7
1 BAZA PODATAKA SAOBRAĆAJNIH NEZGODA KAO PRILOG POBOLJŠANJA SISTEMA BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA ROAD ACCIDENT DATABASE AS CONTRIBUTION OF ROAD SAFETY SYSTEM IMPROVEMENT Saša Jasnić, dipl.saob.inž. J.P. ''Putevi Republike Srpske'' Vase Pelagića 10 Banja Luka e-mail: [email protected] Sažetak: Praćenje stanja bezbjednosti saobraćaja je veoma važan posao u okviru sistema bezbjednosti saobraćaja. Međutim, sve razvijenije hardverske i softverske komponente računarskih sistema umnogome olakšavaju ovaj posao. Pored mogućnosti praćenja stanja saobraćajnih nezgoda, iste nam omogućuju i povezivanje raznih vrsta baza podataka u jedinstvenu cjelinu, olakšavajući aktivnosti donošenja odluka o neophodnim intervencijama. U radu je izvršeno predstavljanje baze podataka saobraćajnih nesreća u Republici Srpskoj, baze podataka magistralne i regionalne putne mreže Republike Srpske, te njihovo povezivanje u aktivnu cjelinu, sposobnu da, imajući u vidu događaje i infrastrukturu u cjelini, stanje bezbjednosti saobraćaja dovede na podnošljiviji nivo. Ključne riječi: baza podataka, saobraćajna nezgoda, put Abstract: Road accident monitoring system is very important chain part in the road safety system. Thus, more developed hardware and software components of modern computer systems are making these activities less complex. Besides the possibility of road accident monitoring, the above mentioned components of computer systems enables integration of various types of databases in one entity, making the process of decision-making more easier. The road accident database, the road database of the Republic of Srpska, and the link between them are presented in this work, in order to improve road safety system in whole. Key words: database, road accident, road

Baza podataka saobracajnih nezgoda

Embed Size (px)

DESCRIPTION

rad kongres

Citation preview

Page 1: Baza podataka saobracajnih nezgoda

1

BAZA PODATAKA SAOBRAĆAJNIH NEZGODA KAO PRILOG POBOLJŠANJA SISTEMA BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA

ROAD ACCIDENT DATABASE AS CONTRIBUTION OF

ROAD SAFETY SYSTEM IMPROVEMENT Saša Jasnić, dipl.saob.inž.

J.P. ''Putevi Republike Srpske'' Vase Pelagića 10 Banja Luka e-mail: [email protected]

Sažetak: Praćenje stanja bezbjednosti saobraćaja je veoma važan posao u okviru sistema bezbjednosti saobraćaja. Međutim, sve razvijenije hardverske i softverske komponente računarskih sistema umnogome olakšavaju ovaj posao. Pored mogućnosti praćenja stanja saobraćajnih nezgoda, iste nam omogućuju i povezivanje raznih vrsta baza podataka u jedinstvenu cjelinu, olakšavajući aktivnosti donošenja odluka o neophodnim intervencijama. U radu je izvršeno predstavljanje baze podataka saobraćajnih nesreća u Republici Srpskoj, baze podataka magistralne i regionalne putne mreže Republike Srpske, te njihovo povezivanje u aktivnu cjelinu, sposobnu da, imajući u vidu događaje i infrastrukturu u cjelini, stanje bezbjednosti saobraćaja dovede na podnošljiviji nivo.

Ključne riječi: baza podataka, saobraćajna nezgoda, put Abstract: Road accident monitoring system is very important chain part in the road safety system. Thus, more developed hardware and software components of modern computer systems are making these activities less complex. Besides the possibility of road accident monitoring, the above mentioned components of computer systems enables integration of various types of databases in one entity, making the process of decision-making more easier. The road accident database, the road database of the Republic of Srpska, and the link between them are presented in this work, in order to improve road safety system in whole.

Key words: database, road accident, road

Page 2: Baza podataka saobracajnih nezgoda

2

1. UVOD Odlučivanje je proces sa kojim se svaki pojedinac svakodnevno suočava, bilo da se radi o odlukama lične prirode ili odlukama od opšte-društvenog interesa. Međutim, svako odlučivanje, bez obzira na koji se nivo odnosi, u odsustvu relevantnih i pouzdanih informacija, jednostavno se svodi na puko i, jako često, skupo nagađanje.

Očit primjer potrebe za informacijama jeste upravo bezbjednost drumskog saobraćaja. Strategije, programi, planovi, te raznorodni zakonski i podzakonski dokumenti, bez uvida u relevantne informacije, postaju ništa drugo do gomila potrošenog papira.

Nažalost, u dosadašnjem sistemu bezbjednosti drumskog saobraćaja u našoj zemlji, podaci, a pogotovo oni koji se tiču saobraćajnih nezgoda, su se stavljali u drugi plan. Uzimajući u obzir okolnosti u kojima se sistem uopšte razvijao, može se reći da je takvo stanje očekivano. Međutim, nikako i opravdano. Situacije u kojima se zakoni, strategije i drugi dokumenti pišu bez realnog sagledavanja potreba su jednostavno stručno nedopustive, i predstavljaju neopravdano trošenje i vremena i sredstava poreskih obveznika koji, na ovaj ili onaj način, plaćaju, između ostalog i bezbjedno učešće u saobraćaju. Posljedica takvog odnosa i jeste stanje sa kojim se danas suočavamo.

Vodeći se gore navedenim principom, a prepoznajući potrebu za pravom i pravovremenom informacijom, Javno preduzeće ''Putevi Republike Srpske'' i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske su pokrenuli projekat ''Baza podataka saobraćajnih nesreća'', smatrajući takav projekat nasušnom potrebom i jedinim ispravnim putem ka smanjenju gubitaka, pogotovo ljudskih ali i materijalnih resursa Republike Srpske i Bosne i Hercegovine (1). 2. BAZA PODATAKA SAOBRAĆAJNIH NEZGODA 2.1. Opis projekta Poznato je da je, u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, postojao sistem centralizovanog prikupljanja podataka o saobraćajnim nesrećama. Sistem se zasnivao na tzv ''SN obrascu'' kojeg su popunjavali pripadnici tadašnjeg Sekretarijata unutrašnjih poslova, te popunjeni Obrazac proslijeđivali Saveznom statističkom zavodu, koji je tako prikupljene podatke i obrađivao.

Savremeni sistem ''Baza podataka saobraćajnih nezgoda'' je zasnovan na dva nivoa.

Prvi, krucijalni nivo predstavlja proces prikupljanja podataka. Od uspjeha ovog procesa zavisi i proces vizuelne provjere i unosa podataka, ali i, što je mnogo važnije, od njega zavisi uspješnost čitavog sistema bezbjednosti saobraćaja.

Drugi nivo se sastoji od unosa i elektronske obrade podataka. Iako, objektivno manje bitan od procesa prikupljanja podataka, i ovaj dio cjelokupnog procesa, upravo zbog olakšanja obrade, interpretacije i analize podataka, je ključan po čitav sistem bezbjednosti saobraćaja. 2.2. Unos podataka Slično prethodnom sistemu, predviđeno je da ovlašćena lica koja vrše uviđaj saobraćajnih nezgoda, u prvo vrijeme nezgoda sa nastradalim licima, vrše identifikaciju i unos podataka definisanih Obrascem saobraćajnih nezgoda

Obrazac saobraćajne nezgode (Slika 1.) koncipiran je na način da omogući lak i jednostavan unos podataka prilikom uviđaja saobraćajne nezgode. Istraživanja su pokazala da se, prilikom izrade Obrasca saobraćajne nezgode mora tražiti optimum između velikog broja informacija. Radi se o tzv. ''zlatnom pravilu'' pri čemu povećanje broja pitanja u Obrascu saobraćajne nezgode može dovesti do pada u broju prijavljenih saobraćajnih nezgoda (2). Pri tome, određeni broj informacija može biti nepopunjeno, više zbog previda nego zbog namjere da se isti ostave nepopunjeni. Nasuprot tome, jednostavni Obrasci saobraćajnih nezgoda mogu dovesti do povećanog stepena prijavljivanja saobraćajnih nezgoda, ali i do manje detaljnih informacija.

Obrazac saobraćajnih nezgoda je sačinjen na listu formata A4, i izrađuje se na tri kopije samokopirajućeg papira. Sam obrazac sadrži dijelove koji su korisni prilikom samog procesa unosa podataka, ali primarno nemaju veze sa informacijama vezanim za saobraćajnu nezgodu. Pri tome se misli na promjenljivu ''TIP UNOSA'' kojom se određuje da li se radi o primarnom ili sekundarnom unosu podataka. Takva mogućnost je neophodna zbog činjenice da je, u današnjem informatičkom svijetu, neophodna pravovremena informacija, a saobraćajne nezgode su pojave koje, svojim karakteristikama, donekle onemogućavaju taj princip. Poznato je da se npr. pod pojmom ''poginulo lice'' svode sva ona lica koja su učestvovala u saobraćajnoj nezgodi a koja, usljed pretrpljenih povreda podlegnu istim u roku od 30 (trideset) dana od dana dešavanja saobraćajne nezgode. Kako se ne bi čekalo na istek tih trideset dana, omogućeno ja da se naknadno dostavljaju informacije koje su se, u međuvremenu, izmijenile.

Pored pomenute promjenljive Obrazac saobraćajne nezgode predviđa još 36 promjenljivih čije definisanje je potrebno izvršiti prilikom unosa

Page 3: Baza podataka saobracajnih nezgoda

3

podataka. Radi se o sljedećim promjenljivim veličinama:

1. Karakteristika saobraćajne nezgode; 2. Nesreća broj; 3. Datum; 4. Čas; 5. Centar javne bezbjednosti; 6. Policijska stanica; 7. Lokacija saobraćajne nezgode; 8. Dionica puta; 9. Stacionaža saobraćajne nezgode; 10. Koordinate saobraćajne nezgode; 11. Vrsta saobraćajne nezgode; 12. Geometrija puta; 13. Područje; 14. Vrsta podloge; 15. Stanje puta; 16. Vrijeme/Stanje kolovoza; 17. Ostali faktori; 18. Ograničenje brzine; 19. Vidljivost; 20. Ponašanje pješaka; 21. Državljanstvo vozača; 22. Uključena vozila; 23. Kvarovi na vozilu; 24. Vozačka dozvola; 25. Saobraćajna dozvola;

26. Starost vozila; 27. Ponašanje vozača; 28. Alkohol test; 29. Droga test; 30. Vozačko iskustvo; 31. Kategorija korisnika puta; 32. Broj vozila; 33. Pol; 34. Starost; 35. Vrsta povrede; 36. Upotreba sigurnosnog pojasa/sjedišta za

djecu/kacige. Sve predviđene promjenljive ali i opcije

unosa su primarno zakonski a potom i logički definisane, tako da je, poznavaocima zakonskih odredbi, kakvi bi, u principu, morala biti ovlašćena lica za vršenje uviđaja saobraćajnih nesreća.

Značajno je napomenuti da je pod rednim brojem 10. predviđen unos promjenljive koja omogućava uvođenje GPS tehnologije u sistem prikupljanja podataka o saobraćajnim nezgodama, što će bitno pojednostaviti identifikaciju mikrolokacije saobraćajne nezgode. Pored toga, obrascem se pokušalo uticati na subjektivnost unesenih podataka, ali i na izbjegavanje personifikacije lica uključenih u saobraćajnu nezgodu. Dalje, unos podataka je

Slika 1. Obrazac saobraćajne nezgode

Page 4: Baza podataka saobracajnih nezgoda

4

identičan bez obzira na posljedicu saobraćajne nezgode, što dodatno pojednostavljuje proces. 2.3. Pregled i obrada podataka Nakon dostavljanja popunjenog Obrasca saobraćajne nezgode u prijemni centar u kom je instaliran elektronski dio baze, vrši se, vizuelni pregled popunjenih promjenljivih. Važno je napomenuti da sve promjenljive moraju biti popunjene. Kao i kod svakog pravila, i ovdje postoji izuzetak, koji se zasniva na principu logičkog razmišljanja. Tako npr. ako u polju u kojem je definisan tip saobraćajne nezgode nije označena opcija ''MV/pješak'', bezrazložno je govoriti da je potrebno izvršiti unos podataka u polje kojem su predviđene opcije za ponašanje pješaka.

Nakon vizuelnog pregleda dostavljenih Obrazaca saobraćajnih nezgoda, vrši se unos popunjenih informacija u elektronski dio baze podataka saobraćajnih nezgoda. Elektronski dio baze podataka je zasnovan na softverskom paketu Microsoft Office, konkretno na njegovim dijelovima Microsoft Excel i Microsoft Access. Unos podataka se vrši pomoću Microsoft Access-a, dok se prikaz obrađenih podataka vrši u tabelarnom obliku sa mogućnošću grafičkih prikaza u Microsoft Excel-u. U ovom trenutku je jasno da elektronski dio baze podataka saobraćajnih nezgoda mora biti zasnovan na softverskom paketu koji je namjenski sačinjen za potrebe unosa i obrade podataka u sklopu baze podataka saobraćajnih nezgoda, ali je, za početnu fazu rješenja ovako komplikovanog problema, dovoljno zasnivati razvoj na jeftinijim solucijama.

Elektronski dio baze podrazumijeva unos svih promjenljivih koje su sadržane u Obrascu saobraćajnih nezgoda.

Po izvršenom unosu informacija u elektronski dio baze podataka saobraćajnih nezgoda moguće je vršiti obradu pohranjenih informacija. Kao što je već ranije pomenuto, prikaz obrađenih podataka se vrši u tabelarnom i grafičkom vidu, što uveliko olakšava interpretaciju i analizu obrađenih podataka.

Elektronski dio baze podataka saobraćajnih nezgoda omogućava jednostavnu analizu unesenih informacija, ali i obradu informacija na sekcijama na kojima se vrši tačkasto nakupljanje saobraćajnih nezgoda, takozvanim crnim tačkama. 3. VEZA BAZE PODATAKA SAOBRAĆAJNIH NEZGODA I DRUGIH BAZA PODATAKA Kako bi informacije o saobraćajnim nezgodama bile potkrijepljene sa nizom drugih informacija koje imaju adekvatan značaj prilikom odlučivanja, neophodno

je bazu podataka saobraćajnih nezgoda povezati sa drugim postojećim bazama podataka. 3.1. Baza podataka saobraćajnih nezgoda i baza podataka puteva Radi što adekvatnijeg sagledavanja činjenica o saobraćajnim nezgodama i njihove povezanosti sa određenim putnim karakteristikama, bilo da se radi o geometrijskim elementima puta ili oštećenjima puta, potrebno je vezati bazu podataka saobraćajnih nezgoda i bazu podataka o putevima.

Baza podataka o putevima je zasnovana na više softverskih modula, od kojih je jedan namijenjen isključivo upravljanju informacijama od kojih je baza podataka puteva sačinjena. Baza podataka puteva sadrži još dva softverska modula koji imaju za cilj sačinjavanje grafičkih prezentacija željenih informacija (3).

Jedan od pomenutih softverskih modula je namijenjen za prikazivanje tzv ''strip dijagrama'' koji pretvaraju trasu puta u pravu liniju. Time se stvara mogućnost prikazivanja raznorodnih informacija na jednom listu željenih dimenzija (Slika 2, Slika 3, i Slika 4.).

Drugi softverski modul ima mogućnost prikazivanja putne mreže, u ovom slučaju magistralne i regionalne u 2D obliku, te prezentaciju raznih informacija na stvarnoj trasi puta, u ovom slučaju saobraćajnih nezgoda (Slika 5.).

Najbitnija informacija jeste podatak da je čitava magistralna i regionalna putna mreže snimljena u digitalnom obliku, i to ''skidanjem'' GPS koordinata puta, te se koordinate putne mreže mogu povezati sa očitanim koordinatama saobraćajnih nezgoda.

Kao što se vidi na Slikama 2, 3, i 4. izvršeno je ukrštanje informacija o saobraćajnim nezgodama na godišnjem nivou (Slika 2.), ukrštanje informacija ukupnog broja saobraćajnih nezgoda u željenom vremenskom intervalu sa geometrijskim karakteristikama puta i identifikovanim oštećenjima puta (Slika 3.) i ukrštanje informacija o saobraćajnim nezgodama u željenom vremenskom intervalu, obično jednogodišnjem periodu, sa geometrijskim karakteristikama puta i identifikovanim oštećenjima puta (Slika 4.). Ovakvi grafički prikazi mogu biti veoma značajni, kako za iniciranje primarnih aktivnosti (obilježavanje rizičnih odsjeka puta saobraćajnom signalizacijom), tako i za pokretanje aktivnosti sanacije identifikovanog opasnog mjesta.

Na Slici 5. je prikazana karta saobraćajnih nezgoda u željenoj razmjeri. Prikazana karta saobraćajnih nezgoda ima za cilj sagledavanje prostornog rasporeda rizika na putevima u Republici Srpskoj.

Page 5: Baza podataka saobracajnih nezgoda

5

Slika 2. Grafikon godišnje raspodjele saobraćajnih nezgoda

Slika 3. Ukupna raspodjela saobraćajnih nezgoda i karakteristike puta (elementi i oštećenja)

Page 6: Baza podataka saobracajnih nezgoda

6

Slika 4. Godišnja raspodjela saobraćajnih nezgoda i karakteristike puta (elementi i oštećenja)

Slika 5. Karta saobraćajnih nezgoda na formatu A2 i u razmjeri 1:750 000

Page 7: Baza podataka saobracajnih nezgoda

7

3.2. Baza podataka saobraćajnih nezgoda i ostale baze podataka Sačinjavanje različitih baza podataka i povezivanje istih treba da bude osnovni cilj svakog sistema bezbjednosti drumskog saobraćaja. Tako je npr. U Švedskoj izvršeno povezivanje baza podataka koje načini policija prilikom uviđaja saobraćajne nezgode i koje sačini bolničko osoblje prilikom prijema nastradalih lica. Povezivanjem pomenutih baza podataka moguće je izvršiti komparaciju osnovnih baza podataka, te npr. analizom stanja, utvrditi neprijavljene saobraćajne nezgode. Isto tako je moguće napraviti bazu podataka institucija ovlašćenih za obučavanje kandidata za polaganje vozačkih ispita, i posljedično istoj, bazu podataka lica koja su položili vozački ispit. Povezivanje ovih baza podataka sa bazom podataka saobraćajnih nezgoda, dodouše u nešto izmjenjenoj formi, daje nam mogućnost identifikacije auto-škola sa npr. povećanim stepenom učešća njenih kandidata u saobraćajnim nezgodama (ideja slična programu NCAP i principu zvjezdica). 4. ZAKLJUČAK Kao što se vidi iz prikazanog, broj mogućnosti je praktično neograničen. Blagodetima kojima nas obasipa današnja informatička era, možemo učiniti mnogo na sačuvanju svake vrste resursa, a pogotovo one sa kojom se baš nismo u mogućnosti pohvaliti da smo bogati-ljudi.

Osnovna suština projekta ''Baza podataka saobraćajnih nezgoda'', ali i svakog drugog dobronamjernog projekta jeste da, u trenutku kada stradanja ljudi u saobraćaju postaju sve veći globalni problem, pruži informacije koje će, nasuprot opštem svjetskom trendu, smanjiti broj saobraćajnih nesreća, te učiniti rizik kojima se svakodnevno izlažemo u saobraćaju prihvatljivim.

Napredna društva su shvatila značaj informacije, te su dostupna sredstva podredila višem cilju. Pitanje je vremena kada će se i naše društvo okrenuti jedinom pravom putu, jer bez pravovremene, realne i adekvatne informacije smo unaprijed osuđeni na propast. Takva situacija se, u principu, sa svakim novim danom, svakim novim izgubljenim životom, svakodnevno dešava i ponavlja.

LITERATURA [1] MUP RS, JP ''Putevi RS'', Baza

podataka saobraćajnih nezgoda, Banja Luka, 2007. godina;

[2] PIARC: Road safety manual, World Road Association, La Defense Cedex, Francuska, 2003. godina;

[3] JP ''Putevi RS'', Baza podataka puteva, mostova i tunela, Banja Luka, 2005. godina.