Bolonjski proces u percepciji studenata pedagogije
Sadržaj:UVODI TEORIJSKI DEO1. Reforma visokog obrazovanja – Bolonjska deklaracija1.1 Definisanje Bolonjskog procesa1.2. Zahtevi Bolonjske deklaracije1.3 Reakcije na Bolonjski proces1.4. Značaj Bolonjskog procesa2. Analiza promena donetih Bolonjskim procesom 2.1 Uvođenje tri nivoa studiranja2.2 Vrednovanje predmeta i godine studija2.3 Mobilnost studenata2.4 Promena načina rada sa studentima3. Razlike između Bolonjskog procesa u odnosu na predbolonjski sistem
II METODOLOŠKI DEO 1. Problem istraživanja2. Predmet istraživanja3. Cilj istraživanja4. Zadaci istraživanja
5. Hipoteze istraživanja6. Varijable istraživanja7. Populacija i uzorak istraživanja8. Metode, tehnike i instrumenti istraživanja9. Statistička obrada podatakaIII ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA
Uvod:Visoko školstvo u Srbiji prolazilo je kroz velike promene, a prolazi i danas. Osnovni dokument koji je doneo te promene jeste Bolonjska deklaracija koja zajedno sa ostalim dokumentima koji su nastali kroz proces reforme visokog obrazovanja u Evropi čini Bolonjski proces. Bolonjski proces je naziv za reformu visokog obrazovanja u Evropi. Ima za cilj uspostavljanje evropskog sistema školovanja, provomisanje pokretljivosti studenata i nastavnika i osiguravanje kvaliteta na osnovu zajedničkih kriterijuma i metoda. Kada je prihvaćen Bolonjski proces, usledile su različite reakcije. Neki su ga podržavali i smatrali da će on unaprediti naš sistem visokog obrazovanja, neki su mislili da će ga uništiti, dok su se neki distancirali. Značaj Bolonjskog procesa je u tome što ima nameru da poboljša kvalitet sistema visokog obrazovanja a samim tim i bolje i kvalitetnije studiranje u skladu sa aktuelnim potrebama društva.
Prihvatanjem Bolonjskog procesa, u visokom obrazovanju uvedene su novine koje do tada nisu bile prisutne. Postoje različiti stavovi o tome da li su one dobre ili pak loše. Neke od tih novina jeste :o Uvođenje tri stepena studija o Vrednovanje predmetao Mobilnost studenatao Promena načina rada sa studentimaCilj ovog rada jeste ukazati na značaj Bolonjskog procesa kao i saznati da li je način studiranja predviđen Bolonjom odgovarajući ili ipak treba nešto promeniti u njemu.
I Problem istraživanjaBolonjski proces je doneo mnoge promene u našem visokom obrazovanju. Te promene mogu biti pozitivne ali isto tako i negativne. S toga postavlja se pitanje da li studenti pedagogije podržavaju Bolonjski proces?
II Predmet istraživanja
Visoko obrazovanje je delatnost od posebnog društvenog značaja jer je pokretač razvoja i napretka društva. Zato je i pitanje kvaliteta visokog obrazovanja jedno od aktuelnih pitanja u akademskoj zajednici. S obzirom na to predmet istraživanja je :
Značaj Bolonjskog procesa iz ugla studenata pedagogije.
III Cilj istraživanja
• Teorijski cilj – proučavanjem literature upoznati se sa Bolonjskim procesom i Bolonjskom deklaracijom
• Saznajni cilj –ispitati mišljenja i stavove studenata pedagogije koji se odnose na Bolonjski proces
• Aplikativni cilj – ukazati na to šta treba promeniti u Bolonjskom procesu
IV Zadaci istraživanja
• Ispitati stavove studenata pedagogije uopšte prema visokom obrazovanju
• Ispitati informisanost studenata pedagogije o Bolonjskom procesu
• Ispitati stavove studenata pedagogije prema Bolonjskom procesu
• Utvrditi kako studenti pedagogije ocenjuju uslove studiranja koje pretpostavlja Bolonjski proces
V Hipoteze istraživanja
• Pretpostavlja se da studenti pedagogije imaju pozitivne stavove prema visokom obrazovanju
• Pretpostavlja se da su studenti pedagogije informisani o Bolonjskom procesu
• Pretpostavlja se da studenti pedagogije imaju pozitivne stavove prema Bolonjskom procesu
• Pretpostavlja se da studenti pedagogije pozitivno ocenjuju uslove koje pretpostavlja Bolonjski proces
VI Varijable istraživanja
Nezavisne varijable:
• Godina studiranja
• Prosek ocena
Iskustvo
Način studanja predviđen Bolonjom
odgovarajući
VII Populacija i uzorak istraživanja
• Istraživanje će se sprovesti na Filozofskom fakultetu u Nišu, a ispitanici će biti studenti pedagogije I, II, III i IV godine.
VIII Metode, tehnike i instrumenti istraživanja U ovom radu korišćena je deskriptivna metoda u prikupljanju, obradi i interpretaciji podataka. Tehnika je skaliranje a instrument u skladu sa navedenom tehnikom jeste skala procene Likertovog tipa. Deo instrumenta je preuzet iz rada Slavo Kukića i saradnika:„Stavovi studenata u percepciji studenata sveučilišta u Mostaru“.
Literatura: Radulović, L. i S. Krstić (2013): Kvalitet univerzitetske nastave u Srbiji u
kontekstu implementacije Bolonjskog procesa. Tradicija, modernizacija, identiteti , 662-694.
Suzić, N., Janković, T., Bjelobrk, O. i S. Đurđević (2012): Stavovi studenata i nastavnika o Bolonjskom procesu deset godina poslije. Obrazovanje i savremeni univerzitet, 165-179.
Kundačina, M. i R. Nikolić (2012): Mišljenja univerzitetskih nastavnika i saradnika o primeni Bolonjskih principa. Obrazovanje i savremeni univerzitet, 145-154.
Maksimović, J. (2012): Protivurečja Bolonjskog procesa u visokom obrazovanju Srbije. . Obrazovanje i savremeni univerzitet, 81-93.
Jarić, I. (2010): Bolonjska reforma visokog društva u Srbiji: problemi, dileme, očekivanja i strahovi nastavnog osoblja na Beogradskom univerzitetu. Beograd: „Filip Višnjić“.
Hvala na pažnji!