda, drugi pokazatelji o prometnim nezgodama itd.). Nositelj: Policijska uprava pr imorsko-goranska

W:562.939dd H:750.662dd

PGŽ

� �� Ž �� Š��

�� č��

� �� Ž��

2

U proteklom

desetljeću

evidentan je

pad broja

poginulih na

prometnicama PU

primorsko-

goranske. S 11,5

poginulih na 100

tisuća stanovnika,

crna statistika je

pala na 5,7

poginulih

,

��

PU PRIMORSKO-GORANSKA PODVUKLA CRTU

POD LANJSKU GODINU

� ��Š�� Ž��

Na prometnicamakoje pokriva Poli-cijska uprava pri-m o r s k o - g o ra n s k a

u 2019. godini život izgubi-lo 17 ljudi. Šestero vozača,troje putnika i osmero pje-šaka. U odnosu na prekla-ni, troje je više poginulih.Preklani je poginulo viševozača (9), ali je život izgu-bilo dvostruko manje pje-šaka. U 2019. godinismanjen je broj teže i lakšeozlijeđenih. Teže je ozlije-đeno 214 sudionika u pro-metu, što je deset manjeno preklani. Pao je i brojlakše ozlijeđenih, sa 749 na656. Ukoliko pogledamopet godina unatrag, podacigovore da je 2015. i 2016.godine poginulo 17 sudio-nika u prometu, kao i ovegodine. Najviše poginulihbilo je 2017. godine (25), anajmanje preklani (14).

Tijekom 2019. godine za-bilježeno je 3.611 promet-nih nesreća što je više za134 nesreće ili gotovo četiriposto u odnosu na 2018.godinu, kada je zabilježeno3.477 prometnih nesreća.Stranci su u broju promet-nih nesreća lani sudjelovalis 11 posto. U 398 ili 5,5 pos-to nesreća kumovao je al-kohol. Preklani je alkoholbio krivac za 5,7 posto nes-re ć a .

Brzina kriva za 17

posto nesreća

Po g re ške vozača krive suza 82 posto prometnih nes-reća. Na vožnju nepropis-nom brzinom i brzinomneprimjerenom uvjetima

otpada 17 posto nesreća(preklani 20 posto, na ne-propisnu vožnju unazaddeset posto (preklani 12,5posto), na vožnju na nedos-tatnoj udaljenosti osam po-sto (preklani deset posto),na nepropisno pretjecanje iobilaženje četiri posto (pre-klani pola posto više), nanepoštivanje prednostiprolaza gotovo sedam pos-to (preklani 9,5 posto), nanepropisno uključivanje triposto (preklani oko 3,5 pos-to). Pogreške pješaka uzro-kovale su 0,8 posto (prekla-ni 1,2 posto) prometnihn e s re ć a .

Prema vrstama promet-nih nesreća najviše je bilo:bočnih sudara 540 (prekla-

ni 579), sudara vožnjom uslijedu 403 (432), udara vo-zila u parkirano vozilo 679(595), sudara iz suprotnihsmjerova 226 (257), slije-tanje vozila sa ceste 213(222), udara vozila u objektna cesti 147 (136), vožnjaunatrag 118 (133), naleta napješaka 122 (132), uspored-na vožnja 86 (85)... U nesre-ćama je sudjelovalo više odšest tisuća vozila. Po dani-ma u tjednu raspored pro-metnih nesreća je slijedeći:ponedjeljkom 538 (464),utorkom 524 (480), srije-dom 506 (509), četvrtkom506 (532), petkom 583(580), subotom 543 (509) inedjeljom 411 (403) pro-metne nesreće. Dakle, naj-

3

� �� ž� � ��š� ��đ��

više opreza petkom. Ned-jeljom ste, očito, najsigurni-ji.

U proteklom desetljećuevidentan je pad broja pogi-nulih na prometnicama PUprimorsko-goranske. Godi-ne 2011. zabilježeno je 11,5poginulih na 100 tisuća sta-novnika. Lanjska godina jezaključena s 5,7 poginulih na100 tisuća stanovnika. Kon-tinuirano se ide ka cilju Na-cionalnog programa sigur-nosti cestovnog prometa Re-publike Hrvatske koji "traži"

da se do kraja 2020. godinebroj poginulih smanji na petsmrtno stradalih na 100 tisu-ća stanovnika. Lani je i posti-gnut cilj, s 4,7 poginulih na100 tisuća stanovnika.

Šest posto manje

poginulih

Na području Hrvatske la-ni je poginulo 297 vozača,što je za 20 poginulih odno-sno šest posto manje. Teškoozlijeđenih je 2.442, što jeznačajnih 300 manje odnos-no 11 posto manje. Smanjen

je broja lakše ozlijeđenih za937 ili osam posto. Dvije tre-ćine poginulih preminulo jena mjestu nesreće. Statistikapokazuje da ne stoji uvrije-ženo mišljenje da se cestenajopasnije ljeti, za turistič-ke sezone, kad je promet po-jačan. Sigurno su autocesteodradile svoje, duga puto-vanja puno su sigurnija odgradnje mreže autocesta. Uprosincu je poginulo 37 lju-di, u listopadu 35, a u rujnu30. Najmanje poginulih biloje u ožujku (12), veljači (14) i

studenom (16). Život je iz-gubilo 104 vozača osobnogautomobila, 45 motociklis-ta, devetero mopedista, 61pješak... U 20 posto nesrećas poginulima prisutan je al-kohol. Odnio je 57 ži vo t a .

Poznato je da postoje"četiri ubojice u prometu".Od ukupnog broja prekrša-ja, 39 posto otpada na pre-kršaje brzine, četiri postona alkohol, deset posto nanevezanje sigurnosnog po-jasa te pet posto nepropis-nog korištenja mobitela.

4

��

PLAN I PROGRAM RADA ŽUPANIJSKOG SAVJETA ZA S

�� Č��

1. Analize i izvješća o stanjusigurnosti u cestovnom pro-metu (broj nezgoda, njihoveposljedice, uzroci nastajanjanezgoda, drugi pokazatelji oprometnim nezgodama itd.).Nositelj: Policijska upravapr imorsko-goranska2. Izvješće o stanju sigur-nosti javnog prometa u po-duzećima javnog cestovnogprijevoza s naglaskom naprijevoz putnika (broj istruktura voznog parka, vo-zači i drugi problemi kojiutječu na sigurnost prome-ta).Nositelj: HGK - Županijskakomora Rijeka putemUdr uženja javnih prijevoz-nika3. Izvješće o stanju cesta iobjekata na njimaNositelj: Hrvatske ceste,Autocesta Rijeka-Zagrebd.d., ŽUC, Bina Istra d.d.,Rijeka-promet d.o.o..4. Izvješće inspekcije ces-tovnog prometa i cesta ostanju iz područja cestov-nog prometaNositelj: Ministarstvo mo-

ra, prometa i infrastrukture- inspekcija cestovnog pro-meta i cesta5. Analiza i izvješće o pro-vođenju vozačkih ispita iradu auto-škola.Nositelj: Hrvatski autoklubRijeka6. Izvješće o obnašanju po-slova tehničkih pregleda iregistracije vozila i radustanica za tehnički pregledvoz i l a .Nositelj: Hrvatski autoklub

Rijeka, Centar za vozila Hr-va t s k e7. Izvješće o obnašanjuslužbe Pomoć-informacije iobavještavanju javnosti ostanju na cestama.Nositelj: Hrvatski autoklubRijeka, Hrvatske ceste, ARZd.d., Bina Istra d.o.o., ŽUC8. Izvješće o provedbizdravstvenih pregleda kan-didata za vozače i kontrol-nih pregleda vozača u ces-tovnom prometu.Nositelj: Nastavni Zavod za

javno zdravstvo Primorsko-goranske županije9. Izvješće o zbrinjavanjuosoba stradalih u promet-nim nesrećama na javnimcestama u PGŽ na razini iz-vanbolničke hitne medi-cinske službeNositelj: Zavod za hitnumedicinu PGŽ10 Izvješće o aktivnostiškole u strukovnom po-dručju prometaNositelj: Prometna školaRijeka11. Izvješće o radu Županij -skog savjeta za sigurnostprometa na cestama Pri-morsko–goranske žu p a n i j e.Nositelj: Savjet za sigurnostp ro m e t a12. Organiziranje tematskihrasprava o pojedinim pro-blemima iz područja sigur-nosti prometa na cestama(sudjelovanje mladih voza-ča u prometu, alkohol uprometu, prijevoz opasnihtvari i dr.)Nositelj: Savjet za sigurnostprometa s zainteresiraniminstitucijama.

Savjet za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije

donio je Plan i Program rada koji u sebi sadrži brojne postojeće kao i nove

aktivnosti. Savjet će zacrtano provesti kroz pet načina djelovanja

,I. IZVJEŠĆIVANJE I ANALIZIRANJE PROBLEMA SIGURNOSTI U PROMETU

II. IZRADA RJEŠENJA UOČENIH PROBLEMA U PROMETU PUTEM STRUČNIH ELABORATA,

PROJEKTA I STUDIJA

U ovu aktivnost ulazestručna rješenja koja senamjeravaju izraditi tije-kom 2020. godine.1. Izrada analize evidenti-ranih prekršaja prolaska

kroz crveno svjetloŽupanijski savjet krajem2019. godine pokrenuo jenovi pilot projekt „Su s t a vautomatskog nadzora ne-poštivanja crvenoga svije-

tla” kojim je u Gradu Rijeci,na raskrižju Ulice HinkaBačića (D404) i Ulice An-drije Kačića Miošića posta-vio nadzorni uređaj „Cor -don-M” KR kojim će se

kroz tri mjeseca (do 12.veljače 2020.) provoditi au-tomatski nadzor i automat-sko detektiranje prekršajaprolaska kroz raskrižje nacrveno svijetlo, prelazak

5

5 �� SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

�� Ć� ��Č��

zaustavne linije za crvenogsvijetla, kretanje raskrižjemu zabranjenom smjeru,pre-koračenje brzine, pogrešnop re s t ro j a va n j e.Temeljem prikupljenih po-dataka, u cilju smanjenjap re k r šaja, pokrenut će se po-stupak nabavke uređaja kojibi se stavio MUP-u na upo-rabu. Realizacija projekta fi-nancirati će se iz dva izvora:dijelom iz proračuna PGŽ, adijelom sredstvima Nacio-nalnog programa sigurnosticestovnog prometa Republi-ke Hrvatske temeljem natje-čaja koje će objaviti MUPpočetkom 2020. godine.2. Ažuriranje postojećegprograma primjene GIStehnologije određivanjamjesta prometnih nesrećaGIS tehnologija određi-vanja mjesta prometnihnesreća s jednostavnošću ip re c i z n o šću jamči sigurne ipouzdane podatke o kritič-nim točkama i dionicamana cestama Županije. Tipodaci značajno olakša va j uplaniranje potrebnih inter-vencija i sanacija. Aplikaci-ju treba redovito ažur iratinovim podacima te konti-nuirano nadograđivati.3. Usklađivanje kriterija ozatvaranju cesta uslijed ja-kog/olujnog vjetraVozače koji koriste navede-ne prometnice, u pravilu,ne zanima tko je upraviteljveć logika nalaže da bi uv-jeti na svim cestama (po-dručjima) trebali biti ujed-načeni, neovisno o nadlež-nosti upravljanja pojedi-nim prometnicama. U Hr-vatskoj ne postoji pravilnikili drugi zakonski akt kojimse propisuju zatvaranja

prometnica za pojedineskupine vozila uslijed ja-kog/olujnog vjetra, niti uje-dnačeno postupanje upra-vitelja prometnica. U prak-si, svaki upravitelj ima svojnačin postupanja, što voza-če dovodi u zbunjujuće si-tuacije na relativno kratkojm re ži cesta kojom upravljaviše gospodara (ARZ, Hr-vatske ceste, BINA Istra,ŽUC i jedinice lokalne sa-mouprave). Tako se možedogoditi da po istom vjetruvozilo može prijeći Krčkimost, a kad dođe do čvoraOrehovica, ne može prekomosta Rječina.Savjet predlaže da se upra-vitelji prometnica uskladeu postupanjima te da na-dležno ministarstvo pokre-ne postupak usklađivanjana cijelom području Repu-blike Hrvatske.

4. Osiguravanje parkirališ-nih mjesta u zimskim uvje-timaIsključivanje tegljača, ka-miona s prikolicama i ka-miona ukupne mase većeod 7,5 t za zatvaranja cestazbog vremenskih nepogo-da rezultira parkiranjem nakolnicima i improviziranimp a rk i ra l i štima. Predlaže sepokretanje inicijative i izra-da projektne dokumentaci-je za izradu parkirnih povr-šina na području PGŽ-a zavozila koja zbog vremen-skih nepogoda ne mogunastaviti prometovanje. Ra-di se o lokacijama Kikovicai Lučice (Delnice).Prije tri godine izrađena jestudija Definiranje lokacijai izrada tipskih rješenjap a rk i ra l i šta za teretna vozi-la na državnim cestama odstrane tvrtke Prometis

d.o.o. koja sagledava ukup-ne potrebe na području ci-jele RH te se navode lokaci-je Permani i Grobnik napodručju PGŽ kao predlo-žene pozicije.5. Poprečna prometna vezana području grada Rijekeispod Riječka obilazniceObzirom na stambenu iz-gradnju na Martinkovcu iSrdočima, dolazi do pro-metnog opterećenja načvoru Diračje. Potrebno jerazmotriti, sukladno pros-torno-planskoj dokumen-taciji, mogućnost izgradnjedodatnog prometnog spojas Rijekom.6. Upravljanje prometomna području i širem po-dručju Grada RijekeIzgradnja prometnicaD404, D427 na području

� � � � � �

6

��

Grada Rijeke te zaobilazni-ce, buduća dogradnja čvoraOrehovica, izgradnja D403(čvor Škur inje-zapadnaobala) utječu na prometnum re žu kao i način upra-vljanja prometom. Smatra-mo da bi Savjet trebao pre-poručiti da se preispitaprometna mreža, napravi

simulacija (Rijeka prometposjeduje program za si-muliranje prometa) te dase unaprijedi sustav AUP-ana području Grada Rijeke,kao i predvidi što poduzetiu incidentnim situacijama(npr. zatvaranje dijela obi-laznice). Potrebno je anali-zirati postojeću mrežu pro-metnica, a ne samo prim-

jenjivati točkasta rješenja.7. Industrijska zona BakarIndustrijska zona na Kuku-ljanovu je prostor u kojemkonstantno raste broj gos-podarskih subjekata i brojzaposlenika, kao i razmje-na tereta. Industrijska zonaima mogućnost uključi-vanja na autocestu na čvo-ru Čavle i na čvoru Sv. Ku-

zam. Raskrižja su u vršnimsatima znatno opterećenate se predlaže istražiti mo-gućnosti izmjene rada se-mafora na čvoru Čavle udetektorski režim (pame-tan semafor). Potrebno jei s t ra žiti koliki bi udio bu-dućeg prometa mogaopreuzeti željeznički prije-voz .8. Povijesne ceste Karolina iJoze f i n aNavedene prometnice dje-lom su ostale kao državneceste, županijske i lokalneceste. Mišljenja smo da binavedene prometnice usmislu poboljšanja gospo-darskog i turističkog seg-menta županije mogle pos-tati ceste „biker friendly“. Unavedenu svrhu potrebno bibilo iste označiti prometnomsignalizacijom i opremom,izraditi vidikovce ili odmo-r išta po uzoru na odmorište„P i ra m i d a “. Do sada je PGŽ-a navedeno povijesno zna-čenje prepoznala u projektu„Putevima Frankopana“, alise u tom projektu spominjulokaliteti, a ne cestovna baš-tina odnosno infrastruktura.

III. EDUKACIJA I OSPOSOBLJAVANJA DJECE I MLADIH VOZAČA I DRUGIH

SUDIONIKA U PROMETU

Preventivno djelovanje Sav-jet u 2020. godini planira pro-voditi putem dugogodišnjihuspješnih i novih preventivo-edukativnih akcija poput:1. Akcija „Prvi koraci u pro-metu” provodi se cijeli nizgodina s ciljem obučavanjai upoznavanje djece prvihrazreda svih osnovnih školaŽupanije s temeljnim pro-metnim pravilima i propi-sima uz usvajanje pozitiv-nog ponašanja na cestama2. Akcija formiranja i obu-čavanja školskih prometnihjedinica u osnovnim škola -ma širom Županije. U sva-koj novoj školskoj godiniobuku treba ponoviti uonim osnovnim školama ukojima zbog smjene škol -ske generacije dolazi dopotrebe za novim obuče-

nim pripadnicima ŠPJ. Sva-ke godine se obuka provodiza pet škola.3. Projekt „Os p o s o b l j a va n j aučenika petih razreda os-novnih škola Rijeke i riječ-kog prstena za samostalnoupravljanje biciklom u pro-

metu- Biciklistička škola“.Radi se projektu pokrenu-tom 2019. godine koju je uzpotporu Savjeta pokrenuoDom mladih iz Rijeke. Pro-jekt je prihvaćen od velikogbroja škola. Važno je napo-menuti kako je Ministar-

stvo znanosti i obrazovanjadonijelo Program osposo-bljavanja upravljanja bici-klom. Smatramo da je ovodobar projekt te ga valjatrajno podržati sukladnomogućnostima, uz potrebuda se njegova primjenap ro širi za područje cijeleŽu p a n i j e.4. Akcija „Motociklom u ži-vo t ” je preventivno-eduka-tivna akcija koja se premaposebno pripremljenomprogramu provodi od 2005.godine na AutomotodromuGrobnik. Edukacija se pro-vodi putem posebno pri-premljenog programa.Stručnjaci iz raznih po-dručja kroz teoretska pre-davanja i praktične vježbeprenose vozačima motoci-kla brojne korisne informa-

� � � � � �

7

16 �� Ž��cije u cilju stjecanja dodat-nih znanja i vještine za si-gurnu vožnju.5. Akcije „Sigurno u prome-tu” i „Sigurno na dva kotača”Savjet provodi kao podupi-ratelj jer izvorni nositelji ak-cija su Autoklub Rijeka i PUprimorsko-goranska. Prvaakcija se bavi organizacijomnatjecanja učenika osnovnihškola iz poznavanja promet-nih i sigurnosnih pravila, teuređaja i opreme bicikle kaoi vještinom upravljanja bici-klom. Druga akcija je posve-ćena motociklistima.6. Edukacija djelatnika žur -

nih službi (vatrogasci, poli-cija, GSS i ostali) za pru-žanje temeljnih postupakaiz djelatnosti hitne medici-ne na mjestu prometne ne-zgode. Postoji realna potre-ba da djelatnici svih žur nihslužbi koji sudjeluju u pos-tupku spašavanja i zbrinja-vanja sudionika prometnenesreće imaju određenaznanja iz hitne medicine(osnovno održavanje ži vo t asa ili bez uporabe automat-skog vanjskog defibrilatora,postupci imobilizacije,zaustavljanja krvarenja,pravilnog skidanja kacige

sa glave ozlijeđene osobe idr ugo).U trenucima prave ži vo t n eugroze sekunde moguodlučivati o nečijem ži vo t u .Zato je cilj ovakvih eduka-cija „kupiti vrijeme“ do do-laska tima hitne medicin-ske službe. U tu svrhu Hr-vatski zavod za hitnu medi-cinu (HZHM) izdao je pri-ručnik „Vještine prve po-moći za žurne službe uRH“, koji je postao temeljnidokument za održa va n j eovakvih edukacija i u bu-dućnosti.7. Edukacijsko istraži va č k i

projekt „Rijeka – kultur nigrad u prometu“ već dužiniz godina provodi Promet-na škola. Prošle godine uprojekt se uključilo i devetsrednjih škola u Hrvatskojkoje obrazuju učenike upodručju prometa i logisti-ke. Jedan od ciljeva projek-ta je učenike potaknuti naobvezu korištenja obilježe-nih pješačkih prijelaza pri-likom prijelaza preko cestei utvrđivanje navika pona-šanja vozača i pješaka uprometu. Projektu dajepotporu Županijski savjet.

IV. INFORMIRANJE I PROMIDŽBA O PROMETNIM RIZICIMA I OPASNOSTIMA

Edukacije i promidžbe pu-tem medija vrlo su djelotvor-ne metode u povećanju javnebrige o sigurnosti u prometu.Ovisno o uzrastu i financij-skim mogućnostima promi-džbu treba uklopiti u različitemedije, uzevši u obzir učinkestalnog ponavljanja. Ove ak-tivnosti planiraju se provestikroz više raznih oblika mjera:1. Suorganizacija u izdavanjučasopisa o kulturi i sigurnos-ti prometa „Žm i g a va c ”Županijski savjet kroz fi-nancijsko-izdavačku surad-nju s Autoklubom Rijekazajednički izdaje „Žmiga -va c ”. Prvi broj predstavljenje javnosti 5. svibnja 2004.godine s dinamikom izla-ženja svaka dva mjeseca.Zahvaljujući distribucijiputem riječkog dnevnoglista po cijeloj Hrvatskojnjegov doseg je prešao žu-panijske okvire. Ta činjeni-ca utjecala je na njegovuprepoznatljivost na nacio-

nalnom nivou, kao i na po-kušaje izdavanja sličnihpriloga u drugim sredina-ma.2. Izrada i kontinuiranoprikazivanje video-spotovai radio porukaBudući se ova kampanja

posebno obraća djeci i vo-začima, trebaju se biratimediji koji su im najpristu-pačniji, a to su: TV spotovi iradio spotovi. Planira seizraditi novi video-spot iradio poruku, prepoznatlji-vi za područje Primor-

sko–goranske žu p a n i j e.3. Izrada promidžbenogmaterijala za najugroženijeskupine sudionika u pro-metu na cestama koju činepješaci, prvenstveno osobetreće životne dobi te za vo-zače mopeda i motocikla.

V. POSEBNE MJERE I AKCIJE

1. Informiranje vozača onegativnom utjecaju(pre)visoke brzine vozila.2. Savjet će razmjenjivati is-kustva, informacije i idejekroz radne sastanke, struč-ne skupove, okrugle stolo-v e.3. Preko Hrvatskog zavodaza zaštitu zdravlja radnika i

sigurnost na radu inicirat ćese informatičko umreža-vanje ordinacija medicinerada, što bi omogućilo kon-trolu pregleda vozača i nj-ihovih nalaza. Naime, sadaš-nje stanje omogućuje da seisti pregled obavi više putana više mjesta dok se ne do-bije zadovoljavajuću nalaz.

4. Osmisliti kampanju ko-jom se skreće pažnja na za-branu parkiranja na inva-lidska mjesta.5. U suradnji s MUP-om telokalnom samoupravompotrebno je pratiti postoje-ća i potencijalna opasnamjesta i pokrenuti potreb-na projektiranja te predla-

gati izvedbu projekata pu-tem Programa nacionalnesigurnosti prometa6. Na prometno optereće-nim pravcima (npr. Jadran-ska magistrala itd.) predvi-đati izgradnju sabirnih cestastambenih naselja kako bise smanjio broj priključaka iprilaza državnim cestama.

8

��

OBILJEŽAVANJEM DANA ZAVODA U OPATIJI

PODVUČENA CRTA POD 2019. GODINU

�� Ž ��

Zavod za hitnu medi-cinu Primorsko-go-ranske županije sve-čano je obilježio

Dan Zavoda za hitnu medi-cinu PGŽ kojim se ujednoobilježava i 126 godina odosnivanja prve hitne medi-cinske pomoći u Hrvatskoj.Svečanost nije održana slu-čajno u Opatiji. Prije 126 go-dina prva hitna pomoć os-novana je upravo u Opatiji.

Zavod za hitnu medicinuPGŽ pohvalio je pomoćnikravnateljice Hrvatskog za-voda za hitnu medicinu(HZHM) Damir Važanić, is-taknuvši kako je Zavod uzorbrojnim kolegama ši ro mHrvatske te podsjetio da jeZavod prvi uveo sustavupravljanja kvalitetom ISO9001:2008. Važanić je istak-nuo da je primjetna konti-nuirana edukacija djelatni-ka, dobra suradnja s Primor-sko-goranskom županijom,konstantna obnova voznogparka i opreme te naglasioda se Zavod za hitnu medi-cinu PGŽ ističe po broj in-struktora Hitne medicine.

Edukacija i

opremljenost

Pročelnica Upravnog od-jela za zdravstvo Primor-sko-goranske županije Đu-lija Malatestinić je istaknulada Županija kontinuiranoulaže u zdravstvo, u što spa-da i briga o Zavoda za hitnumedicinu. Županija je u u

periodu od 2013. do 2017.godine nabavila 36 vozilavrijednih 16 milijuna kuna,od 2017. do 2019. godinekupljeno je još 11 vozila vri-jednih pet milijuna kuna.Ove godine planira se kup-nja dva nova vozila u vrijed-

nosti od milijun kuna.Voditeljica Edukacijskog

centra Zavoda za hitnu me-dicinu Emilija Lazarević jeobjasnila da se velika paž-nja posvećuje edukaciji dje-latnika. Svi djelatnici prijerada na terenu prođu edu-kaciju u edukacijskom cen-tru, gdje dobiju osnove.Unutar šest mjeseci obave-zni su proći edukaciju, apotom dobivaju certifikatkoji im vrijedi tri godine.

Na svečanosti povodomDana Zavoda za hitnu medi-cinu Primorsko-goranske žu-panije u opatijskoj Villi Anto-nio zamjenik opatijskog gra-donačelnik Emil Priskić izra-zio je nužnost uređenja adek-vatnog prostora za opatijskuHitnu pomoć te izrazio vjeru

Lani je Zavod

evidentirao 28

tisuća hitnih

intervencija na

terenu te još

18.600 pregleda u

prostoru za

reanimaciju

,

9

225 ��

Prva hitna medicinska

služba u svijetu osnovana

je 1882. godine u Beču.

Povod je bio požar u beč-

kom kazalištu godinu ranije

koji je odnio velik broj žrta-

va. Nakon tragedije je bilo

jasno da bi broj poginulih

bio znatno manji da je me-

dicinska služba organizira-

na poput vatrogasne. Osni-

vač Bečkog dobrovoljnog

spasilačkog društva, kako

je nazvana bečka hitna po-

moć, je liječnik barun dr.

Jaromir von Mundy (1822.-

1894.). Kako je barun Von

Mundy često posjećivao

Opatiju, renomirano lječiliš-

no mjesto monarhije, po-

krenuo je inicijativu za os-

nivanjem hitne medicinske

službe i u samoj Opatiji.

Svečano otvaranje hitne

medicinske službe u Opatiji

održano je 14. siječnja

1894. godine. I zato se 14.

siječanj slavi kao Dan Zavo-

da za hitnu medicinu PGŽ.

da će Primorsko-goranskažupanija podržati uređenje.

U godini 46 tisuća

intervencija

Ravnatelj Zavoda za hitnumedicinu Primorsko-goran-ske županije Davor Vuko-brat, dr. med., osvrnuo se narad Zavoda u 2019. godini.Svih 225 djelatnika imalo jeprilično posla. Lani je Zavodza hitnu medicinu Primor-sko-goranske županije evi-dentirao 28 tisuća hitnih in-tervencija na terenu. Među

deset ispostava prednjači ri-ječka na koju otpada 50 pos-to intervencija. Na drugommjestu je Crikvenica s 3.243intervencije na terenu, natrećem mjestu je ispostavaKrk s 2.960 intervencija, a sli-jedi Opatija s 2.348 interven-cija na terenu. Jasno je danajviše posla ima ljeti. Usrpnju i kolovozu zabilježenoje više od 2.900 intervencijana terenu. Najmanje je poslabilo u veljači i prosincu s okodvije tisuće intervencija.

Godina je zaključena s

18.600 pregleda u prostoruza reanimaciju Zavoda zahitnu medicinu. PrednjačiRab s više od četiri tisuće pre-gleda koji slijede ispostaveMali Lošinj, Delnice, Rijeka,Crikvenica... Ukupno Zavodima deset ispostava. Uz spo-menute, djeluju ispostave uDelnicama, Malom Lošinju,Cresu, Vrbovskom i Čabru.

Kad se podvuče crta, dođese do 46 tisuća intervencija.U "prijevodu", 126 interven-cija dnevno ili još d e t a l j n i j e,svakih deset minuta interve-

nira neka od ekipa Zavodaza hitnu medicinu Primor-sko-goranske žu p a n i j e.

Tome treba pribrojati iprijevoz životmno ugrože-nih pacijenata zračnim pu-tem. Lani je obavljeno 316letova helikopterimaMORH-a kojim je preveže-no 384 pacijenata s otoka.

Ravnatelj Vukobrat dodi-jelio je zahvalnicu za dugo-godišnji rad u hitnoj službinedavno umirovljenom vo-začu krčke ispostave hitnepomoći Miljenku Crnčiću.

10 ��

10

�� Ć��

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O PROMETNIM

SUSTAVIMA AUTOMATIZACIJA U PROMETU 2019.

Prof. dr. sc. Hrvoje

BARIČEVIĆ

Međunarodna kon-ferencija o pro-metnim sustavi-ma "Automatiza-

cija u prometu 2019.", s re-dnim brojem 39. održana jeSplitu potkraj protekle go-dine. Ostala je tako i daljenajstarija manifestacija napodručju prometnih teh-nologija u Hrvatskoj.

Organizator skupa KoRE-MA (Hrvatsko društvo za ko-munikacije, računarstvo,elektroniku, mjerenje i auto-matiku) i ovom je prilikomdosegao visoke standarde uprezentaciji integralne prim-jene računalnih tehnologija imenadžment strategija zapovećenje sigurnosti i učin-kovitosti svih grana promet-nog sustava, s posebnim os-vrtom na cestovni promet.Radni dio obilježila su brojnaizlaganja iz područja primje-ne računalnih programa naraznim inženjerskim i pla-nerskim cestovnim projekti-ma. Konačni cilj i svrha ovak-

vih skupova je učinkovitije iracionalnije praćenje i upra-vljanje prometnim tokovimau cilju bolje zaštite ljudi i do-bara, poboljšanje parameta-ra putovanja, očuvanja pri-rodnog okoliša i dr. Općeni-to, segmentiranje tzv. Inteli-gentnih transportnih susta-va (ITS) distribuirano je naslijedeće korisničke skupine:službe sigurnosti i kontroleprometa, prijevozničke tvr-tke, urbanističke institucije,planere i projektante cestov-ne infrastrukture i brojne os-tale institucije i subjekte. In-tegriranje komponenti svihprometnih podsustava, ko-risteći pri tom široku paletuinformatičkih alata, simboli-zira i stožerno mjesto djelo-vanja ove manifestacije - Fa-kultet elektrotehnike i raču-

narstva u Zagrebu. Atributuinterdisciplinarnosti dopri-nose i ostala znanstvena po-dručja i polja s ciljem povezi-vanja ekspertnog znanje ukompleksnoj prometnojp ro b l e m a t i c i .

Sjajnost kolnika u

funkciji aktivne

prometne sigurnosti

U sekciji cestovnog pro-meta prezentirano je nekoli-ko zanimljivih radova iz do-mene sigurnosti. Za istaknutije istraživački rad na temuMjerenje sjajnosti kolnika di-gitalnim fotoaparatom (Pa-trun, Glavaš, Barić). Autoriakceptiraju važnost promet-ne rasvjete čiji je osnovni za-datak svim sudionicima uprometu (vozači, pješaci, bi-ciklisti) pružiti vidne uvjete

koji u mraku i pri smanjenojvidljivosti omogućuju sigur-no odvijanje prometa. Prili-kom osvjetljavanja javnihprometnica potrebno je, uzzahtjeve za dovoljnom vidlji-vo šću, zadovoljiti vidni kom-for koji smanjuje psihičke na-petosti sudionika u prometu itako sprječava prijevremenozamaranje, naprezanje i gu-bitak koncentracije. Kod os-vjetljenje prometnica za brzi(motorni) promet svjetloteh-nički kriteriji se temelje pr-venstveno na potrebama vo-zača, a za postizanje dobrevidljivosti vozača najvažnijeje stvoriti zadovoljavajuću ra-zinu i izbalansiranost para-metara sjajnosti kolnika, teograničiti fiziološko blješ-tanje. Na vidni komfor voza-ča utječu još i uzdužna rav-

Konferencija

permanentno

slijedi trag

razvitka IT-a na

području

sigurnosti i

kulture cestovnog

prometa

,

�� Š��

11

39. ��

nomjernost sjajnosti, psiho-loško blještanje te optičkovođenje. Sjajnost kolnika naj-va žnija je svjetlosna veličinau domeni rasvjete cestovneinfrastrukture. Potreban stu-panj sjajnosti definira više fi-zikalnih tj. optičkih indikato-ra. Projektiranje javne rasvje-te provodi se sukladno me-đunarodnoj normi HRN EN13201 iz 2015.g., koja omogu-ćava željenu brzinu prome-tovanja, količinu i strukturusudionika, te složenost geo-metrijskih vizura prometnicai pratećih objekata. Normapropisuje neophodne mini-malne koeficijente sjanostikoje moraju zadovoljavatip ov r šine kolnika kako bi seosigurala sigurnost prometo-vanja. Za mjerenje sjajnostikoriste se specijalni instru-menti, ali i digitalni fotoapa-rati s odgovarajućom pro-gramskom podrškom. Ukompletu, predstavljaju jed-no od dostupnih komercijal-nih tehničkih rješenja mjere-ne opreme. U prezentiranom

radu analiziran je praktičanprimjer primjene sustavnogmjerenja sjajnosti digitalnimfotoaparatom i program-skom podrškom otvorenogkoda. Pokazatelji razina sjaj-nosti prometnica definiranisu spomenutom međunaro-dnom normom koja sadržislijedećih pet segmenata:Smjernice za odabir razredarasvjete, Zahtijevana svoj-

stva, Proračun svojstava, Me-tode mjerenja svojstava ras-vjete i Pokazatelji energetskihsvojstava. Fizikalna jedinicamjerenje sjajnosti je cd/m².Mjerna oprema u predmet-nom istraživanju sastojala seod digitalnog foto aparata iCanon EOS 60D, Sigma Fish-eye F2.8, memorijska kartica

SDHC 4 Go, te podrža va j u ć eprogramske podršk e.

Prisutna PGŽ

Tradicionalno, Primor-sko-goranska županija ta-kođer je imala svoje pred-stavnike koji uobičajenoparticipiraju u radu Organi-zacijskog i Programskog od-bora, te imaju vrlo zapaženaizlaganja iz područja sigur-nosti i kulture cestovnogprometa. Rad pod naslovom"Planiranje i razvoj cestovneinfrastrukture u funkciji ve-će sigurnosti prometa" (Kr-pan, Maršanić, Brlek, Cvit-ković) naglašava važnostplaniranja i projektiranjaprometnica. Izričito, u kon-tekstu analiziranja promet-ne ponude i potražnje usklopu najširih uzročno-po-sljedičnih veza s društve -nim, ekonomskim, prostor-nim i ekološkim razvojem.Navedeni zahtjev izraženijije na nivou strateškog plani-ranja, iako je nužno da se iprovedbeni planovi razvoja

vrednuju sa stajališta utje-caja na cjeloviti urbani sus-tav. Poznata je činjenica dačovjek (vozač), vozilo i pro-metnica predstavljaju ned-jeljivi dio prometnog proce-sa. Pritom je nedvojbeno dasu opseg i pouzdanost, apotom i održavanje promet-ne infrastrukture značajničimbenici osiguranja sigur-nosti u prometu. U radu sepredstavljaju temeljni ele-menti nužni za planiranjaprometne infrastrukture.Također se sagledava ukup-ni utjecaj svake od faza pla-niranja i projektiranja te is-tiče njihov značaj za realiza-ciju pojedinih projektnihaktivnosti. Za cjelokupniproces planiranja iznimnoje važno naglasiti trajnostsvjesnog i racionalnog odlu-čivanja, a to znači stalnopreispitivati i usavrša va t iplanirana rješenja. Plani-ranje infrastrukturnih sus-tava dio je općeg planiranja.

� � � � � �

2050.gotovo sva vozila na

autonomni pogon

12

�� Ć��

Razina utjecaja na kvalitetui cijenu konačnog rješenjainfrastrukturnih sustava,najveća je u fazama plani-ranja (odnosno početnimfazama projektiranja) kadase definira optimalna kon-cepcija, odnosno funkcijarješenja. Propuštene mo-gućnosti da se, kroz odgova-rajuće postupke planskih iprojektnih istraživanja, ut-ječe na kvalitetu i cijenu, nemogu se nadoknaditi u slje-dećim projektnim fazamakada se neizbježno suža vaširina pristupa uz rast razinedetaljnosti. Poštivanje ra-zrade pojedinih planskih iprojektnih faza ključan jepreduvjet za gradnju i kas-niju racionalnu i sigurnu ek-sploataciju optimalno di-menzionirane infrastruk-turne mreže sukladne dato-stima prostora. Ovisno odrazine dokumenata prostor-nog uređenja razlikuju serazine razrade elemenatapojedine prometne infras-trukture. Zaključeno je sto-ga kako je poštivanje razra-de pojedinih planskih i pro-jektnih faza ključan preduv-jet za gradnju i kasniju ra-cionalnu te sigurnu ek-sploataciju optimalno di-menzionirane prometnem re že. Kao reprezentativniprimjer navedeni su planskidokumenti iz 2008. godine:Prostorno-prometna inte-gralna studija Primorsko-goranske županije i gradaRijeka, te Prostorni plan Pri-morsko-goranske županije– cestovna infrastruktura.

Prednosti i

kontroverza

autonomne vožnje

Na temu "Prednosti i kon-troverza autonomne vožnje"(Perić, Baričević, Burazer- Pa-ve šković) autori su iznijelinajnovije aktualnosti ovetehnološki i sociološki vrlointrigantne problematike. Vi-zija budućnosti upravljanjavozilima s manjim/većimudjelom vozača individualcauvjetovana je rastućim tren-

dom primjene revolucionar-nih otkrića na polju računal-nih komunikacija. Takvi po-maci potaknuti su općim na-pretkom u području umjetneinteligencije, te otvaraju pot-puno novu razinu suradnjemeđu prometnim akterima.Dakle, razinu koja bi njima icijelom fenomenu mobilnos-ti mogla donijeti velike koris-ti, između ostalog i povećanjesigurnosti, dostupnosti teodrživosti prometa. Auto-nomna vožnja kao pandanove slojevite problematikeotvara brojne rasprave raz-matrano sa svih mogućih sta-jališta. Iako su autonomnavozila, točnije, njihove prob-ne vožnje i testiranja, pogla-vito u SAD-u, ali i u Europičesto predmet polemiziranja,u stvarnosti ih nema u ponu-di. Automobilska industrijamahom ne koristi termin"autonomno vozilo" već segovori o stupnjevima auto-nomije koji su jasno definira-ni, ali još nisu u masovnojprimjeni. Znanstvenici iz po-dručja računalstva i tehnič-kih disciplina, te širem kon-tekstu prometne tehnologije,pokušavaju riješiti sve dubio-ze ovog novonastalog trenda.Sustavi autonomne vožnjemoraju cijelovito funkcioni-rati bez pogreške i sa stopos-totnom sigurnošću, bez obzi-ra na okolnosti i eventualnenepoželjne slučajne događa-je. »Mozak« autonomnog vo-

zila treba pravilno pratiti i re-girati na ponašanje ostalihsudionika u prometu. Auto-nomna vozila između ostalogtrebaju imati i radarske ure-đaje, infracrvene i laserskesenzore – lidar, ultrazvučnesenzore, prijamnik GPS (sus-tav globalnog pozicioni-ranja), inercijski senzor gi-banja, kamere, računalnupodršku, bežičnu komunika-ciju sa ostalim vozilim i dru-go. Predviđa se da će do 2035.godine na svijetu biti skoro 54milijuna vozila sa automat-skom tehnikom kretanja, anakon 2050. godine će gotovosva vozila imati autonomnipogon. U vozilima budućno-sti neće biti volana, kočniceniti sklopke, jer će sa svimeupravljati računalo. Razma-trana tehnologija još nije usa-vršena i postavlja se ključnopitanje pouzdanosti senzora,npr. detekcija vanjskih po-d ra žaja. Relavantni izvori kaošto je Institut ABI Research do2025. godine previđaju nasvjetskim prometnicama višeod osam milijuna vozila s raz-nim stupnjevima autonomije(šest razina). Problem auto-nomnih vozila između osta-log je i u sagledavanju pro-metnih propisa i pravila i uslučajevima kada ih ostali su-dionici ne poštuju. Intrigan-tnost teme o povećavanjuudjela autonomnih cestov-nih vozila u ukupnom svjet-skom voznom parku nije sa-

mo tehničke prirode, već i za-dire i u domenu socioloških ipsihološkh fenomena. Nepri-jeporno je sinergijsko djelo-vanje svih dionika uključenihu razvoj autonomnog pro-metovanja. Građevinska iprometna struka se isto takomoraju pripremiti za dolazakautonomnih vozila. Ukazujese potreba prilagođavanjacestovne mreže potrebamaautonomnih vozila: komuni-kacija vozilo–cesta, sigurnos-no-signalna tehnika, raskriž-ja, semafori…) kao i pratećegzakonodavstva. Korištenjeautonomnih vozila predmni-jeva drastičnu promjenu ma-nifestacije mobilnosti u kon-tinutetu tehnološke i sociolo-ške revolucije.

Konferencija o promet-nim sustavima "Automati-zacija u prometu" perma-nentno slijedi trag razvitkaIT-a na području sigurnosti ikulture cestovnog prometa.Između ostalog, apostrofira iva žnost specijalističkogobrazovanja i usavršavanja udomeni istraživanja, proiz-vodnje, održavanja i dr. u ek-sploataciji prometne infras-trukture i prometnih sred-stava. U ovoj godini KoRE-MA bilježi puna četiri dese-tljeća ostvarivanja svoje mi-sije i kao punopravnog članaMeđunarodne konfederacijeza automatsko upravljanjeIFAC (International Federa-tion of Automatic Control).

� � � � � �

13

IDEJA ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI NA RUJEVICI

�� Ž�� Ž�� Š�� Ć� ��

Županijski savjet za si-gurnost prometakontinuirano analizi-ra ideje i rješenja koja

doprinose sigurnijem i pro-točnijem prometu. Tako jena posljednjoj sjednici Sav-jeta prezentiran elaborat kojise temelji na završnom raduizrađenom na Veleučilištu uRijeci na specijalističkom di-plomskom stručnom studijuPromet, pod naslovom "Ana-liza i prijedlog rekonstrukci-je dvotračnog kružnog ras-kr ižja Rujevica u turbo kruž-no raskrižje". Rad je izradioJosip Sigurnjak, struč. spec.ing. traff. pod mentorstvomdr. sc. Ivice Barišića prof.v.š.

Elaborat upozorava naprobleme u odvijanju pro-meta na raskrižju. Stvaraju semjesta ugrožene sigurnosti ismanjene protočnosti. To su,prije svega, mjesta presije-canja prometnih tokova nakojima postoji mogućnostsudara vozila s velikom kon-fliktnom energijom (konflik-tne točke). Analiza je pokaza-la da raskrižje ima 24 konflik-tne točke, što pridonosi nas-

tanku prometnih nesreća naraskr ižju. Iako se u najvećembroju slučajeva radi o pro-metnim nesrećama sa mate-rijalnom štetom, podatak o38 nesreća u dvije godineupućuje da se treba naći rje-šenje za poboljšanje promet-ne sigurnosti na raskrižju.

Autor predlaže rekon-strukciju postojećeg dvo-tračnog kružnog raskrižja uturbo kružno raskrižje. Tur-bo kružna raskrižja su se pr-vi put primijenila krajemp ro šlog stoljeća u Nizozem-skoj i predstavljaju dvotrač-na kružna raskrižja, ali se ra-zlikuju od običnih dvotrač-nih po tome što su prometnitrakovi kružnog kolnika me-đusobno odvojeni nadviše-nim rubnjacima. S tog ra-zloga, vozila na vrijeme mo-raju odabrati odgovarajućiprometni trak jer jednomodabran prometni trak nijemoguće promijeniti unutarkr užnog traka. Primjenomovakvog rješenja vozače seprisiljava da pravilnije vozekroz kružno raskrižje, čimese povećava propusna moć,ali i sigurnost na raskrižju.

Primjenom turbo kružnograskr ižja povećava se sigur-nost motoriziranih sudioni-ka u prometu smanjenjemkonfliktnih točaka. S obzi-rom da se očekuje pove-ćanje teretnog prometa iz-gradnjom ceste od čvoraŠtefani do Marišćine, turbokr užno raskrižje je sa staja-lišta sigurnosti bolje rješenjeu odnosu na dvotračnokr užno raskrižje, a zadovo-ljava i kriterij propusnosti.

Pre d l o ženo rješenje ras-kr ižja bi bilo prvo takvo rje-

šenje na riječkom područjute bi sudionike u prometutrebalo na vrijeme educiratio kretanju na takvom ras-kr ižju. Na taj način bi se svisudionici koji prolaze nave-denim raskrižjem na vrije-me upoznali sa pravilnimnačinom kretanja kroz tur-bo kružno raskrižje i značaj-

no bi se unaprijedila sigur-nost odvijanja prometa na-kon rekonstrukcije raskrižjau turbo kružno raskrižj e.

Županijski Savjet izrazioje pohvale autoru rada te ćeupoznati predstavnike na-dležnih institucija sa prije-dlogom mjera za pobolj-šanje postojećeg stanja.

Predloženo

rješenje

razlikuju se

od običnog

dvotračnog

kružnog raskrižja

po tome što su

prometni trakovi

kružnog kolnika

odvojeni

nadvišenim

rubnjacima

,

��

14

��Č� �� Č� ��

��

U Rijeku je

car dolazio

četiri puta i

uvijek je bio bolje

dočekan od

Hrvata, no od

njenih drugih

stanovnika

,

Franjo Josip I. vladaoje Habsburškom mo-narhijom 68 godina,od 1848. do 1916.,

obilježivši svojim konzer-vativizmom i krutošću du-go razdoblje. Bio je vladarkoji nikad nije čitao novine,koji je prezirao struju i tele-fon, koji je volio više kočijeod (nepouzdanih) automo-bila. U Rijeku je car dolazio1852., 1869., 1875. i 1891.godine i uvijek je bio boljedočekan od Hrvata, no odnjenih drugih stanovnika.Najdojmljivija bila je pos-ljednja posjeta suverena.

Car je došao vlakom izpravca Karlovca 23. lipnja1891. u 6 sati i 42 minute. Uodboru za doček bili su ra-zličiti uglednici, a prvi me-đu njima bio je nadvojvodaJosip, njegov bratić, većudomaćen u Rijeci. Osimnjega bili su tu i predsjed-nik mađarske vlade GyulaSzapary, ministar obraneFejervary, ministarski sav-jetnik Szogyenyi-Marich,guverner Rijeke August Zi-chy, ban Hrvatske i Slavoni-je, zloglasni Dragutin (Kar-lo) Khuen-Hedervary, ad-miral Sterneck, zapovjednikVojno-pomorske akademijeSeemann, gradonačelnikCiotta, predsjednik Gospo-darske komore Henry Me-ynier (Tvornica papira) i

njegovi suradnici GiovanniCorossacz (Riječka banka) iSimeon Vranyczany, gradi-telj riječke luke inženjer An-tal Haynal...

Na novosagrađenomželjezničkom kolodvorugradonačelnik Giovanni deCiotta obratio se kralju sli-jedećim riječima:

“Pučanstvo Rijeke, rados-no i puno štovanja, što na-novo vidi svog preljublje-nog vladara, klanja se, Veli-čanstvo, uz iskaze nepoko-lebljive vjernosti i odanos-ti.”

Kralj je odgovorio u istojkićenoj formi:

“Prijatna mi je čast, štomi se ovo plemenito pu-čanstvo klanja i drago mi jeda mogu ostati dva danameđu vjernim pučanstvom,posjetiti grad i vidjeti nje-gov razvitak.”

Zadovoljstvo

rafinerijom

Prema protokolu, vladarje kočijom prošao ispod ka-zališnog slavoluka podi-gnutog na Piazza Zichy (Ža-bica). Taj, tada novi gradskitrg, nastao je rušenjem ne-kadašnje utvrde,uklanjanjem brodogradiliš-ta, te nasipavanjem plitkogmora. Sa sjeverne strane trgje bio zatvaren visokim zi-dom kapucinskog samosta-na i stare crkve sv. Andrije.Na tom zidu bila je malafontana sa žabom iz čijih jeusta tekla voda iz obližnjegizvora (od tuda naziv Žabi -ca). Tu je Car primio izas-lanstvo riječkih gospođa načelu s barunicom Lettis, teje obilazak produžio do sta-re, jednokatne Guvernerovepalače, koja je stajala nas-red današnjeg Jadranskogtrga. Tamo je primio izas-

lanstva grada, uključujućipredstavnike vjerskih zaje-dnica i dvadeset konzulatakoji su tada egzistirali u Ri-jeci. Potom je otišao doskromne vile nadvojvodeJosipa (Državni arhiv), gdjeje imao prilike predahnuti uobiteljskoj atmosferi. Tajposjet natjerao je nadvojvo-du Josipa da bitno povećasvoju riječke rezidenciju.Sp u s t i v ši se do Korza, bio jeposebno dočekan od Hrva-ta okupljenih u Narodnojčitaonici Riečkoj, dok je svi-rala limena glazba Regi-mente Jelačić.

“Prigodom dolaska Nj.Veličanstva kralja Franje Jo-

sipa I. u Rijeku u lipnju1891. čitaonica je, premdau svečanom programuignorirana, tako sjajno iska-zala svoju odanost svomekralju, da je Nj. V. jamačnoopazilo, kako ga njegovivjerni Hrvati i u tužnim ča-sovima svojim znadu ljubitikao sinovi svog otca. Iz sjaj-no nakićene verande čitao-ničke i s prozora vidio sibujnu kitu oduševljenih Hr-vatica i Hrvata, koji Nj. V.obasipaše cvijećem, kada je23. lipnja u jedan sat popo-dne mimo prolazio.”

Pro šavši uz staru ribarni-cu Franjo Josip bio je poz-dravljen od ribara, a potomje išao po lukobranu MarijeTerezije, te je na jahti "Deli"napravio krug po luci. Iskr-cavši se na molu Zichy obi-šao je Pomorsku upravu

(zgrada Luke), te potomskladišta i veliki drveni silosza žito. U tom obilasku vo-dio ga je inženjer Antal Ha-ynal. U produžetku razgle-davanja zaputio se premaRafineriji nafte, gdje su gadočekali direktor MilutinBarač i jedan od većih dio-ničara grof Pallavicini.

"Njegovo Veličanstvo za-držalo se u Rafineriji oko tričetvrtine sata. Zanimao seza poslovanje, tražio objaš-njenja za mnoge stvari, pre-gledao je velik dio tvornica,izrazio je puno zadovoljstvodirektoru Baraču. Otišao jenakon toga u prekrasan pa-viljon i potpisao se u albumkoji je bio na stolu od ple-menitog drva, pokrivenbaršunastom tkaninom."

Lansiranje torpeda

Prolazeći ispred Ljuštio -nice riže (danas upravnazgrada INA-e), u neposred-noj blizini rafinerije prošaoje kroz slavoluk od bačvikoje je dao podići Luigi Os-soinack, vlasnik Ljuštionicer iže i tvornice bačvi. U 18sati u Guvernerovoj palačicar je priredio banket zanajuglednije osobe. Kada jeu 20 sati krenuo premaGradskom kazalištu, doče-kala ga je dodatna uličnarasvjeta. U kraljevskoj ložidr uštvo su mu pravile nad-vojvotkinje Klotilda i MarijaDoroteja i princ Battenberg(danas Mountbatten). Napočetku je izvedena carskahimna, a potom je gospo-dična Virginia Sussanichizrecitirala sonet koji je zatu zgodu napisao profesorPlinio Cortesi. Uslijedila jepotom i mađarska himna,te predstava “Partija šaha”Giuseppea Giacose u izvo-đenju kazališne družine

68godina vladao je car

Habsburškom monarhijom

15

��č�� Posljedica Carevog dolaska bila je jedna od brojnih riječkih

urbanističkih ludosti. Naime, već 1892. jedan vodič bilježI:

“Na Trgu (Piazza) Ürmany nalazi se Trg (Square?!) Franje

Josipa, a s južne strane je osnovna i viša ženska državna škola.

S istočne strane Trga Ürmany podignuto je Komunalno kaza-

lište, otvoreno 3. listopada 1885. godine, a zapadno su tržni-

ce.” I tako je Rijeka postala jedini grad u svijetu koji je imao

na velikom trgu, imenovanom po državnom službeniku, manji

trg, imenovan po njemu nadređenom Caru.

Pietriboni. Poslije predstaveCar je pozdravljen i velikombakljadom.

Idući dan u sedam satiFranjo Josip prvo je posjetiovojarnu 79. Otočke pukov-nije baruna Josipa Jelačićana gornjoj Brajdi (danasEkonomska škola). Pose-ban interes pokazao je prili-kom posjete Tvornici tor-peda, gdje je prisustvovaolansiranju četiri ubojitaprojektila, dva s lansirnihrampi izvan vode, a dva srampi ispod razine mora.Imperator je otišao zadovo-ljan iz tog važnog vojno-in-dustrijskog pogona.

Neplanirano je posjetios i ro t i šte “Mar ia” na Mlaki,a potom Vojno- pomorskuakademiju (danas Bolnica).Dočekali su ga admiralSterneck i zapovjednik te

ugledne visoko-školske in-stitucije Seemann. U obila-zak je uključio i posjet bri-tanskoj eskadri od desetbrodova pod zapovjedniš-tvom admirala Hotskinsa,koji su doplovili u Rijekukao mali znak pažnje naj-moćnijeg imperija na svije-tu. Car se popeo na oklop-njaču “Victor ia” gdje su gadočekali admiral, princBattenberg i zapovjednicibrodova. Tu je bio priređe-ni svečani ručak. Poslije je,prolazeći Korzom, svratio uMuzej trgovine u zgradiPo šte (danas Zara), ispos-tavu budimpeštanske in-stitucije, gdje je razgledao“morčiće” kao tipičan ri-ječki nakit, koji je izradioAgostino Gigante. Posjetioje i tek sagrađenu Filo-drammaticu, zadržavši se u

svečanoj sali na prvom ka-tu.

U 18 sati priređen je jošjedan banket, da bi se u19,30 Franjo Josip zaputioizmeđu dva stupa okićenazastavama na mol Adami-ch, gdje je bila privezanajahta “Mi ra m a re ”. Na opro-štaju car se još jednomobratio gradonačelniku:

“Vrlo sam zahvalan pu-čanstvu Rijeke za srdačan

doček i ostale mnogobrojnedokaze vjernosti, iskazanetijekom protekla dva dana,koja sam proveo tu. Želimda Rijeka nastavi napredo-vati kao što je to bio slučaj uovo posljednje doba.”

U 20 sati jahta je zaplovi-la između dva reda brodo-va, uz uzvike “živio, hoch,eljen, viva”, bengalske va-tre, te počasne plotune en-gleske eskadre.

��š� �� Ž�

16

��Č��

NOVA KNJIGA DR. SC. ROBERTA MARŠANIĆA

�� Č�� Š�� Č��

U sveučilišnom

udžbeniku

govori o

izazovima

prometa u urbanim

područjima, o

značenju i

optimalnoj veličini

parkirališta...

,Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska

županija, Savjet za sigurnost prometa na

cestama Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Zdravko Lisac,

Nada Milošević, Mile Perić, Boris

Skeledžić, Tomislav Šepić i Lara Vrsalović

Urednik: Anto Ravlić

Grafički dizajner: Anamarija Reljac

Fotografije: Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak: Novi list

Zvonimirova 20a

impr essum

Premda su mnogobroj-ni problemi parki-ranja automobila uRepublici Hrvatskoj

prisutni već dvadesetak i vi-še godina, količina aktualniheksplicitnih, implicitnih, di-sciplinarnih i višediscipli-narnih znanja, saznanja, te-orija, zakonitosti o parki-ranju u urbanim područji-ma, koje posjeduju, stječu iimplementiraju nositelji po-litičkih, društvenih, obra-zovnih, znanstvenih, gospo-darskih, menadžerskih i inihstruktura naglašeno je neza-dovoljavajuća, a što izravnoimplicira mnogobrojne ne-gativne posljedice ne samoza domicilno stanovništ vo,posjetitelje i potencijalne tu-riste nego istodobno i zaukupno gospodarstvo nasvim razinama te za društ vo.

Danas se u urbanim sre-dištima, kada je riječ o parki-ranju, učestalo i svakodnev-no postavlja pitanje: može lise učiniti nešto učinkovitije,nešto drugačije, nešto prim-jerenije za parkiranje u bu-

dućnosti? Odgovor je uglav-nom poznat, pri čemu postojidilema treba li pitanje upravotako formulirati. Naravno dase mora nešto učiniti jer akose mijenja svijet u globalu i usvim aspektima života ljudi,promjena mora obuhvatiti iparkiranje. Budući da održa-vanje "statusa quo" nikad ni-je poželjno, niti je moguće,t ra ženje svakodnevnih svrsi-shodnijih rješenja parkiranjadoprinosi stvaranju pozitiv-nih implikacija u kvaliteti ži-vljenja ljudi u urbanim po-dručjima. Previše ili premalomjesta za parkiranje? Parki-ranje koje je preskupo ili jeprejeftino? Mišljenja su razli-čita, pri čemu nema jednos-tavnih odgovora na posta-vljena pitanja.

Neovisno o stalnom uka-zivanju i davanju potporejavnom gradskom prijevozui alternativnim oblicimaprijevoza, budućnost svijetaje ipak u automobilima, štoindirektno znači i potrebuplaniranja njihovog smješ-taja, odnosno parkiranja.Parkiranje i parkirališta suneminovnost u rješa va n j uprometnih problema u ur-

banim središtima. Dakle, i ubliskoj budućnosti, osobni,individualni automobil ćejoš uvijek biti čovjekov favo-rit i najprikladniji oblik pri-jevoza, čak i u velikim urba-nim područjima gdje će ve-ćina ljudi vjerojatno ovisitiod javnog gradskog prome-ta koji će ga najbrže dovestiu središte grada.

U sveučilišnom udžbenikunaslovljenom "Organizacijaparkiranja u urbanim po-dručjima" dr. sc. Robert Mar-šanić nastoji pružiti odgovo-re na brojna aktualna pitanja,primjerice: Kakvi su izazoviprometa u urbanim područj-ima? Kakvo je značenje parki-ranja i parkirališta za urbanapodručja? Koji su infrastruk-turni elementi parkiranja uurbanim područjima? Kakodimenzionirati optimalnu

veličinu parkirnih prostora uurbanim područjima? Kojesu mjere i načini rješa va n j anedostatka parkirnih mjestau urbanim područjima?

Knjiga je namijenjena ješirokom krugu čitatelja, aprije svega studentima, pro-metnim stručnjacima, istra-živačima, nastavnicima,kreatorima parkirne politikena razini urbanih područja,kao i svima onima koji nas-toje znati kako postići višurazinu teorijskih i praktičnihznanja potrebnih za rješa-vanje fenomena parkiranja.Navedena edicija bit će odosobite koristi studentimaprometnih fakulteta, veleu-čilišta i visokih škola koji seobrazuju i osposobljavajuza zvanje inženjera cestov-nog prometa, a na kojima seproučava tematika parki-ranja. Predočeni rezultati is-t ra živanja mogu korisno po-služiti kao osnova u poseb-noj edukaciji svih sudionikavezanih uz cestovni promet,a osobito onima koji prou-čavaju fenomen parkiranja.

60znanstvenih i stručnih

članaka o parkiranju

potpisuje Maršanić

22.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_122.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_222.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_322.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_422.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_522.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_622.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_722.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_822.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_922.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_1022.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_1122.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_1222.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_1322.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_1422.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_1522.01.2020 Prilog Zmigavac_NL_16

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice































Documents

Ž - AK Rijeka€¦ · metu (broj nezgoda, njihove posljedice, uzroci nastajanja nezgoda, drugi pokazatelji o prometnim nezgodama itd.). Nositelj: Policijska uprava pr imorsko-goranska